19.1.

2007

ODRAVANJE

Dodatni materijali za poglavlje:

Tehnika dijagnostika
Jani Barle

Intuitivni RCM

KVAR
NE

NE
NE

Neke druge znaajne

ekonomske posljedice?

Hoe li kvar ugroziti

ivote ili okoli?

DA

Hoe li ugroziti posao

(kvaliteta ili kvantiteta)?

DA

DA
Postoji li efikasna
preventivni postupak?

DA

NE
Postoji li efikasna
tehnika dijagnostika?

DA

odravati
korektivno

odravati
preventivno

odravati po
stanju

NE

redizajnirati
ili
prihvatiti rizik
05-P09 - 2

19.1.2007

Fizikalno modeliranje
Proraun valjnih leaja:

Isti leaji - razliita optereenja.

kuglini
valjni
Smanjenje optereenja za pola poveava vijek trajanja 8x.

05-P09 - 3

Rasipanje vijeka trajanja valjnih leaja

05-P09 - 4

19.1.2007

Pogonska vrstoa - akumulacija zamora

05-P09 - 5

Rasipanje procjene vijeka trajanja

05-P09 - 6

19.1.2007

5. Tehnika dijagnostika
5.1 Temeljne definicije

Predavanje 9

Definicija tehnike dijagnostike

Engl.: Predictive Testing & Inspection (PT&I), predictive
maintenance, condition monitoring,
Tehnika dijagnostika ima zadau odreivanje stanja opreme i
komponenti u uvjetima eksploatacije, ispitivanja ili probnoga
rada. Pomou praenja i analize razliitih fizikalnih pojava
predlau se odgovarajua rjeenja te donose odluke o daljnjem
nainu odravanja.
Tehnika dijagnostika zamjenjuje preventivno odravanje po konstantnome
(unaprijed predvienome) ciklusu sa drugom vrstom preventivnoga odravanja
(odravanja prije kvara) kod kojega se planovi rade temelju stvarnog stanja
tehnikoga sustava (prediktivno).
Provodi se kada kvar moe ugroziti sigurnost ili kada e kvar imati znaajne
ekonomske posljedice te kada se dovoljno kvalitetno ne mogu procijeniti
periodi preventivnog odravanja.
05-P09 - 8

19.1.2007

Stupnjevi i vrste tehnike dijagnostike

Openito se tehnika dijagnostika moe podijeliti u tri stupnja:
praenje i utvrivanje odstupanja dijagnostikih parametara i
signala od njihovih nominalnih vrijednosti (nazivna, doputena,
granina vrijednost),
analiza uzroka odstupanja dijagnostikih parametara od
normalnih vrijednosti,
prognoza mogueg rada sklopa ili elementa bez zastoja.

Razlikuju se dva tipa tehnike dijagnostike:

OPA TEHNIKA DIJAGNOSTIKA: utvruje stanje sklopa
prema opem kriteriju koji definira da li je objekt u radu ili stanju
kvara (funkcionalna ili brza dijagnostika),
LOKALNA TEHNIKA DIJAGNOSTIKA: ima za cilj utvrivanje
tehnikog stanja odreenih elemenata, kao i utvrivanje mjesta
uzroka i karaktera kvarova.
05-P09 - 9

Postupak tehnike dijagnostike

U postupku tehnike dijagnostike potrebno je:
definirati sve oekivane pojave oteenja i kvara koje je
potrebno razlikovati,
izabrati skup parametara pogodnih da budu signali u kojima e
biti podaci o stanju opreme,
utvrditi vezu izmeu oteenja (kvara) i signala. Idealan je
sluaj kada jednome signalu odgovara jedno oteenje. Najee
jedno oteenje djeluje na vie signala.
Ti se signali nazivaju indikatori ili simptomi. Signali su sve
fizikalne i kemijske veliine koje se pojavljuju pri funkcioniranju
tahnikog sustava.
05-P09 - 10

19.1.2007

Indikatori rada tehnikog sustava

Da bi neki signal bio koriten kao simptom u analizama tehnike dijagnostike,

nuno mora zadovoljiti slijedee uvijete:
jednoznanost, osjetljivost, stabilnost.
Signali mogu biti:
radne veliine koje odreuju radne funkcije zbog kojih je i napravljen
tehniki sustava,
popratne veliine koje se javljaju za vrijeme rada.
05-P09 - 11

Signali mogu biti:

Vibracije

Zvuk

Temperatura
AE
Razina
Tlak
Napon
Stuja .

Sile
Brzine

Nema dijagnostike bez dobrog poznavanja uraaja.

Nema dijagnostike bez dobrog poznavanja mehanizma oteenja.
Vjeruj svojim osjetilima, jo bolje - motivirati operatera da sudjeluje u dijagnostici.
05-P09 - 12

19.1.2007

Intenzitet

Analiza trenda

Granina vrijednost

Vrijeme

05-P09 - 13

Frekvencijska analiza

05-P09 - 14

19.1.2007

5. Tehnika dijagnostika
..
5.2 Analza maziva
5.3 Dijagnostika pomou temperature
5.4 Vibracijska dijagnostika

Predavanje 10

5.3 Dijagnostika pomou temperature

Naelno se dijagnostika pomou temperature kao indikatora
moe podijeliti na analizu pomou razlika temperature (T) i
analizu pomou apsolutne temperature.
Razlika temperature (T) je praktian pristup kojim se lako
postie primjeren i kvalitativan nadzor sustava. Tada je indikator
promjena temperature sa vremenom ili razlika temperatura
izmeu dijelova sustava meusobno ili okolia.
Apsolutna temperatura je kriterij koji varira ovisno o
materijalu, izvedbi, nainu koritenja i drugim paramterima
okolia. Obavezno se koristite vrijednosti propisane od strane
proizvoaa.

05-P09 - 16

19.1.2007

Reim popravaka temeljen na porastu

temperature pod optereenjem

Navedene vrijednosti su orijentacijske.

Potraiti upute proizvoaa.
Korigirati temeljem vlastitoga iskustva.

05-P09 - 17

Granine vrijednosti temperatura za razliite vrste

mehanikih dijelova

Navedene vrijednosti su orijentacijske.

Potraiti upute proizvoaa.
Korigirati temeljem vlastitoga iskustva.

05-P09 - 18

19.1.2007

Diskretna temperaturna dijagnostika

Temperatura se odreuje u toki

Moe biti:
Kontaktna - Termopar, RTD, Termistor
Bezkontaktna - Pirometar
POZNAVANJE FIZIKALNOG PRINCIPA SENZORA!

05-P09 - 19

Termopar

Engl.: Thermocouple
Najee koriten senzor (60-70% sluajeva).
Seebeckov efekt: kada su vodii od razliitih metala spojena i
na njihovim krajevim postoji razlika temperature, pojaviti e se
napon iji je iznos linearno ovisan o temperaturi koja vlada na
vodiu.

Odreujemo temperaturu na spoju tako da voltmetrom mjerimo napon.

05-P09 - 20

10

19.1.2007

Princip rada termopara

Termopar T (Cu daje + pol dok C (CuNi slitina) daje - pol) je
ukljuen na voltmetar:
Prikljuivanjem na voltmetar
dobili smo jo koji termopar.

Cu i Cu na spoju J3 nisu
termopar, tj. ne daju napon.

Napon koji e pokazati voltmetar jednak je razlici meu naponima V1 i V2. Dakle
Ne moemo odredit temperaturu na J1 dok ne odredimo temperaturu na J2.

05-P09 - 21

Princip rada termopara

Ledena kupka=jednostavno postavljanje poznate temperature:

Napon V2 nije 0V. To je neki pozitivni napon koji je

referentan za odreeni termopar. Referentna
temperatura od 0C je zbog povijesnog znaaja i
injenice da su prema njoj odraane tablice
koeficijenata. Na ovome primjeru je zgodno to je
jedna grana Cu. No kod drugih termoparova to
nije....

05-P09 - 22

11

19.1.2007

Karakteristike termopara
(vidi literaturu o termoparovima) = zakljuak je da je oitanje
kod termopara ovisno o postavljanju referentne temperature ili o
jo jednom dodatnom mjerenju temperature.
Napon koji se mjeri je relativno mali i nelinearan, ali je iroki
mjerni pojas.

05-P09 - 23

Termootpornik

Engl.: Resistive Temperature Device (RTD)

Drugi po uestalosti (30-40% sluajeva).
Fizikalni efekt je promjena otpora vodia sa promjenom
temperature. Otpornik je metani (platinska ica).
Mehaniki osjetljiviji. Vea masa (vrijeme reakcije) od
termopara.

Karakterisitka linearna.
Manje temperature i nii mjerni opseg.
Mjerenje otpora Wheatstoneovim mostom - zagrijavanje
senzora.

05-P09 - 24

12

19.1.2007

Termistor

Engl.: Thermistor

Jednako kao RTD, termistor mijenja otpor kod promjene temperature, ali
otpornik nije metal nego poluvodi. Karakteristika mu je nego nelinearno
opadajua. Vrlo je osjetljiv, pa je kod njega mogue detektirati promjene koje se
nebi opazile sa termoparon ili RTD-om. Podruje mjerenja jo manje nego kod
RTD-a. Nelinearnost se kompenzira paralelnim termistorom.

05-P09 - 25

Infracrveni termometar - pirometar

Engl.: Infrared thermometer (IR), pyrometer

Tijelo emitira toplinsku energiju u elektromagnetskome spektru, intenzitet

energije proporcionalan je temperaturi. Metoda je bezkontaktna te je prikladna
za periodike preglede ali nije prikladna za kontinuiranu dijagnostiku. Tonost
mjerenja najvie ovisi o kararteristikama povrine...

Ima najbri odziv (1ms prema 1s kod prije navedenih).

05-P09 - 26

13

19.1.2007

Poredba temperaturnih senzora

05-P09 - 27

Termografska dijagnostika

Engl.: Infrared Thermography (IRT)

Termografska dijagnostika koristi infracrvene ili termo-kamere za odreivanje
slike (distribucije) temperature na povrini objekta (termogram). Metoda je
bezkontaktna a objekt mora biti vidljiv (otkriven). Ova je metoda naroito
atraktivna kod pregleda velikih povrina ili broja objekata te kod termiki ili
elektriki intenzivnih procesa.
Kamere su lako prijenosne. One detektiraju toplinsko zraenje u
elektromagnetskome - infracrvenome spektru. Naelno se kamere mogu
podijeliti prema pojasu zraenja u kojemu su osjetljive:
Kratkog vala - pojas osjetljivosti 3-5 mikrona, univerzalna primjena (elektriki,
mehaniki, graevinski pregledi), osjetljive na sunevo svjetlo i refleksije.
Efikasne za uporaba u zatvorenome prostoru, uz osjetljvost manju od 0.2C u rasponu
temperatura od -10C do +300C, i tonost unutar 3%.
Dugog vala - pojas osjetljivosti 8-15 mikrona,
IRT dijagnostika moe biti i kvalitativna i kvantitativna. Za kvantitativnu je termografsku
analizu potrebno vrsno poznavanje metode. Kvantitativna se tehnika rijee koristi.
Kvalitativna dijagnostika se temalji na razlici temperatura i njenom odstupanju od
nazivnih vrijednosti. Kvalitativna dijagnostika je manje zahtjevna daleko bra.
05-P09 - 28

14

19.1.2007

Kvalitativna termografska dijagnostika - 1

Svako neravnomjerno zagrijavanje ili promjena stanja se lako detektira.

05-P09 - 29

Kvalitativna termografska dijagnostika - 2

Pregled osiguraa.

05-P09 - 30

15

19.1.2007

Kvalitativna termografska dijagnostika - 3

Svako neravnomjerno zagrijavanje ili promjena stanja se lako detektira.
Nadzor i dijagnostika elektrinih vodova i transformatora - za vrijeme rada i
preuzimanja opreme.

05-P09 - 31

Kvalitativna termografska dijagnostika - 4

Motori i leaji - Neoekivano povienje temperature na vanjskoj povrini ukazuje na
oteenja namotaja statora. Temperatura vanjske povrne motora priblino je 7.5%
nia od temperature namotaja. Temperatura leaja je 3 13C via od temperature
kuita.

Reduktor - Na donjim slikama je termogram reduktora za normalnoga rada. Nakon nekog

vremena uporabe termogram pokazuje povienje temperature. Kako druga dijagnostika nije
05-P09 - 32
ukazala na mehanika oteenja leaja preporuena je analiza ulja.

16

19.1.2007

Kvalitativna termografska dijagnostika - 5

Remenski prijenos -

05-P09 - 33

Kvalitativna termografska dijagnostika - 6

Cijevi, brtve - primjer zaepljene cijevi.

05-P09 - 34

17

19.1.2007

Kvalitativna termografska dijagnostika - 7

Izolacija - hladnjae

Izolacija - pei

05-P09 - 35

Zakljuak termografske dijagnostike

NEDOSTATCI
Neki materijal, ak i oku transparentni (staklo, pleksiglas) predstavlja
zapreku toplinskome zraenju.
Pogreke su mogue zbog razliitih vrsta materijala i stanja povrine te
oblika ureaja i zraenja iz okolia.
Operateri trebaju biti posebno kolovani.
Oprema je skupa (15,000$ do 60,000$).
PREDNOSTI
Bezkontaktno (pristup - termika promjena objekta).
Brzo i prenosivo.
Bez zaustavljanja.
Pregled cijele strukture.
Kombinacija sa drugim tehnikama.

Korisna tehnika kod preuzimanja nove opreme (objekata), ili primopredaje

nakon remonta
brzo otkrivanje skrivenih oteenja
svi popravci terete izvoaa radova
05-P09 - 36

18

19.1.2007

5.4 Analiza maziva

Svrha: Analiza ulja i maziva se provodi zbog tri razloga: da bi se
procijenilo stanje istroenja dijelova, da bi se odredilo stanje
ulja i maziva, da bi se odredilo oneienje ulja ili maziva.
Postoje brojne metode analize. Izbor metode ovisi o vrsti i
kveliteti rezultata, cijeni, konstrukciji i znaaju ureaja. Bilo koji od
navedenih razloga dovesti e do kvara ureaja. Neke se analize
mogu provoditi u pogonu, dok veinu kvalitativnih analiza valja
povjeriti ovletenom laboratoriju.
Za vane i skupe ureaji se rutinski, kvartalno ili polugodinje i najee
zajedno sa vibracijskom dijagnostikom, u mazivima analizira koliina i vrsta
produkata habanja. (uzimati prije filtera uvijek na istome mjestu)
Stanje ulja se najee odreuje kod ureaja gdje je skupo periodiki ga
mijenjati (za razliku od automobila).
Oneienje ulja ovisi o vanjskim faktorima i uvijetima rada.
05-P09 - 37

Uestalost provedbe analiza ulja i maziva - 1

05-P09 - 38

19

19.1.2007

Uestalost provedbe analiza ulja i maziva - 2

05-P09 - 39

PITANJA
1. Uloga i ciljevi tehnike dijagnostike. Kako se ona provodi?
2. Najznaajniji idikatori i tipina podruje primjene.
3. to je to tehnika dijagnostika? Koja su dva njena osnovna
tipa i u emu se sastoji procedura tehnike dijagnoze?
4. Razlika i primjene vremenske i frekvencijske analize signala.
5. Na kojim se osjetnicima zasniva tehnika dijagnostika
pomou temperature kao indikatora? Navesti njihove
znaajke.

20