TITRANJE I VALOVI

HARMONIKO TITRANJE
Titranje je periodino gibanje oko ravnotenog poloaja.
Periodino gibanje je gibanje koje se ponavlja nakon odreenog
vremenskog intervala, tzv. periode. Najjednostavnije titranje je
tzv. harmoniko titranje tj. titranje koje uzrokuje harmonijska
(elastina) sila. Ureaj koji izvodi takvo titranje naziva se
harmonijski oscilator. Harmonijska sila je proporcionalna
pomaku iz ravnotenog poloaja:

F
y
m

F k y

sila

Pomaknemo li oprugu iz ravnotenog poloaja stiskanjem ili

rastezanjem, ona izvodi titranje oko tog poloaja. Svaki pomak
od ravnotenog poloaja nazivamo elongacijom (s), a najvei
pomak od poloaja ravnotee nazivamo amplitudom (s0). Masu
opruge zanemarujemo. Takoer pretpostavljamo da nema sile
otpora koja bi guila titranje. Konstanta opiranja opruge biljei
se slovom k.
Opruga e poeti titrati bilo da ju stisnemo bilo da ju
rastegnemo, dakle ako dovedemo energiju tom sustavu. Nakon
nekog vremena, koje nazivamo periodom (T), ovjeeno tijelo se
ponovno vraa u prvobitni poloaj, pa titranje poinje ispoetka.
Naime, titranje poinje iznova kad se tijelo vrati u toku s istim
poloajem i istom brzinom (po iznosu i smjeru). Umjesto
periodom T, moemo titranje opisati frekvencijom f.
Frekvencija titranja jednaka je recipronoj vrijednosti perioda
titranja (f = 1/T).

Ovdje je pomak iz ravnotenog poloaja oznaen sa y iako se obino taj pomak oznaava
slovom s (kojim smo openito oznaavali put u kinematici.

pomak

Sustav koji se sastoji od mase ovjeene o oprugu ili bilo koji drugi sustav koji titra pod
utjecajem harmonijske sile nazivamo harmonijskim oscilatorom.

y0

t=0

t= T

t
t=T

t= T

t=T

Period titranja dan je jednadbom:

T 2

m
k

Jednostavno njihalo (matematiko njihalo)

Jednostavno njihalo sastoji se od tijela (kuglice) mase m ovjeenog o nit duljine l. Masu niti
zanemarujemo prema masi kuglice koja je ovjeena o nit.
Na crteu je prikazano kako se tijekom vremena
Mijenja kinetika i potencijalna energija njihala.

(Ep )maks
Ek = 0

(Ep )maks
Ek = 0

Ep = 0
(Ek )maks

Ep + Ek

Period T jednostavnog njihala je:

T 2

l
g

Prisilno titranje
Ako oscilator titra pod utjecajem vanjske sile takvo titranje nazivamo prisilnim. Posebno je
interesantan sluaj kada je ta vanjska sila (uzbudna sila) periodika i ako je njena frekvencija
f jednaka vlastitoj frekvenciji oscilatora f0 .
Tada se maksimalno prenosi energija iz uzbudnog sustava na oscilator. Tu pojavu nazivamo
rezonancija.

TITRANJE I VALOVI (zadaci za vjebu)

Ako tijelo harmonijski titra amplitudom od 4 cm koliki put prijee tijekom jedne periode?
R: 16cm
2. Amplituda harmonijskog titranja je 30 cm, a perioda 2 s. U trenutku t=0 elongacija je y=0
i tijelo se giba u smjeru +y. Kolike su vrijednosti elongacije, brzine i akceleracije u
trenutku t=T/12?
R: 15cm; 81,62 cm/s; 148cm/s2
3. Tijelo ovjeeno na oprugu izvuemo iz ravnotenog poloaja za 10 cm i pustimo titrati.
Na kojoj udaljenosti od ravnotenog poloaja e:
a) brzina tijela biti jednaka polovici najvee brzine?
b) akceleracija tijela biti jednaka polovici najvee akceleracije?
R: 8,66 cm; 5 cm
4. Koje veliine harmonijskog titranja u amplitudnom poloaju imaju najveu vrijednost?
1.

1.
2.
3.
4.
5.

brzina
akceleracija
elastina sila
kinetika energija
potencijalna energija
a)
samo 5 i 3

b)
samo 2, 3 i 5

c)
samo 1 i
4

d)
samo 5

e)
sve

Opruga na koju je ovjeeno tijelo mase 0,4 kg titra frekvencijom 3 Hz. Kolika e biti
frekvencija titranja opruge kad je na nju ovjeeno tijelo mase od 0,1 kg?
R: 6 Hz
6. Elastinu oprugu prenesemo na planet gdje je ubrzanje sile tee jednako polovici ubrzanja
na Zemlji (g=gZ /2). Perioda titranja opruge e biti u usporedbi s periodom titranja na
Zemlji
5.

a) nepromijenjena
b)dva puta vea
c) dva puta manja
d)etiri puta vea.
e) etiri puta manja.
Kad je na oprugu je ovjeena masa m ona titra frekvencijom 0,8 Hz. Ako toj masi dodamo
uteg od 0,5 kg tada opruga titra frekvencijom 0,4 Hz. Koliki je iznos mase m?
R: 0,17 kg
7.

Opruga na koju je ovjeen uteg titra tako da uini 45 titraja u minuti. to treba uiniti s
masom utega da bi sustav titrao s 30 titraja u minuti? Z.V.
R: Treba ju poveati 2,25 puta
8.

9.

a)
b)
c)
d)
e)
10.

Kad estica titra harmonijski vrijedi:

akceleracija estice i brzina estice u ravnotenom poloaju su nula.
akceleracija estice i brzina estice u ravnotenom poloaju imaju najveu vrijednost.
akceleracija estice je najvea u ravnotenom poloaju, a elongacija je nula.
u amplitudnom poloaju brzina estice je nula, a akceleracija ima najveu vrijednost.
u amplitudnom poloaju brzina i akceleracija imaju najveu vrijednost.
Tijelo mase m ovjeeno o tanku dugaku nit
duljine l (jednostavno njihalo) giba se iz
poloaja 1. prema poloaju 2. (crte).
Zaokruite toan odgovor!
a) brzina tijela se poveava ,
a akceleracija mu se
smanjuje.
b) brzina i akceleracija tijela
se poveavaju.
c) brzina tijela se poveava ,
a akceleracija je
konstantna.
d) i brzina i akceleracija tijela
ne mijenjaju se.
e) brzina tijela se smanjuje a
akceleracija poveava.

11.

1.
2.

Gibanje tijela niz glatku posudu polumjera zakrivljenosti r od poloaja 1. do poloaja 2.

prikazano je crteom. Zaokruite toan odgovor!
a) brzina tijela se poveava, a
2.
akceleracija se smanjuje.
1.

12.

Na grafu je prikazana ovisnost brzine titranja u o

vremenu t za harmonijsko titranje. U kojoj toki
prikazanoj na vremenskoj osi je akceleracija tijela
najvea?
a)
A

b)
B

c)
C

d)
D

b) brzina i akceleracija tijela se

poveavaju.
c) brzina tijela se poveava, a
akceleracija je konstantna.
d) i brzina i akceleracija tijela ne
mijenjaju se.
e) brzina tijela se smanjuje a
akceleracija poveava.

A B

D E

e)
E

Tijelo harmonijski titra. Tijelu treba 0,25 sekundi da prijee od mjesta gdje mu je brzina
jednaka nuli do drugog takvog mjesta na suprotnoj strani od ravnotenog poloaja. Ta dva
mjesta udaljena su 36cm. Odredite: a) periodu titranja b) frekvenciju titranja c) amplitudu
titranja.
R: a) 0,5 s b) 2 Hz c) 18 cm
13.

14.

Tijelo mase m ovjeeno o tanku dugaku nit

duljine l (jednostavno njihalo) giba se iz
poloaja 1. prema poloaju 2. (crte).
Zaokruite toan odgovor!
a) brzina tijela se poveava, a
akceleracija se smanjuje.
b) brzina i akceleracija tijela se
poveavaju.
c) brzina tijela se poveava, a
akceleracija je konstantna.
d) ni brzina ni akceleracija tijela
se ne mijenjaju.
e) brzina tijela se smanjuje, a
akceleracija poveava.

2.

1.

Tijelo harmonijski titra. Tijelu treba 0,25 sekundi da prijee od mjesta gdje mu je brzina
jednaka nuli do drugog takvog mjesta na suprotnoj strani od ravnotenog poloaja. Ta dva
mjesta udaljena su 36cm. Odredite: a) periodu titranja b) frekvenciju titranja c) amplitudu
titranja.
R: a) 0,5 s b) 2 Hz c) 18 cm
15.

16.

Tijelo titra na opruzi amplitudom od 20 cm i periodom 2 s. Kolika je brzina tijela kad je

elongacija jednaka polovini amplitude?
a)
0,54 m/s

b)
5,4 m/s

c)
10,8 m/s

d)
0,27 m/s

e)
0,4 m/s

17. Koje je vrijeme potrebno toki koja harmoniki titra da iz poloaja ravnotee doe u
elongaciju jednaku polovini amplitude? Vrijeme jednog titraja iznosi 24 sekunde.
Rjeenje: t=2 s.
18. Odredi poloaj u kome se nalazi estica, koja harmoniki titra , 2 sekunde nakon poetka
titranja ako je amplituda titranja 5 cm, a period titranja 5 sekundi.
Rjeenje: s=s0sin(2/T)t
2
2s )
s=5cmsin(
5s
4
s= 5cmsin(
)
5

s= 5cm0,59=2,95 cm.
19. Koji dio vremena jednog titaja mora proi da toka koja harmoniki titra postigne brzinu
koja e po veliini biti jednaka polovini maksimalne brzine? Poetni fazni kut jednak je nuli.
1
6

Rjeenje: t= T
20. Nai maksimalnu brzinu i maksimalnu akceleraciju toke koja harmoniki titra s
amplitudom od 4 cm. Vrijeme jednog titraja je 2 sekunde.
Rjeenje: v0= 12,6 cm/s ; a0= 39,4 cm/s2
VALOVI
Jedan kraj ueta zaveemo za stup dok drugi kraj pomiemo gore-dolje frekvencijom
2Hz. Valovi se du ueta ire brzinom 4m/s. Kolika je valna duljina tih valova. Kolikom
najveom brzinom titra svaka estica ueta ako je amplituda titranja izvora 5cm i ako je
titranje harmonijsko?
R: =2m; u=y0= y02f =0,63 m/s
1.

Val se iri brzinom 300m/s. Frekvencija vala je 200Hz. Kolika je udaljenost izmeu dviju
susjednih estica koje imaju jednake faze? Kako nazivamo tu udaljenost?
R: =v/f=1,5m; valna duljina
2.

Morski valovi udaraju o stijenu obale 12 puta u minuti. Brzina valova je 6 m/s. Kolika je
valna duljina tih valova?
R: T=5s; =30 m
3.

Dupini emitiraju ultrazvune valove frekvencije 300 kHz. Kolika je valna duljina tih
valova u vodi a kolika u zraku? Brzina irenja valova u vodi je priblino 1500 m/s, a u
zraku 330 m/s. Mijenja li se frekvencija pri prolasku valova iz vode u zrak?
R: vodi = 5103m; zraku = 1,10103m; Ne
4.

Zvuni val frekvencije 200Hz iri se u staklu brzinom 5000m/s. Kolika je valna duljina
tog vala u staklu? Mijenja li se frekvencija vala pri prelasku iz stakla u zrak? Kolika bi
bila valna duljina tog vala u zraku gdje je brzina irenja 330m/s?
R: 25m; 1,65m
5.

Ureaj se sastoji od izvora zvuka i prijamnika. Nakon odailjanja zvunog signala prema
zidu ureaj registrira jeku 10s nakon odailjanja signala. Koliko je udaljen zid na kojem
dolazi do refleksije zvunog vala ako je brzina zvuka 340 m/s?
R: 1700 m
6.

7.

Val frekvencije 5 Hz iri se du dugake opruge brzinom 20 m/s. Razlika u fazi izmeu
dviju toaka opruge udaljenih za 1 m iznosi:
a)

8.

b)

Dva vala prikazana na crteu

putuju
istom
brzinom.
Razlika u fazi tih valova
iznosi:
a) 180
b) /2
c) 0
d) / 4
e) 3/4

c)

d)

e)

y
2y0
y0

ica dugaka 9 m uvrena je na oba kraja. Na ici postoje etiri vora (raunajui i
krajeve ice). Kolika je valna duljina valova koji uzrokuju ovakvo titranje ice?
R: 6 m
9.

Na uetu se formira stojni val tako da

udaljenost izmeu susjednih toaka s
jednakim elongacijama po iznosu iznosi 3
cm i 7 cm (slika). Kolika je valna duljina
stojnog vala?
R: 20 cm
10.

Na niti se pomou vibratora formira stojni val (slika).

Frekvencija kojom titra vibrator je 50 Hz. Kolika je
brzina irenja vala na niti? . V.
R: 120 cm=3=0,4 m v=f=20 m/s

3 cm

7 cm

11.

120 cm

12.

a)
b)
c)
d)
e)

Koja tvrdnja je tona? Kod stojnog vala:

razmak izmeu dviju najbliih estica koje su u fazi jednak je polovici valne duljine .
sve toke vala titraju istom amplitudom.
razmak izmeu dva susjedna vora jednak je valnoj duljini .
razmak izmeu dva susjedna trbuha jednak je valnoj duljini .
razmak izmeu dviju najbliih estica koje su u fazi jednak je valnoj duljini .

Osnovna frekvencija svirale zatvorene na jednom kraju a otvorene na drugom iznosi

110Hz. Kolika je duljina svirale ako je brzina irenja vala u zraku 330 m/s. Kolika je
frekvencija prvog vieg harmonika?
R: L=0,75m f=330 Hz
13.

Pretpostavimo da je brzina zvuka u zraku 330 m/s. Glazbenu vilicu frekvencije 550 Hz
pobudimo u titranje i drimo iznad otvorenog kraja cijevi, koja je s donjeg kraja
potopljena u vodu, dakle zatvorena. Koju najmanju duljinu mora imati cijev da bi dolo do
rezonancije? Moe li doi do rezonancije ako cijev ima veu duljinu. Ako da, navedite par
takvih uzastopnih duljina.
R: 15cm, 45cm, 75cm
14.

Valjkasta staklena cijev potopljena je u vodu tako da 30 cm viri iznad vode. Stupac zraka
u cijevi u rezonanciji je s glazbenom vilicom koja titra iznad cijevi. Kolika je frekvencija
glazbene vilice ako je brzina zvuka u zraku 340 m/s?
R: 283,3 Hz
15.

16.

Dvije potpuno jednake svirale u istoj prostoriji, jedna otvorena, a druga na jednom kraju
zatvorena, proizvode osnovni ton. Koja od fizikalnih veliina je jednaka kod obaju
svirala?
a)
valna duljina

b)
frekvencija

c)
brzina vala

d)
broj trbuha

e)
nijedna

Duljina ice na violini napete izmeu dviju vrstih toaka je 50 cm. Kad se ica pobudi na
titranje emitira osnovni A ton frekvencije 440 Hz. Gdje moramo pritisnuti prstom icu da
ona emitira osnovni ton C frekvencije 528Hz?
R: 8,33cm
17.

Kolika je najvea i najmanja valna duljina valova zvuka koje uje prosjeno uho ako je
brzina irenja zvuka u zraku 340 m/s? Kolika je valna duljina ultrazvuka frekvencije 100
MHz?
R: 17 m ; 0,017 m; 3,4 m
18.

Neka istraivanja ukazuju povezanost veliine

bubnjia i ujnosti visokih frekvencija
pojedinih osoba. Bubnji titra osnovnom
frekvencijom slino kao ica uvrena na oba
kraja, koja ima duljinu jednaku promjeru
bubnjia. Ako je tomu tako, koliki bi trebao biti
promjer bubnjia da osoba uje zvuk
frekvencije 20 kHz? Brzina zvuka pri
temperaturi ljudskog tijela od 37C iznosi
353m/s.
R: 8,8 mm
Postupak: d = /2 = v/2f= 8,8 mm
19.

20.

vanjski kanal

punica

bubnji

koice

Brzina irenja zvuka:

a)
ne ovisi o
sredstvu.

21.

ivac

b)
vea je u vodi
nego u zraku.

c)
vea je u zraku
nego u eljezu.

d)
vea je u vodi
nego u eljezu.

Otvorenu staklenu cijev uranjamo u vodu (crte). Iznad

cijevi nalazi se glazbena vilica koja ima frekvenciju f.
Brzinu zvuka u zraku oznaavamo slovom v. Rezonancija u
cijevi je postignuta kad je duljina stupca zraka L u cijevi
jednaka:
a)

b)

c)

d)

e)

v
f

v
4f

4v
f

4f
v

f
v

e)
najvea je u
vakuumu.

Kolika je razina zvuka koji ima intenzitet 10 W/m2?

R: 50 dB
22.

Koliki je intenzitet zvuka razine 60 dB?

R: 10 W/m2
23.

Zvuk razine 95 dB udara o bubnji uha. Povrina bubnjia je 50 mm 2. Koliko energije se

tijekom jedne sekunde prenosi kroz bubnji?
R: 1,6107J
24.

Kolika je razlika u razini zvuka dvaju izvora iji su intenziteti I 1 = 10 W/m2 i I1 = 10

W/m2?
R: 20 dB
25.