Univerzitet u Zenici

Filozofski fakultet
Odsjek za B/H/S/ jezik i knjievnost

Seminarski rad iz predmeta

Putopis
Tema : Slika Istoka i Zapada u putopisima Zuke Dumhura

Mentor/ica: doc.dr. Enes Kujundi

ass. Mirzana Pai-Kodri

Zenica, januar 2015.g.

Studentice: Ilma Islambegovi

Sumejja Durmi

Sadraj
Uvod
Pozitivistiko vienje Zuke Dumhura kao putopisca

Bibliografija

Slika istoka
Slika Zapada u Pismima iz Afrike i Europe

Od Ciriha do Praga
Slika kafana, ulica, trgova
Slika pojedinca u arenilu

Zakljuak
Literatura

Uvod

Pozitivistiko vienje Zuke Dumhura kao putopisca

Zuko Dumhur potie iz stare ugledne ulemanske porodice. Otac mu je Abduselam Dumhur,
a majka Vasvija roena Rufo. Osnovnu kolu i niu gimnaziju zavrio je u Beogradu, gdje mu
je otac radio kao imam, a Viu gimnaziju u Sarajevu 1939. godine. Poeo je studirati pravo,
ali je preao na likovnu akademiju, koju je zavrio u klasi Petra Dobrovia. Zuko je napisao
scenarije za vie kratkih i tri za igrane filmove. Uradio je 35 scenografija za pozorite, a
posljednjih deset godina radio je na sarajevskoj televiziji kao pisac scenarija i voditelj serija
emisije Hodoljublje. Zajedno sa Momom Kaporom je autor knjige Zelena oja
Montenegra.
Nisam ni nesavremen, ni nemoderan, pokuavam i uspijevam da volim vrijeme i
adete u kojima trajem i duram, i koje je i jedino moje vrijeme, moji trenuci, moji
dani, moje godine i moj dragi vakat, rekao je jednom Zuko Dumhur, kom je
cijeli svijet bila domovina, a sav ljudski rod njegova porodica.
Hodoljubio je Zuko svijetom, zapisivao i priao, spajao ljude i ruio granice. Govorio je
lagano, svima razumljivim, narodnim, pitkim jezikom objanjavao i najsloenije pojmove iz
svijeta umjetnosti, prirode, geografije, historije, drutva i politike, zbog ega je bio blizak i
cijenjen u svim slojevima drutva, kako akademskim, tako i narodnim.1
Pojavio bi se iznenada, nasmijan, u svojim farmerkama i ogrnut etland
demperom, sa kratko podianom bradom, pa se svima inilo kao da im je stari
poznanik ili dajda ili amida. A onda bi nestajao u neki samo njemu znani svijet.
Tako su Zuku slikara, karikaturistu, pisca, slikopisca i hodoljubca svi svojatali, a
on je bio samo svoj, neuhvatljiv i tajanstven. Kod njega sam uio visoku kolu
marifetluka dugi niz godina samo sam jedno shvatio: da se u tom duhovnom i
boanski darovitom mudracu sretno susreo istok, zapad, sjever i jug : Afrika, Azija i
Evropa., zapisao je Mirza Idrizovi.2

1 http://sarajevo.co.ba/sjecanje-zulfikar-zuko-dzumhur/
2 Mirza Idrizovi (roen u Sarajevu 1939., preminuo 1997.) je bio filmski i TV reiser i
scenarista. Studirao je arhitekturu u Ljubljani, zavrio je u Sarajevu. Radio kao scenograf
na nekoliko igranih filmova, te se bavio filmskom publicistikom i radio kao urednik
dokumentarnih i igranih programa na TV Sarajevo.

Zato je Zuko, hodoljubac historijskih prostranstava, bio jedan na dunjaluku, kako kau
njegovi Konjiani. Zuko Dumhur je bio izuzetan ovjek. Sam predsjednik SFRJ Josip
Broz Tito se vrlo rado druio sa Zukom koji vai i za jednog od najveih boema svoga
vremena.
Zulfikar Zuko Dumhur je umro 27. novembra 1989. godine u Herceg Novom, a
ukopan, 29. novembra, u rodnom Konjicu.

Bibliografija Zuke Dumhura

Nekrolog jednoj ariji
Pisma iz Azije, Mostar, 1973.
Hodoljublja, Zagreb, 1982.
Putovanja bijelom laom, Sarajevo, 1982.
Pisma iz Afrike i Evrope
Stogodinje prie
Adakale
Izabrana djela (posthumno), Sarajevo, 1991.
Putopisi (posthumno), Sarajevo, 1997.3

Nagla popularnost putopisa od kraja devetnaestog, a pogotovu u dvadesetom stoljeu, brza smjena

Slika Zapada u Pismima iz Afrike i Europe

3 http://sarajevo.co.ba/sjecanje-zulfikar-zuko-dzumhur/

Ljudi su uvijek dijelili svijet na oblasti, posjedujui ili stvarnu ili zamiljenu liniju
razdvajanja. Najpoznatija takva podjela jeste ona prema geografskoj odrednici Zapad
Istok, ili jo popularnije nazvano Okcident Orijent. Na literarnom polju govor
o Drugima proizlazi iz vlastitih iskustava onog koji govori. Otuda dolazi ogranieni broj
tipinih

uahurenja:

putovanje,

povijest,

izmiljanje,

stereotip,

polemiko

sueljavanje. Sve ove odrednice koje imaju negativnu konotaciju mogu se odnositi na
putopis kao pismo o Drugostima, proizvod kulturne dominacije Zapada. Govor
o Drugima je uspostava antitetine pozicije iz koje se generiraju sterotipi. Pri tome
svaki dio vidi sebe kao normu, a one druge kao odstupanje od norme. Imagologija koja
se bavi slikama Drugog u knjievnosti (M. Todorova), postae orue za osvjetljavanje
igara Moi i nadmoi u tumaenju kulturalnih sporova, same ideje kulture, ideologija i
u artikulaciji pitanja svakodnevnog ivota, izmeu klasa, rasa, polova, nacija. Ni
suvremeni bosanskohercegovaki, ue, bonjaki putopis nije ostao poteen ispisivanja
kulturalnih i -inih razlika a koje se odnose na prelazak imaginarne ograde ka Istoku,
najznaajnijih

putopisaca

Zulfikara

Zuke

Dumhura

Tvrtka

Kulenovia.

Dumhurov Nekrolog jednoj ariji koji predstavlja prelaz ka problematiziranju Azije

u Pismima iz Azije, te Kulenovievi putopisi iz Mehanike fluida i njegova opsesivnost
Indijom postae paradigmatski primjeri za imagoloko itanje putopisa. Kadrovi u
knjigama putopisa Zuke Dumhura i fluid misticizma u putopisima Tvrtka Kulenovia
bie polazite za sagledavanje mogunosti tumaenja svjetova Azije. Interpretaciji
odnosa prema Drugom i drugaijem Dumhur pristupa na specifian nain. Kod
Dumhura fragmentarnost postaje dio ope slike upotpunjene karikaturom i njenom
arabeskom znaenja.4Veina relevantnih knjievnih kritika Dumhuru naglaava upravo
raznolikost bogatstvo i slojevitost kao osobine Dumhurova putopisa. U razmiljanju o
poetici Dumhurova putopisa treba obratiti panju na sljedee aspekte: perspektivu
pjeaka, historiju i umjetnost, spajanje udaljenih kultura i civilizacija, multimedijsku
prirodu izraza , te mijeanje i proimanje razliitih diskursa. 5 Tako je Dumhur kroz
perspektivu pjeaka kombinirajui sve navedene elemente opisao Zapad. U Pismima iz
Afrike i Evrope6 poeo je svoje putovanje Zapadom kroz Pariz, opisujui arenilo grada
4 http://www.odjek.ba/?broj=24&id=15
5 Skripta iz predmeta Putopis
6 Zuko Dumhur, Pisma iz Afrike i Evrope, Osloboenje public, Sarajevo, 1991.

i ulica. Taj dio svoje prie naslovio je Papiri sa stola. Kroz razliita poglavlja opisivao
je Zapad, opisivao ga je nou, danju, zimi, pisao o bogatstvu, jahtama, prostitutkama,
firmama i grobljima... Stvarao je Zuko kontrastne slike, ali kroz sve to bio je tolerantan
prema drugom i drugaijem. Pronaao je tamo, na Zapadu ovjeka koji bi se uklopio u
bilo koji dio svijeta.

Imao je izraz, hod, dranje i pokrete standardnog carskog i kraljevskog

umirovljenog inovnikog lica, spodobe i personalnosti. Takvog ovjeka moete
sresti u Beu, u Doboju, u Bugojnu, u Skenderiji, u Kiorosiju, Sent Andeji ili u
Temivaru. Svi su isti i svi lie jedan na drugoga kao djelovodni protokoli ili
strare zemljine knjige. Kao da ih je stara carevina gajila u inkubatorima i
dijelila poput cirkularnih pisama i povjerljivih raspisa. Oni nisu ni braa, ni
roaci, nisu odavno ni stale, ni kasta , ni klasa, a ipak su dirljivo slini i kao
valjanim prepisom uz peat i potpis ovjereno istovijetni.

Od Ciriha do Praga

U Cirihu, Zuko je panju posvetio arenilu, arenilu plakata i ponude, bogatstvu i lai, malim
i tjeskobnim ulicama.. Oslikao je vjerodostojno kapitalistiki sistem.
Danas sam rasejano i dugo gledao jedan areni plakat na nekom cirikom zidu. U
bezazlenoj ljepoti njegove gizdavosti bilo je radosti za itav jedan bogati grad, za
itav jedan ubogi dan. Poslije sam dugo gledao jedan drugi, pa trei, pa peti, pa
sedmi... Bilo ih je beskrajno mnogo do kraja ove ulice, do kraja obale, do kraja
svijeta...(...)arene lae sa zidova starog vajcarskog grada pruaju svakome
svoju neobinu pomo efikasnu i brzu: nude svoje bezbrojne i mnogostruke
usluge..
Poglavlje Opet sam sreo Bernara govori o noima i razvratu u Evropi. Zuko opisuje Pariz,
opisuje kafanu, alkoholiziranje i mladu ljepoticu zaposlenu kao striptizetu. O njoj govori
objektivno, bez ikakvog uplitanja vlastitog stava. Naredno poglavlje posveeno je pustom

popodnevu, kontrastu u odnosu na no ranije. Opet je kao nain oslikavanja izabrao linost i
ekspresivno govorio o ivotu, bijednom ivotu skrivenom iza raskoi, muzike i nonog sjaja.
Sada iz zatvorenih vrata daare broj 72 bubuljiava crnka pokazuje svojoj djeci
kolski zadatak i kada se piu velika slova, i koliko je tri puta dvanaest, i kada se
piu mala slova. Njene ruke su modre od zime . Ona je umorna od dugih gladnih
putovanja. Noas e bubuljiava ena opet nositi ogrta od jevtine crvene svile,
Noas e ponovo stajati na dugakoj drvenoj klupi pred osvijetljenim duanom.
O groblju u Parizu govori u poglavlju Osvijetljeni prozori, takoer nastojei da prikae
kontrast svijetleih reklama i tame stvarnog ivota. Na marginama jednog umeza
tematizira (u istoj svrsi kao i prethodno poglavlje) ivot prostitutki i upoznaje nas sa
Pjerom za kojeg kae..
Osim Aliraca, on bi pobio i sve ostale Arape, i sve Afrikance, i sve Azijate, i pola
Francuza , i vie od pola Evrope, i pola svijeta, i sve Jevreje... Dok sam ga
sluao , razmiljao sam koliki procenat ljudodera ivi meu najcivilizovanijim
narodima Evrope.
Na ovaj nain Zuko prikazuje stanovnike Evrope kao civilizirane ali ne i nepogrjeive
ljude.
Be je prikazao u ljetnom izdanju, ali nita ljepe nego Pariz, opisao je staru beku
firmu sa portretima uglednih ljudi.