ODRAVANJE

GOSPODARENJE DOKNADNIM DIJELOVIMA

I MATERIJALIMA ZA ODRAVANJE

Boenko Bili
Split, 2005. god.

GOSPODARENJE DOKNADNIM DIJELOVIMA I

MATERIJALIMA ZA ODRAVANJE
Materijali odravanja:
1. Materijali za odravanje u obliku poluproizvoda ili gotova roba
(ipkasti materijal, cijevi, maziva, vijci itd.):
- osnovni materijali za izradu doknadnih dijelova (DD) u
vlastitim radionicama za odravanje
- pomoni materijali za potrebe rada odravatelja
- potroni materijali za potrebe rada odravatelja
2. Doknadni dijelovi (DD) opreme:
- namjenski (rabe se u naelu za jedan stroj opremu)
- standardni DD (mogu se uporabiti na vie strojeva)

GOSPODARENJE DOKNADNIM DIJELOVIMA I

MATERIJALIMA ZA ODRAVANJE
DD su svi dijelovi i sklopovi jednog stroja, proizvodne linije ili postrojenja za
koje se predvia zamjena u ivotnom vijeku stroja, proizvodne linije ili
postrojenja.
DD za potrebe odravanja:
1. DD koji to nisu po definiciji ali su odgovorni sklopovi ije bi naruivanja
ili izrada trajali jako dugo
2. DD prema preporuci proizvoaa, vlastitom iskustvu ili iskustvu drugih
kojem se moe prema normativima odrediti oekivani vijek trajanja
3. DD koji se zamjenjuju pri svakom rastavljanju ili prema tono
utvrenim radnim ili vremenskim ciklusima ili planskim popravcima

GOSPODARENJE DOKNADNIM DIJELOVIMA I

MATERIJALIMA ZA ODRAVANJE
Zalihe DD i materijala za odravanje:
Sve koliine DD i materijala odravanja koje se nalaze unutar
poduzea u odreenom vremenskom intervalu u stanju mirovanja.

GOSPODARENJE DOKNADNIM DIJELOVIMA I

MATERIJALIMA ZA ODRAVANJE
Specifinosti upravljanje zalihama DD i materijala za uporabu u
odravanju:
1. Potronja DD kao i jednog dijela osnovnih i pomonih materijala
esto nije definirana, potreba za njima ima sluajni karakter
2. Zbog svoje sloenosti i male koliine koja se naruuje, DD, izuzev
standardne trgovake robe, imaju relativno dugaak rok isporuke
3. DD ne zastarijevaju s vremenom ukoliko ne bude rekonstrukcija ili
modernizacija
4. Za pojedine DD, s obzirom na starost opreme, ponekad ne postoje
raniji proizvoai (promjena proizvodnog programa, prodaja
poduzea, steaj itd.)

GOSPODARENJE DOKNADNIM DIJELOVIMA I

MATERIJALIMA ZA ODRAVANJE
Specifinosti upravljanje zalihama DD i materijala za uporabu u
odravanju - nastavak:
5. Mnogi DD su proizvodi visokih zahtjeva tonosti i kvalitete funkcije,
mjera i oblika te ih nije lako usvojiti u redovitoj proizvodnji
6. esto se DD kod razliitih proizvoaa proizvode po razliitim
standardima te imaju razlike koje onemoguavaju izravnu zamjenu
7. Vrijednost DD podlona je mnogim utjecajima, tako da su razlike u
cijeni i po nekoliko puta (urnost isporuke, posebni zahtjevi,
nepoznati materijali itd.)
8. Kod starijih postrojenja nema dovoljno tehnike dokumentacije o
svim DD te se podaci o njima uzimaju tek nakon kvara (nakon
rastavljanja)

GOSPODARENJE DOKNADNIM DIJELOVIMA I

MATERIJALIMA ZA ODRAVANJE
Metode za naruivanje optimalne koliina DD i materijala za
odravanje:
1. Metode koje se temelje na klasinim izrazima za ekonomine
koliine nabave
2. Metode koje se temelje na dinaminim koliinama nabave i
metodama za izraunavanje potreba za pojedina vremenska
razdoblja
3. Metode zasnovane na dnevnim potrebama proizvodnje (MRP
i JIT)

GOSPODARENJE DOKNADNIM DIJELOVIMA I

MATERIJALIMA ZA ODRAVANJE
Djelatnost oko osiguranja DD i materijala odravnja:
1.
2.
3.
4.

Planiranje
Nabava
Skladitenje
Izuzimanje

GOSPODARENJE DOKNADNIM DIJELOVIMA I

MATERIJALIMA ZA ODRAVANJE
Ciljevi:
sigurnost opskrbljivanja DD i materijalom odravanja
ekonomino voenje trokova posjedovanja zaliha, tj. to
manje angairanje obrtnih sredstava
to jednostavniji tokovi informacija o kretanju zaliha kako bi
ih svi zainteresirani mogli lako pratiti

1. PLANIRANJE DD I MATERIJALA ZA ODRAVANJA

Velika koliina DD i materijala odravanja na zalihi omoguava
veu raspoloivost proizvodne opreme i manje zastoje zbog
zahvata odravanja, ali i poveava iznos uloenih obrtnih
sredstava.
Manjom koliinom DD i materijala odravanja smanjit e se uloena
obrtna sredstva, tj. trokovi odravanja, ali e se smanjiti i
raspoloivost proizvodne opreme.

Dulje vrijeme zastoja vei trokovi zastoja (sustav ne radi,

nema proizvodnje)
Krae vrijeme zastoja vei trokovi odravanja

1. PLANIRANJE DD I MATERIJALA ZA ODRAVANJA

1. PLANIRANJE DD I MATERIJALA ZA ODRAVANJA

Izbor metode za odreivanje potrebnih zaliha DD i materijala za
odravanje, razliit je:
- za razliite vrste opreme
- za razliite strategije odravanja
- za razliite logistike podrke odreivanja DD

1. PLANIRANJE DD I MATERIJALA ZA ODRAVANJA

Kriteriji za odreivanje optimalne koliine DD i materijala za odravanje:
a) Preporuka (dokumentacija) proizvoaa o potrebnim koliinama DD u
jednoj godini ili izmeu dvaju planskih popravaka.
b) Stupanj sloenosti DD. Za ovaj kriterij prilikom ocjenjivanja mogu se
uporabiti sljedei parametri: koliko je potrebno vrijeme za zamjenu, koliko
je doputeno vrijeme zastoja opreme, mogu li se provjere funkcioniranja
DD izvesti izvan opreme, je li potreban poseban alat, moe li se izraditi u
vlastitim radionicama i za koliko vremena?
c) Analiza potronje DD u protekom razdoblju uporabe opreme. Do ovih se
podataka moe doi ako se analiziraju koliina i vrsta ugraenih DD na
pojedinoj opremi.
d) Gubici izraeni u novanoj vrijednosti ili u satima do kojh dolazi kada
nema dotinog DD, a potrebna je njegova zamjena.

1. PLANIRANJE DD I MATERIJALA ZA ODRAVANJA

Kriteriji za odreivanje optimalne koliine DD i materijala za odravanje nastavak:
e) Rok isporuke DD, koji je svakako ovisan o izboru i mogunosti nabave
(strani ili domai isporuitelji).
f) Cijena DD vrlo je vana pri odluivanju, jer o raspoloivim sredstvima
ovisi koliko i kojih se DD moe naruiti. est je sluaj da su sredstva za
DD ograniena pa se unutar tog iznosa mogu planirati najpotrebniji DD.
g) Koliina ugraenih dijelova u opremi.
h) Doputeno vrijeme uskladitenja DD i materijala odravanja (starenje
maziva, korozija itd.).

2. NABAVA DD I MATERIJALA ZA ODRAVANJE

Specifinosti kod nabavljanju DD i materijala za odravanje:

radi se o vrlo razliitim DD i materijalima

veliki broj dobavljaa, isporuitelja
vrlo male koliine (esto jedan komad)
este su vrlo urne narudbe, a sa svim tim u svezi i
visoki trokovi narudbi

2. NABAVA DD I MATERIJALA ZA ODRAVANJE

Osnovna naela kod naruivanja DD i materijala za odravanje:
Pri naruivanju DD narudba treba sadravati podatak o
vrijednosti DD.
DD i materijale odravanja treba naruivati periodino po
grupama (kuglini leajevi, vijana roba, zupasto remenje,
klinasto remenje itd.), kako bi poslovi oko izradbe narudbi bili
manji, a izbjeglo bi se esto naruivanje za urne potrebe.
Narudbe grupirati prema dobavljaima jer e koliine biti
vee, a manipulativni trokovi nii.
Najjeftinije je DD naruivati, tj. kupovati prilikom nabave nove
opreme.
Tehnolozi pripreme odravanja trebaju planirati, organizirati i
pratiti sustav naruivanja DD i materijala.

2. NABAVA DD I MATERIJALA ZA ODRAVANJE

S obzirom na porijeklo postoje tri grupe DD i materijala za
odravanje :
DD i materijali koji se nabavljaju u zemlji
DD i materijali koji se nabavljaju iz uvoza
DD koji se rade u radionicama odravanja

2. NABAVA DD I MATERIJALA ZA ODRAVANJE

DD i materijali odravanja mogu se nabavljati na tri naina:
1. po posebnoj narudbi
2. po planu naruivanja
3. po stanju zaliha

2.1 POSEBNE NARUDBE

Posebnim narudbama naruuju se sloeni i skupi DD (grupa A)
koji nemaju ni definirani niti preporueni ciklus zamjene. Njihov
kvar uobiajeno uzrokuje velike zastoje. Koliina na zalihi ovih
DD rauna se samo ako postoji vei broj strojeva ili proizvodnih
linija za koje su potrebni. U ostalim sluajevima se kontrolom
stanja pokuava ranije doi do podataka o poetku rada s
oteenjem, odnosno o pojavi oteenja te u vremenu koje
preostaje za rad osigurati novi DD.

2.2 NARUDBE PO PLANU

Narudbe po planu primjenjuju se za DD i materijale koji nisu
potrebni redovno i vrlo su skupi (grupa A).
Godinje koliine svih DD i materijala definirat e tehnolozi za
svoju opremu u suradnji s rukovoditeljima pogonskih
odravanja, a rukovoditelj pripreme odravanja organizira
izradbu ukupnih potreba po grupama i pogonima.
Tehnolozi opreme naruuju DD i materijale iz ove grupe prema
unaprijed odreenu planu koristei se tiskanicom Zahtjev za
nabavu.
Po planu se naruuju:
A) DD s procijenjenim normativima trajanja
B) DD koji se planski zamjenjuju

2.2.1 DOKNADNI DIJELOVI S PROCIJENJENIM

NORMATIVIMA TRAJANJA
U ovoj grupi nalaze se DD za koje se moe izraunati ili za koje
postoje preporuke za ciklus do zamjene koji odgovara vremenu
MTBF (SVIK) ili MTTF (SVRK).
Postoji nekoliko naina na koji se moe odrediti ovaj ciklus:
a) Preporuka proizvoaa
b) Preporuke znanstvenoistraivakih institucija
c) Procjene na temelju vlastitog iskustva, tj. prema
pokazateljima potronje
d) Metoda upravljanja zalihama sa sluajnom potronjom

2.2.1 DOKNADNI DIJELOVI S PROCIJENJENIM

NORMATIVIMA TRAJANJA
a) Preporuka proizvoaa
U upustvu za uporabu ili za odravanje proizvoa preporuuje
vrijeme zamjene i/ili koliinu DD na zalihi. Prilikom isporuke i
instaliranja opreme, dostavljaju se i DD obuhvaeni ugovorom.
Koliine se obino daju kao ukupna preporuena koliina.

2.2.1 DOKNADNI DIJELOVI S PROCIJENJENIM

NORMATIVIMA TRAJANJA
b) Preporuke znanstvenoistraivakih institucija
Obuhvaaju istraivanja o ponaanju opreme u uporabi,
obavljena na pojedinim grupama opreme, statistiki obraena te
prikazana u obliku oekivanih vremena trajanja pojedinih DD na
opremi.

2.2.1 DOKNADNI DIJELOVI S PROCIJENJENIM

NORMATIVIMA TRAJANJA
c) Procjene na temelju vlastitog iskustva, tj. prema
pokazateljima potronje
Sadre sreene podatke o zamjenama DD, koji se vode na
kartama opreme ili se obrauju praenjem radnih naloga na
raunalu. Potronja se prati dugi niz godina. Na temelju toga
moe se doi do procjene godinjih potreba.

2.2.1 DOKNADNI DIJELOVI S PROCIJENJENIM

NORMATIVIMA TRAJANJA
d) Metoda upravljanja zalihama sa sluajnom potronjom
Metoda se koristi kada potreba za DD ima znaajku stohastine
veliine i zadaje se zakonom vjerojatnosti p(x). Drugim rijeima,
zahtjevi za popunu zaliha procjenjuju se pokusima zasnovanim
na snimanjima i praenjima sluajnih pojava koje karakteriziraju
potranju. Npr. kod nabave nekog skupog stroja iji je vijek
uporabe nekoliko godina, koji ima pojedine skupe dijelove,
postavlja se pitanje isplati li se odmah s nabavom stroja nabaviti
odreene DD, ili ih naruiti tek kad se pojavi kvar? Ako se
nabava izvri odmah trokovi zaliha mogu biti vrlo veliki, dok
nabava poslije kvara, u odreenim sluajevima, dovodi do
produenja vremena za koje se stroj ne nalazi u uporabi, to
dovodi do gubitaka. Da bi se to izbjeglo potrebno je optimalno
planirati zalihe DD kako bi ukupni trokovi bili minimalni.

2.2.1 DOKNADNI DIJELOVI S PROCIJENJENIM

NORMATIVIMA TRAJANJA
d) Metoda upravljanja zalihama sa sluajnom potronjom nastavak
y
x
C1
C2

broj DD koji postoje u zalihi

potrebni broj DD za vrijeme uporabe stroja
trokovi redovne nabave po jednom DD
trokovi urne (interventne) nabave po jednom DD

2.2.1 DOKNADNI DIJELOVI S PROCIJENJENIM

NORMATIVIMA TRAJANJA
d) Metoda upravljanja zalihama sa sluajnom potronjom nastavak
Zalihama od y DD odgovaraju sljedei trokovi:
1. trokovi

2. trokovi

Zalihe DD vee su od stvarnih Ne postoji dovoljan broj DD u

potreba, tj. x y
zalihama, tj. x > y
C1 ( y x )
C2 (x y )

2.2.1 DOKNADNI DIJELOVI S PROCIJENJENIM

NORMATIVIMA TRAJANJA
d) Metoda upravljanja zalihama sa sluajnom potronjom nastavak
Trokovi skladitenja su mali u odnosu na trokove C1 i C2
moe se smatrati da je proces upravljanja zalihama neovisan
o vremenu.
Trokovi osiguranja DD su znaajno manji od onih koji se
moraju platiti pri naknadnoj nabavci nedostajuih DD.

2.2.1 DOKNADNI DIJELOVI S PROCIJENJENIM

NORMATIVIMA TRAJANJA
d) Metoda upravljanja zalihama sa sluajnom potronjom nastavak
Oekivani trokovi opskrbe DD u sustavu:
y

x =0

x = y +1

F ( y ) = C1 ( y x ) p( x ) + C2 (x y ) p( x )

Ako se u izraz za F(y) umjesto y uvrsti y + 1, dobije se:

y +1

x =0

x= y+2

F ( y + 1) = C1 [( y + 1) x] p( x ) + C2 [x ( y + 1)] p( x )

2.2.1 DOKNADNI DIJELOVI S PROCIJENJENIM

NORMATIVIMA TRAJANJA
d) Metoda upravljanja zalihama sa sluajnom potronjom nastavak
S obzirom da vrijedi:
y

x =0

x = y +1

p(x ) + p(x ) = 1

Sreivanjem izraza dobit e se:

y

F ( y + 1) = F ( y ) + (C1 + C 2 ) p ( x ) C 2
x =0

2.2.1 DOKNADNI DIJELOVI S PROCIJENJENIM

NORMATIVIMA TRAJANJA
d) Metoda upravljanja zalihama sa sluajnom potronjom nastavak
Ako se u izraz za F(y) umjesto y uvrsti y 1:
y 1

F ( y 1) = F ( y ) (C1 + C 2 ) p ( x ) + C 2
x =0

Ako je y* vrijednost zaliha za koju su minimalni ukupni trokovi

opskrbe, vrijedi:

F ( y * 1) > F ( y *) < F ( y * +1)

y*1

y*

x =0

x =0

F ( y *) (C1 + C 2 ) p (x ) + C 2 > F ( y *) < F ( y *) + (C1 + C 2 ) p (x ) C 2

2.2.1 DOKNADNI DIJELOVI S PROCIJENJENIM

NORMATIVIMA TRAJANJA
d) Metoda upravljanja zalihama sa sluajnom potronjom nastavak
Da bi nejednadba vrijedila moraju biti ispunjeni uvjeti:
y*1

(C1 + C 2 ) p ( x ) + C 2 > 0
x =0

y*

(C1 + C2 ) p(x ) C2 > 0

x =0

2.2.1 DOKNADNI DIJELOVI S PROCIJENJENIM

NORMATIVIMA TRAJANJA
d) Metoda upravljanja zalihama sa sluajnom potronjom nastavak
Sreivanjem ove dvije nejednadbe dobije se:
y*1

y*
C2
< p(x )
p (x ) <
C1 + C 2 x =0
x =0

ili

C2
P ( x y * 1) <
< P ( x y *)
C1 + C 2

2.2.2 DOKNADNI DIJELOVI KOJI SE PLANSKI ZAMJENJUJU

Planovi odravanja predstavaljaju najei nain odreivanja
potrebne koliine veine DD. Odreivanjem normativa, kojim se
definira vrijeme zamjene i koliina zamjene, moe se izraunati
godinja potreba DD.
Normativi i ciklusi mogu se odrediti:

prema planovima preventivnog odravanja

prema planovima remonta
prema planovima rekonstrukcije i modernizacije
statistiki proraunatim vrijednostima MTTF i MTBF

2.2.2 DOKNADNI DIJELOVI KOJI SE PLANSKI ZAMJENJUJU

Proraun koliine potrebnih DD prema planovima preventivnog
odravanja, za plansku godinu, za koju je poznat normativ
zamjene (vremenski ciklus zamjene):
m n

K i = N i nij bij
i =1 j =1

bij =

TJ dzij + (TJ 52 TJ1 )

tij

Proraun se odnosi na zamjenljive DD bez popravka i obnavljanja

te vraanja u radni proces (svjeice, ulje, proistai, brtvila itd.).

Ki
Ni

koliina DD za i-tu opremu, i = 1,2,...,m

koliina opreme i-te vrste,

nij

normativ (koliina) zamjene j-tih DD (j = 1,2,...,n) na i-toj opremi

bij

vremensko znaenje potrebe j-tog dijela na i-toj opremi

za bij 1 vrijedost se zaokruuje na prvi cijeli broj

za bij < 1 vrijednost bij = 0

TJ1 prva terminska jedinica (radni tjedan) u godini za koju se
raunaju potrebe DD, izraena u datumu prvog dana prve
terminske jedinice
TJ52 posljednja terminska jedinica (radni tjedan) u godini za koju se
raunaju potrebe DD, izraena u datumu zadnjeg dana
posljednje terminske jedinice
dzij datum posljednje zamjene j-tog dijela na i-toj opremi u
prethodnoj godini
tij

vremenski ciklus (u danima) zamjene j-tog DD na i-toj opremi

2.2.2 DOKNADNI DIJELOVI KOJI SE PLANSKI ZAMJENJUJU

Za planove remonta potrebe DD definiraju se uz aktivnosti.

Ukupne potrebe DD:
m n

K i = nijk
i =1 j =1k =1

Ki

potreba DD za i-ti plan remonta (plan i-te opreme)

nijkn koliina k-tog DD (k = 1,2,...,l ) na j-toj aktivnosti ( j = 1,2,...n)

i-tog plana

2.2.2 DOKNADNI DIJELOVI KOJI SE PLANSKI ZAMJENJUJU

Statistiki se potronja DD koji se ne popravljaju, za plansku
godinu, odreuje praenjem vrijednosti MTTF. Potrebna koliina
DD prema vrijednosti MTTF:

Ki =
Ki
Ng
MTTFi
Nu

n g 365
MTTFi

Nu

potrebna koliina i-tog DD za plansku godinu (ili godine)

broj godina za koje se rauna potrebna koliina DD
srednje vrijeme rada do kvara i-tog DD u danima
koliina ugraenih DD na opremi

2.2.2 DOKNADNI DIJELOVI KOJI SE PLANSKI ZAMJENJUJU

Statistiki se potronja DD koji se popravljaju (za plansku godinu
ili godine) odreuje praenjem vrijednosti MTBF. Potrebna
koliina DD prema vrijednosti MTBF:

Ki =

n g 365
MTBFi

N u Kpi

MTBFi srednje vrijeme rada do kvara i-tog DD u danima

Kpi
koeficijent popravke (omjer DD koji se popravljaju
nakon kvara: 0 Kpi 1)

2.3 NARUDBE PO STANJU ZALIHA

Narudbama po stanju zaliha naruuju se materijali iz grupa B i
C. Radi se uglavnom o osnovnim materijalima iz kojih se
izrauju DD u vlastitim radionicama, pomonim materijalima, ali
i o nekim DD.
Potrebna koliinu kao i vrijeme nabave odreuje se preko tzv.
sustava min-max zaliha. Za primjenu sustava min-max
zaliha, potrebno je definirati:
prosjenu potronju materijala u jedinici vremena (npr.
godini)
rokove, tj. vremenske intervale isporuke
mogue prekoraenje roka isporuke
oekivanu maksimalnu potronju (maksimalnu potronju na
godinu)

2.3 NARUDBE PO STANJU ZALIHA

q
Zmax
Zmin
Zsig
Q
Ti
Tz
Tun

prosjeni utroak materijala u jedinici vremena

maksimalna zaliha
minimalna zaliha
signalna zaliha
naruena koliina
vrijeme isporuke
vrijeme zakanjenja isporuke
razdoblje utroka naruene koliine

2.3 NARUDBE PO STANJU ZALIHA

Z min = Tz q
Z sig = (Ti + Tz ) q

Q = Tun q
Z max = Z min + Q = (Tz + Tun ) q

3. SKLADITENJA DD I MATERIJALA ZA
ODRAVANJE
Skladite materijala odravanja trebalo bi organizacijski biti u
sklopu sektora odravanja.
Skladini je prostor skup kao i svaki drugi pa se zbog toga tei
na to manje povrine smjestiti to veu koliinu DD i materijala,
tj. postii veliku obujamsku iskoristivost. Podizanjem regala do
krova skladita dobiva se velika iskoristivost obujma, no kod
skladita odravanja poeljno je da se moe doi do svakog DD
i materijala izravno.
Manji DD, vijana roba, sitni potroni materijal i slino, skladiti
se na policama (regalima), a moe biti smjeten i u kutijama
(mali kontejneri koji se takoer odlau na police).

3. SKLADITENJA DD I MATERIJALA ZA
ODRAVANJA
Kabasti DD privruju se na palete i nalaze se odloeni na
podu skladita (na podu treba biti ucrtan prostor da ne bi dolo
do zatvaranja transportnih puteva.
ipkasti materijal (profil, cijevi i slino) i limovi odlae se u
oke (posebno rjeenje regala gdje se punjenje ili izuzimanje
profila obavlja s ela). U blizini skladitenja ipkastog materijala,
limova i veih profila treba biti prostor za pripremu materijala. Tu
se ree materijal na dimenzije koje se trae izdatnicom za
odreeni posao. Na takvom prostoru mora biti konzolna dizalica
ili kran, kao i elektrina pila, aparat za autogeno rezanje i slino.

3. SKLADITENJA DD I MATERIJALA ZA
ODRAVANJE
Skladite maziva i goriva mora biti izvedeno po propisima i
lokacijski je odvojeno od glavnoga skladita DD i materijala. DD
se u skladitu grupiraju po proizvodnim pogonima, tj. opremi za
koju su namijenjeni.
Materijal odravanja smjeta se u skladite po grupama, kao na
primjer: vijana roba, klinasti remeni, osigurai, sklopke itd. To
omoguuje bolje snalaenje skladitara, a osim toga, predlae
se numeriranje svih mjesta za odlaganje DD i materijala u
skladite. Numeraciju nije teko izvesti, a uvodi se po
prostornom (trodimenzionalnom) koordinatnom sustavu.

3. SKLADITENJA DD I MATERIJALA ZA
ODRAVANJE

Primjer oznaavanje smjetaja DD i materijala odravanja na regalima

4. IZDAVANJE DD I MATERIJALA ZA ODRAVANJE

Izuzimanje DD i materijala sa skladita obavlja se na temelju
izdatnice koju treba ispisati tehnolog opreme u pripremi
odravanja ili rukovoditelj pogonskog odravanja. U jednoj
varijanti DD i materijal uzimaju se po planu popravka, a u drugoj
e odravatelji imati odreene koliine u prirunome skladitu,
pa tako nee biti potrebno esto ispisivati izdatnice. Kada se svi
DD i materijali predaju ili izuzimaju sa skladita (predatnica,
povratnica i izdatnica) putem dokumenta, mogu se voditi obrade
na raunalu, i dobivati izvjetaji o ugraenim DD i materijalima u
odreenu opremu, po tom RN, za taj sektor i pogon i na kraju s
kojom su cijenom podignuti iz skladita.

4. IZDAVANJE DD I MATERIJALA ZA ODRAVANJE

Vraanje DD u skladite obavlja se povratnicom. Kada se radi o
popravljenom DD potrebno ga je vratiti na skladite rabljenih
dijelova, gdje se treba uknjiiti i odloiti.
Prilikom ispisivanja izdatnica tehnolog opreme unijet e sve
potrebne podatke za identifikaciju i za tereenje trokova (broj
RN). Kada se radi o istome mjestu troka (RN) za vie DD,
izrauje se tiskanica izdatnice s mogunou upisivanja vie
stavki.
Sve izdatnice za podizanje DD i materijala mora potpisati i
tehnolog dotine opreme.
Za izdavanje alata i pribora rabit e markica radnika odravanja.
Na prirunim skladitima roba se podie bez dokumenata, a
evidenciju o koliinama vodi rukovoditelj pogonskog odravanja.

ZAKLJUAK O GOSPODARENJU DD I MATERIJALA

ZA ODRAVANJE
Svi potrebni radovi za formiranje kartoteke, ifriranje, ureenje
skladita i upravljanje zalihama vrlo su opseni i dugotrajni.
Kada se obave ovi radovi, uoavaju se velike prednosti, a to e
najprije osjetiti priprema odravanja, odnosno proizvodni pogoni.

ZAKLJUAK O GOSPODARENJU DD I MATERIJALA

ZA ODRAVANJE
Najvanija stvar u procesu odravanja opreme, uz osiguranje
proizvodnoga procesa, jest smanjenje materijalnih trokova, a to
je mogue postii na vie naina:
popravljanjem oteenih DD, ako su ti trokovi manji od
nabavne cijene novog,
reciklacijom materijala u odravanju,
s otpisane opreme skinuti sve to vrijedi i moe posluiti kao
DD ili materijal,
to vie koristiti se tehnologijama za obnovu kao to su:
navarivanje, tvrdo kromiranje, metalizacija, zavarivanje,
lijepljenje itd.

ZAKLJUAK O GOSPODARENJU DD I MATERIJALA

ZA ODRAVANJE
Za uspjeno upravljanje zalihama potrebna je dobra suradnja u
trokutu: Nabava, Skladie i Odravanje.
No, bez obzira na suradnju strunjaci odravanja moraju voditi
politiku zaliha, odrediti naine rukovanja i skladitenje DD i
materijala odravanja.