Srednja kola za tekstil, kou i dizajn

Sarajevo
BiH

BUDIZAM

Uenik:
Timur Bievi

Sarajevo, 2014.
Budizam je jedna od tri velike svjetske religije koja je nastala na podruju
sjeverne Indije prije vie od 2500 godina.
Osniva budizma, ili po njegovim vlastitim rijeima onaj koji je ovo uenje
samo nanovno otkrio, je akyamuni Buddha. Buddha nije lino ime ve
titula koja oznaava budnog ili probuenog, onog koji se probudio iz sna o
ivotu i koji stvarnost vidi onakvu kakva ona zaista jest. Prije nego to je
kroz svoje duhovno pregnue stekao taj naziv, Buddha je nosio ime
Siddhartha Gautama, a roen je kao kraljevi u malom kraljevstvu akya.
Odatle nam dolazi prvi dio njegova kasnijeg imena, akyamuni ili utihnuli
mudrac plemena akya.
Siddharta Gaotama Buda je osniva filozofskog i vjerskog uenja
budizma. Buddha znai prosvijetljeni, onaj koji je spoznao istinu, smisao
ivota. Prema budistikoj tradiciji, historijska linost Buddha Siddharta
Gautama je roen u klanu Shakyas na poetku Magadha perioda (546-324.
p. n. e.), u junom himelajskom gradu Lumbiniju. On je ,takoer, znan i kao
Shakyamuni (bukvalno Saga o Shakya klanu). Poslije prvobitnog ivota u
luksuzu i bogatstvu pod zatitom svoga oca, kralja Kapilavastu, Siddharta
je doao u kontakt sa stvarnou svijeta i zakljuio je da je pravi ivot pun
nepodnoljive i neizbjene patnje i tuge. Siddharta je odbacio svoj
besmisleni ivot luksuza i postao je asket. Na posljetku je shvatio i da je
asketizam besmislen, pa je izabrao srednji put, put umjerenosti od
ekstremnog samozadovoljavanja i samokanjavnja. Pod drvetom smokve
se zakleo da nikada nee napustiti to mjesto dok ne pronae Istinu. Kada
je napunio 35 godina, on je bio prosvijetljen. Od tada je znan kao Gautama
Buda, ili jednostavnije Buda, to znai probueni. Za ostalih 45 godina
ivota, putovao je indijom i uio ljude svojim doktrinama. Budino opiranje
da imenuje svog nasljednika i da formulie svoje uenje je dovelo do toga
da su se u sljedeih 400 godina oformili mnogi pokreti: prvo kole Nikaya
Budizma, od kojih je danas preostala samo Theravada, formiranje
Mahayane, pan-Budistikog pokreta koji prihvata nova 'sveta pisma. Prema

budistikoj tradiciji, Siddharta Gautama nije tvrdio da je nebesko stvorenje

niti da je bio inspirisan nikakvim bogom. On je tvrdio da je uitelj onima
koji ele da sluaju, i da mu je to bitnije od njegovog spasenja.

O njemu nema pisanih djela; o njemu su pisali njegovi uenici. Osnova

uenja njegove filozofije je uenje o bolu i nainu oslobaanja te boli. Cilj
je postii nirvanu- ekstazu u kojoj se odvajamo od vanjskog svijeta, a time i

od

boli.

Statua Bude

Temelji i nauka

Budizam,

Buddhina

nauka

ili

kako

ga

sami

budisti

nazivaju

Buddhadharma je uenje o duhovnom probuenju. To je uenje koje je

nastalo na temelju Buddhinog izravnog iskustva probuenja ili uvida u
pravu prirodu ivota i predstavlja detaljno opisan put koji do njega vodi. I
pored izuzetnog bogatstva i velike raznolikosti kola, uenja, metoda i
praksi koje krase budistiku tradiciju, a koja su nastajala i razvijala se kroz
mnoge vijekove i razliite kulture, poruka budizma je i danas vrlo jasna, i
podjednako relevantna za nae iskustvo ivota kao to je to bila i prije vie
od 2500. godina. Proitamo li neke od Buddhinih govora upuene njegovim
uenicima, ili neke od razgovora koje je vodio, vidjet emo da su pitanja na
koja je Buddha odgovarao u osnovi ista ili vrlo slina pitanjima koja i mi
danas postavljamo. Budizam se tako smatra univerzalnim uenjem koje
nije odreeno stranom svijeta s koje dolazi, ve koje se obraa ovjeku i
onome to je u njegovom ivotu temeljno i neovisno o njegovoj
geografskoj,

etnikoj,

kulturnoj

ili

drutvenoj

pripadnosti.

Uzimajui

nezadovoljstvo kao i ovjekovu vjenu tenju za sreom i sigurnou kao

zajedniki nazivnik svekolikog ljudskog iskustva, Buddha je ukazao na
uzroke nezadovoljstva, ustanovio da je te uzroke mogue ukloniti i
pokazao put kojim je to mogue uiniti. Buddhin Plemeniti put moralnosti,
meditacije i mudrosti nije promijenio samo ivote onih koji su ga aktivno
upranjavali, ve se njegov uticaj odrazio i na sva ostala podruja
drutvenog i kulturnog ivota zemalja u kojima se budizam udomaio.
Budizam je u svakoj od njih irio duh nenasilja, tolerancije, prijateljstva,
blagonaklonosti, potovanja prirode i ostalih oblika ivota.
Temeljna shvatanja Buddhinog nauka su vrlo izravna i upotrebljiva u
praksi. Loa i nepovoljna djela koja inimo nisu posljedica nae izvorno zle
prirode, ve dolaze iz neznanja. Iz neznanja o prirodi ivota nastaju
pohlepa i odbojnost, a iz njih svi ostali jadi poput ljutnje, elje za
povreivanjem,

straha,

zavisti,

ljubomore,

prianjanja,

nestrpljenja

uznemirenosti koji ljudski ivot u osnovi ine nesigurnim, tekim, bolnim, a

ljudske odnose neskladnima i zamrenima. Da bi izali iz ovog stanja
duboke uronjenosti u tokove ivota ije kretanje esto ne razumijemo i nad
kojima imamo vrlo malu ili nikakvu vlast, budizam nas upuuje kako

smirivanjem uma, razvijanjem svjesnosti i razumijevanja, te njegovanjem

pozitivnih emocija uzeti konce ivota u vlastite ruke. Drugim rijeima, da bi
uope zapoeli duhovni razvoj iju kulminaciju budizam vidi u ostvarenju
budastva, trebamo prije svega postati autentino ljudsko bie. To znai
izgraditi samopouzdanje, objediniti energiju, osvijestiti prirodu svojeg
djelovanja i njegove posljedice, odnosno usvojiti odreena moralna naela
vladanja i imati jasnu viziju svojeg daljnjeg duhovnog razvoja. To takoer
znai otputanje mnogih nepotrebnih napetosti i strepnji i poetak jednog
slobodnijeg, skladnijeg, smislenijeg i sretnijeg ivota. Takvo postignue nije
dalek i nedostian ideal, njemu vode ve prvi koraci na Buddhinom putu
moralnosti, meditacije i mudrosti. Kao to izreka kae - kao to veliki okean
na povrini, u sredini i na dnu ima samo jedan okus, okus soli, tako i
Dharma na poetku, u sredini i na kraju ima samo jedan okus, okus
osloboenja.

Budistiko sveanici

Smisao
Budizam nije religija u onom uobiajenom smislu te rijei, jer Buddha
nije bio ni bog ni prorok ni mesija. Budizam ne nudi uenje u koje treba
vjerovati, niti njegova filozofija slui produbljavanju znanja o stvarnosti
samo tog znanja radi. Budizam radije upuuje na to to initi, omoguujui
tako stvarnu i cjelovitu promjenu. Kao to je rekao Buddha, kada je neko
pogoen strijelom njemu nije najpree saznati tko je tu strijelu odapeo, iz
koje je kaste, od kakvog je drveta izraen luk - najpree je strijelu izvaditi i
spasiti ivot. Bez obzira na to to budistika misao nerijetko see do

izuzetnih dubina, ona ni u jednom trenutku ne gubi niti naputa tu osnovnu

svrhu. Sredstva filozofije su rijei, logika i razum. Budizam, sluei se tim
sredstvima, vodi iskustvu koje je onkraj rijei, onkraj logike i onkraj
razuma, vodi nas istini o prirodi stvarnosti same koja nadilazi sva gledita,
pa ak i ona koje sam budizam dri ispravnima. To je iskustvo potpune
slobode od patnje i svih oblika uvjetovanosti, iskustvo u kojem se otkriva
naa prava priroda neuvjetovane mudrosti i bezgraninog saosjeanja.

etiri plemenite istine su jedno od temeljnih uenja

budizma:

Dukkha: u ivotu je neizbjeno iskustvo trpnje i frustracije;

Samudaya: iskustvo trpnje nastaje zbog pogreno usmjerene

udnje, uvjetovane neznanjem;

Nirodha: sloboda od pomuene udnje vodi prema svretku

trpnje;
Marga: sloboda se moe nai slijeenjem osmerostruke staze,
koju je iznio Buddha.

etvrta plemenita istina je osmerostruka staza:

ispravno
ispravna
ispravan
ispravan
ispravan
ispravan
ispravna

gledite
namjera
govor
in
ivot
napor
usredotoenost

ispravna svjesnost

Uenje budizma nalazi se i u zbiru svetih spisa koji se zovu "tri

koare" ili Tripitaka: Vinaya Pitaka govori o redovnikoj disciplini; Sutra
Pitaka govori o doktrini, npr. o zakonitostima karme i duhovnog buenja;
Abhidharma Pitaka govori o skolastikoj doktrini.
Pagoda Shwedagon u Rangoonu jedan je od najstarijih budistikih
hramova, pokrivena je zlatom i natkrita "kiobranom" s vie o 4000
dijamanata. Zlatna je pagoda poznata jer se u njoj nalazi Buddhina kosa,
sandale i obua, a smjetena je u dobro ouvanim podrumima.