Ing. arch.

DEMAL ELI

M U S A F I R H A N A BLAGAJSKE T E K I J E
LA MUSAFIRHANA DE LA TEKIJA

Pod gradom ima jedna stijena, koja se nadnijela zapadu. Kada je ovjek pogleda, misli da e
e se na sruiti, a ispod nje je upljina i iz
te prazni izlazi iz goleme peine umom i hukom
rijeka. Na mjestu gdje izvire ima pred spomenu
tom peinom golem vrtlog koliko dva guvna; du
bok je tako da mu jo nitko nije naao dna .. . Oko
ovoga dubokog vrtloga sazidao je uz litice mostar
ski Mufti-efendija jednu halvetijsku tekiju, od koje
je jedan velik oak okrenut prema vodi. Ovaj
pasus iz putopisa Evlije elebije (prevod S. Kemure) iz 1663 godine je prvi spomen tekija na
vrelu Bune u Blagaju, od kojih se do danas sau
vao samo jedan stambeni objekat i 'turbe.
ini se da je turbe nastalo poslije Evlijina
prolaza. Od ta dva groba, jedan pripisuju SariSaltuku, o kome Evlija zna, ali ne na ovom mje
stu, a drugi ejhu te tekije Aik-pai. Prvi grob
je, naime, jedan od osam grobova Sari-Saltukovih,
rasijanih po cijeloj nekadanjoj turskoj carevini,
djelo dervia, koji su na taj nain uinili tekiju
popularnom.
Godine 1848 postao je ejhom ove tekije Aikpaa, ovjek koji se izdavao za Indijca, a bio je iz
Carigrada poslat ovamo kao pijun onovremene
turske vlade sa zadatkom da promatra rad herce
govakog vezira Ali-pae Rizvanbegovia i ostale
feudalne gospode po Hercegovini.
Na molbu Aik-painu 1851 Omer-paa Latas
obnavlja tekiju, turbe i musafirhanu. Pred kojih
30 godina otisnu se jedna stijena i srui tekiju.
Donedavno su jo stajali ostaci ruevina. S poetka
1949 godine sruila se na turbe jedna koela, a
dvije godine kasnije na musafirhanu. Ove dvije
koele prouzrokovale su velika oteenja; naj
ljepi dijelovi zgrade u prednjem nastupnom as
pektu bili su skoro potpuno uniteni. Nakon opse
nih studija u ljetu 1952 godine Zemaljski zavod
za zatitu spomenika kulture NR BiH pristupio je
restauraciji turbeta i musafirhane.
Spomenuta restauracija 1851 godine bila je,
izgleda, vrlo velikog obima i potpuno u duhu ta
danjeg gledanja na arhitektonsku problematiku,
tako da musafirhana nosi danas gotovo iskljuivo
karakteristike dekadentne turske arhitekture iz
prve polovine devetnaestog stoljea. Turska care(3)

DE BLAGAJ

Pogled sa dvorita (snimljeno prije 1924)

vina bila je ve davno prela svoju kulminaciju,

raspadanje se osjealo svuda pa i u arhitekturi.
Francuski utjecaj u Carigradu bio je jak, barok
i rokoko postadoe stilom carskih i gospodskih pa-

189

Dvorina fasada

(snimak 1950)

Tlocrt prizemlja

Tlocrt sprata

190

laa, pa ak i damija. A zatim indirektno, preko

Carigrada, iri se zapadnjaki utjecaj i dalje, on
je na stambenoj arhitekturi Makedonije prilino
vidljiv, pa i po Srbiji (no tamo ne samo ovim pu
tem, nego i direktno). Bosna je bila daleko na peri
feriji, a uz to opirala se svemu to je u to doba
dolazilo iz Carigrada. Bonjaci su umirali, ali nisu
htjeli obui fes. U arhitekturi, kao i u politikom
ivotu, nastupa u Bosni izvjestan romantini pe
riod. Na objektima iz vremena Husein-kapetana
Gradaevia, na Husejniji damiji i karaulama
Gradaca, narodni drveno-rezbarski motivi poti
skuju kanoniziram dekor tursko-bizantiske arhi
tekture. Mjesto stalaktita i arabesaka, stilizacije iz
prirode, one sa preslica, sa steaka ako to ne
zvui previe hipotetino pojavljuju se na erefi, oko portala, na esmama .. .
Omer-paa Latas trebao je upokoriti Bosnu.
Aik-paa bio je ovjek iz Caragrada. Nije, dakle,
udo da je ovdje nadvladao onaj drugi, barokno
carigradski duh, jae nego na kom drugom obje
ktu u Hercegovini, ili, bolje reeno, ovaj objekat,
uz adrvan pred Ferhadijom u Banjoj Luci, danas
je jedini ouvani primjer takve arhitekture kod
nas.
Zabat iznad oka na glavnoj fasadi jasno nas
navodi na takve misli. Takva krivulja nigdje se
vie ne nalazi u naoj bosansko-hercegovakoj na
rodnoj arhitekturi, ona veoma malo odgovara po
krovu objekta, hercegovakoj ploi, a najmanje
drvenom materijalu iz koga je izvedena. Znai,
ona je izdaleka importirana, kao i dvokrilna vrata
na oku i njihova razigrana paleta. U odaji su
musandare simetrino komponirane, centralna os
naglaena lukom, a u oku taj tradicionalni i
funkcionalni elemenat naih interieura zamijenjen
je dvjema niama, koje teko da mogu imati drugu
ulogu do li dekorativnu. Mjesto plono-geometrijski rijeenih i najluksuznijih stropova po naim
kulama i konacima, strop u oku musafirhane
pun je plastike, uzgiban izrezba
renim krivuljama poput zmija i
turskih orda, vie izraz uznemi
rene mate, nego smirenog tra
enja estetskog ugoaja. Drvenina
je bogato polihromirana.
S druge strane ovdje se jav
ljaju izvjesne specifinosti koje
svakako znae napredak u kulturi
stana. Stropovi su znatno vii ne
go to je do tog vremena bilo uo
biajeno. Kua (kuhinja) pokazuje
takoer napredak, ona nije vie
otvorena do pod krov, nego ima
normalan strop, a ognjite je uz
dignuto i uvueno u niu iz koje
se odvodi dim irokim dimnja
kom. No, u prvom redu je trebalo
spomenuti hamam, najljepi pri
mjer kunog hamama u cijeloj
(4>

Pogled

perforirane

kupole nad hamamom (snimljeno pred resta

uraciju 1952 godine)

Bosni i Hercegovini, natkriven perforiranom

kupolom sa pripremom tople i hladne vode iz
posebne prostorije uz kahvodak, te sa urea
jem za zagrijavanje samog hamama ispod ka
menog poda i pomou glinenih cijevi kroz nje
gove zidove. Uz hamam su vezani i drugi sani
tarni ureaji sa zajednikim pretprostorom to
su enifa (nunik) i abdestluk (umivaonik). Dakle,
u primitivnijoj formi, potpuna savremena kupaona. I nakon Aik-pae nastale su na objektu iz
vjesne preinake. Tako, primjerice, zapaamo na
starim fotografijama, da se odaja u prvom katu
u formi oka izbacivala na Bunu, to je valjda
oak okrenut prema vodi, koji spominje Evlija,
no taj oak je kasnije otkinut. Ne bi se mo
glo sa sigurnou rei da li su prozori prvobitno
imali dvokrilno ustakljenje ili pomino u vertikal
nom smislu kao i ostali stambeni objekti tog vre
mena. emu su prvobitno sluile i bile namijenjene
prostorije ispod hamama i kazana, ne moe se
ustanoviti; nije iskljueno da je bio jo jedan ha
mam.
Turbe iako vezano s musafirhanom, ima i po
seban ulaz direktno s terena, ime je intimnost
stambenog objekta spaena. Smiljeno je i veoma
zgodno postavljena londa nad rijekom koja je u
predveerje toplih ljetnih dana sigurno najugod
nije mjesto za odmor u itavoj okolini. Priaju da
pravog krova nikada nije imala, nego bi je s vre
mena na vrijeme pokrili nasjeenim zelenim gra
njem.
Restauraciji musafirhane i turbeta 1952 godine
pristupilo se sa eljom da se objekt to potpunije
dovede u prvobitno stanje i ouva dojam starine.
Tamo gdje materijal nije vidljiv, nije se ba strik
tno izbjegavao ni dananji materijal (na pr. cigla
i rezano drvo) i dananji nain rada, ali na vidlji
(5)

vim dijelovima pazilo se, koliko god je mogue,

da se restauracija prilagodi ranijoj formi i mate
rijalu. Tako, na pr., postavljanje nove kanatne
stijene sruenog zida turbeta i nekih pregradnih
zidova unutar zgrade musafirhane, uglavnom oko
sanitarnog bloka, a koji su bili dotrajali, izvedeno
je iz rezane jelove grae sa ispunom od opeka. U
krovnoj konstrukciji, koja je bila skoro potpuno
poruena, upotrebljena je takoer rezana graa
mjesto tesane i oblica, koje je danas veoma teko
nabaviti. Tu je svakako vanu ulogu igrao i finan
cijski momenat, jer su materijalna sredstva bila
vrlo ograniena. Meutim, na restauraciji hajata i
tavana (predsoblja prvog kata) radilo se mnogo pa
ljivije, i to ba zato, to je to centralni dio kompo
zicije, jako naglaen i odluan za ukupni dojam
cijele zgrade. Vidljive stropne grede iznad hajata
od tesane hrastovine bile su pod udarcem koele
potpuno polomljene. Mogla se traiti tesana hra
stova graa odgovarajuih profila ili uzeti jaa
rezana, pa je pritesati. Nalo se tree, sigurno naj
bolje rjeenje: izvukli smo iz krovita sedam od
govarajuih starih tesanih greda i tu ih upotrebili,
a u krovitu ih nadomjestili novim. Nosivi stupovi
hajata i tavana vraeni su na staro mjesto, kao i
paratetna ograda na tavanu, pri emu su mije
njani samo najnuniji dijelovi.
Stropovi i stropne grede iznad turbeta i tavana
bili su skoro potpuno polomljeni. Izvedeni su novi
s podgledom od blanjanih dasaka iji je sudar pre
kriven pokrovnim profiliranim letvicama po uzoru
na strop u odaji i kahvodaku. Takoer je bilo
nuno promijeniti i strop u kahvodaku pa je to
i uinjeno, dok je u odaji dostajala manja opravka. Jedan dio sauvanog stropa na tavanu pred ulazom u turbe paljivo je konzerviran, dok su ostale
plohe novog stropa natopljene razrijeenim kar-

191

Musafirhana u toku restauracije godine 1952

bolineumom da se dobije dojam starog, zaaelog

drveta.
Morali su se mijenjati podovi u turbetu, na ta
vanu i u oku, a djelomino opraviti u svim pro
storijama, to je raeno sa starom daskom da se
izbjegnu razlike u boji poda. U nuzprostorijama
trebalo je postaviti ne samo nove daske, nego i
stropne grede, jer je sve bilo dotrajalo.
Pokrivanje objekta, da bi se zatitio od daljnjeg
propadanja, to je bilo i najvanije u ovom sluaju,
izvedeno je ploom, uglavnom nabavljenom sa sta
rih kua. Tu se potkrala jedna greka. Naime, u
opisu radova nije napomenuto da se uvale na kro
vu prekriju ploom u luku, kako se stvarno ranije
radilo, pa su uvale pokrivene limom. Ploa je po
lagana u produni vapneni mort. Postojee dim
njake trebalo je prilagoditi oblicima kakvi se vide
na starim kuama, a postojeu strehu paljivo
opraviti, a tamo gdje ta nedostaje, izvesti novu po
uzoru na postojee ostatke.
Kupolu nad hamamom, unutranjeg promjera
2 metra, trebalo je s gornje strane oistiti od trave
i nanosa, izraditi od miljevine i umetnuti dva ka
mena koji nedostaju, i reke odozgo zaliti cement
nim malterom. Sve perforacije, osim one u sredini,
treba da budu ustakljene raznobojnim staklom po
loenim odozgo u mort, a preko cijele kupolice
trebalo je izvesti nepropusnu cementnu kouljicu,
ali je taj rad zasada izostao. Osobiti pogled kupo
le, raskono klesana kurna, kameni pod i djelomi
no obloenje zidova kamenim ploama, zidovi ne
bez plastine obrade, na kojima moemo zamisliti
i izvjesne efekte boja sve to daje ugoaj prefinjene raskoi jednog zapravo minijaturnog pro
stora.

192

Prostori ispod hamama i kazana popoeni su,

a zidovi samo konzervirani.
Na vie prostorija izvedena su nova vrata, tesarska, ali su, naalost, ispala neto pregruba.
Izveden je novi poklopac (efenak) na stepenica
ma, novi prozori u kahvodaku, kuhinji u turbetu,
te u sanitarnom bloku, novi muebci na tavanu,
nove seije u oku, nove kubure (sanduci) na gro
bovima u turbetu, jer su stare bile slupane. Od
starih kubura upotrebljeni su jedino baluci od
tesane hrastovine, ije su pukotine popunjene gip
som i ujednaene bojom. Londu nad vodom tre
balo je potpuno obnoviti.
Nekada je tekija bila povezana s musafirhanom
jednom galerijom, konzolno postavljenom uz zid
turbeta, sa strane rijeke, na koju se nastupalo s ta
vana musafirhane. Nakon ruenja tekije galerija
je izgubila svoju svrhu i bila uklonjena. Njena re
stauracija nije bila predviena, ali na interven
ciju nekih starijih mjetana ipak je izvedena.
Kao neko zaokruenje ovogodinjih radova na
musafirhani, koje smatramo tek jednom etapom u
njenoj restauraciji, bilo je predvieno popravlja
nje buke spolja i iznutra, kao i kreenje fasada
i svih prostorija. Pri tom radu dolo se do inte
resantnog otkria: pod desetak slojeva krenih
premaza nailo se na staru polihromiju zidova.
Ovo otkrie znai mnogo, ono rui nae pret
postavke o prostorima iste bijele zidne plohe, te
stropa i ugraenog ormara u naravnom drvetu
predodbe koje nam se nameu kad god je rije o
naem starom interieuru. Izblijeela polihromija
na drvenini i otkrivena polihromija zidova ovdje
su ukazale na injenicu, da smo u toku vremena
osiromaili nae halvate, ardake i odaje, i da o
tome moramo povesti rauna. Izvreno je snimanje
otkritih ara, i zasada ih nitko dalje ne dira. Dade
se nasluivati da to nije izuzetak u naoj stambe
noj arhitekturi, polihromirane drvenine nae se
jo kojegdje, a vjerojatno e biti i polihromiranih
zidova.
Mnogo poslova ostalo je neuraeno. teta je da
nije restauriran odsjeeni oak nad Bunom, o kome
i Evlija govori i koji se jo vidi na starim foto
grafijama. Ovaj put sredstva to nisu doputala,
no jedamput emo to ipak morati dovesti u prvo
bitno stanje. Opravak stropa u oku je takoer
posao koji nas eka, a predstavlja precizni'drvo
rezbarski rad. Treba urediti instalacije kupatila, te
ugraditi, u vezi s tim, veliki bakreni kazan, jer je
stari nestao. Hajat je prevuen cementnom gla
zurom. Treba obnoviti pod hajata u kamenim plo
ama mjesto cementa. Isto vrijedi za stepenice koje
vode rijeci. Delikatan posao predstavlja preziavanje podzida izmeu gore pomenutih stepenica i
podruma; teren je popustio, zid se deformirao, a
to se osjetilo i na zgradi, ali zgrada je spaena
masivnim stupom pred podrumskim ulazom, dok
podzid treba da bude prezidan. Konano, treba
opraviti zid oko avlije, napraviti avlijska vrata,
urediti avliju, urediti pristupni put itd, itd.
(6)

Da li da govorimo o buduoj namjeni objekta?

Izvor Bune podno strmih litica, koje ne da stre
okomito, nego se nadnose tako da do polovine dvo
rita musafirhane ne pada kia, i pod tim kame
nim kolosom jedna-pitoma arhitektura, koja u re
lacijama djeluje upravo minijaturno, premda u
stvari i nije tako malena. To je omiljeno izletite

Mostaraca koji su ve nauili da tu ima neka kafanica pored objekta ili u njemu, to nije vano.
Jedan mali turistiki hotel dao bi se lijepo smje
stiti u ovu zgradu. Na ovom mjestu dobro bi do
ao, a musafirhana bi ostala po svojoj namjeni ono
to je i ranije bila, ono to joj i samo ime kae.

Rsum
L'htellerie (musafirhana) d' un monastre musulman
(tekija) Blagaj date du XVIIe sicle. En 1851, elle fut
renove fond par le gouverneur bosniaque Omer-pacha
Latas. On y sent bien la pleine dcadence architecturale turque et une trs forte influence de l'Occident. Ce monument

13

Nae starine

culturel historique a t, ces dernires annes, fortement endommag, mais, au cours de 1952, on y a excut d'importants travaux de conservation et de restauration, que l'auteur dcrit en dtail.

193