NASTAVNE METODE

POPIS METODA
1. Anotacija
2. Petostih (inkvina)
3. Fabularna piramida
4. Dvostruki dnevnik
5. Znam, elim znati, nauio/la sam
6. Grozdovi
7. Sociogram
8. Mrea diskusije
9. Debata
10. Interpretacijski grafikon, poredbeni grafikon, fabularni grafikon, karakteroloki
grafikon
11. T-tablica, leksika tablica, gramatiko-stilistika tablica, tematska tablica za
knjievni opus, interpretacijska tablica, karakteroloka tablica, tematska tablica
za knjievno djelo, dijakronijsko-sinkronijska tablica, problemska tablica
12. Voeno itanje i itanje s predvianjem
13. Vrua stolica i autorov stolac
14. Vennov dijagram
15. Metoda oznaivanja teksta
16. T/U/P/F (tema / uloga / publika / forma)
17. Razmisli i razmijeni
18. Knjievna pisma
19. Biopjesma
20. Metodiki bonus (literarna krialjka, literarna osmosmjerka, literarni kviz,
literarni kviz asocijacija, literarni rebus)
21. Pisanje kao odgovor na knjievnost
22. Nastavni oblici elni (frontalni) rad, pojedinani (individualni) rad, rad u paru
(tandemski rad), skupni (grupni) rad (pripremiti iz: Wolfgang Mattes: Nastavne
metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i uenike, Naklada Ljevak, Zagreb,
2007, str. 38-62)

TEORIJSKA RAZRADA NASTAVNIH METODA

1. ANOTACIJA
-saeta karakteristika djela koja moe sadravati podatke o autoru, postanku djela, stilskoj
formaciji, poetici, temama djela, fabuli itd.
-odrednice anotacije prilagoavaju se knjievnoj vrsti djela te se prema potrebi skrauju ili
proiruju
-kad uenici/ce naue bitne znaajke anotacije, samostalno piu anotacije za lektirna djela po
vlastitom izboru
(primjer anotacije gore je naveden na temelju Nore Henrika Ibsena)

2. PETOSTIH (INKVINA)
-jednostavan oblik saimanja knjievnog djela (proznog, poetskog i dramskog)
-metoda je primjenjiva tijekom interpretacije ili usustavljivanja
-ako uenici/ce nisu uope ili dobro upoznati s pravilima, ona im trebaju biti jasno predoena
prije i tijekom rjeavanja zadatka na radnom listiu, grafoprozirnici i sl.
Pravila za pisanje petostiha
1. PRVI RED opis teme u jednoj rijei najee imenica
2. DRUGI RED opis teme u dvije rijei dva pridjeva
3. TREI RED tri rijei koje opisuju radnju najee tri glagolske imenice
4. ETVRTI RED fraza od etiri rijei koje izraavaju osjeaje u vezi s temom
5. PETI RED istoznanica, jedna rije, koja ponovno saima bit teme
Alphonse de Lamartine: JEZERO
I noeni vjeno, u vjeitoj noi,
bez povratka gnani spram obala skritih,
zar u moru ljet neemo se moi
ni dan usidriti?
O jezero! Jedna godina tek ode,
a pred mile vale, koje bez nje gledam,
gdje ona sjeae, na kamen kraj vode,
ja sm evo sjedam.
I onda si tako bualo pod stijenom
i razbijalo se o tvrde joj strane,
a njoj vjetar prao tvojih vala pjenom
noge milovane.
Jednu veer pamti? plovismo u muku,
me vodom i nebom nigdje iva glasa,
jedino se vesla ula kako tuku
u skladu talasa.

Najednom, glas neki, udan, posve blago

s arobnih obala podigao jeku,
val se primirio, a iz glasa dragog
uh rijei gdje teku:
O vrijeme, ne leti! Vi, trenutci sretni,
ne hitajte tamo!
Pustite da slasti naih dana cvjetnih
mirno uivamo!
Koliko nesretnih na zemlji vas moli:
za njih brzo hajte;
njima odnosite i dane i boli,
sretne ne gledajte.
Jo koji trenutak zalud molim vrue,
vrijeme ni da uje.
Noi zborim: 'Lake!', ali ve svanue
tamu rastjeruje.
Ljubimo se dakle! Ne gledajmo nita!
Nek nas radost primi!
ovjek nema luke, vrijeme pristanita,
s njim teemo i mi.
O zavidno vrijeme, zar e pjani sati,
kad nas ljubav sretnim valovima hrani,
jednakom brzinom od nas otjecati
ko nesretni dani?
Zar od njih ni traga nee biti vie?
Zar zauvijek nesta tih asova sree?
Vrijeme to ih daje, vrijeme to ih brie,
zar ih vratit nee?
Vjenosti, prolosti, vi, dubine tamne,
od otetih dana to tamo inite?
Hoete l' nam vratit sve zanose plamne
to nam ih grabite?
O jezero! stijene! pilje! umo slijepa!
Vi tono vas vrijeme obnavlja i tedi,
na tu no sauvaj, o prirodo lijepa,
barem spomen blijedi!
Bilo u tiini tvojoj il u buri,
jezero, u sjaju okolice tvoje,
u jelama crnim, u hridima surim
to nad tobom stoje.
Bilo u lahoru koji ume brodi,
u umoru koji al alu predaje,
u srebrnoj zvijezdi to u tvojoj vodi
blijedim sija sjajem.
Vjetar to jaue, trska to umori,
lagani mirisi u zraku i dahu,
sve to vidim, ujem, diem, neka zbori:
Oni se voljahu!
(s francuskog preveo Nikola Milievi)

Prvi petostih na temelju pjesme Jezero Alphonsea de Lamartinea

vrijeme
prolazno nepovratno
sjeanje nestajanje nadanje
sve u ivotu blijedi
prolaznost

Drugi petostih na temelju pjesme Jezero Alphonsea de Lamartinea

sjeanje
bolno tuno
osjeanje govorenje doivljavanje
ova ljubav traje vjeno
patnja

3. FABULARNA PIRAMIDA
-jednostavan oblik saimanja knjievnog djela (ponajprije proznog)
-metoda je primjenjiva tijekom interpretacije ili usustavljivanja
-ako uenici/ce nisu uope ili dobro upoznati s pravilima, ona im trebaju biti jasno predoena
prije i tijekom rjeavanja zadatka na radnom listiu, grafoprozirnici i sl.
1. ______________________
2. _____________ _____________
3. __________ __________ ___________
4. _________ _________ _________ _________
5. ________ ________ ________ ________ ________
6. _______ _______ _______ ________ ________ ________
7. _______ _______ _______ _______ _______ _______ _______
8. ______ _______ _______ _______ _______ ______ ______ ______
Pravila za ispunjavanje fabularne piramide
Na iscrtane dijelove fabularne piramide potrebno je upisati sljedee:
1. ime glavnog lika,
2. dvije rijei koje opisuju glavni lik,
3. tri rijei koje opisuju mjesto radnje,
4. etiri rijei koje opisuju temu,
5. pet rijei koje opisuju prvi dogaaj,
6. est rijei koje opisuju drugi dogaaj,
7. sedam rijei koje opisuju trei dogaaj,
8. osam rijei koje opisuju rasplet (razrjeenje problema).
(Ako postoje samo dva dogaaja, onda iz piramide izbacujete sedmi red itd. Piramidu
prilagoavate konkretnoj fabuli.)

Primjer na temelju Duge Dinka imunovia

1. Srna
2. razigrana djevojica
3. jesenja idila vinograda
4. beskrajna enja za slobodom
5. Grjehota, to vam nije sin!
6. Trei prema dugi, pada u movaru.
7. Serdar i Serdarovica bacaju se s tvrave.

4. DVOSTRUKI DNEVNIK
Osobita prednost
Tom se tehnikom uenike potie na to da itaju promiljeno i pozorno te da ono to su
proitali poveu sa sobom i s pitanjima koja ih zanimaju. Osobito je korisna kad uenici
moraju kod kue proitati neki dulji tekst. Koristi se kod strunih i narativnih tekstova kao
aktivnost u fazama razumijevanja znaenja i refleksije.
Najkrae trajanje
Predvieno vrijeme ovisi o duljini teksta koji ste odabrali za itanje. itanje teksta i pisanje
dvostrukog dnevnika moe se obaviti i izvan nastave, a u uionici se samo raspravlja o tekstu
i dnevnicima. U takvim sluajevima oekujte da e diskusija trajati izmeu petnaest minuta i
jednog sata.
Veliina grupe: itanje teksta i pisanje dvostrukog dnevnika individualni je zadatak. O
dvostrukim dnevnicima uenici mogu raspravljati u parovima, malim grupama ili zajedno u
velikoj grupi.
Potrebno pripremiti
1. Nastavnici moraju pronai tekstove koje ele da njihovi uenici pozorno i
promiljeno proitaju. itanje teksta i pisanje dvostrukog dnevnika traje dulje nego
samo itanje teksta pa nastavnici za tu tehniku ne bi smjeli odabrati predugaak
tekst.

2. Uenicima treba pokazati kako se pie dvostruki dnevnik prije nego to se od njih
zatrai da ga vode. Nastavnici moraju pripremiti ogledne primjerke dvostrukog
dnevnika na grafoskopskoj prozirnici da bi uenici shvatili to trebaju raditi.
Redoslijed rada
1. Objasnite uenicima to je dvostruki dnevnik.
a) Po sredini praznog lista papira povucite okomitu crtu.
b) Na lijevoj strani zapiite dijelove teksta (citat) koji na itatelja ostavljaju snaan dojam. To
mogu biti injenice koje se ine osobito vanima, dogaaji koji itatelje podsjeaju na neto
to se dogodilo u njihovom ivotu, osobito lijep jezik, neto s im se itatelj ne slae, neto
to je bilo nejasno itd.
c) Na desnoj strani objasnite zato se odreeni citat itatelju uinio vanim (komentar). to je
to u citatu itatelja natjeralo da ga zapie? Na kakvo ga je razmiljanje navelo? to bi u vezi s
tim pitao?
Dvostruki dnevnik
Citat

Komentar

2. Dajte uenicima tekst da ga proitaju i o njemu vode dvostruki dnevnik. Ponite s kraim
zadacima i postupno poveavajte duljinu tekstova koje e itati.
Recite uenicima najmanji broj zapisa koje od njih oekujete, npr. dva zapisa po stranici,
ukupno deset zapisa itd.
Kad se uenici vrate na nastavu, nakon to su dovrili svoje dvostruke dnevnike, neka o njima
porazgovaraju u parovima, malim grupama ili u velikoj grupi.
Pokupite dnevnike da biste ih proitali. To e vam pomoi da dobijete bolji uvid u to kako
uenici itaju i razumiju tekst.
Primjer dvostrukog dnevnika
Za svaki in Krmarice Mirandoline Carla Goldonija odaberi citat koji te se najvie dojmio. Svaki e citat
zapisati i objasniti zato si ga odabrao/la. Citat treba biti vaan za autora, lik ili poticajan za tebe kao
itatelja / itateljicu te biti vaan zbog ilustrativnosti za lik, dogaaj, ideju.

Citat

Razmiljanja, asocijacije, sudovi

Izvan kue ne vrijede naslovi,

U dananje vrijeme se isto moe rei da vrijedi

novaca se hoe

ova izjava. Nije vano tko si i kakav si, nego

(Fabricio govori konteu)

koliko ima novca. Tako da bih mogla rei da se

nije nita promijenilo te je to jo jedan primjer
svevremenosti te teme.

Oh, molim vas, gospodine vitee,

Koliko je u ljubavi mudrosti, a koliko ludosti, ne

mudar ovjek postupa, kako mu

moe se tvrditi. Kae se da mudar ovjek, kada

dolikuje. Nemojte se povoditi za

se zaljubi, postaje lud.

slabiima.
(Mirandolina govori vitezu)

Ljubomor je, gospodo, najsigurniji

S ovim citatom se ne bih sloila te sam ga zato i

znak

navela.

ljubavi.

Tko

ne

osjea

Ljubomora

je,

po

meni,

znak

ljubomor, zacijelo ne ljubi.

nesigurnosti. Ne mora biti ljubomoran da bi

(Mirandolina gospodi)

dokazivao svoju ljubav, jer onaj koji te pravi

ljubomornim sigurno te ne voli.

5. ZNAM, ELIM ZNATI, NAUIO/LA SAM

Osobita prednost
Tom se tehnikom uenici potiu da razmisle to znaju, to bi eljeli saznati te to su nauili
itanjem ili sluajui predavanje. Stoga se ta tehnika moe upotrebljavati u fazama evokacije
(znam / elim znati), razumijevanja znaenja (itanje teksta ili sluanje predavanja) ili
refleksije (nauio/la sam).
Najkrae trajanje
Ovisno o duljni teksta ili predavanja, nastavnik mora predvidjeti barem deset minuta za
popunjavanje stupca to znam, daljnjih deset minuta za stupac to elim znati te dovoljno
vremena kako bi uenici proitali tekst ili se odralo predavanje i popunili stupac to smo
nauili. Valja utroiti jo neto vremena na razgovor o onome to su zapisali u stupac to smo
nauili. To se moe napraviti na sljedeem satu.
Veliina grupa: ta se tehnika moe primjenjivati pojedinano, u paru ili u grupama u kojima je
do pet uenika.

Potrebno pripremiti
Nastavnici moraju unaprijed razmisliti o tome koje bi predznanje uenici svakako morali
imati prije nego to krenu itati tekst ili sluati predavanje. Osim toga tekst nastavnicima mora
biti poznat kako bi uenike mogli usmjeriti prema nekim od pitanja na koje e tekst
odgovoriti. Potrebno je pripremiti tablicu na ploi ili na grafoskopskoj prozirnici.
Redoslijed rada
1. Pronai struni tekst ili pripremiti predavanje koje e uenici trebati razumjeti.
2. Pripremiti tablicu s trima stupcima na grafoskopskoj prozirnici (ili ju nacrtati na plou). U
prvi stupac upisati ZNAM, u drugi upisati ELIM ZNATI, a u trei NAUIO/LA SAM.
ZNAM

ELIM ZNATI

NAUIO / LA SAM

3. Prije nego to uenici proitaju tekst ili posluaju predavanje, recite im koja je tema pa
neka u velikoj grupi izvijeste to ve o toj temi znaju. Te informacije upiite u prvi stupac.
Prihvatite sve, ak i ono za to znate da nije tono. Potiite ih na raspravu i mogua
neslaganja.
4. Pitajte uenike to bi eljeli saznati o toj temi. Njihova pitanja upiite u drugi stupac. Ako
je bilo neslaganja ili razliitih miljenja o tome to znaju o temi, neka to budu pitanja za
drugi stupac. Ako ne budu postavljali pitanja na koja tekst ili predavanje odgovara,
usmjerite ih na ta pitanja tvrdnjama poput: Pitam se....
5. Zamolite uenike da proitaju tekst ili sluaju predavanje i pritom provjere je li ono to su
ve znali tono. Neka pokuaju odgovoriti na pitanja to su ih sami postavili i neka uoe i
neke druge vane informacije u vezi s temom. Zamolite ih da te informacije zapiu u
posljednji stupac.
6. Kad svi zavre s upisivanjem biljeaka u trei stupac, neka u malim grupama porazgovaraju
o onome to su saznali. Zatim neka odgovore na svoja pitanja i sve dodatne informacije koje
smatraju zanimljivima prenesu cijeloj grupi.

7. Aktivnost je mogue proiriti tako da se od uenika zatrai da sastave saetak u kojem e

upotrijebiti ono to su ve znali i ono to su o toj temi nauili proitavi tekst ili sluajui
predavanje.
8. Ako su uenici postavili pitanja na koje tekst ili predavanje nije odgovorilo, popriajte s
uenicima o nainima na koje bi se moglo doi do odgovora, pa im zadajte da to istrae u
razliitim grupama.

6. GROZDOVI
Osobita prednost
Grozdovi predstavljaju vrstu tzv. kognitivnih mapa kojima se nastoji poticati strukturiranje i
prikazivanje odreenih spoznaja i njihovih odnosa. Znaajka grozdova je da je to
strukturiranje vrlo slobodno, odnosno nema nikakvih ogranienja osim to bi sve trebalo biti
povezano sa sredinjim pojmom. Takvo slobodno strukturiranje potie tzv. nelinearni oblik
miljenja koji je u bliskoj vezi s nainom na koji na mozak funkcionira.
Moe se rabiti u razliite svrhe i prije pouavanja novog gradiva i kao organizirano
ponavljanje nauenog i povezivanje s ve poznatim.
Kad uenici usporeuju svoje grozdove s grozdovima drugih pojedinaca ili grupa, imaju se
priliku osvjedoiti kako razliito ljudi mogu strukturirati i prikazati iste pojmove i njihove
povezanosti. To moe biti za njih dragocjeno iskustvo u razumijevanju razliitosti u
procesima miljenja kod ljudi.
Analiza grozdova nastavniku moe biti vrlo znaajna provjera razumijevanja odreenog
gradiva.
Najkrae trajanje: 15 minuta.
Veliina grupa: moe se primijeniti tako da svaki uenik izrauje vlastiti grozd, da ga izrauju
u paru ili maloj grupi (ne veoj od est lanova), a moe se katkad napraviti grozd i za cijelu
veliku grupu.
Potrebno pripremiti: sredinji pojam, temu ili pitanje, upute za rad, neki primjer grozda,
prazne papire za grupne grozdove, a uenici mogu pripremiti papire za vlastite grozdove.
Redoslijed rada: nakon to uenicima da uputu i na primjeru pokae to treba raditi, nastavnik
ispisuje u sredinji krug pojam, temu ili pitanje o kojem uenici trebaju razmisliti i izraditi
grozd.
Grozd se sastoji od oblaia u koje se upisuju pojmovi koji su sa zadanim pojmom, temom
ili pitanjem povezani i crtama ih se povezuje s njim. Na te pojmove, neposredno povezane sa

sredinjim, mogu se nadovezivati novi oblaii i one koji su znaenjem povezani treba
spojiti crtama.
Uenici trebaju upisivati u grozd sve ega se dosjete ne vodei mnogo rauna o pravopisu i
drugim ogranienjima. Ne smiju ograniiti koliinu pojmova, ideja ili veza. Zavravaju s
radom tek kad nastavnik da znak da je vrijeme isteklo ili vie nemaju ideja.
Ako je svaki uenik izradio vlastiti grozd, mogu u paru ili manjim skupinama usporediti svoje
grozdove i cijelu skupinu izvijestiti o glavnim slinostima i razlikama.
Ako uenici rade grozdove u malim grupama, svi bi trebali aktivno sudjelovati. Kad sve grupe
zavre s radom, lanovi mogu ukratko opisati to su uinili ili papiri s grozdovima mogu
kruiti meu grupama.
Ako je to vano u odnosu na postavljene ciljeve, trai se na ploi nacrtati grozd cijele skupine
uenika, odnosno grozd koji e obuhvaati sve dijelove svih grozdova koje su izradile
pojedine

male

grupe.
Step ha ne
Mallarme

Samo

FRANCUSKI
SIMBOLISTI

sja

glasn
ic

80-tih
godina
XIX. st.

Arthur
ud
Rimba

Paul
e
Verlain

Sugla

Ch arles
ire
Baudela

A rs p
oe
Pjes n tik a
icko
umije
ce
i

Muzikalnost
stiha
Inzistiranje
na formi

7. SOCIOGRAM
-sociogram je vizualno predstavljanje odnosa meu likovima knjievnoga djela
-uenici se za takav tip vizualnog prikazivanja slue razliitim simbolima, oblicima, slikama,
bojama i tipovima crta/strjelica
-upotrebljava se za uenikovo bolje razumijevanje odnosa meu likovima tijekom ili nakon
itanja
-kako radnja napreduje tijekom itanja uenici mogu prilagoavati sociogram novim
odnosima, dodavanjem naknadno uoenih kakrakternih crta, biljeenjem dodatnih sukoba itd.

10

-postoji mogunost da se naini jedan sociogram nakon itanja poetnih poglavlja ili inova
djela, a drugi na kraju proitanog (time se uenik usmjerava na analizu karakternoga i
fabularnoga razvoja)
-najbolje je kada uenici izrauju sociogram individulano ili u skupinama, a nikako se ne bi
smjelo dogoditi da cijeli razredni odjel izrauje samo jedan sociogram
-uenicima najprije treba pokazati nain organizacije sociograma pomou zajednikih
prijedloga koje uitelj sam najprije skicira na plou na temelju prethodno interpretiranog
knjievnog djela
-uenici mlae dobi prikaz mogu nainiti lijepljenjem ve nacrtanih likova i ispisanih rijei
-pozorno sluanje uenikih objanjenje u vezi sa sociogramom koji su izradili daje bogatu
povratnu informaciju o njihovim razmiljanjima, shvaanjima i zakljucima do kojih su doli
itanjem knjievnoga djela
IZGLED SOCIOGRAMA
-glavni je lik smjeten u sredite sociograma, a ostali likovi oko njega
-prostorni razmjetaj likova trebao bi doaravati prirodu odnosa likova s glavnim likom, ali i
osobitosti njihovih meusobnih odnosa
-razliiti tipovi crta/strjelica naznauju karakteristinost veza meu likovima (prijatelj
neprijatelj; nadreenost podreenost; jakost slabost itd.)
-na poetku izrade organiziranje sociograma trebali bi uenicima olakati papirii s imenima
likova koji se poloajno lako mijenjaju po eljama i zamislima uenika
-jednom kad se utvrdi kostur prostornoga smjetaja, ueni pristupaju izradi sociograma u
obliku plakata
UPUTE ZA IZRADU SOCIOGRAMA
-glavne likove stavite u sredite prikaza
-prostorna udaljenost meu likovima trebala bi odraavati psiholoko-emocionalnu distancu
meu njima
-simboli, oblici i veliina prikazanog lika morali bi metaforiki prikazivati njegovu osobnost,
vanost, snagu, slabost itd.
-smjer odnosa meu likovima obiljeuje se crtom/strjelicom s kratkom naznakom (iznad nje)
o prirodi odnosa (strjelice i/ili crte mogue je upotrijebiti za kreativno izraavanje razliitosti
odnosa pa su velike mogunosti njihovih oblika: valovitost, isprekidanost, debljina i sl.)
-vaniji odnosi naznauju se punim crtama/strjelicama, a posredniji odnosi isprekidanim
crtama/strjelicama

11

-aktivne likove potrebno je zaokruiti punom crtom, a neaktivne i odsutnije likove

isprekidanom crtom
-likovi koji podravaju glavni lik stavljaju se na njegovu stranu, a antagonisti na suprotnu
stranu
-atmosfera/tema ilustriraju se bojom i simbolima
-motivacija lika moe se doarati karakteristinom rijei/ sintagmom/ reenicom u prostoru
namijenjenom za prikaz toga lika
-izvan kruga koji oznauje lik mogu se nalaziti prikazi sila koje utjeu na njega
SOCIOGRAM ZA FEDRU JEANA RACINEA

OBJANJENJE SOCIOGRAMA
Francuska klasicistika tragedija Fedra sastoji se od pet inova. Zato sam prikazala pet likova koje
smatram najbitnijima (Fedra, Enona, Tezej, Hipolit i Aricija). Fedra je glavni lik i nalazi se u sreditu
sociograma. Prikazala sam ju poput crno-bijele maske jer se u njoj isprepleu svjetlo i tama, izmjenjuju se
dobro i zlo. Ona voli posinka, ali zna kako grijei te osuuje samu sebe ubivi se otrovom. Maska produbljuje

12

Fedrin lik jer oznaava razotkrivanje pred Hipolitom u trenutku priznanja ljubavi prema njemu. Fedra je
povezana s Enonom koja je dadilja i koja ju je poticala na priznanje ljubavi Hipolitu. Ona Fedru izvlai iz
neugodne situacije i lae Tezeju kako zapravo Hipolit voli Fedru, a ne Fedra njega. Enonu sam prikazala kao
more i valove jer je uzrokovala burnu situaciju, a i ubila se bacivi se u more. Odvojena je od ostalih likova i
nalazi se pri dnu socograma jer predstavlja Fedrin, u dubini skriven alter ego. Povezanost izmeu Enone i
Fedre u oba je smjera, ali je naruena valom koji oznaava promjenjivost odnosa. Fedra i Tezej povezani su
kao ena i mu; strjelica ide u oba smjera, no na njoj se nalazi trnje kako bi se doarala naruenost njihova
odnosa. Tezej je ratnik i junak i zato sam ga prikazala u obliku tita i koplja. Tezeja i Hipolita povezala sam
lancem. U ovom sluaju lanac nije simbol ropstva, ne oznaava zarobljenitvo, ve neraskidivu vezu oca i sina
budui da se Tezej kaje nakon Hipolitove smrti. Hipolita sam prikazala kao sunce jer je bio dobar, plemenit,
astan i pravedan. Nije imao niti jednu manu, dakle, u sebi nije nosio nita crno pa je simbolika njegovoga lika
svjetlost. U drugom prizoru etvrtoga ina Hipolit ocu govori kako je istoa njegova srca sjajnija od
sunca, to znai da sam sebe usporeuje sa suncem. Fedra je povezana s Hipolitom jer je zaljubljena u
njega, no on nju ne voli i zato strjelica ima samo jedan smjer od Fedre prema Hipolitu. Izmeu njih nalazi
se Hipolitov ma kojim se Fedra pokuala ubiti. Iako joj to nije uspjelo, njezino je srce ostalo probodeno jer
joj Hipolit ne uzvraa ljubav i ovdje sam ga prikazala crnim. Srce je crno i zbog toga to je Fedrina ljubav
prema Hipolitu na neki nain bila incestna. Ariciju sam prikazala kao bijelo srce jer je bila dobra, a crta
izmeu nje i Hipolita u oba je smjera jer je ljubav bila uzajamna. Pojaana je srcima umjesto strjelicama
upravo zato kako bi se ta ljubav naglasila. Veza je izmeu Tezeja i Aricije dvostruka: prvi sam odnos
prikazala munjom i naznaen je brojem 1 jer je Tezej Ariciju isprva drao u zarobljenitvu i nije ju volio.
Drugi je odnos prikazan lancem i naznaen je brojem 2, a predstavlja neraskidivu vezu oca i keri budui da
je Tezej uvidio koliko je Aricija voljela njegovoga sina i na kraju ju je prihvatio kao vlastitu ker. (Ivana
Dumani)

8. MREA DISKUSIJE
Osobita prednost
Ta tehnika od uenika zahtijeva da dobro promisle. Ona potie kritiko miljenje i paljivu
analizu argumenata. Moe se upotrebljavati pri itanju strunog i narativnog teksta ili se moe
raditi kao aktivnost prije itanja. Obino se primjenjuje u fazi refleksije.
Najkrae trajanje
Ta e aktivnost trajati izmeu etrdeset pet i ezdeset minuta, ovisno o duljini trajanja
diskusije i veliini grupe. Ako je diskusija povezana s neim to su uenici itali, mora se
pridodati i vrijeme potrebno za itanje. Ono se moe obaviti i prije nastave.
Veliina grupe: ta se tehnika moe raditi u parovima, grupama od etiri uenika i s cijelom
grupom.

13

Potrebno pripremiti
Nastavnici moraju pripremiti kontroverzna pitanja na koja se odgovara s da ili ne, koja e
uenici prodiskutirati. Uenicima bi morala biti zanimljiva, a to mogu biti pitanja u vezi s
onim to su itali, u vezi s nekim lokalnim problemom ili s openitim etikim problemom iz
odreenog podruja.
Redoslijed rada
1. Pripremite mreu diskusije s pitanjem u sredini, s prostorom na lijevoj strani u koji e se
upisivati razlozi za negativan odgovor i s prostorom na desnoj strani u koji e doi razlozi za
potvrdan odgovor. Na dnu mree ostavite mjesta za zakljuak.
MREA DISKUSIJE
RAZLOZI
__________________
__________________
__________________
__________________
__________________
__________________
__________________

NE

PITANJE
_______________
_______________
_______________
_______________
_______________
_

DA

RAZLOZI
__________________
__________________
__________________
__________________
__________________
__________________
__________________

ZAKLJUAK

2. Uenici u parovima navode sve svoje razloge za NE i DA.

3. Svaki par uenika pridruuje se drugom paru pa usporeuju razloge. Nakon diskusije
uenici dodaju razloge na svoje popise.
4. Uenici, svaki za sebe, odluuju to misle o tom pitanju.
5. Svi koji su se odluili za nijean odgovor odlaze na jednu stranu uionice, a oni koji su
odgovorili potvrdno na drugu.
6. Svaka strana u sedam do deset minuta odreuje najjae argumente.
7. Po jedna osoba sa svake strane u tri minute iznosi razloge za potvrdan, odnosno nijean
odgovor.

14

8. Nakon to se iznesu uvodne tvrdnje, svi se mogu ukljuiti pobijajui argumente, iznosei
dodatne argumente i traei pojanjenje. Te bi se primjedbe trebale ograniiti na po jednu
minutu.
9. Kod iznoenja primjedaba valjalo bi uspostaviti neka osnovna pravila: uenici ne smiju
jedan drugog prekidati i moraju biti pristojni.
10. Svaki uenik kojeg je druga strana uspjela uvjeriti svojom argumentacijom, moe prijei
na drugu stranu uionice i prikljuiti se drugoj grupi.
11. Nakon toga uenik svaki za sebe pie svoje zakljuke u svoju mreu diskusije.
Primjeri pitanja za organiziranje mree diskusije

Je li ljubav Fedre iz istoimene tragedije Jeana Racinea samo udnja ili prava ljubav?

Je li Majka Hrabrost iz istoimene drame Bertolta Brechta beskrupulozna ratna

profiterka?

Je li Hamlet zaista lud?

9. DEBATA
Osobita prednost
Pod debatom kao vrstom edukativne rasprave podrazumijeva se neslaganje u kojem dvije
strane zauzimaju suprotstavljene pozicije o nekom problemu i pokuavaju uvjeriti suca ili
publiku da je njihovo stajalite nadmono onom drugom. Debata je vjerojatno najsloeniji
oblik rasprave iz vie razloga. U njoj uvijek netko zastupa stranu za, tzv. afirmacijsku
stranu, a netko suprotstavljenu stranu protiv, tzv. negacijsku stranu. Prema pravilima, strana
koju e sudionici debate zastupati odreuje se po sluaju neposredno prije debate, a time i
neovisno o osobnim stajalitima debatanata. To znai da se sudionici uvijek moraju pripremiti
za zastupanje i jedne i druge strane te esto zastupati stavove s kojima se ne slau.
Najkrae trajanje: najmanje 45 minuta.
Veliina grupa: cijela skupina, ali s razliitim zadacima.
Potrebno pripremiti
Debata e biti uspjena ako je teza koju se zastupa ili opovrgava tako formulirana da niti
jedna strana nije u prednosti. Kako bi se to sprijeilo, poeljno je da nastavnik kao dio
pripreme pokua sam zastupati obje strane.
Debata je rasprava u kojoj je unaprijed odreeno koliko je vremena predvieno za pojedinog
sudionika, kojim redoslijedom debatanti izlau svoja obrazloenja, ispituju sugovornike,

15

dovode u pitanje suprotstavljena obrazloenja i osnauju svoja. Broj sudionika je takoer

unaprijed odreen i on se kree u postojeim oblicima natjecateljskih debata od jedan do
etiri sa svake strane.
Kad nastavnik odlui primijeniti debatu, raspoloivom vremenu mora prilagoditi broj
sudionika i trajanje njihovog sudjelovanja u debati, a obino se predvidi i vrijeme za
dogovaranje lanova iste strane izmeu njihovih nastupa.
Za debatu se preporua da najvei dio pripreme uenici obave kao neki domai zadatak jer je
kolski sat prekratak da bi se debata mogla pripremiti, odrati i suditi. U pripremu se moe
ukljuiti sve uenike na neki nain, ali sudjelovati u debati moe samo ogranien broj.
U razliitim oblicima debate govori pojedinih sudionika traju od 4 do 8 minuta, a u nekima su
predviene i mogunosti meusobnog ispitivanja za vrijeme ili izmeu govora. Kad e se
meusobno ispitivanje dopustiti, koliko e trajati, prema kojim pravilima e se provoditi,
takoer treba unaprijed odrediti.
Moe se dopustiti da se u odreenom dijelu debate ukljuuje i nekoliko govornika iz publike
vrlo kratkim govorima ili pitanjima.
Kad su sva navedena pravila odreena i debatanti dobro pripremljeni, debata bi trebala trajati
upravo koliko je predvieno. Govornicima se u debati ne doputa da prekorae vrijeme, ve ih
se nekim zvukom prekida kad zavre reenicu koju su govorili kad je vrijeme isteklo. Voditi
rauna o vremenu je zadatak mjeritelja vremena. On se moe dogovoriti s debatantima kako
e im pokazivati istjecanje vremena za govor i oznaiti kraj govora. Najee se preostale
minute govora pokazuju brojem uzdignutih prstiju, a govornika koji ne staje uutkava se
lupkanjem po klupi.
Izmeu govora i meusobnih ispitivanja moe se predvidjeti i vrijeme za dogovaranje lanova
ekipa. Najee se odredi koliko svaka ekipa moe ukupno upotrijebiti vremena za to, a
preputa joj se da odlui koliko e i kad potroiti prije govora svog lana i prije nego njezin
lan ispituje.
Osim onih koji raspravljaju, u debati u pravilu sudjeluju suci unaprijed odreeni, uvijek
neparni broj, ali se mogunost sudjelovanja u suenju moe dati i publici.
Poeljno je da u debati postoji jo jedna uloga, a to je uloga voditelja debate koji pozdravlja
sve prisutne, najavljuje debatu i tezu, predstavlja debatante, daje rije govornicima, zahvaljuje
debatantima, sucima i publici na njihovu sudjelovanju ili podrci.
Pred plou se mogu staviti dvije klupe i odgovarajui broj stolica gdje e sjediti debatanti, dok
svi ostali mogu sjediti na uobiajen nain. Suci obino sjede u prvim klupama, a mjeritelj
vremena mora sjediti tako da ga svi debatanti dobro vide.
16

Redoslijed rada
Nastavnik na neki nain odredi tko e to biti u debati debatant, sudac, mjeritelj vremena,
voditelj debate ili publika i zamoli da se rasporede na svoja mjesta. Prepusti zatim voenje
debate onom ueniku koji je dobio taj zadatak.
Natjecateljska debata
Taj oblik debate primjenjuje se u radu osnovnokolskih i srednjokolskih debatnih klubova
kao izvannastavna aktivnost. Debata izmeu dviju trolanih ekipa moe ukljuivati:
govor prvog lana (1+) afirmacijske ekipe (vrijeme za dogovaranje),
meusobno ispitivanje trei lan negacijske ekipe (3-) ispituje prvog lana
afirmacijske (1+) ekipe (vrijeme za dogovaranje),
govor prvog lana negacijske (1-) strane (vrijeme za dogovaranje),
meusobno ispitivanje trei lan afirmacijske ekipe (3+) ispituje prvog lana
negacijske (1-) ekipe (vrijeme za dogovaranje),
govor drugog lana afirmacijske (2+) ekipe (vrijeme za dogovaranje),
meusobno ispitivanje prvi lan

negacijske

ekipe (1-) ispituje drugog lana

afirmacijske (2+) ekipe (vrijeme za dogovaranje),

govor drugog lana negacijske (2-) ekipe (vrijeme za dogovaranje),
meusobno ispitivanje prvi lan afirmacijske ekipe (1+) ispituje drugog lana
negacijske (2-) ekipe (vrijeme za dogovaranje),
govor treeg lana afirmacijske (3+) ekipe (vrijeme za dogovaranje),
govor treeg lana negacijske (3-) ekipe.
Kad debatanti zavre, svi bi suci trebali imati papirie na kojima e, skrivajui od pogleda
drugih, upisati slovo A ako misle da je afirmacijska ekipa bila bolja ili N ako daju svoj glas
negacijskoj ekipi. Kad se prebroje sudaki glasovi i time dozna tko je bio bolji, suci trebaju
obrazloiti svoju odluku. Ako se odlui da su svi uenici suci, tad obrazlae svoju odluku
barem dvoje koji su razliito odluili.
Suci bi trebali odluivati tko je uvjerljivije zastupao svoju stranu za ili protiv, nastojei
zanemariti koliko su pojedina izlaganja u skladu ili neskladu s njihovim osobnim stavovima,
to se zna da nije lako. Odluke trebaju donositi neovisno i one se najprije zbroje i otkriju.
Nakon toga bi suci morali obrazloiti to je utjecalo na njihovu odluku i rei debatantima to
im se i zato svidjelo u njihovom zastupanju. Vano je da to uine na to obzirniji i pouniji
nain. Glavni zadatak sudaca je da pri davanju povratnih informacija budu i djeluju
podravajue i ohrabrujue, ak i kad istiu pogreke i propuste. Dok to suci rade, debatanti
smiju samo sluati, a kad suci zavre, mogu razgovarati sa sucima ako im to oni dopuste.
17

U primjeni debate dobro je od samog poetka ustrajati na strogom potivanju svih pravila jer
su ona doista vana za kvalitetu rasprave. Sudjelovati u debati je jako zahtjevno i treba
uvaavati svakog tko ima hrabrosti u tome se javno iskuati. Koliko je debata zahtjevna, bilo
bi dobro da nastavnici osjete najprije osobno u nekoj situaciji prije nego je ponu provoditi u
nastavi. Na poetku je obino uspjeh ako neiskusni govornici uspiju govoriti jednu do dvije
minute (od predvienih pet ili est) i rei to je najvanije.
Brza debata
U njoj sudjeluju samo dva debatanta. Jedan je afirmacijski, drugi negacijski. Debatanti su se
pripremili za debatu: teza im je najavljena ranije. Svaki je debatant prikupio argumente i za
afirmacijsku i za negacijsku stranu. Voditelj kockom odreuje tko e biti afirmacijski, a tko
negacijski debatant.
1. Afirmacijski debatant objanjava svoj stav prema tezi i iznosi svoje argumente. Vrijeme mu
je ogranieno na 90 sekundi.
2. Negacijski debatant napada argumente afirmacijskoga postavljajui mu pitanja kojima ga
nastoji dovesti u proturjeje i oslabiti ili sruiti njegove argumente. Vrijeme mu je ogranieno
na 60 sekundi.
3. Negacijski debatant objanjava svoj stav prema tezi i iznosi svoje argumente. Vrijeme mu
je ogranieno na 90 sekundi.
4. Afirmacijski debatant napada argumente negacijskoga postavljajui mu pitanja kojima ga
nastoji dovesti u proturjeje i oslabiti ili sruiti njegove argumente. Vrijeme mu je ogranieno
na 60 sekundi.
5. Debatanti iznose svoje zavrne govore. Svaki ima 45 sekundi vremena. Prvo govori
afirmacijski, a zatim negacijski debatant.
6. U zavrnom govoru svaki debatant ponavlja i saima svoje glavne argumente i dopunjuje ih
osporavanjima protivnikovih argumenata koja je dokazao ispitujui ga. U zavrnome govoru
nije doputeno unositi nove argumente.
KORACI I VRIJEME ZA BRZU DEBATU
Afirmacijski govornik - uvodni govor
(90 sekundi)
2. Negacijski govornik napada pitanjima
(60 sekundi)
3. Negacijski govornik - uvodni govor
(90 sekundi)
4. Afirmacijski govornik napada pitanjima
18

(60 sekundi)
5. Afirmacijski govornik - zavrni govor
(45 sekundi)
6. Negacijski govornik zavrni govor
(45 sekundi)

10. GRAFIKONI
INTERPRETACIJSKI GRAFIKON
(Slavko Kolar: Breza)
TKO?
Janica i Marko sredinji likovi
Janica je tragian lik mlade seoske ene koju je ubila teina ivota i beutnost njezina mua.
Simbol je pravih i neunitivih vrijednosti (ljubavi i ljepote).
Marko je Janiin mu zaokupljen sporednim vrijednostima i prolaznim uitcima, prekasno
postaje svjestan da je zauvijek izgubio ono to ivotu daje smisao (ljubav).

ZATO?

TO?

Janiina nesretna sudbina

U prvom planu je tuna sudbina

posljedica je ivota u zatvorenoj

mlade seoske ene kojoj

materijalno i duhovno siromanoj

bezuvjetna ljubav daje snagu da

sredini koja nije poznavala ljubav.

U takvoj sredini Janica, simbol

BREZA

strpljivo i pokorno podnosi teinu

ivota i beutnost svoga mua.

bezuvjetne ljubavi, nije mogla

Shrvana grubou okoline Janica

opstati.

umire, ali samo osam dana nakon

Janiine smrti, Marko se susree s
Janicom (brezom), u njemu se
budi savjest i osjeaj krivnje.

KADA?

GDJE?

Kasna jesen, razdoblje izmeu dva svjetska

Labudan brdo, selo Bikovac, kua br.27

rata.

(podruje Vukomerikih gorica, juni i

jugozapadni dio Turopolja).

19

20

FABULARNI GRAFIKON
(Eugen Kumii: Zaueni svatovi)
Dok Alfred straari Marku i
Elviri, u samoobrani ubija Alfreda
i bjei.

Antonio spaava Mariju od Alfreda i

naruava ugled obitelji Saletti. Alfred
naruuje Antonijevo ubojstvo.

U Mariju je zaljubljen i Antonio,

siroe koje su abarievi uzeli u
zatitu, ali i Alfred Salleti koji ju
pokuava pridobiiti silom.

Mato se oporavlja u kui abarievih,

gdje ga njeguje Marija, ki Antuna
abaria. Izmeu njih se raa ljubav.

Mornara Matu Bartolia

spaava Antonio.

Brodolom u istarskom
gradiu Luica.

Antonio saznaje da je sin Marina

Salettija.

andari na zahtjev M.Salettija

uhite Matu Bartolia i Marka
abaria. Antonio se predaje.

Doznaje se istina o Antonijevom

porijeklu. Sudac oslobaa
Antonija.

Vjenanje Marije i Mate, Marko

alje Antonija Elviri.

M. Saletti puca u Antonija, a ovaj ga

iako ranjen ubije noem. Nakon
nekoliko dana pronalaze mrtvog
Antonija.

21

KARAKTEROLOK GRAFIKON
(Boidar Prosenjak: Divlji konj)

DIVLJI
KONJ

buntovan

uporan

- odluan u svojim postupcima,

ustrajan u namjeri da bude
neovisan
- nikada ne posustaje pred
preprekama i potekoama na
koje nailazi

- nemiran duh navodi ga na

nesmotrene postupke
dovodei sebe i druge u
opasnost

- od djetinjstva pokazuje
otpor i neposlunost
Zakonu kojim je stado
ustrojeno
- tenja za samostalnou i
slobodom

odan

- odanost Gospodaru nakon to ga spaava

od pogibelji
- skrb za obitelj, tj. svoju kobilu Zvijezdu i
ker Gezu

- eljan uenja i stjecanja

vjetina
- tijekom zaotoenitva u
podzemlju jedini se trudio
pronai izlaz i nastojao
poticati ostale konje na
pobunu

- prijateljstvo s nekadanjim najveim

suparnikom arcem
- uvanje uspomene i potovanje vlastitog
oca koji ga, kao glas savjesti, vodi kroz
teke trenutke njegova ivota

11. TABLICE
Osobita prednost
Jednostavne za primjenu uz veliku mogunost prilagoavanja najrazliitijim ciljevima
pouavanja.
Najkrae trajanje: 10 minuta, ali ovisi o sloenosti zadatka.

22

Veliina grupa: uenici mogu tablice ispunjavati pojedinano ili u paru ili maloj skupini, a
moe se primijeniti i s cijelom skupinom.
Potrebno pripremiti: zadatak, uputu za rad, primjer odreene tablice na ploi.
Redoslijed rada: nakon to se uenicima objasni to trebaju raditi, nastavnik to moe na
primjeru i pokazati.
Od uenika se moe traiti da kategoriziraju neke podskupine, odreuju se prema nekoj
pojavi, sami stvore tablice s vie ulaza, to ukljuuje vrlo sloen opis, a time i vrlo duboku
razinu obrade, odnosno razumijevanja tog dijela gradiva i mnoge druge.
Kad uenici zavre s radom, tablice se mogu usporeivati, itati pred cijelom skupinom
ueniak , ispunjavati zajedniku na ploi.

T-TABLICA
Razvrstajte pozitivne i negativne likove iz Zlatarevog zlata Augusta enoe.
Pozitivni likovi

Negativni likovi

23

LEKSIKA TABLICA
PISAC I DJELO
LEKSIK

VULGARIZMI

Ivo Brean: Predstava

Hamleta u selu Mrdua
Donja

ARGONIZMI

DIJALEKTIZMI

guzica

tamburati

nigdi
ta

drocati se

mile-lale

enica
ava

guzata

stani-pani

pobiga, sakrija se
di

isprdak

gubica

mliko
tute

dupe

uo

taka
prestava

posrani

zdipiti

ovik
posal

kurvaa

grijati strinu

lipo
svrija

GRAMATIKO-STILISTIKA TABLICA
PISAC I DJELO
August enoa: propast Venecije

TEKST
O bijelih kulah svijetlilo se vije
Dragotan hladak povrh vala die
Al u no crnu stri veliajno

STILEM
bijelih kulah
dragotan hladak
veliajno

edance milo drijema joj na

grudi
Sred vreve silne crnijeh talasa

edance

A vijee? Sjedi, drhtnu, jedva

die

drhtnu

crnijeh

24

TEMATSKA TABLICA ZA KNJIEVNI OPUS

PISAC
Antun
Gustav
Mato

TEMATIKA
Rat, politika
Pejsa i povijest
Ljubav
San
Ljubav
Ljubav
Pejsa
Rodoljublje
Smrt, bol, ljepota
Pejsa
Ljubav
Domoljublje, rat
ivot
ivot
ivot

DJELO (izbor)
Iz primorja
Oko Lobora
Cvijet sa raskra
Mo savijesti
Camao
Suza
Notturno
Domovini iz tuine
Utjeha kose
Jesenje vee
Mistian sonet
1909.
Pjesme Dragutina M. Domjania
Verlaineov ivot
August enoa

KNJIEVNA VRSTA
Putopis
Putopis
Pripovijetka
Pripovijetka
Pripovijetka
Poezija
Poezija
Poezija
Poezija
Poezija
Poezija
Poezija
Kritika
Esej
lanak

INTERPRETACIJSKA TABLICA
STIHOVI
Gledo sam te sino. U snu. Tunu. Mrtvu.
U dvorani kobnoj, u idili cvijea
Na visokom odru, agoniji svijea
Gotov da ti predam ivot kao rtvu
Nisam plako. Nisam. Zapanjen sam stao
U dvorani kobnoj, punoj smrti krasne.
Sumnjajui, da su tamne oi jasne.
Odakle mi nekad bolji ivot sjao.
Sve ba, sve je mrtvo: oi, dah i ruke
Sve, to oajanjem htjedoh da oivim
U slijepoj stravi i u strasti muke
U dvorani kobnoj, mislima u sivim
Samo kosa tvoja jo je bila iva,
Pa mi ree: - Miruj! U smrti se sniva.

OSJEAJI, PROIVLJAVANJA
Prisjeanje,vizija mrtve drage, sjetnost i pomalo tuga
(reenice vrlo kratke, kao da ih izgovara s nevjericom)
Sjetnost i odreena bol (= kobna dvorana); idila
cvijea = prizor kao u snu, pomalo smirujui, bajkovit
Nastavlja se sjetno nabrajanje pomalo pomuene
svijesti, nestvarno; i svijee kao da su pred smrt ( =
agonija (vrlo bitna rije u cijelom prizoru!)
Iskazuje svoje najdublje osjeaje / svoju ljubav; eli
svoj ivot predati njoj; shrvanost, tuga, potitenost
Kao da se hoe pribrati, unato shrvanosti suzdrao se
od suza, previe je zapanjen,skamenjen tim prizorom;
uz alost osjea se neko divljenje,velianje smrti (
= punoj smrti krasne); san
Nada i sumnja da je draga moda iva,da samo spava;
(kao da su joj oi ive / gledaju ga!)
Uspomene draga mu je uljepavala ivot (ivio za
nju), ljubav i sjetnost (s tunim prizvukom)
Opet zapada u oaj; beznae, bol, pomalo nevjerica
Oaj i nevjerica, hoe nai 'izlaz'; preplavljen je
emocijama, depresija
Ta dvorana / taj prizor kao da u njemu budi ogorenje;
istodobno neka praznina, kao da e pokleknuti
( = sam naslov pjesme!..) Iznenadno smirenje, smrt =
san misli da ga draga nije napustila u potpunosti;
njenost; sav taj mir i melankolija su ga umirili, pruili
mu UTJEHU

25

KARAKTEROLOKA TABLICA
PISAC I
DJELO
Ranko
Marinkovi,
Glorija

LIK

Glorija /
Sestra
Magdalena /
Jagoda

KARAKTERISTIKE

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

tri imena: svjetovno, cirkusko i crkveno

bez vanjske karakterizacije (pisac samo
kae da je lijepa)
nije pokreta, nego rtva drame
lutka, instrument u rukama najbliih
mukaraca
rastrgana izmeu ljubavi, poslunosti i
sebe same
ljudska pobuna vraa ju iz jednog sustava
u drugi iz kojeg je ranije pobjegla
sebe pronalazi u smrti

POSTUPCI,
SITUACIJE,
RIJEI,
REENICE
Vaa je ljubav
ionako neka udna
mjeavina straha i
djeje okrutnosti...
Vi ste jedno takvo
okrutno dijete koje
razbija igraku u
asu kada mu je
najdraa. (129)
Vi ste u zabludi,
asni oe, kada
mislite da sam je
vaa velika lutka
kojom se elite
igrati Majke Boje!
Svrila se igra, don
Jere. (126)

TEMATSKA TABLICA ZA KNJIEVNO DJELO

Pisac
Nedjeljko
Fabrio

Djelo
Smrt Vronskog

Tematika
1. Ispraznost

Epizoda u kojima se oituje tema

Vronski razmilja o izgubljenoj ljubavi.

razoaranog ovjeka
2. Nada u svjetliju

Vronski sudjeluje u ispraaju srpske vojske u rat u

budunost

Hrvatskoj.

3. Osjeaj pripadnosti

Vronski

se pridruuje srpskim

trupama

Hrvatskoj.
4. Osjeaj krivnje

Vronski osjea krivnju zbog Anine smrti.

5. Nemo

Pokolj na Ovari

6. Sonja

Vronski upoznaje Sonju.

7. Konana odluka

Oprotajno pismo majci

8. Katarza

Vronski tri kroz minsko polje osjeajui sreu

zbog skorog susreta s Anom.

26

DIJAKRONIJSKO-SINKRONIJSKA TABLICA (KRITIKI REALIZAM)

GODINA

PISAC I DJELO
EUGEN KUMII
ANTE KOVAI
IVO VOJNOVI
EUGEN KUMII
ANTE KOVAI
EUGEN KUMII
EUGEN KUMII
EUGEN KUMII
KSAVER ANDOR GJALSKI
EUGEN KUMII
ANTE KOVAI
FRAN MAURANI
KSAVER ANDOR GJALSKI

1880.
1881.
1882.
1883.
1884.
1885.
1886.
1887.
1888.
1889.
1890.

JOSIP KOZARAC
VJENCESLAV NOVAK
EUGEN KUMII
JOSIP KOZARAC

Sluaj
Bjei-hajka
Geranium
Olga i Lina
Fikal
Primorci
Zaueni svatovi
Gospoa Sabina
Illustrissimus Battorych
Sirota
Meu abari
Lie
U noi
Janko Borislavi
Mrtvi kapitali
Podgorske pripovijesti
Sestre
Obiteljska tajna
Donna Ines

PROBLEMSKA TABLICA
BROJ
1.
2.
3.
4.

EPIZODA
Iviino buenje u Laurinoj sobi
Mecena ui sveani govor
Gozba u Meceninu domu
Laurino djetinjstvo

PROBLEMI
Moral gradskog ivota. Erotika.
Ogranienost i neobrazovanost.
Hedonizam. La i pretvaranje.
Gradska periferija. Mrana slika
ivota.

12. VOENO ITANJE I ITANJE S PREDVIANJEM

VOENO ITANJE
Osobita prednost
Ta se tehnika najee rabi kad uenici itaju narativne tekstove. Ona ih aktivno ukljuuje u
priu jer stalno predviaju to e se dogoditi i provjeravaju jesu li njihova predvianja bila
ispravna. Kako bi mogli predviati, uenicima mora biti poznata struktura prie, likovi i
mogua motivacija. Zato dok itaju, moraju moi donositi zakljuke. Ta se tehnika obino
upotrebljava kod narativnih tekstova u fazama razumijevanja znaenja i refleksije.
Najkrae trajanje
Vrijeme koje je potrebno za tu tehniku ovisi o duljini prie koju uenici itaju. Nastavnik e
na nekoliko mjesta uenike prekinuti u itanju radi diskusije i predvianja. Svaki takav prekid

27

trajat e pet do deset minuta. Razgovor o prii nakon to su je uenici proitali trajat e
otprilike petnaest minuta.
Veliina grupe: to je tehnika koju vodi nastavnik. Moete ju raditi s cijelom grupom ili s
malim grupama.
Potrebno pripremiti
1. Nastavnik mora pronai priu koja po teini odgovara uenicima.
2. Nastavnik mora odrediti kljuna mjesta u prii na kojima e uenike prekinuti u itanju i
zatraiti ih da predvide to e se sljedee dogoditi. (Lake je ako se ta mjesta nalaze na kraju
stranice kako uenici ne bi pali u iskuenje da itaju unaprijed prije nego to je zavrio
razgovor u kojem predviaju nastavak.)
Redoslijed rada
1. Prikladnom motivacijom pobudite zanimanje za priu te uenicima dajte potrebno
predznanje prije nego to ponu itati.
2. Proitajte naslov i ime autora prie. Zamolite uenike da predvide o emu se u prii radi.
Ako to bude potrebno, proitajte na glas prva dva ili tri odlomka pa zapitajte uenike to misle
o emu bi se u prii moglo raditi. Pitajte ih zato to misle.
3. Neka uenici proitaju dio prie do prvog prekida. Pitajte ih jesu li se njihova predvianja
ostvarila te ele li promijeniti svoja predvianja. Neka vam ponovno objasne zato to
predviaju. Neki e nastavnici kod svakog prekida postavljati pitanja u kojima e pitati
uenike to se dogaa u prii i to misle o likovima. Cilj je tih pitanja uenike natjerati da
bolje promisle o prii i razjasniti sve nejasnoe koje se moda pojave.
4. Nastavite itati do drugog, treeg i etvrtog prekida. Svaki put zatraite od uenika da vam
kau svoja predvianja i pitajte ih ele li ih mijenjati.
5. Kad su svi proitali priu, zamolite uenike da porazgovaraju o njoj. Neka izraze svoje
osjeaje i uspostave veze s vlastitim ivotom i iskustvima koja imaju s knjievnou. Zatim
neka govore o svojim predvianjima, razlozima za njih te jesu li im se ona pokazala tonima.
ITANJE S PREDVIANJEM
Osobita prednost
Ta je tehnika vrsta voenog itanja koja potie uenike da vrlo pozorno itaju tekst
provjeravajui svoja predvianja o dijelovima teksta. Usporeivanje vlastitih predvianja o
tekstu i onoga to je stvarno napisano poveava i interes za itanjem teksta, ali pridonosi i
razumijevanju i provjeri vlastitog razumijevanja.
Najkrae trajanje: ovisi o duljini teksta, ali najmanje tridesetak minuta.
28

Veliina grupe: u cijeloj grupi uz razmjenu u parovima i malim grupama ili samostalno izvan
nastave.
Potrebno pripremiti: treba pripremiti tekst koji e uenici itati, mjesta na kojima e u itanju
zastajati i uputu o zadatku. Svatko mora imati i tablicu koja sadri tri stupca, a broj redova
ovisit e o broju prekida u tekstu:
TABLICA PREDVIANJA
PRVI DIO
to mislite da e se dogoditi?

Kakvim dokazima raspolaete?

to se dogodilo?

DRUGI DIO
to mislite da e se dogoditi?

Kakvim dokazima raspolaete?

to se dogodilo?

TREI DIO
to mislite da e se dogoditi?

Kakvim dokazima raspolaete?

to se dogodilo?

Stanke u itanju, kao i njihov broj, treba birati vrlo pozorno kako bi se uenike to vie
motiviralo, ali takoer i da im se da prilika da u tekstu nau dokaze na kojima e temeljiti
svoja predvianja.
Redoslijed rada
Uenicima se objasni da e itati odreeni tekst tako da e na oznaenim mjestima prekidati
itanje. Kad prekinu itanje, nastojat e predvidjeti to e se u tekstu dalje dogaati i to svoje
predvianje zapisati u prvi stupac tablice. U drugi e stupac uenik napisati to ga je u tekstu
navelo da to predvia, a zatim e nastaviti itati idui dio. Kad doe do nove stanke, treba u
trei stupac tablice zapisati to se stvarno u tekstu zbilo, a u novi red napisati predvianja o
iduem odlomku i dokaze iz teksta na kojima se ta predvianja osnivaju te nastaviti itati opet
do idue stanke.
Prije poetka itanja teksta obino se takoer daje neki zadatak predvianja o prvom dijelu
teksta ili o cijelom tekstu. Nakon itanja cijelog teksta i provjere predvianja obino se zadaje
zadatak koji je refleksija na cijeli tekst.

29

13. VRUA STOLICA I AUTOROV STOLAC

VRUA STOLICA
-izvodi se u dogovoru s jednim ili vie uenika (no nije nuna unaprijedna pripremljenost)
-ostvaruje se na satu tijekom ili nakon interpretacije knjievnog djela
-uenik sjeda pred cijeli razred te se predstavlja kao jedan od knjievnih likova iz djela koje
se interpretira
-ostali uenici postavljaju pitanja ueniku koja sjedi na vruoj stolici
-uenici tom metodom otkrivaju svoje razumijevanje likova i djela te razvijaju sposobnost
uivljavanja
-potrebno je dobro poznavanje djela za takvu nastupnu izvedbu
-trajanje metode: sve dok se ne iscrpe sva pitanja koja uenici imaju za gostujui lik

AUTOROV STOLAC
Osobita prednost
Ta tehnika je nain na koji e uenici razmijeniti ono to su napisali s drugim uenicima.
Razmijene li ono to su napisali s cijelom grupom umjesto da piu samo za nastavnika,
uenici e bolje osjeati publiku. Uenici se vie trude da svoje pisanje uine zanimljivim kad
znaju da e to proitati svojim vrnjacima. Oni koji sluaju, usavrit e vjetine sluanja i
postati bolji u analizi napisanog.
Najkrae trajanje: za autorov stolac vam obino nee trebati vie od deset do petnaest minuta.
Autoru morate dati vremena da proita svoj rad i da zatim odgovori na pitanja drugih
uenika.
Veliina grupe: jedan e uenik sjesti u autorov stolac i proitati svoj rad cijeloj grupi.
Potrebno pripremiti:
Vano je da nastavnik odredi pravila za autorov stolac. Uenici moraju pristojno sasluati
autora. Trebali bi mu postaviti pitanja o onome o emu bi eljeli znati neto vie te bi autoru
trebali rei to im se svidjelo u njegovu pisanju. Autorov stolac nije prilika za kritiziranje
onog to je autor napisao.
Redoslijed rada
Nakon to su uenici napisali tekst i preradili ga tako da su zadovoljni rezultatom, mogli bi
dobiti priliku da sjednu u autorov stolac. (Neki nastavnici trae da uenici sjednu u autorov
stolac i prije nego to su dovrili svoj rad te da od sluatelja zatrae da im daju ideje kako da
svoj rad uine boljim.)

30

Uenik koji je napisao tekst sjedi u autorovom stolcu ispred grupe i ita svoj rad cijeloj grupi.
Nakon to autor zavri s itanjem, slua komentare drugih (i nastavnika) te odgovara na
njihova pitanja o tekstu.
3. Na jednom satu obino jedan ili dva uenika itaju svoje radove sjedei u autorovom
stolcu.

14. VENNOV DIJAGRAM

Osobita prednost
Vennov dijagram sastoji se od dva (ili tri) kruga koja se djelomino preklapaju. Za prostor u
kojem se preklapaju smatra se da im je zajedniki, a preostali predstavlja dijelove pojedinog
kruga. Moe se rabiti za najrazliitije ciljeve kada se uenike eli potaknuti da razlikuju ono
to je i nije zajedniko nekim pojavama, znaenjima, teorijama, rezultatima istraivanja...
Najkrae trajanje: 10 minuta.
Veliina grupa: moe svaki uenik raditi pojedinano, u paru, u malim grupama ili u cijeloj,
velikoj skupini.
Potrebno pripremiti: ono to se eli da uenici usporeuju, uputu za rad i crte Vennovog
dijagrama na ploi uz oznake koji se dio dijagrama odnosi na koji dio zadanog.
Redoslijed rada:
Uenicima se da uputa za rad koja moe ukljuivati i neki dobar primjer.
Uenici u predvienom vremenu trebaju raditi samostalno, u paru ili u maloj grupi. Zadatak
im je utvrditi to je zajedniko u onom to je zadano i to upisati u prostor gdje se krugovi
preklapaju, a takoer u emu se zadano razlikuje i to upisati u predvieni dio pojedinog kruga.
Na kraju studenti mogu usporeivati pojedinane ili grupne dijagrame. Ako se radi Vennov
dijagram s velikom, cijelom, skupinom, nastavnik moe voditi postupak i na ploi upisivati
to i gdje uenici predlau. Moe takoer zamoliti nekog da upisuje prijedloge, a on poticati
ostale da smisle to vie zajednikog i posebnog u zadanim pojavama.

31

Primjer 1
Sluei se metodom Vennova dijagrama, usporedite imunovieve likove Muljiku i Srnu.

Muljika

Srna

Primjer 2
Sluei se metodom Vennova dijagrama, usporedite likove prijana Lovre (August enoa: Prijan

Lovro), ure Martia (Janko Leskovar: Misao na vjenost) i ure Andrijaevia (Milutin Cihlar
Nehajev: Bijeg).

15. METODA OZNAIVANJA TEKSTA (METODA INSERT)

Osobita prednost
Tom se tehnikom uenike potie na to da pri itanju nekog teksta stalno budu aktivno
ukljueni. Moraju razmisliti o tome to ve znaju te odrediti podupire li tekst to znanje ili ga
pobija. Uenici takoer moraju odrediti razumiju li ono to se u tekstu izlae, ime razvijaju

32

praenje vlastitog razumijevanja i metakognitivne sposobnosti. Tehnika oznaivanja teksta

rabi se sa strunim tekstovima kao aktivnost u fazi razumijevanja znaenja i refleksije.
Najkrae trajanje
Za tu tehniku potrebno je vrijeme u kojem e uenici proitati odreeni tekst te vrijeme
potrebno za sastavljanje tablice i njezino dopunjavanje nakon itanja. To bi moglo trajati od
pola sata do sat vremena, ovisno o duljini teksta. itanje teksta i sastavljanje tablice moe se
raditi izvan uionice, a rasprava nakon itanja u uionici.
Veliina grupe
itanje uz primjenu tehnike oznaivanja teksta obino se radi individualno, a nakon itanja
uenici mogu raspravljati u parovima, malim grupama ili u velikoj grupi.
Potrebno pripremiti
Nastavnici koji namjeravaju upotrijebiti tu tehniku moraju prije toga svoje uenike nauiti
kako oznaavati tekst odgovarajuim oznakama. Moraju pronai tekstove o kojima ele da
njihovi uenici dobro promisle, po mogunosti one za koje pretpostavljaju da e sadravati
informacije koje su proturjene onom to uenici znaju ili misle da znaju, ili tekstove koji e
uenike donekle zbuniti. Takoer, moraju uenicima dati dovoljno vremena da nakon itanja
porazgovaraju o tablicama koje prate tu metodu.
Redoslijed rada
1. Nastavnici bi trebali objasniti nain oznaavanja.

Stavite kvaicu na rubnicu ako neto to ste proitali potvruje ono to ste znali.

Upiite minus ako neka informacija koju ste proitali proturjei ili se razlikuje od
onoga to ste znali ili mislili da znate.

U rubnicu upiite plus ako je informacija na koju ste naili nova za vas.

U rubnicu stavite upitnik ako vas neka informacija zbunjuje ili ako
postoji neto o emu biste eljeli znati vie. Uenici ne moraju oznaiti svaku
iznesenu informaciju; to e ovisiti o njihovu predznanju i razumijevanju.

2. Kako bi uenike pripremili za itanje teksta, nastavnici bi s njima trebali izvesti neku
evokacijsku aktivnost. To moe biti razmisli i razmijeni u paru / grupi ili neto drugo.
3. Uenici itaju tekst sluei se nainom oznaavanja INSERT.
4. Po izboru. Uenici individualno rade tablicu koja se temelji na njihovim biljekama.
Informacije se ispisuju u etiri stupca:

33

5. Uenici o tekstu i o svojim tablicama raspravljaju u parovima, malim grupama ili u cijeloj
grupi. (Ako nisu radili tablice, o informacijama e razgovarati gledajui rubnice teksta.)
Trebali bi razgovarati o informacijama koje su razliite od onog to su znali ili mislili da
znaju, o informacijama koje su potvrdile ono to su ve znali, o novim informacijama i o
pitanjima koja su se javila.

16. T/U/P/F (tema / uloga / publika / forma)

Osobita prednost
Tom se tehnikom uenike potie da piu o razliitim temama, za razliitu itateljsku publiku,
u razliite svrhe i u razliitim formama. Istraujui razliite uloge, itateljske publike, forme i
teme, uenici poinju bolje pisati i itati. Ta se tehnika moe rabiti u fazama razumijevanja
znaenja i refleksije.
Najkrae trajanje
Nastavnici moraju predvidjeti dovoljno vremena za istraivanje teme, pronalaenje uloga iz
kojih e se o toj temi pisati i pronalaenje italake publike za koju e se pisati, te odreivanje
formi u kojima bi se moglo pisati. (To se odreuje zajedno s uenicima u velikoj grupi.) To
obino traje izmeu dvadeset minuta i pola sata. Za prvu radnu verziju trebat e jo petnaest
do dvadeset minuta. Razmjena napisanog zahtijevat e jo petnaest do dvadeset minuta.
Pronalaenje uloge, publike i forme moe se napraviti u uionici, a uenike zamoliti da
pisanje obave kod kue. Na sljedeem se satu moe razmjenjivati napisano.
Veliina grupe: uenici mogu pisati pojedinano ili u parovima. Razmjena napisanog moe se
napraviti u malim grupama ili u velikoj grupi.
Potrebno pripremiti: nastavnici moraju pronai temu koja e uenicima biti zanimljiva, o
kojoj mogu postojati razliita stajalita i koja e utjecati na razliite itatelje. Obino je bolje
da tema bude donekle kontroverzna.
Redoslijed rada
1. Prezentirajte uenicima temu koja bi ih mogla zanimati. Napiite je na plou.

34

2. Napravite zajedno s uenicima popis uloga. Neka uenici razmisle tko bi sve mogao pisati
o toj temi. Popiite ih na ploi ili prozirnici.
3. Napravite zajedno s uenicima popis moguih itatelja. Neka uenici razmisle o ljudima za
koje bi pisci mogli pisati o toj temi. Popiite ih na ploi.
4. Napravite zajedno s uenicima popis formi u kojima bi se moglo pisati. Neka uenici
razmisle o moguim formama. One bi mogle ukljuivati privatna pisma, elektronike poruke,
brzojave, peticije, pisma urednicima novina itd.
Za 2., 3. i 4. korak moe se na prozirnici ili ploi nacrtati tablica:
Uloga

5.

Publika

Forma

Neka svaki uenik (ili par) odabere ulogu, odredi italaku publiku za koju e pisati i

formu u kojoj e pisati i neka piu.

6. Neka uenici razmijene svoje pisane radove. To se moe napraviti tako da proitaju ono to
su napisali u maloj ili velikoj grupi. Uenike se takoer moe zamoliti da svoje radove izvjese
na oglasnoj ploi kako bi ih drugi mogli proitati ili da naprave asopis svih radova na tu
temu.
PRIMJERI NA TEMELJU ROMANA POVRATAK FILIPA LATINOVICZA
Prvi primjer
Uloga
PSIHIJATAR

Publika
SAM SEBI

Forma
PSIHOLOKI PRESJEK
(DIJAGNOZA)

IZ LIJENIKOG KARTONA FILIPA LATINOVICZA

Filip Latinovizc nalazi se dulje vrijeme u anksioznom stanju. Njegovi simptomi su refleksija njegovog
raspoloenja. U svom anksioznom stanju vjeruje da ne zasluuje nita dobro u ivotu. Ne nalazi zadovoljstvo u
stvarima kojima se ranije radovao. Njegove su misli odsutne,a koncentracija na niskoj razini. Opsjednut je
opsesivnim mislima i uvjeren da za njega nema spasa. U njegovom stanju , bitno je naglasiti, da je prisutna
agorafobija (strah od ljudi) i socijalna fobija, naime Filip ima potekou stupanja u kontakt s drugim ljudima, a
posljedica toga je naruena kvaliteta njegova ivota. Sve navedeno utjee na njegov svakidanji ivot. Optereen
je, osjea se tuno i nesretno, a time su njegovi problemi vei. Tjeskoba u toj mjeri vlada njegovim razmiljanjem
da mu to ometa normalno funkcioniranje, a svakodnevni ivot mu postaje trajno stanje zabrinutosti.

35

Drugi primjer
Uloga
DRAMSKI PISAC

Publika
KAZALINA PUBLIKA

Forma
DRAMSKI TEKST

PRIZOR POSLJEDNJI

Filip je uznemiren, ima stranu glavobolju , dotuen je i potiten. Uzima fiolu umirujueg sredstva
za smirenje. Majka ga cijelo vrijeme nepomino promatra. Pokuava s njim razgovarati, ali Filip
nije raspoloen za dijalog.
FILIP (vidno uznemiren glasno povie na majku): Mati, ko Boga vas molim, da prestanete ve da
me gnjavite! to ste sjeli tu veeras na mene kao avka? Pustite me, molim Vas, da ostanem sam!
Zar ne vidite, da sam nervozan?
REGINA (potpuno sabrano i hladnokrvno): Pravo da ti kaem, dijete moje, ja se bojim za tebe!
FILIP: A to vi imate da se bojite za mene?
REGINA: Pravo da ti kaem, bojim se, da se ova ne prilijepi uz tebe! Ja vidim, da si ti naivan,
nema pojam o enama!
FILIP (bijesno povie): I Vi mislite da ste upravo Vi pozvani da mi u tom pogledu otvarate oi?
Vi?
REGINA (smireno): Da, ja sam ti mati! Ti si moje dijete! A tko ti je blii na svijetu od mene?
FILIP (ustane i odrjeito kae to mu je na srcu, a zatim histerino pone bacati stvari): to me
gledate kao da sam poludio? Evo, ja sam navrio etrdesetu godinu, a jo ni dan danas ne znam tko
mi je zapravo otac! itavog svog djetinjstva ja sam se grizao nad tim pitanjem, moja mladost
ostala je razorena zbog te tajne, a Vi, koji ste svemu tome krivi, Vi ete sada veeras meni
govoriti neto s nekakvog moralnog pijedestala?
REGINA (sagne se i kupi razbacane stvari i progovori tiho i pomirljivo): Bog budi s tobom, dijete
moje! Grijeiti je ljudski, a najvanije je da ovjek progleda, da je grijeio i da se pokaje. Ako te
je to pitanje toliko muilo, zato nisi pitao? Ja te nisam vidjela, sada ima ravno jedanaest godina,
a za sluaj svoje smrti ja sam ti to sve napisala! Ja sam i sama ve nekoliko puta htjela da
govorim s tobom o toj stvari, ali u posljednje vrijeme nije bilo prilike. Evo, molim, slike tvog oca!
(Pokazuje mu sliku Leipacha plemenitog Kostanjevekog.)

17. RAZMISLI I RAZMIJENI U PARU

Osobita prednost
To je vrlo jednostavna tehnika suradnikog uenja koja se moe primjenjivati za razliite
ciljeve, uklapati u nastavniko predavanje, prethoditi drugim tehnikama. Osobito je prikladna
u poetnoj primjeni grupnog rada u razredima koji na to nisu navikle iz nekoliko razloga
parovi se najee sastoje od lanova koji se dobro poznaju pa im je lake razmjenjivati ideje,
ne gubi se vrijeme na premjetanje. Preporuuje se tu tehniku rabiti uvijek kad uenici sami
spontano komentiraju ono to uju u predavanju kako bi se unio red i cilj u njihov razgovor
umjesto da ih se nastoji utiati i sprijeiti da razgovaraju o onom o emu ih se pouava.

36

Najkrae trajanje: samo nekoliko minuta.

Veliina grupe: par uenika.
Potrebno pripremiti: pitanje ili temu razgovora ili zadatak i upute za rad.
Redoslijed rada
Tehnika se sastoji u tome da svaki uenik odreeno vrijeme sam o neemu razmisli, a zatim
svoj zakljuak, iskustvo, ideju razmijeni s drugim lanom para.
Kad parovi zavre s radom ili predvieno vrijeme istekne, moe se zamoliti predstavnike
parova koji to ele ili po sluaju izabrati nekolicinu koji e iznijeti o emu su razgovarali. Ako
bude dovoljno vremena, broj se moe poveati ili se moe traiti od svih parova izvjetaj o
njihovom razgovoru.
Ta je tehnika s moda najveim mogunostima razliitih modifikacija, ovisno o ciljevima
primjene. Tako se u nju moe ugraditi i vjeba sluanja ako svaki lan para mora izvijestiti o
onom to je uo od svog suradnika.

18. KNJIEVNA PISMA

Osobita prednost
Primjenom te tehnike daje se prilika uenicima da pisanjem izraze svoje dojmove o nekom
knjievnom tekstu. Pritom se ne moraju brinuti o pravopisu i gramatici, ve trebaju nastojati
osjeaje i misli koje je tekst izazvao to vjernije prenijeti u obliku pisma. To je pismo
namijenjeno kolegi ili drugima koji itaju istu knjigu ili o istoj temi ili knjige istog autora.
Najkrae vrijeme: moe se ograniiti na desetak minuta ili prepustiti da uenici piu bez
vremenskog ogranienja.
Veliina grupe: uenici piu individualno, a razmjenjuju pisma u parovima.
Potrebno pripremiti: uputu za uenike o zadatku te sam zadatak o kojoj knjizi i kome e o
njoj pisati.
Redoslijed rada
Svaki uenik samostalno pie pismo o zadanoj knjizi. Kad zavri ili kad istekne vrijeme, svoje
pismo razmijeni sa svojim kolegom. Uenici mogu jedni drugima pisati o istoj knjizi koju
oboje itaju ili su proitali, ali i o razliitim knjigama na istu temu ili od istog autora.
-pisati moe: a) uenik knjievnom liku, b) jedan knjievni lik drugom liku iz istog djela, c)
jedan knjievni lik drugom liku iz drugog djela, d) uenik autoru djela itd.
Primjer

37

Dragi don Quijote,

kad god mi misli polete u Va zaarani svijet, ne mogu, a da se ne sjetim pitanja koja mi optereuju misli
kakva je to izvanljudska volja, snaga i mata koja hara Vaim razumom? Kako je mogue da se do te mjere
udubite u prie o lutajuim vitezovima i da jednostavno postanete dio njih? Vjerojatno ne razumijete to i
zato Vas to pitam jer ste uvjereni da ivite u realnosti koja je ispunjena hrabrim vitezovima, njihovim
nedostinim gospama i koja Vam svakodnevno prua mogunost za nove avanture. Va bijeg od stvarnosti, u
nekom prenesenom znaenju, predstavlja svojevrsnu elju ovjeka za promjenom. A ona je poeljna i
pozitivna. Zaista bi bilo divno kad bih se i ja mogla, barem na nekoliko sati, odmaknuti od dosade i uurbane
stvarnosti i kaosa. Nekoliko sati u svom svijetu mate znailo bi mi vie od svih ovozemaljskih zadovoljstava.
Bilo bi sjajno nai se u svijetu vitezova, gospi, neposlunih vjetrenjaa i zaaranih divova. Boriti se protiv
viih sila zvui besmisleno, ali u Vaem sluaju dobiva sasvim novu dimenziju. Borite se iz osobnog uvjerenja
da moete poboljati svijet i uiniti ga sigurnijim pa makar to znailo boriti se protiv nevidljivog suparnika.
Va ar je ono u em lei najvea vrijednost Vae borbe. Sposobnost imaginacije je neto to nas odrava na
ivotu, a upravo Va primjer to dokazuje. elim da znate kako se divim Vaoj mati i lucidnosti. Va je vjerni
konjuar, Sancho Panza, Vaa jedina spona s realnim svijetom i on ima veliku ulogu u Vaem ivotu. I iako Vas
svako malo pokuava vratiti na zemlju, u tome na uspijeva, ali je i dalje uz Vas unato svim nedaama kroz
koje ga vodite. Zar nama svim ne bi trebala takva jedna osoba u ivotu? Osoba koja e biti uz nas kad krene
po zlu, kada pretrpimo jo jedan udarac i nalet okrutne stvarnosti i kada se povrijeeni i postieni trebamo
dii s dna? Ili da bude naa veza sa ivotom u trenutku kad odletimo meu oblake? Budimo iskreni i
priznajmo da vie ovisimo o nekoj osobi nego to smo to voljni priznati te da joj esto ne priznajemo sve
zasluge. A tako i Vi, dragi do Quijote, niste svjesni vrijednosti svoga vjernoga prijatelja. Zar ne bi bilo lijepo
kada bi ste mu odali barem malu zahvalnost? Vaa upornost i volja u neem nesvakidanjem daju mi nadu da
naa mata zaista moe initi uda. Svako dijete ima pravo matati o boljem i sigurnijem svijetu, a svaka
odrasla osoba ima dunost takav svijet stvarati za svu djecu. Ja jo uvijek matam s Vama i Vae
dogodovtine dre na ivotu dijete u meni. Na tom sam Vam neizmjerno zahvalna.
Vaa vjerna sljedbenica u svijetu mate
Biljana Rajter

19. BIOPJESMA (BIOGRAFSKA PJESMA O LIKU)

-metoda saimanja obavijesti o liku knjievnoga djela
-moe posluiti i za bolje shvaanje autora, mjesta, vremena, dogaaja itd.
-omoguuje samorazumijevanje, razumijevanje knjievnoga teksta, posebice lika i teme
-primjenjiva prije ili poslije interpretacije
-svaki stih treba sadravati odrednice po obrascu (upisuju se rijei ili sintagme)
-stih se moe prenijeti i u drugi i trei red ako to zahtijeva grafiki oblik pjesme
-ovisno o ciljevima nastavne jedinice, odrednice se mogu mijenjati (upute su samo pomono
sredstvo, a ne obrazac kojeg se treba slijepo drati)
UPUTE
1. stih ime lika
2. stih etiri karakteristike svojstvene liku
3. stih brat, sestra, otac... (komu?)
4. stih koji / koja voli (navesti tri stvari ili osobe)
5. stih koji / koja osjea (tri rijei i/ili sintagme)

38

6. stih koji / koja treba (tri rijei i/ili sintagme)

7. stih koji / koja se boji (tri rijei i/ili sintagme)
8. stih koji / koja daje (tri rijei i/ili sintagme)
9. stih koji / koja bi htio / htjela vidjeti(tri rijei i/ili sintagme)
10. stih stanovnik / stanovnica (ime sela, grada... )
11. stih prezime lika

Primjer biopjesme pisane za lik Janice iz pripovijetke Breza Slavka Kolara.

Janica,
oiju plavljih od samoga neba, slaba, marljiva, visoka i vitka kao breza,
supruga Markova, ovjeka vjenog lutanja,
koja ga voli vie od svega,
ali osjea tugu zbog samoe, ljutnju zbog nepravde i enju za zdravljem,
koja treba Markovu ljubav i toplinu, mir i tiinu u svojoj bolesti,
jer strahuje ostati sama i boji se bolesti,
koja daje ljubav, daje ivot za rad, po kii, po snijegu svaki dan,
koja bi htjela katkad puknuti od jada i tuge, razbiti sve, pobuniti se, ali Janica ipak ne,
stanovnica sela Bikovca
do trenutka predaje,
Labudan

21. METODIKI BONUS

LITERARNA KRIALJKA
ILIJADA
1
2

I
A
H
5
M
T
3

N
G
I
U
I

V
A
L
D
H

H
O
M
E
R
O
7
V
E
9
P

E
K
E
J
O
V
E
V
R

K
A
M

S
C
N

A
I
O

S
A
R
A
I

G
NJ
J

I
A
A

M
J
N

E
O

T
M

39

VODORAVNO
1. STIH KOJIME JE NAPISANA ILIJADA?
2. KAKO (IME) POINJE ILIJADA?
3. KAKO SE ZVAO ZAPOVJEDNIK GRKE VOJSKE?
4. KOJI JE SREDINJI LIK U ILIJADI?
5. ATENA JE BOICA ?
6. 15 696 JE BROJ U ILIJADI?
7. KOJI JE AUTOR NEKE DIJELOVE ILIJADE KORISTIO U SVOM DJELU
ENEIDA?
8. ILIJADA SE SASTOJI OD 24 ?
9. KAKO SE ZVAO TROJANSKI KRALJ, HEKTOROV OTAC?

LITERARNA OSMOSMJERKA
ROMEO I JULIJA
RIJEI OSMOSMJERKU I SAZNAJ TO SE KRIJE U RJEENJU.
O
M
E
R
C
U
Z
I
T
R
M
S
R
O
P

R
T
V
A
O

O
NJ
V
M
M
I
R
LJ
V
A
E
I
E
N
U

M
LJ
R
O
K
O
O
B
O
U
O
B
U
K
I
A
N
B
N
I
P
L
S
C
T
A
A
T
I
A
T
I
E
V
J
E
D
B
R
LJ
C
A
N
LJ
O
U
A
L
C
D
O
E
R
K
S
I
H
A
I
H
A
R
T
S
I
N
E
S
R
E

A
I
T
A
L
I
J
A
P

BALKON
MIR
SVAA
VERONA
OTROV
BODE
MERCUZIO
FRATAR LORENZO
POMIRENJE
TIBALDO
POLJUBAC
LJUBAV
OBITELJ
ON
CILJ
ISTINA
KUPIDO
PRSTEN

O
Z
N
E
R
O
L
R
A
T
A
R
F
O
R

C
A
P
U
L
E
T
T
I
B
A
L
D
O
S

S
V
A

A
N
I
T
S
I
A
A
A
T

O
P
O
M
I
R
E
NJ
E
S
J
E
N
E
E

E
D
O
B
Z
A
B
A
V
A
J
O
N

CAPULETTI
MONTECCHI
SMRT
MRNJA
ITALIJA
MO
RTVA
RIMA
DAN
ZABAVA
STRAH
NESREA
ODAJA
STRAST
NADA
ONA
SJENE
ISKRE

40

LITERARNI KVIZ
PAKAO
1. Na koji kranski blagdan zapoinje Pakao?
a) Veliki petak
b) Boi
c) Uskrs
d) Svi sveti
Koliko godina ima Dante na poetku putovanja?
a) 45
b) 40
c) 35
d) 31
Koje tri zvijeri susree Dante odmah na poetku Pakla?
a) Lava, hijenu, zmiju
b) Jednoroga, tigra, pumu
c) Nosoroga, krokodila, jaguara
d) Panteru, lava, vuicu
Tko pria o sudbini Paola i Francesce?
a) Paolo
b) Vergilije
c) Francesca
d) Didona
Zato Juda u paklu ne moe govoriti?
a) Zato to mu je jezik pretvoren u zmiju
b) Usne su mu zapaljene
c) Glava mu je pod ledom
d) Lucifer mu vae glavu
Iz kojeg je grada izgnan Dante?
a) Firence
b) Rima
c) Napulja
d) Venecije
U kojem dijelu pakla boravi Vergilije?
a) Malebolgu
b) Stiksu
c) Limbu
d) Pred-paklu
Koja se vrsta grenika nalazi u etvrtom krugu pakla?
a) Bludnici
b) krci i rasipnici
c) Prodrljivci
d) Srditi i lijeni

41

LITERARNI KVIZ ASOCIJACIJA

ENEIDA
Bukolike

Trojanski junak

Vei od epilija

izma

Georgike

Julijevac

Umjetniki

Spaghetti

Publije

Lutanja

Narodni

Pizza

Pjesnik Augustova doba

Ratnik

Ilijada

Milan

VERGILIJE

ENEJA

EP

ITALIJA

ENEIDA

LITERARNI REBUS

+A
+
(PROSJAK LUKA)

21. PISANJE KAO ODGOVOR NA KNJIEVNOST

BILJEENJE PROITANIH KNJIGA

PISANJE SAETAKA

DNEVNIK ITANJA

DVOSTRUKI DNEVNIK

PISANJE PO UZORU NA NEKOG AUTORA

BILJEENJE RIJEI, STVARANJE RJENIKA

BILJEENJE MISLI, SENTENCIJA, CITATA

IZRADA REKLAMNOG PLAKATA ZA KNJIGU

PISANJE PISMA AUTORU

PISANJE DRUKIJEG ZAVRETKA PRIE

42

PISANJE RADNJE KOJA PRETHODI PRII

PISANJE NASTAVKA PRIE

PROUAVANJE

ODREENOG

AUTORA,

PISANJE

IZVJEA

ZA

RAZRED

USPOREIVANJE DVIJU RAZLIITIH KNJIGA

OPISIVANJE RADNJE IZ POZICIJE GLAVNOG LIKA (PISANJE U 1. LICU)

PISANJE SCENARIJA ZA FILM PREMA KNJIZI

DRAMATIZACIJA PROZNOG DJELA

PISANJE PITANJA ZA STVARNI / ZAMILJENI INTERVJU S AUTOROM

PISANJE PUTOPISA UTEMELJENOG NA MJESTMA RADNJE NEKOG

DJELA

OPISIVANJE

ZAMILJENOG

SUSRETA

DVOJICE

AUTORA

SUVREMENIKA ILI IZ RAZLITIH KNJIEVNIH RAZDOBLJA

PISANJE ESEJA, KRITIKE

ILUSTRIRANJE, CRTANJE STRIPA

43

STRIP O ROMEU I
JULIJI

22. NASTAVNI OBLICI

-elni (frontalni) rad, pojedinaan (individualni) rad, rad u paru (tandemski rad),
skupni (grupni) rad (pripremiti iz: Wolfgang Mattes: Nastavne metode: 75 kompaktnih
pregleda za nastavnike i uenike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007, str. 38-62)

44