GRAEVNE KONSTRUKCIJE

1c2
1.Tehniki crtei?
Predstavljaju najvaniji dio tehnike dokumentacije. U razliite svrhe njima se
koristi velik broj tehnikog osoblja razliitog stupnja naobrazbe. Zbog toga oni
moraju na jasan jednostavan i razumljiv nain jednoznano definirati prikazani
objekt ili sustav. Pri tome je vana primjena jednoznano utvrenih normi i
pravila. Propisi kojima se utvruju pravila izradbe tehnikih crtea obuhvaeni su
nacionalnim normama.
2. Prema namjeni tehniki crtei se dijele na?

ponudbeni crte - prilae se uz pismenu ponudu

radioniki crte - crte prema kojem se izrauje objekt
sklopni crte - prikazuje pojedine sklopove koji sainjavaju funkcionalnu
cjelinu
instalacijski crte - prikazuje razvod elektrinih ili cijevnih vodova
sastavni ili montani crte - prikazuje nain sastavljanja cjelovitog ureaja
situacijski crte - prikazuje poloaj objekta u odreenom prostoru
shematski crte - pojednostavljani crte izraen uporabom simbola i
oznaka
dijagram - grafiki prikaz funkcijskih veza razliitih veliina

3. Prema nainu izradbe crtea razlikujemo?

izvorni crte (original),

presliku,

skicu.

4. Prema nainu prikazivanja objekta razlikujemo?

ortogonalni crte - prikaz trodimenzionalnog

dvodimenzionalnih projekcija,
aksonometrijski crte - prostorni prikaz.

objekta

pomou

skupa

5. Formati crtea?
Da bi se poboljala preglednost te pojednostavnilo pohranu i rukovanje crteima
propisane su standardne veliine i oblici crtea. Skup propisanih veliina i oblika
za tehnike crtee naziva se format (reda) A. Svojstva formata (reda) A su
sljedea:

svaki format ima oblik pravokutnika s omjerom stranica

osnovni format je A0 povrine 1m2,

manji format se dobije raspolavljanjem dulje stranice veeg formata.

Ovako definirani formati nazivaju se obraeni formati. Pored njih definirani su i

odgovarajui neobraeni formati s neto veim dimenzijama zbog potrebe za
rukovanjem papirom pri emu se krajevi mogu otetiti. Oblik formata reda A
prikazan je na slici 1.1.a). Odnosi meu pojedinim formatima reda A prikazani su
na slici 1.1.b). Dimenzije pojedinih formata ukljuujui dimenzije neobraenog
formata i obraenog formata te povrinu obraenog formata naveden su u tabilici
1.1.

6. Zaglavlje i sastavnica?
Zaglavlje je tablica u koju se upisuju osnovni podaci o crteu nuni za njegovu
ispravnu uporabu. Zaglavlje se ucrtava u donjem desnom kutu formata koji se
postavljaju duljom stranicom vodoravno, a itavom irinom pri dnu formata koji
se postavljaju duljom stranicom uspravno. Oblik i sadraj zaglavlja nisu
jednoznano odreeni. U pravilu sadri podatke nune za identifikaciju i
razumijevanje sadraja crtea ukljuujui:

naziv crtea (ili predmeta),

broj crtea,

naziv tvrtke ili ustanove u kojoj je crtze izraen,

imena i potpise osoba odgovornih za izradbu crtea.

Primjer oblika i sadraja zaglavlja prikazan je na slici 1.3.

Sastavnica je dio tehnike dokumentacije crtea. Ima oblik tablice s podacima

nunim za ispravnu uporabu crtea koji nisu navedeni u zaglavlju. Sadraj i oblik
joj nisu jednoznano odreeni. Sastavnica se moe smjestiti na samom crteu ili
odvojeno. Ako se smjeta na crteu crta se iznad zaglavlja i povezuje s njim.
Sastavnica se ispunjava se odozdo prema gore. Primjer oblika i sadraja
sastavnice prikazan je na slici 1.4. Na svakom crteu mora se ostaviti prostor za
unoenje izmjena na crteu. Uobiajeno mjesto za izmjene u crteu je pored ili
iznad zaglavlja.

7. Pozicijski brojevi?
Pozicijski brojevi povezuju dijelove prikazane na crteu sa sadrajem
sastavnice. Oni se upisuju u sastavnici u za to predvieni stupac, a na crteu se
upisuju pored dijela koji oznaavaju. Pozicijski brojevi se na crteu upisuju
dvostruko vei od kotnih brojeva i potcrtavaju se kratkom debelom crtom koja se
povezuje tankom crtom s odgovarajuim dijelom crtea. Crta koja povezuje
pozicijski broj s dijelom na crteu naziva se pokazna crta i na samom dijelu
zavrava tokom. Pokazne crte se ne smiju sjei meusobno, a samo izuzetno
mogu se sjei s mjernim crtama. Primjer primjene pozicijskih brojeva na crteu
prikazan je na slici 1.5.

8. Mjerilo?
Ukoliko je to mogue predmeti se na tehnikim crteima prikazuju u naravnoj
veliini. Ukoliko prikaz u naravnoj veliini nije prikladan predmeti se na crteu
mogu crtati umanjeno ili uveano. Odnos izmeu veliine slike predmeta i
veliine stvarnog predmeta naziva se mjerilo.Openito primjenjuje se ono mjerilo
koje daje jasan crte prikladan za uporabu. U pravilu se sve veliine s predmeta
prenose u istom mjerilu na crte. Sve projekcije istog predmeta koje tvore cjelinu
crtaju se u istom mjerilu. Izuzetno, ako postoji vei broj dijelova i detalja na istom
crteu mogu se primijeniti razliita mjerila. Mjerilo koje prevladava na crteu
naziva se glavno mjerilo crtea. Glavno mjerilo upisuje se poveano u
zaglavlju. Ostala mjerila upisuju se u zaglavlje ispod glavnog mjerila manjim
brojevima i pored svakog dijela crtea na koji se odnose.Mjerilo se oznaava u
zaglavlju rjeju "Mjerilo", slovom "M" ili samo brojanim odnosom. Brojani odnos
upisuje se na sljedei nain: "veliina na crteu: veliina u naravi". Normom ISO
5455/12.79 propisana su mjerila navedena u tablici 1.2.
Bez obzira na to crta li se predmet u naravnoj veliini, umanjeno ili uveano, u
crte se uvijek unose stvarne mjere predmeta.

9. Vrste crta?

Radi postizanja to vee jasnoe i preglednosti, u tehnikim crteima primjenuju

se crte razliitih vrsta i irine. Vanost ispravne primjene razliitih vrsta crta
ilustrirana je primjerom na slici 1.6.

U tehnikom crtanju koriste se sljedee vrste crta:

puna crta,
isprekidana crta,

crta-toka crta,

prostoruna crta,

cik-cak crta,

crta-dvotoka crta,

Vanost pojedinih djelova crtea istie se irinom pojedinih crta. Na jednom

crteu primjenjuju se dva stupnja irine pojedinih vrsta crta:

iroke crte (stupanj irine 1),

uske crte (stupanj irine 2).

Dvije irine ine skupinu crta. Na jednom crteu koriste se samo crte jedne
skupine. irokom crtom u pravilu se crtaju vaniji djelovi crtea (npr. vidljivi
bridovi, konture objekta i sl.), a uskom crtom sporedni ili pomoni djelovi crtea
(kote, pokazne crte i sl.).
irinu crte stupnja 1 ili nazivnu irinu crte bira se u ovisnosti o gustoi crta na
crteu i mjerilu. Mogue vrijednosti irine crta odreene su s dva reda irina crta.
Nova norma utvruje crte reda 1 s faktorom porasta 2 koji sadri sljedee
vrijednosti: 0,13; 0,18; 0,25; 0,35; 0,5; 0,7; 1,0; 1,4; 2,0.
Starija norma utvruje crte reda 2 koje se mogu koristiti kao zamjena za crte
reda 2 u sluaju primjene starije pribora: 0,1; 0,2; 0,3; 0,4; 0,5; 0,6; 0,8; 1,0; 1,2.
Najee koritene irine crta prikazane su u tablici 1.3.

Namjena pojedinih vrsta crta navedena je u tablici 1.5.

10. Tehniko pismo?

Za ispisivanje natpisa, oznaka i brojeva u tehnikim crteima normom ISO 3098/1
propisana je primjena tehnikog pisma. Znakovi tehnikog pisma mogu se
ispisivati pod kutem od 75% ili uspravno. Normom se propisuje:

nazivna visina H pisma,

irina crte,

irina znakova.

Nazivna visina H je visina velikih slova i brojeva. Veliinom H odreene su i sve

druge dimenzije slova i brojeva. Visina malih slova iznosi 7/10 H. irina velikih
slova iznosi 7/10 H, a irina malih slova i brojeva 6/10 H. U primjeni su dva reda
nazivnih visina izraenih u mm:
red 1: 2; 2,5; 3; 4; 5; 6; 8; 10; 12; 16; 20
red 2: 1,8; 2,5; 3,5; 5; 7; 10; 14; 20

Tehniko pismo moe biti usko, normalno ili iroko. irina crte za normalno
pismo iznosi 1/10 H, a za usko pismo 1/14 H.
Nazivna visina i irina pisma odabiru se u ovisnosti o raspoloivom prostoru i
znaenju teksta. Razmaci izmeu pojedinih znakova nisu strogo propisani, ali
najpregledniji izgled se postie ako su jednolike povrine izmeu pojedinih
znakova. Znakovi tehnikog pisma prema normi ISO 3098/1 prikazani su na slici
1.7.

11. Ortogonalna projekcija?

U tehnikom crtanju predmeti se prikazuju tako da se jednostavno mogu odrediti
sve dimenzije predmeta. Pri tome je potrebno trodimenzionalne objekte prikazati
u
dvodimenzionalnom
prostoru
crtaeg
papira. To
se
ostvaruje
primjenom projekcija. Projekcija je prikaz trodimenzionalnog predmeta u
ravnini. Za
tehnike
crtee
u
pravilu
se
primjenjuje
ortogonalna
projekcija. Pravila ortogonalne projekcije su:
1. zrake projiciranja su okomite na ravninu crtanja,
2. predmet se nalazi izmeu ravnine crtanja (projiciranja) i crtaa,
3. u projekciji se crta onaj dio predmeta koji se vidi u smjeru gledanja.
Osnovna svojstva ortogonalne projekcije koja je ine vrlo prikladnom za
primjenu u tehnikom crtanju su:

bridovi koji su paralelni i jednaki u prostoru zadravaju ta svojstva i u

projekciji,
kutovi koji su jednaki u prostoru zadravaju isti odnos i u projekciji.

Ortogonalna projekcija omoguava ukupno 6 razliitih pogleda:

A - nacrt (pogled sprijeda),

B - tlocrt (pogled odozgo),

C - desni bokocrt (pogled s lijeve strane),

D - lijevi bokocrt (pogled s desne strane),

E - gornji tlocrt (pogled odozdo),

F - stranji nacrt (pogled straga).

Mogui pogledi prikazani su na slici 1.8 a), a njihov raspored u okviru ortogonalne
projekcije na slici 1.8 b). Prikazani raspored primjenjuje se u Europi. U Americi se
primjenjuje drugaiji raspored.

Na jednom crteu koristi se onoliki broj pogleda koji je dovoljan za prijenos svih
vanih informacija o dimenzijama i obliku objekta. Najee su dovoljna dva
(nacrt i tlocrt) ili tri pogleda (nacrt, tlocrt i bokocrt), a ponekad i samo
jedan. Treba odabrati one poglede koji na najzorniji nain prikazuju predmet.
U sluaju potrebe mogue je predmet prikazati i u nekom pogledu koji odstupa od
osnovnih. U tom sluaju smjer pogleda oznaava se strjelicom i velikim slovom.
Za prikazivanje pojedinih detalja mogu se primjeniti i djelomini pogledi. U tom
sluaju ne crta se cijeli predmet u tom pogledu nego samo detalj za koji je vaan
taj pogled.
12. Kotiranje?
Mjere predmeta vaan su dio tehnikog crtea. Izravno uzimanje mjera iz
tehnikog crtea nije dozvoljeno jer i kod najpreciznije izradbe crtea one ne
mogu biti potpuno tone. Informacija o mjerama predmeta upisuje se u
brojanom obliku na crte i tako njezino prenoenje postaje neovisno o tonosti
crtanja. Djelovi crtea koji sadre informacije o mjerama predmeta nazivaju
se kotama. Kota se sastoji od:

mjerne crte ili mjernice,

pomone mjerne crte,

strjelica,

kotnog broja.

Mjerna crta ili mjernica je crta paralelna s duinom iju mjeru pokazuje (slika
1.11). Mjernicu ne moe zamijeniti neka druga crta. Razmak izmeu mjernica i
bridova ne smije biti premalen. Razmak izmeu paralelnih mjernica mora biti
ravnomjeran i dovoljan za upis brojeva. Krianje mjernica s drugim mjernicama i
pomonim mjernim crtama treba izbjegavati crtanjem uih kota blie, a irih dalje
od bridova predmeta. Mjernice se nikada ne smiju crtati u smjeru rafure, nego
okomito na njega.

Strjelice odreuju odakle dokle see mjernica. One ne smiju prelaziti pomone
mjerne crte ili bridove. Uobiajeno se crtaju unutar pomonih mjernih crta ili
bridova, a izuzetno, ako nema dovoljno mjesta za njihov smjetaj, crtaju se
izvana. U sluaju uzastopnog nanoenja kota, kad nema dovoljno mjesta,
unutarnje strjelice zamjenjuju se tokom. Dimenzije strjelice ovise o nazivnoj
irini crte d (slika 1.12).
Pomonim mjernim crtama izvlai se mjera predmeta izvan crtea predmeta.
Pomona mjerna crta mora prelaziti mjernicu za 1-3 mm. Kad je to prikladnije
rjeenje moe se zamijeniti bridom predmeta. Mogu se kriati sa svim drugim
vrstama crta osim s mjernicama. Kod malo nagnutih bridova, ako se time
poboljava zornost mogu se izvlaiti i ukoso.
Kotni brojevi odreuju mjere predmeta. Upisuju se tehnikim pismom iznad
mjernica priblino po sredini tako da se mogu itati odozdo i s desna. Svi kotni
brojevi na jednom crteu moraju biti iste veliine. Veliina kotnih brojeva ovisi o
nazivnoj irini crte d i iznosi 4-5 d, ali najmanje 2,5 mm. Kotni broj ne smije kriati
niti jedna druga crta.
Za kotiranje nekih posebnih oblika normama su predvieni posebni znakovi koji
se upisuju ispred kotnog broja:

promjer - ,
polumjer - R,

kvadrat - .

Osnovna pravila kotiranja

Osnovna pravila kotiranja su:
1. Kotama se moraju oznaiti sve mjere potrebne za tonu i jednoznanu
izradbu prikazanog predmeta.
2. Svaka kota se unosi samo jednom i to u onom pogledu ili presjeku koji daje
najjasniju predodbu pojedinog dijela prikazanog predmeta.
3. Kote moraju biti rasporeene po svim projekcijama jer svaka prikazuje neto

novo to se mora i kotirati.

4. Kotni brojevi se piu tehnikim pismom.
5. Sve mjere u kotama unose se u milimetrima. Ta se mjerna jedinica
podrazumijeva i ne upisuje. Ukoliko se radi o nekoj drugoj mjernoj jedinici
npr. stupnjevima ta se jedinica upisuje.
6. U pravilu se kotiraju samo vidljivi bridovi predmeta. Izuzetno, u sluaju da se
odreeni bridovi prikazuju samo kao zaklonjeni mogu se kao takvi i kotirati.
13.7.Projiciranje
predmeta?
Kote se ucrtavaju
na mjestima gdje su najuoljivije.
Projicirati znai prikazati toku, duinu, lik ili tijelo u jednoj ravnini. Slika
projicirane toke, duine, lika ili predmeta zove se projekcija. Svako tijelo ima tri
dimenzije duinu,visinu, i irinu, pomou projekcija prikazujemo meusobne
prostorne odnose geometrijskih likova nekog tijela u jednoj ravnini. Projekcije tih
likova na papiru imaju samo dvije dimenzije:irinu i visinu.
14. Objasni kad smo upueni da tehnike tvorevine, a i druge nacrte crtamo
umanjeno ili uveano.
a) U tehnikom okruju moramo crtati umanjeno brodove, mostove, te nacrte
zgrada i trgova u graditeljstvu, a uveano nacrte u finoj mehanici i tehnologiji
integriranih sklopova.
b) U prirodnom okruju umanjeno crtamo nacrte zemljovida, a uveano nacrte u
mikrobiologiji.
15. to je mjerilo?
Mjerilo (mjerlo crtanja) je omjer tehnike tvorevine (predmeta) na crteu i
njegove stvarne veliine.
16. Opii vrste mjerila
- Umanjeno mjerilo oznaava da je predmet na crteu manji od svoje stvarne
veliine npr. M 1:2, M 1:5, M 1:10, M 1:100, itd.
- Uveano mjerilo oznaava da je predmet na crteu vei od svoje stvarne
veliine npr. M 2:1, M 5:1, M 10:1, M100:1, itd.
- Mjerilo 1:1 oznaava da je predmet na crteu u stvarnoj veliini i upotrebljava se
kad god je to mogue.

17. Ako je mjerilo umanjeno ili uveano da li je i brojani iznos (kotni broj) takoer
umanjen ili uvean?
Ne, kotni broj uvijek pokazuje prirodnu veliinu.

18. Navedi vrste tehnikog crtea

Tehniki crte mora biti jasan i usklaen prema meunarodnim normama, a
prema namjeni postoje:
a) Sastavni(montani, sklopni) crte
b) Radioniki crte(izvedbeni, detaljni)
c) Ponudbeni crte
d) Situacijski crte
Tehniki crte takoer moe biti izraen u obliku dijagrama, sheme i instalacijskog
crtea.
19. Opii sastavni crte
Crtamo ga u prostornoj projekciji . Na njemu zasebne dijelove oznaavamo
brojevima (pozicije) i prikazjemo kako su sastavljeni u cjelinu a moemo oznaiti i
glavne mjere. Crtanje pomou raunala (npr programi INVENTOR I CATIA)
omoguuje da se nakon nacrtanog sastavnog crtea u prostornoj projekciji
automatski izlistaju kotirani radioniki crtei u najprikladnijem mjerilu. Takoer je
mogue provjeriti da li optereenje prelazi doputeno i pustiti tehniku tvorevinu
u virtualni pogon.
20. Opii radioniki crte
Crtamo ga u obliku pravokutnih projekcija (nacrt, tlocrt i bokocrt ali samo
dovoljan broj). Ako je mogue crtamo ga u mjerilu 1:1 i na njemu je precizno
prikazan i kotiran svaki zasebni dio budueg proizvoda (pozicija). Na dnu crtea
smetena je sastavnica. Sastavnica u obliku tablice daje informacije o
materijalima pozicija, mjerilu, autoru i tvrtki.
21. Opii ponudbeni crte
Ponudbeni crte prikazuje idejno rjeenje budueg proizvoda, a prilae se uz
pismenu ponudu na natjeaj za njegovu izradu. Izrauje se u obliku skice ili
tehnilog crtea. Cilj mu je pobuditi intetes investitora pa se obino izrauje u
boji i uljepava umjetnikim detaljima.
22. Opii situacijski crte

Situacijski crte prikazuje poloaj objekta koji se projektira u odnosu na susjedne

graevine-