Sveuilite J.J.

Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Prediplomski studij Hrvatskog jezika i knjievnosti

Ines Martinovi

Leksikografski rad Fausta Vrania

ZAVRNI RAD

Mentorica: prof.dr.sc. Ljiljana Koleni Osijek, 2012.

Saetak

U radu pozornost je usmjerena na istraivanje cjelokupnog leksikografskog rada Fausta Vrania. To se prije svega odnosi na njegov rjenik Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum objelodanjen 1595. u Veneciji, koji je prvi hrvatski cjelovito tiskani rjenik. Njegov je rjenik znaajan ne samo po tome to je prvi, nego i po tome koliko je utjecao na kasnije hrvatske rjenike. U uvodnom dijelu govori se o ivotu i djelovanju Fausta Vrania, dok je ostatak rada posveen njegovom petojezinom rjeniku i njegovom utjecaju na kasnije hrvatske leksikografske radove.

Kljune rijei: Faust Vrani, leksikograf, Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum

1. Uvod

Faust Vrani smatra se jednim od najznaajnijih hrvatskih leksikografa. Bio je ovjek irokog znanstvenog interesa te se, osim leksikografijom, bavio i filozofijom, teologijom i tehnikom. Autor je prvog hrvatskog samostalno tiskanog rjenika, kojeg je 1595.godine objavio u Veneciji pod nazivom Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae ( Rjenik pet najplemenitijih europskih jezika latinskoga, talijanskoga, njemakoga, hrvatskoga i maarskoga). Taj je petojezini rjenik imao odjeka i izvan hrvatskog podruja, emu svjedoi injenica da ga je upotrijebio eki benediktinac Petar Loderecker kojemu je, s Vranievim doputenjem, pridodao jo dva jezika, eki i poljski. Lodereckerov sedmojezini rjenik Dictionarium septem diversarum linguarum objavljen je 1605.godine. Osim Lodereckera, Vranievim su se rjenikom posluili i drugi europski leksikografi poput Njemca Jerolima Megisera ili Talijana Bernardina Baldija. Vraniev utjecaj u povijesti hrvatske leksikografije neosporan je. Kao leksikograf i pisac utjecao je na budue hrvatske leksikografe. Taj utjecaj i ugled Vrania i njegova rjenika opisat e ovaj rad na primjerima rjenika dvaju hrvatskih leksikografa: Jurja Habdelia i Matije Antuna Reljkovia koji je znaajniji kao gramatiar nego leksikograf. Bez obzira na injenicu to se Vraniev rjenik svojim opsegom svrstava u manje rjenike, njegova se vrijednost i veliina ocrtavaju u njegovoj komunikacijskoj uporabljivosti.

2. Poeci hrvatske leksikografije

Povijest ni jedne leksikografije ne poinje tiskanim rjenikom, pa tako ni hrvatske. Ne poinje ak ni rukopisnim rjenikom kao zasebnom knjigom.1 U 16.stoljeu postojala je velika potreba za viejezinim rjenicima. Posebno su protureformatori( u prvom redu isusovci)2 trebali takve rjenike. Isusovaki se red pored prosvjetno- odgojnog rada bavio i misionarskim djelovanjem, a djelovali su u Europi, Indiji, Kini, Japanu i Americi te tako dolazili u kontakt s narodima koji su govorili njima dotad nepoznate jezike. Zbog toga su bili primorani uiti nepoznate jezike i upravo su se iz tih razloga pisale prve gramatike i sastavljali prvi rjenici. Prirunika hrvatskog jezika je tada bilo vrlo malo. Zbog trgovake je povezanosti s Italijom i Talijanima bio potreban rjenik hrvatskog jezika, a Maarima kako bi olakali komunikaciju s Hrvatima s kojima su se nali u dravnoj zajednici. Mnogi su stari hrvatski pisci esto izdvajali posuenice i objanjavali ih na marginama svojih djela, ili su pak izdvojene rijei slagali abecednim redom i takav popis stavljali na kraju svoga djela. Prvi i najstariji hrvatski rjenik je mali Talijansko- hrvatski rjenik autora Petra Lupisa Valentiana iz 1527.godine vjerojatno tiskan u Anconi zajedno s konverzacijskim prirunikom. Rjenik je vjerojatno bio namijenjen talijanskim trgovcima koji su poslovno dolazili na hrvatsku obalu. Djelo je izuzetno vano za povijest hrvatske leksikografije, jer poetak hrvatske leksikografije pomie u prva desetljea 16.stoljea( ak 68 godina prije Vranieva rjenika).No iako je Valentijanov rjenik prvi, Vraniev Dictionarum se uzima kao pravi poetak hrvatske leksikografije kojim je zauzela ozbiljno mjesto u europskim okvirima. Meu hrvatske leksikografe poetnog razdoblja treba ubrojiti i Bartola Kaia, poznatijeg kao pisca prve hrvatske tiskane gramatike, koji je prije pisanja gramatike sastavio hrvatskotalijanski rjenik naziva Razlika skladanja slovinska. Kai se pri pisanju svojeg rjenika posluio Vranievim rjenikom, a namijenio ga je kao dodatak za uenje hrvatskog jezika uz svoju gramatiku. Sve donedavno taj se rjenik nalazio u rukopisu.
1 2

Mogu, 1995:74 Druba Isusova, jezuiti- katoliki kleriki red osnovan 1540. u rimu od Ignacija Loyole, a promicali su duhovnu istou, materijalno siromatvo i poslunost Crkvi. Zbog politike i vjerske reforme Martina Luthera glavni cilj im postaje obrana i irenje vjere te misijsko djelovanje obraanja krivovjernika.

U 17. i 18.stoljeu tiskani su brojni drugi rjenici koje ovdje nije mogue sve imenovati. Meu ostalima, to su rjenik Jakova Mikalje Blago jezika slovinskoga( 1649.), rjenik Jurja Habdelia Dictionar ili rechi slovenske( 1670.) te rjenik u gramatici Nova slavonska i nimaka gramatika Matije Antuna Reljkovia(I.1767., II.1774. i III.1789.) koji e se u ovom radu usporeivati s Vranievim petojezinim rjenikom.

3. Razliita podruja Vranieva djelovanja i interesa

Faust Vrani hrvatski je jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inenjer, sveenik i biskup. Rodio se 1551.godine u ibeniku, od oca Mihovila, diplomata, pjesnika i povjesniara. Pripadao je uglednoj ibenskoj obitelji. Na njegov je ivot osobito utjecao stric Antun Vrani svojom velikom uenou i ugledom crkvenog prelata i kraljevskog savjetnika. U ozraju tako obrazovane obitelji Faust je pokazao osobit interes za povijest, znanost i umjetnost. Stric Antun veoma je brinuo o njegovom odgoju te ga je jo kao malog djeaka uzeo k sebi na kolovanje u Poun( danas Bratislava), a potom ga 1568./ 69.godine poslao na studij prava i filozofije u Padovu i Veneciju. No Faust se vie orijentirao k prouavanju skolastike, matematike i fizike- podrujima koja e obiljeiti njegovo znanstveno stvaralatvo. 1571.godine nakratko se vraa u ibenik, a uskoro putuje u Rim gdje je 1.sijenja 1575. primljen za lana hrvatske bratovtine Sv.Jeronima. Za njegovo daljnje obrazovanje te formiranje interesa kljuan je bio boravak u Ugarskoj, gdje je njegov stric Antun bio kraljevski namjesnik. Nakon strieve smrti odluuje ostati u Ugarskoj gdje ga biskup Istvn Fejrki 1579.godine postavlja za upravitelja biskupskih imanja u gradu Veszprmu. 1581.godine prihvaa mjesto tajnika na dvoru rimsko-njemakog cara i hrvatsko-ugarskog kralja Rudolfa II. u Pragu. Oko kralja Rudolfa, koji se i sam zanimao za umjetnost, astrologiju, astronomiju i alkemiju, tada su bili okupljeni mnogi poznati umjetnici i znanstvenici. Na dvoru se Vrani svakodnevno susretao i druio s mnogim istaknutim znanstvenicima onoga vremena, meu kojima su i Johannes Kepler, ali i graditelj te carski ratni komesar Jacopo de Strada koji je zacijelo najvie utjecao na oblikovanje Faustovih ideja o tehnikim pronalascima. 1594.godine iznenada naputa dunost dvorskog tajnika i vraa se u ibenik. No ni tamo ne ostaje dugo te putuje u Veneciju, a ve 1598. car Rudolf II. ga proglaava biskupom od Chanada u Maarskoj.Osim toga do 1605.godine obavlja dunost kraljevskog savjetnika za Ugarsku i Transilvaniju. Tada naputa dvor i ulazi u red Sv. Pavla, tzv barnabita u Rimu. Vrani je u Rimu, meu ostalim, radio i na regulaciji toka rijeke Tiber, koji se zbog suena korita i luka to ga ini prije utoka u more esto izlijevao i plavio okolna naselja.Takoer je
5

istraivao konstrukcije strojeva i arhitektonskih problema, a preko barnabita Giovannija Ambrogia Mazente upoznao tehnike crtee Leonarda da Vincija, to je rezultiralo najznaajnijim Vranievim djelom Machinae novae( objavljeno u dva navrata u Veneciji: 1595. i 1615./ 1616.) u kojemu je Vrani opisao 56 raznovrsnih ureaja i tehnikih konstrukcija uz 49 slika( bakroreza) velikog formata s komentarima na latinskome, talijanskome, panjolskome, francuskome i njemakome jeziku. Vrani je djelo oblikovao kao prirunik, a u njemu uz vlastite donosi i neke slabije poznate projekte drugih konstruktora, metodoloki ih poredavi kako bi prikazao razvoj od ve poznatih projekata do novih, koji su bili izvorno njegovi. Projekti u djelu opisani su samo fenomenoloki u nedostatku fizikalnih i tehnikih znanja potrebnih za konstrukcije, a do kojih se dolo tek u 18. stoljeu, to pokazuje kako su daleko bili ispred svog vremena i koliko su nadmaivali mogunost svog ostvarenja. Meu njegovim brojnim izumima najpoznatiji je padobran( Homo volans) za koji se pretpostavlja da je i iskuan skokom s nekog tornja u Veneciji. Tono je da je Leonardo da Vinci doao na slinu zamisao ranije nainivi tek grubu skicu padobrana piramidalnog oblika, dok je Vraniev padobran bio pravokutnog oblika, kakvi su padobrani i danas. Iako najvei dio opusa znamenitog izumitelja Vrania obuhvaa radove s podruja prirodnih znanosti u kojima su objavljeni mnogobrojni vani tehniki pronalasci, taj je svestrani prirodoznanstvenik pisao i djela s podruja humanistikih znanosti od kojih su neka do danas ostala u rukopisu. Meu ostalim, bavio se i leksikografijom gdje je dao znaajan doprinos izdavanjem prvog rjenika hrvatskog jezika Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae. Vrani je napisao i druga vana djela. Na svom materinjem jeziku, koji je smatrao "najljepim" i nazivao ga "dalmatinskim", napisao je ivot nikoliko izabranih divic (Rim, 1606.), gdje se daju hagiografski ivotopisi opatica ibenskoga samostana Sv. Salvatora, prvenstveno svetica osobito tovanih u hrvatskim krajevima uz jadransku obalu. Na kraju ovog djela uvrstio je i tekst O nainu itanja u kojem razmatra neka grafijska pitanja. Vranievi grafijski savjeti imaju istaknuto mjesto u povijesnom razvoju nae latinice, jer je on prvi knjievnik porijeklom iz june Hrvatske koji je prihvatio grafijsku praksu kakva se razvijala u naih kajkavskih knjievnika na sjeveru.Stoga je njegovo mjesto u povijesti hrvatskog knjievnog jezika iznimno vano, s obzirom na doba kada se javlja: konana

fizionomija hrvatskog knjievnog jezika jo nije posve jasna, a latinika grafija ne udovoljava potrebama naeg jezika. U predgovoru svog rjenika takoer razmatra grafijska pitanja, a grafijska rjeenja koja u njemu predlae gotovo su istovjetna rjeenjima u ivotu nikoliko izabranih divic, ali ima i razlika. Josip Lisac na temelju prouavanja grafijskih rjeenja koje Vrani donosi u prethodno navedenom djelu zakljuuje: ...u Fausta Vrania dominiraju pravopisna rjeenja primijenjana u veine drugih starih hrvatskih pisaca, dijelom morfonoloka, dijelom fonoloka.3 Zbog bolesti Vrani 1615. godine naputa Rim u elji da svoje zadnje dane proivi u rodnom ibeniku. Iako ve naruena zdravlja, taj je veliki hrvatski znanstvenik do zadnjeg trenutka radio na svojim tehnikim projektima. elju za povratkom u rodni grad nikada nije ostvario. Shrvan boleu 27.sijenja 1617. umro je u Veneciji. Prema oporunoj elji njegovo je tijelo sahranjeno u domovini u crkvi Sv. Marije (Prvi Luka na otoku Prvi kraj ibenika).

3.1. Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae,

3

Lisac,1996:93

Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae

Faust Vrani sastavio je i 1595. izdao prvi rjenik hrvatskog jezika uvrstivi u njega pet najznaajnijih jezika ondanje Europe. Knjiga je tiskana u malom kvart- formatu te ima est predgovornih i 128 rjenikih stranica. Rijei su nanizane u pet stupaca. Polazni je stupac latinski, a zatim se niu talijanski, njemaki, dalmatinski( =hrvatski) i maarski. Sve su rijei prikazane u nominativnim i infinitivnim oblicima. Pri izboru rijei za svoj rjenik, Vrani je ponajvie uvrstio obine rijei iz stvarnog ivota koje su potrebne u svakodnevnoj komunikaciji. Na naslovnoj strani nalazi se naziv rjenika, popis jezika koji su obraeni, tiskar Apud Nicolaum Morettum, mjesto i godina izdanja. Pri tiskanju se potkrala i tiskarska pogreka pri dalmatinskom nazivu pa je tiskano Dalmatiae umjesto Dalmaticae, a autorovo ime je izostavljeno. Prvih osam stranica posveeno je predgovorima pa nisu posebno ni obiljeene brojkama. Brojenje stranica poinj kada poinje i rjeniki tekst. Nakon naslovne stranice dolazi posveta sroena u prvom licu: reverendo viro D. Alfonso Carrillio. Taj je Alfonso Carrillio tada bio provincijal austrijske provincije isusovaca. Roen je 1556. u Alkali u panjolskoj, a umro je 1628. u Rimu. Kroz brigu i interes za dobro Crkve i vjernika u Transilvaniji Vrani i Carrillio su se upoznali i sprijateljili. 1606. Carrillio je poslao dva isusovca u Hrvatsku s ciljem da u Zagrebu osnuju gimnaziju ime je pokazao prijateljsku naklonost i ljubav prema Faustu Vraniu i njegovom narodu. U toj posveti Vrani veli da je rjenik napisao prije mnogo godina, ali za malo dana. Ta njegova izjava privlai panju, jer je nemogue da je takvo kompleksno djelo sastavio za malo dana. Slijedi predgovorni lanak u kojem se Vrani obraa itatelju i kae da je isprva svoj rjenik zamislio kao dvojezini, hrvatsko- maarski, ali je kasnije dodao latinski, njemaki i talijanski na nagovor prijatelja. Iz toga se moe zakljuiti da su u jednome trenutku postojala dva rukopisna rjenika: hrvatsko-maarski i navedeni trojezini, koje je kasnije Vrani spojio, vjerojatno izmeu 1585. i 1590. godine 4 . Izrada petojezinika s latinskim na

Vonina,1979: 11
8

prvome mjestu potvruje tezu da je rjenik bio namijenjen ljudima s humanistikom naobrazbom5. Vrlo lako moemo zamisliti da je Faust Vrani poznavao sve te jezike: latinski kao neizostavan dio svakoga obrazovanja, kao jezik znanosti i kulture; talijanski je nauio za vrijeme studija u Padovi; njemaki je svladao tijekom boravka u Austriji, a maarski slubujui u Veszprmu. Trei lanak je pohvalna pjesma In Dictionarium quinque linguarum Nobilis et praeclari viri Fausti Verantii...koju je napisao poznati pjesnik Hieronimus Arconatus i koji spominje ime autora peterojezinog rjenika. U toj se pjesmi poziva itatelj da slavi ovjeka koji je sastavio taj rjenik pet jezika, jer vie nije potrebno putovati u strane zemlje da se naue ti jezici. Arconatus u pjesmi obilno nie pohvale Vraniu: lat. elegans, politus, multa praeditus eruditione. Zbog tih tvrdnji nije se sumnjalo u Vranievo poznavanje stranih jezika. Nakon predgovora dolazi rjeniki tekst od 1. do 117.stranice Na kraju rjenika Faust na pet stranica donosi popis dalmatinskih rijei koje su Madari usvojili: Vocabula Dalmatica quae Ungri sibi usurparunt ( str. 118- 122) potaknut injenicom da su mnoge hrvatske rijei ule u maarski kao posuenice. Na posljednjih est strana rjenik donosi u pet jezika potpune slj tekstove: Deset Bojih zapovijedi, Vjerovanje, Oena i Zdravo Marijo( str. 123128). Vraniev rjenik jednako je vaan u povijesti hrvatske kao i u povijesti maarske leksikografije, budui da predstavlja i prvi tiskani rjenik maarskog jezika. Drugo izdanje ovog rjenika, proireno s ekim i poljskim jezikom, pod naslovom Rjenik sedam razliitih jezika priredio je i tiskao Petar Loderecker u Pragu 1605. Tree izdanje pod naslovom Dictionarium pentaglottum priredio je i objavio 1834. u Bratislavi Jzsef Trk, 4. izdanje iz 1971. bibliofilski je pretisak "Libera", izdavakoga poduzea Instituta za znanost o knjievnosti Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu. eki slavist Antonn Man pretisnuo je 1984. Lodereckerovo sedmojezino izdanje, a Drutvo hrvatskih knjievnika u Zagrebu je 1990. objavilo 6. izdanje, dok je "Novi Liber" 1992. priredio 7. Izdanje. 2005. godine "Novi Liber" je pretisnuo i izdanje iz 1605.godine.

Vonina,1979: 31

Iako naslov djela istie kako se autor trudio odabrati pet najuglednijih( nobilissimarum) europskih jezika, njegov izbor leksike grae uope nije otmjen, ve obuhvaa mnogo leksema iz seoskog ivota, koje moemo podijeliti u nekoliko skupina: a) poljoprivredne kulture( lea, mohunje, proso, penica, ra/r, ripa, salata, seno, smokva,, zelje, zob, ito), b) uz njih vezani pojmovi( kopa, kukolj, motika,opanka, orati, plug, ralo, reeto, sijati, sito), c) stoka( konj, koza, krava, osal,prasac, prasica, dribac, ivina), d) stoarska zanimanja( konjik, kozar, lovac, ovar), e) sa stoarstvom povezani pojmovi( mukati, musti, obor, paa). Osim tako neugledne leksike grae u rjeniku nalazimo i dosta rijei kojima se odraava gradska sredina( glumac, barbir, pisar, uenik, metar), rijei vezane uz more( brodar, mornar, ribar, laa, osti), iz crkvene hijerarhije biljei samo najpoznatije nazive( biskup, fratar, pop). U rjenik nije unosio leksik knjievnih djela. Narjena osnovica rjenika je ikavsko-akavski dijalekt , koji Vrani naziva dalmatinskim jezikom, jer je akavski dijalekt tada bio knjievni jezik i njime se govorilo na znatno irem podruju nego danas. Za Vrania dalmatinski je govor najljepi meu svim govorima, a on kao ibenanin i Dalmatinac najbolje je poznavao ba taj govor i on mu je bio najblii i najmiliji. Za latinski, talijanski i njemaki jezik Vrani je u svoje vrijeme imao dosta izvora, ali maarske i hrvatske rijei morao je navoditi iskljuivo prema svojem osobnom poznavanju tih jezika. Da je Vrani u rjenik uvrstio i tokavske rjei svjedoe ove pojave: 1. upitno-donosna zamjenica to; 2. refleks d'< ; 3. Nemijenjanje suglasnika lj u j ( samo je jedan primjer u kojem dolazi do te primjene- lj< j : jubiti); 4. Pojava ijekavizama u samo dvije rijei: siean i sviest( pored redovnog ikavizma i nekih ekavizama). U rjeniku se nadalje uoava znatan broj kajkavizama to svjedoi da je Vrani vrlo dobro poznavao kajkavsko narjeje. To nam daje drugaiji uvid u njegovu jezinu koncepciju, jer je akavsko narjeje osnovica za njegov dalmatinski ne zato to nije poznavao druga narjeja, ve to je napravio izbor meu njima. Najizrazitiji utjecaj kajkavskoga nalazimo u nazivima mjeseci, gdje sien ili traven dolaze s kajkavskom vokalizacijom i kajkavskim
10

znaenjem: sien je jednako veljaa, a traven odgovara tokavskom svibanj. Sve to govori da je Vrani svjedoio vremenu neujednaenog leksika hrvatskog jezika, koji se nije temeljio na samo jednom narjeju te da je grau za svoj rjenik crpio iz sva tri narjeja. Izvjestan broj rijei dolazi iz crkvenoslavenske tradicije (teati, sobstvo, slovo, dreseliti se), a zabiljeene su i talijanske posuenice, to je oekivano s obzirom na Vranievo podrijetlo. Zanimljiv je podatak da u rjeniku postoji 39 praznina u hrvatskom stupcu,to moe upuivati na zakljuak da je Vrani nakon potpuno ureenog latinskog stupca upisivao ekvivalente za hrvatski jezik te je ne pronaavi rijei iz naeg jezika kojima bi preveo ve upisane latinske, jednostavno ostavio praznine U rjeniku nalazimo i prijedlog reforme latinice. Vrani je prihvatio grafijsku praksu temeljenu na maarskim grafijskim rjeenjima (cz = /c/, cs = //, sz = /s/, te ju kombinirao s tzv. junim (talijanskim) uzusima, na primjer x=//. Cilj mu je bio ustanoviti grafijski nacrt koji omoguuje jasan i jednoznaan izgovor, odnosno ukloniti iz hrvatske latinice sve grafijsko-pravopisne nedosljednosti i dvomislenosti.
a b cz cs ch d dy e /a/ /b/ /c/ // // /d/ // /e/ f g h l y k l ly /f/ /g/ /h/ /i/ /j/ /k/ /l/ // m n ny o p r z | /m/ /n/ // /o/ /p/ /r/ /s/ // t u v z x ar /t/ /u/ /v/ /z/ // //

Tablica 1. Grafijski sustav koji je Vrani predlagao u rjeniku, a slian je sjevernom tipu hrvatskog slovopisa oblikovanom po uzoru na maarski slovopis. Da je Vrani u svom rjeniku upotrijebio takav tip slovopisa svjedoe brojni primjeri: u rijeima czipati ili mladinacz fonem /c/ pie dvoslovom cz; fonem // pie dvoslovom cs npr. csarcsak, csarvotocsina; fonem // pie dvoslovom ch, npr. odvarchi, szvichnicza; fonem /g/ biljei slovom g( guliti), a na kraju rijei dvoslovom gh, npr.Bogh, luugh; fonem /h/ pie slovom h, npr. himba, grah, a na kraju rijei ga biljei samo kao popratni znak uz slovo t ( csudnovath) ili slovo g ( roogh); fonem /i/ pie slovom i, npr. szatnik, dika; fonem // pie dvoslovom ly kao u rjeima klyuka ili lyuuly; za fonem / / predlae dvoslov ny to vidimo u rijeima nyidro, xganye; fonem /s/ pie na tri naina: doslovom sz ( kupusz, szalo), slovom samo kada se nalazi u sredini rijei( koa, vgaiti), a na nekoliko mjesta pie i slovom s, npr. straah, stricz; fonem // pie slovom s, npr. saran, varos, a u nepoetnom poloaju samo ili u
11

dvoslovcima ch, cs i cz slovo s moe biti i produeno / /; fonem /u/ veinom pie slovom u, ali ponekad ga na poetku rijei biljei slovom v, npr. vnutarnyi, vra, ali ti sluajevi rijetki; fonem // biljei slovom x, npr. xaba, xixak. Rjenik je ostavio snaan utjecaj na pravopis hrvatskoga i maarskoga jezika, u kome su prihvaeni Vranievi prijedlozi za uporabu ly, ny, sz i cz.

4. Utjecaj Vranieva rjenika na kasniju hrvatsku leksikografiju

12

Faust Vrani kao autor petojezinog rjenika predstavio je svom narodu i Europi hrvatski jezik, koji je on nazivao dalmatinskim i kojemu je podloga bila akavtina kakva se tada govorila u ibeniku, a osim kajkavizama nalazimo i tokavske rijei.Unato tomu to se akavski dijalekt prostirao ne velikom hrvatskom govornom podruju, hrvatski leksikografi i gramatiari nisu se povodili samo za svojim pokrajinskim govorom, ve su traili rjeenja koja bi bila prihvatljiva za sve Hrvate bez obzira na dijalektnu osnovicu njihova govora. ...svi su hrvatski gramatiari i leksikografi, od najranijih vremena osjeali kako je hrvatski jezik tronarjean.6 S osobitim marom Vrani je skupljao rijei svojeg materinskog jezika, te utjecajem koji je njegov rjenik izvrio na sveukupnu hrvatsku leksikografiju moemo rei da je zasluan i za poznavanje hrvatskog jezika. Iako se njegov leksikografski rad ogleda samo u jednom djelu, Rjeniku pet najuglednijih svjetskih jezika, njegov je ugled vidljiv kod kasnijih hrvatskih, ali i nekih stranih leksikografa.

4.1. Rjenik Jurja Habdelia Dictionar ili Rchi Szlovenske(1670.)

Juraj Habdeli( 17.travnja 1609.- 27.studenog 1678.) hrvatski je knjievnik, jezikoslovac i prvi leksikograf u sjevernom dijelu Hrvatske. Pripisuje mu se vie djela, ali je pouzdano autorstvo triju naslova: Zercalo marijansko( 1662.), Pervi otca naega Adama greh( 1674.) te rjenik Dictionar ili Rchi Szlovenske(1670.). Habdeliev je Dictionar prvi kajkavski rjenik, a njime zauzima istaknuto mjesto u povijesti hrvatskog jezikoslovlja. Rjenik je pisan za kolske potrebe, namijenjen da kao kolski udbenik za latinski jezik slui cijeloj sjevernoj Hrvatskoj. Ponajprije se to odnosilo na kole isusovakih kolegija, budui da je i sam Habdeli bio isusovac. Isusovcima, odnosno protureformatorima najvanija je bila komunikacija s ljudima, a kako bi to efikasnije irili Boju rije, nastojali su odabrati samo jedno, najrairenije narjeje. Habdeli se svojim tekstovima, a osobito rjenikom priklanja toj isusovakoj tezi te se odluuje za kajkavsku narjenu stilizaciju.

Koleni,1998:11

13

Dikcionar je malog, depnog formata. Dvojezini je( hrvatsko- talijanski) i opsegom nije velik: broji oko 12 000 rijei na sveukupno 460 stranica. U Appedixu je zabiljeen rimski kalendar, razne vrste brojeva, tablica mnoenja i na kraju ispravci. Tiskan je u Grazu 1670. Na prvih est stranica rjenik posveuje mladim potomcima glasovite plemike obitelji Auersperg, koja je tada bila dobroinitelj isusovakih kolegija u Zagrebu i Varadinu. Na dnu svake stranice u desnom uglu nalazi se kustoda, tj. prva rije ili slog naredne stranice. Habdeliev izraz Slovenski u naslovu rjenika zapravo je poekavljeni lik pridjeva slovinski, to znai jezik hrvatski( kajkavski). Za razliku od Vranieva rjenika u kojem rijei nisu leksikografski obraene, nego samo nanizane u temeljnim oblicima i to u svim jezicima, Habdeliev Dikcionar latinske imenice donosi u Nominativnim oblicima s oznakom roda i Genitivnim nastavkom; pr. Oczet // Acetum, ti, n. Hrvatski pridjevi dolaze u mukom rodu jednine s oznakama za enski i srednji rod; pr. razduben, na, no.Ipak najvie je imenica i imenikih spojeva s drugim vrstama rijei: Kombinacija Imenica+ prijedlog+ imenica Imenica+ pridjev Dictionar( Vrani) mizto- od oruya patir od volov luk cerlyeni vcoplyen kony --Dikcionar( Habdeli) kupel za pot, pech za kruh beteg suhi, krava neplodna Pridjev+ imenica Imenica+ imenica kriva prizega sum vode

Tablica 2. Usporedba nekih imenikih spojeva u Vranievu i Habdelievom rjeniku. Mnogobrojni primjeri imenikih spojeva u Habdelievu rjeniku upuuju na leksiku raznovrsnost, na gramatiku i stilistiku funkciju njegovog leksika. Vraniev Dikcionar oskudan je u tim primjerima i nalazimo ih samo uz one latinske natuknice za koje Vrani nije znao pronai hrvatski ekvivalent te je zato pojedine rijei tako prevodio. Osim raznih imenikih spojeva u Habdelievu se rjeniku potvruju brojne parafraze, opisi ili definicije mnogih rijei za koje u 17.stoljeu nije bilo kajkavskih naziva. Primjerice nalazim ovakve spojeve rijei: halja zlatom tkana, lae vue debelo, rv ki halje zjeda, hia u ke se jedava, lae ali broda razbitje trpi, itd.

14

Za Habdeliev Dikcionar mogu rei da nije tako suhaparan kao Vraniev, koji je prema svojoj leksikoj grai i odabiru rijei trebao posluiti kao prirunik za uenje pet najznaajnijih europskih jezika, ali uglavnom na razini svakodnevnog govora. Habdeliev rjenik abecedni je, a na nekim mjestima poprima obiljeja pojmovnog rjenika. Nizanje rijei po pojmovnim grozdovima nije bilo neto nepoznato u hrvatskoj leksikografiji. Odreene natuknice leksikografe su navodile na zapisivanje drugih leksema ije znaenje ili morfoloki gledano pokazuje slinosti, koje izlaze iz svijesti zapisivaa, s prvotnim pojmom. Tako nastaju pojmovni grozdovi. Dosta je takvih primjera u Habdelievom rjeniku: kruh. Panus, is, m.zkvazom, prezkvaza, plezniu, z- czukorom, penichni, jachmenj, prozenj, szirchen, zpozey, dvakrat pechen, medven, itd. vino. Vinum, i, n.chizto, pretochno, novo, zeurelo, muskatno, Pelinkovo, Korenkovo, malvaia, zlatko, oczteno, itd. pravicza. Iutitia, a, f. naturalzka, bosja, szvetzka, czirkvena, czezarzka, kralyevzka, vzeh narodov, varaska, plemeniteh lyudi, ozebuyna koteroga, itd. Za neke hrvatske rijei Habdeli biljei ak nekoliko latinskih natuknica: nevolyalat. Miseria, ae, f., Calamitas, tis, f., Aerumna, ae, f., dok Vrani neke latinske natuknice prevodi dvjema hrvatskim rijeima, pr: lat. Acetum kvasina, oczat, lat.Sartorsvitar, kraja. No najvei utjecaj Vranieva Dikcionara primjeuje se u pitanju grafije. Grafijski sustav koji Habdeli primjenjuje u svom Dikcionaru gotovo je posve jednak Vranievom, uz poneke iznimke. . Dictionar ( Vrani) Dikcionar ( Habdeli) pticza, otecz, czirkva

c cz cs ch ly

rodyaczi, pticza, czrikva, targovacz oracs, rucsnik, csudnovat, nacsin dotechi, nochni, pomochi, obechiati vglyen, vlye, milya

orach, ruchnik, chudno, nachin odzechi, biztrocha, bratich, dugocha chaplya, volya

15

 ny s sz

zidanye, dinya, dilyenye szalo, szvidok, szaditi szuprotiviti ze, glaaz,

nyiva, kervarenye, odepranye szalo, szpol, szlina, szlovo kosa, nozim , pizmo (- nema) penica, varas, sum vode draim, dusna Bog, bozonog, dug

sz| s x g gh
dupliranje samoglasnika udvajanje suglasnika iza samoglasnika pod naglaskom

obilnot, proiti drutvo, sto, otro, dua xixak, duxina, draxiti Boogh, boso nogh, duugh, luugh baan, puuk, muuk, nooch, luugh zvvr, nalidovvnik, tepavv, czelovv hittar

bn, puk, mk, noch, lg

zvr, czelov

Tablica 3. Vraniev grafijski sustav s primjerima usporedo s Habdelievim. Vrani je svojim grafijskim rjeenjima teio tome da jednom fonemu uvijek odgovara isti grafem ili kombinacija i da jedno grafijsko rjeenje uvijek ima samo jednu glasovnu vrijednost. Na primjeru grafema y moe se uoiti da ima razliita znaenja ovisno o interpretaciji( nainu izgovora). Vrani je stoga uspostavio grafijsku opoziciju y- yi koja je opravdana i fonolokom opozicijom / j/ - /ji/: pr. doyti / dojti/ - doyitt / dojiti/. Habdeli u svom Dikcionaru propisuje sljedee po pitanju grafema y: na primjeru lat. pridjeva alienus, a, um. vidimo da je Habdeli kao hrvatski ekvivalent stavio samo odreeni oblik toga pridjeva- tuji pri emu otklanja mogunost ire fonoloke interpretacije. Osim toga, za razliku od Vrania koji grafemske skupine ly| ny upotrebljava i kao konsonante / / i / / primjerice u rijeima vese, ste, kod Habdelia nalazimo vezelje, ali i stanye. Samo je jedan siguran sluaj u Vranievu rjeniku da jedan grafem vrijedi dva fonema, a to je rije proxen
16

/ proken/, lat. delicatus, to uporebljavaju i kasniji kajkavski pisci. Habdeli u svom Dikcionaru taj leksem donosi u istom obliku kao i Vrani uz gramatike kategorije roda koje kod Vrania nisu naznaene( oblik rijei samo u mukom rodu). Dakle, rije je o fonemskoj svezi /k/ koja je oznaena jednim grafemom- x. Dupliranje samoglasnika rjeenje je koje Vrani primjenjuje kako bi pokazao duinu vokala. Habdeli ne udvaja samoglasnika slova, ve duinu vokala prikazuje biljeenjem akcenata. Ali i Vrani ponekad biljei akcente iznad vokala kako bi istakao njihovu duljinu, odnosno kratkou: zvr, orl, zor, itd. U Vranievu rjeniku pronalazimo i stranih rijei i rijei iz drugih narjeja, to svjedoi tome da je Vrani poznavao i druge dijalekte osim svoga. Neke identine primjere pronalazimo i u Habdelia to upuuje da je imao uvid u Vranievu leksiku grau i iz nje crpio rijei za svoj Dikcionar. U dijalekatskom smislu Vraniev rjenik ocijenjen je kao ikavsko- akavski, dok je u Habdelia dosljedno provedena kajkavtina s ekavskim odrazom . Za poneke maarske rijei Vrani je nekorektno tvrdio da potjeu iz dalmatinskog. Primjerice rijei beteg ( Vrani tu rije navodi na kraju rjenikog teksta u popisu dalmatinskih rijei koje su Maari usvojili. U rjenikom stupcu pod latinskom natuknicom infirnitas, tis, f. uvrtava dal. nemoch dok tu istu lat. natuknicu Habdeli prevodi rjeju beteg), varos( nalazimo ju u oba rjenika, s malom preinakom kod Habdelia gdje je zabiljeena kao varas) ili kapenak kojoj je uzor ma. kpnyeg ( u Habdelievu rjeniku ta je ma. posuenica prola kroz kajkavski fonetski filtar gdje se prilagodila u obliku kepenek, a Vrani koji je bio svjestan kajkavsko- akavskog odnosa poluglasnog refleksa e:a rije je adaptirao prema tome i stoga kod njega nalazimo oblik kapenak). Rije oblok potjee iz kajkavskog narjeja i uzor joj je ma. ablak, a Habdeli u svojem rjeniku navodi samo taj oblik, dok kod Vrania ta rije ulazi u standardni leksiki izbor te zajedno sa svojom istoznanicom iz dalmatinskog- prozor ini par ravnopravnih leksema. To svjedoi Vranievu poznavanju i drugih narjeja osim svoga, jer je ponudio dvije rijei u dal. stupcu kao prijevod lat. natuknice Fenetra.Osim maarskih posuenica, u oba rjenika pronalazimo i neke druge strane rijei kao to su : farba( germ.), barbir/ barber( tal.), fasian/ faian( tal.), itd. Habdeliev rjenik biljei i podosta toponima, a neki su: Czarigrad, Paris, Bech, Cziprus otok, Dalmaczia, Damask varas, Erdely, i dr.

17

4.2. Rjenik u gramatici Matije Antuna Reljkovia

Matija Antun Reljkovi ( 6.sijenja 1732. 22.sijenja 1798.) hrvatski je prosvjetiteljski prozaik, izuzetno svestran i utjecajan pisac u 18.stoljeu, ija se djelatnost odrazila na vie polja: praktino- prosvjetnoj, didaktinoj, jezikoslovnoj. U hrvatskoj je knjievnosti poznatiji kao autor didaktikog spjeva objavljenog u Dresdenu 1762. Satir iliti divji ovik. Nova slavonska i nimaka gramatika u okviru koje se nalazi i rjenik doivjela je tri izdanja( I. 1767., II. 1774. , III. 1789.).7 Svrha gramatike bila je pouiti Slavonca pravilima knjievnog jezika i pomoi mu u uenju njemakog jezika te Njemcima pomoi u uenju hrvatskog jezika. Poiva na tokavskoj ikavici( tipina je za Slavoniju), a daje i dalmatinske i hrvatske primjere ime ostvaruje naddijalekatnost. U predgovoru gramatike Reljkovi se obraa itatelju i upozorava na potrebu ienja knjievnog jezika od tuica te smatra kako uzor treba traiti u leksiku Fausta Vrania( izrijekom ga spominje).ak su tri rijenika u Novoj slavonskoj i nimakoj gramatici: 1. Prvi je na kraju Pridgovora dobrovoljnom slavonskom tiocu i zove se Verstopis( Verstopis nikih u slavonski jezik umianih riih koje ne nahodei se u rinicih drugih slovinskih jezikah, za turske i inostranske dere se). Radi se dakle o rijeniku turcizama( 38) za koje Reljkovi savjetuje da se zamijene rijeima iz slavenskih jezika( ekog pem, poljskog pol, hrvatskog kajkavskog hor i akavskog dal narjeja). Domae istoznanice koje predlae kao zamjenu za tuice nisu ograniene samo na tokavsko narjeje. Turcizmi popisani u Verstopisu su: Aferim, beika, bez, brano, baa, bukara, aa, akire, irak, orba, uprija, duhar, fenjer, findan, furuna, groznica, ubre, havlja, haramazda, jabanlija, japunda, jastuk, jorgan, kaika, kandija, kre, kolan, komija, makaze, mumakaze, odak, pender, pekir, sanduk, sindir, terzija, sire. Iz kojih je rjenika Reljkovi crpio grau za svoj? Na Dikcionar Fausta Vrania nas upuuje on sam kada ga spominje u pregovoru svoje gramatike, a gotovo sve rijei to ih biljei kao dalmatinske potvrujemo i kod Vrania.

Koleni, 1998: 30.

18

Verstopis ( Reljkovi) akire, dal. bive, lae Findan, dal. pehar Terzija, dal. kraja, svitar Sire, dal. kvasina, ocat Bukara, dal. kupa Vranievu rjeniku.

Dikcionar ( Vrani) Caliga: bicsva, hlacsa Poculum: pehar Sartor: szvitar, krajach Acetum: kvasina, oczat Pocillum: kuppicza

Tablica 4. Dalmatinske rijei koje predlae Reljkovi u Verstopisu i njihove potvrde u

Da se Reljkovi sluio Vranievim grafijskim rjeenjima nalazimo dosta primjera, a u nekim sluajevima ak i prepisuje iz Vranieva rjenika. Fonem Verstopis ( Reljkovi) Fenjer, hor. Szvechnicza, /c/ // // /s/ // Szvecha Groznica, hor. zimnicza Terzija, hor. krajach Sanduk, hor. skrinya Csoha, hor. szukno Sanduk, hor. skrinya Febris: zimnicza Sartor: krayach Arca: szkrinya Pannus: szukn Arca: szkrinya Dikcionar ( Vrani) Candella: szvichya

Tablica 5. Prikaz podudarnosti Reljkovievih i Vranievih grafijskih rjeenja. 2.Rjenik u poglavlju Od glasa silabe i od nadslovakah. U njemu se rijei uglavno razlikuju samo akcentom. 3. Vocabularium i Rinik- nalazi se pred kraj gramatike. Dvojezian je( hrvatsko- njemaki), a rijei su u njemu poredane prema podnaslovima po pojmovnim grozdovima. Uz svaki podnaslov rijei se veu prema asocijacijama, a ne abecedno.Najvie ima imenica od kojih se neke javljaju u kombinaciji s drugim vrstama rijei, kakav je sluaj i u Vranievu rjeniku. Neki od podnaslova u Riniku su: Od svita i od istoalah, Od godine i godinji vrimenah, Od pticah, Dilovanje due, Ganutje ljubavi i zlobe, itd.

19

5. Zakljuak

Faust Vrani smatra se jednim od najznaajnijih hrvatskih leksikografa, iako se njegov leksikografski rad ogleda samo u jednom rjeniku Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae. Taj se rjenik smatra pravim poetkom hrvatske leksikografije, jer je prvi hrvatski cjelovito tiskani rjenik. Znaajan je prije svega po tome koliko je utjecao na kasnije hrvatske leksikografske radove. U radu se usporednom analizom prikazuje utjecaj Vranieva grafijskog sustava ili leksikog fonda na rjenik Jurja Habdelia Dictionar ili rechi Szlovenske i rjenik u gramatici Matije Antuna Reljkovia Nova slavonska i nimacska gramatika. Najvei utjecaj Vranieva rjenika na rjenik Jurja Habdelia primjeuje se u pitanju grafije, koja je gotovo istovjetna s Vranievom uz poneke iznimke. Da je Habdeli imao uvid u Vranievu leksiku grau upuuju nas mnogobrojne strane rijei i rijei iz drugih narjeja koje pronalazimo i u Habdelievom Dikcionaru. Utjecaj Vraniev u rjeniku Matije Antuna Reljkovia ogleda se prvenstveno u Reljkovievom izboru leksema, jer gotovo sve rijei koje Reljkovi navodi kao dalmatinske potvruju se i u Vranievom Dikcionaru. Osim toga, Reljkovi u predgovoru svoje gramatike u sklopu koje se rjenik i nalazi, izrijekom spominje Fausta Vrania, ibenanina kao leksikografskog uzora u kojeg bi se trebalo ugledati pa moemo zakljuiti kako je imao uvid u njegov rjenik te nainio izbor meu Vranievom leksikom graom. I Reljkovieva grafijska rjeenja imaju potvrdu kod Vrania u ijem rjeniku nalazimo poprilian broj istovijetnih primjera.

20

Literatura

1. Habdeli, Juraj. Dictionar ili rei slovenske zvekega ukup zebrane, Graz 1670. 2. Horvat, Vladimir. Jubileji hrvatskih leksikografa : Fausta Vrania (1551-1617) i Jakova Mikalje (1601-1654). // Kolo asopis Matice hrvatske. 11 (2001[i.e. 2002]), 3 ; str. 377-402 3. Jonke, Ljudevit. Dikcionar Fausta Vrania. Pogovor pretisku Dikcionara izdana u Zagrebu 1971., str.129- 133. 4. Koleni, Ljiljana. Rije o rijeima. Iz hrvatske leksikologije i frazeologije 17. i 18. stoljea, Sveuilite J. J. Strossmayera, Pedagoki fakultet, Osijek, 1998. 5. Lisac, Josip.Hrvatski dijalekti i jezina povijest, Matica Hrvatska, Zagreb, 1996. 6. Mogu, Milan. Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika, Globus, Zagreb, 1995. 7. Mrnavi, Ivan Tomko. Govor na pogrebu Fausta Vrania,ibenik: Gradska knjinica Juraj igori, 1993. 8. Muljevi, Vladimir. Faust Vrani, prvi hrvatski izumitelj, Zagreb: Hrvatska zajednica tehnike kulture, 1998. 9. Reljkovi, Matija Antun. Nova slavonska i nimaka gramatika, Zagreb, 1767. 10. Samardija, Marko. Hrvatski jezik u Vranievu i Lodereckerovu rjeniku, u: Hrvatski kao povijesni jezik, Zaprei, 2006. 11. Vonina, Josip. Vraniev rjenik, Filologija 9, Zagreb, 1979., str.7-36 12. Vrani, Faust. Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae, Venetiis 1595., pretisak, Novi Liber, Zagreb, 1992. 13. Vrani, Faust // Hrvatska enciklopedija, sv. 11., Zagreb, LZMK, 2009., str. 499.-500.

21

Sadraj

Saetak...................................................................................................................1 1. Uvod..................................................................................................................2 2. Poeci hrvatske leksikografije............................................................................3 3. Razliita podruja Vranieva djelovanja i interesa.........................................4 3.1. Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum.........................7 4. Utjecaj Vranieva rjenika na kasniju hrvatsku leksikografiju.......................13 4.1. Rjenik Jurja Habdelia Dictionar ili rchi Szlovenske (1670.).................13 4.2. Rjenik u gramatici Matije Antuna Reljkovia..........................................18 5. Zakljuak..........................................................................................................20 Literatura..............................................................................................................21 Sadraj..................................................................................................................22

22