Cistitis

Cistitis predstavlja upalu mokranog mjehura. Javlja se naroito kod ena zbog blizine
mokrane cijevi i vagine, u svakoj ivotnoj dobi. Upala nastaje kombinacijom razliitih
faktora, infekcija, staza urina, povrede sluznice, i sl. Preko 90% sluajeva cistitisa uzrokovano
je Escherichiom coli. Cistitis nastupa vrlo rijetko kao primarno oboljenje. Najee se javlja
sekundarno kao posljedica neke druge bolesti ili infekcije u preostalom dijelu mokranog
trakta ili drugih susjednih organa. Moe biti akutni i hronini.

Simptomatologija:
Glavni znaci cistitisa izraeni su u ovom simptomnom trokutu: polakizurija, dizurija i piurija.
Polakizurija predstavlja uestali nagon za mokrenje, prati gotovo svaki cistitis. Bolesnici
moraju mokriti gotovo svakih 5 20 minuta. Taj nagon za mokrenjem praen je i nehotinim
mokrenjem i inkontinencijom. Dizurija se oituje potekoom u nainu i trajanju mokrenja,
koje teko zapoinje, dugo traje ili se esto prekida. Uz to pridolazi algurija, koja se javlja u
obliku boli, arenja ili peenja za vrijeme mokrenja. Piurija dolazi uvijek uz cistitis. Stepen
gnojnog sadraja zavisi od teine infekcije kao i od vrste same upale. Kod hroninog cistitisa
simptomi su isti kao i kod akutnog, ali su obino blai. Od ostalih simptoma koji se mogu
javiti najizraeniji su slijedei:
potrebu za mokrenjem nou (nikturija)
promijenjena boja mokrae (zamuena mokraa)
ponekad krv u mokrai (hematurija)
neugodan ili jak miris mokrae
pritisak u maloj zdjelici i bol nisko u leima
bolni spolni odnosi
bol u penisu
bolovi u slabinama
umor
poviena temperatura
tresavica
povraanje
mentalne promjene ili smetenost

Dijagnoza:
U veini sluajeva dijagnozu je lako postaviti ukoliko postoje tri osnovna simptoma.
Dijagnoza se ne smije postaviti samo na osnovu anamnestikih podataka. Osim anamneze i
klinike slike potrebno je uraditi barem mikroskopsku pretragu urina kojom e se nai
prisustvo piurije. Cistitis se najtanije i najsigurnije dijagnosticira pomou cistoskopa. Time
se pouzdano saznaje anatomski oblik, vrsta i stepen uple u mokranom mjehuru. Cistoskopija
izvedena vjetom rukom bezbolan je zahvat kako za odrasle tako i za djecu. Kod akutnog
cistitisa ne izvodi se cistoskopija dok se ne stiaju znaci akutne upale. Cistoskopski se kod
cistitisa vidi da je sluznica mokranog mjehura hipermina, pojaanog, zamuenog, ili

zbrisanog krvoilnog crtea, bez sjaja i s braunastim izgledom te gnojno ili

pseudomembranozno obloena.

Lijeenje:
Prije lijeenja cistitisa potrebno je utvrditi:
a) Oblik i vrstu cistitisa
b) Bakterioloki ustanoviti vrstu postojee infekcije i
c) Otkriti bolest i patoloka stanja koja su pogodovala izbijanju cistitisa.
U lijeenju cistitsa razlikuju se etiri terapijska oblika:
1.
2.
3.
4.

Opte mjere
Medikamentozna terapija
Ispiranje mjehura
Operativno lijeenje

Opte mjere: uz akutno stanje cistitsa naroito uz povienu tjelesnu temperaturu potrebno je
mirovanje pacijenta. Leanjem se ujedno izbjegava irenje infekcije u gornji dio mokranog
trakta. Zabranjena su alkoholna pia, napici s ugljinom kiselinom, jaka crna kafa, crni aj.
Pijenje raznih urolokih ajeva stvara osim blage antisepse i pojaanu diurezu. Zato su
uroloki ajevi neprikladni kod akutnog cistitisa, dok kod hroninog mogu dobro posluiti.
Medikamentozna terapija: medikamentozna terapija ukljuuje primjenu antibiotika i
sulfonamida.

Prognoza:
Akutni cistitis obino se izljei za 10 14 dana. Prognoza je dobra kod veine cistitisa.
Prognostiki je vana ne samo vrsta infekcije i anatomski nalaz u mjehuru nego i pogodni
inioci koji omoguuju izbijanje i trajanje upale, kao npr. kamenci, tumori, hipertrofija
prostate, razliita infekciozna arita i sl.