1.

UVOD
Rije fizika potie od grke rijei fisis to znai priroda. U najstarijem stadijumu razvoja nauke fizika
je izuavala prirodu u najirem smislu po emu je i dobila takav naziv. Fizika kao fundamentalna
prirodna nauka, prouava i objanjava materiju i njene osnovne oblike kretanja. Pri tome otkriva i
utvruje zakonitosti po kojima se ta kretanja vre.
Veliine koje karakteriu fizike pojave ili odreuju svojstva materije nazivaju se fizike veliine.
Fizike veliine su npr. vrijeme, duina, brzina, sila, itd.
Svaka fizika veliina ima brojnu vrijednost i odgovarajuu jedinicu. Npr. kaemo da je duina
uionice L=13m. L je oznaka za duinu, 13 je brojna vrijednost duine, m je jedinica za duinu (mmetar).

2. MEHANIKA. OSNOVNI POJMOVI KINEMATIKE

Kretanje je jedno od osnovnih svojstava materije. Promjena poloaja tijela u odnosu na neko drugo
tijelo naziva se mehaniko kretanje.
Oblast mehanike koja prouava kretanje, a ne uzima u obzir uzrok kretanja naziva se kinematika.
Materijalna taka je tijelo ije se dimenzije mogu zanemariti u odnosu na dio prostora u kome se ono
kree.
Putanja ( trajektorija) je linija koju opisuje tijelo u toku svog kratanja. Putanja tijela moe biti: prava
i kriva. Prema obliku putanje kretanje moe biti: pravolinijsko i krivolinijsko.
Referentni sistem predstavlja kruto tijelo za iju jednu taku je vrsto vezan poetak koordinatnog
sistema.
Tijelo referencije ili poredno tijelo je tijelo u odnosu na koje se rauna kretanje.
Put je dio putanje koji tijelo pree dok ga posmatramo.
Pomak je vektor koji spaja poetnu i krajnju taku i usmjeren je od poetne prema krajnjoj taki.
Iznos pomaka je najkraa udaljenost od poetne do krajnje take, bez obzira kojom se putanjom tijelo
kretalo.

3. RAVNOMJERNO ( JEDNOLIKO ) PRAVOLINIJSKO KRETANJE.

SREDNJA I TRENUTNA BRZINA
Srednja brzina je odnos preenog puta i vremena trajanja kretanja.

v =

s
t

Ako je vremenski interval beskonano mali ,onda preeni put u tako kratkom vremenskom intervalu
predstavlja trenutnu brzinu.

v =

s
t

(delta) predstavlja manje dijelove puta .

Prema brzini kretanje moe biti: ravnomjerno i promjenljivo.
Kod ravnomjernog kretanja brzina se ne mijenja u toku vremena. ( v= const.)

s
s
v = , s=v t , t=
t
v

SI jedinica za brzinu je

m
s

( metar u sekundi) , a u praksi se koristi i jedinica

km
h .

Zadaci za samostalan rad:

1. Svjetski rekord u trci na 100 m je 9,83 s, a u trci na 1500 m 3 min i 12 s. Kolika je srednja brzina
trkaa u m/s i km/h?
2. Automobil se kree srednjom brzinom 50 km/h, a biciklista 13 m/s. Koje vozilo ima veu brzinu?
1

3. Za koje vrijeme e biciklista prei put od Tuzle do Lukavca u iznosu od 12 km, ako se kree
prosjenom brzinom 28,8 km/h?
4. Voz proe kroz tunel duine 6250 m za 6 min i 12 s.
a) Kolika je srednja brzina voza u m/s i km/h?
b) Koliko minuta bi prolazio kroz tunel duine 54 km?
5. Ledena santa pree 300 km za 22 dana. Kolika je srednja brzina kojom se kretala santa?

4. RAVNOMJERNO
UBRZANJE

PROMJENLJIVO

PRAVOLINIJSKO

KRETANJE.

Promjenljivo kretanje je kretanje kod kojeg se brzina mijenja tokom vremena. Za opisivanje
promjenljivog kretanja uvodimo veliinu koja se zove ubrzanje ili akceleracija. Oznaava se sa a .
Ubrzanje je odnos promjene brzine i vremena u toku kojeg je brzina promijenjena.

v
t

SI jedinica za ubrzanje je m/s2, a ita se metar u sekundi za sekundu ili metar u sekundi na kvadrat.
Kod ravnomjerno ubrzanog pravolinisjkog kretanja je a = const.
Ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje moe biti: ravnomjerno ubrzano ( kada se brzina
ravnomjerno poveava ) i ravnomjerno usporeno ( kada se brzina ravnomjerno smanjuje ).
Za ovakva kretanja ( ravnomjerno ubrzano i usporeno) vae slijedee relacije:

v v0 at
at 2
2
2
2
v v0 2as
s v0 t

gdje je: v0- poetna brzina,

predznak plus za ravnomjerno ubrzano kretanje,
predznak minus za ravnomjerno usporeno kretanje.
U gornjim relacijama uvrtavaju se apsolutne vrijednosti iznosa ubrzanja (usporenja).
Ako je poetna brzina jednaka nuli, onda je:

v at ;

at 2
s
;
2

v 2 2as

Zadaci za samostalan rad:

1. Sanke se kreu niz brijeg stalnim ubrzanjem 0,4 m/s 2. Ako su sanke krenule iz stanja mirovanja,
nai:
a) brzinu poslije 5 s;
b) preeni put za 5 s.
2. Brzina nekog tijela, koje se poelo kretati iz stanja mirovanja, poslije preenog puta od 8 m iznosi
4 m/s. Koliko je ubrzanje tijela?
3. Biciklista se vozi stalnom brzinom v0= 4 m/s. Koliko sekundi mora da okree pedale da bi, uz
stalno ubrzanje 1 m/s2 postigao brzinu tri puta veu od poetne brzine?
4. Jednaine v = v0 + at i v2 = v02 + 2as, rijei po a.!
5. Automobil se kree stalnom brzinom od 27 km/h te se pone ravnomjerno ubrzavati. Pri tome
dostigne brzinu od 66,6 km/h nakon predjenog puta od 130 m. Odredi u brzanje automobila i
vrijeme za koje se ubrzavao!
6. Voz se kree brzinom 54 km/h i pone koiti stalnim usporenjem 0,25 m/s 2.
a) Koliku e brzinu imati poslije 4 s koenja?
b) Koliki e put prei u toku 4 s koenja?
c) Za koliko vremena e se zaustaviti?
d) Koliki e prei put do zaustavljanja?
2

7. Automobil se kree stalnom brzinom v 0= 72 km/h. Na udaljenosti od 15 m primijeti odronjenu

stijenu i u istom trenutku pone koiti sa maksimalno moguim usporenjem a = 14 m/s2. Da li e
udariti u stijenu?

5. SLOBODAN PAD
v0=0

h
v

Kod kretanja tijela u blizini Zemljine povrine vrijedi g = const, tj. na naoj
geografskoj irini g = 9,81 m/s 2. Posmatrat emo idealizirani sluaj gdje je otpor
zraka zanemarljiv.
Slobodno padanje je kretanje koje nastane ako se tijelo sa neke visine pusti i
nastavi da se kree samo pod uticajem sile Zemljine tee.
Za slobodan pad vae relacije (a = g, s = h ,v0= 0):

gt 2
2

v 2 2 gh

v =gt

Sl.: Slobodan pad

gdje je: h - preeni put od poetka slobodnog pada

v- trenutna brzina tijela
g- ubrzanje sile Zemljine tee
Zadaci za samostalni rad:
1. Na jednom mjestu, na povrini Zemlje, tijelo pree, pri slobodnom padu, rastojanje 11 m za 1,5 s.
Koliko iznosi ubrzanje Zemljine tee na tom mjestu?
2. Sa visine 5,0 m pustimo kamen. Koliko vremena pada na tlo?
3. Kamen slobodno pada sa neke visine i nakon 2,5 s udari u povrinu vode. Sa koje visine je kamen
pao i kolikom brzinom je udario o povrinu vode?
4. Kolika je visina vodopada ako voda pri udaru o toak vodenice ima brzinu 57,6 km/h? Kolika je
srednja brzina kojom pada voda?

6. VERTIKALNI HITAC
t=0
h

To je kretanje tijela u polju sile Zemljine tee , baeno poetnom brzinom. Ako je
tijelo baeno vertikalno uvis onda je to hitac uvis. Ako je tijelo baeno vertikalno
nanie onda se kretanje naziva hitac nanie.

v0
t

Vertikalni hitac na dole je kretanje koje nastaje ako se tijelo sa neke visine baci
vertikalno prema dole poetnom brzinom i nastavi da se kree samo pod uticajem
sile Zemljine tee.
Za vertikalan hitac na dole vae relacije:

v v 0 gt
gt 2
2
2
2
v v0 2 gh

Sl.: Vertikalni hitac

na dole

h v0 t

gdje je:

v 0 - poetna brzina
v- trenutna brzina
h-visina za koju se tijelo spusti (put)
g- ubrzanje sile Zemljine tee

Vertikalni hitac prema gore je kretanje koje nastaje kada se tijelo izbaci
vertikalno prema gore nekom poetnom brzinom i nastavi da se kree samo pod
uticajem sile Zemljine tee.
Za vertikalan hitac prema gore vae slijedee relacije:

gt 2
2
2
v0 2 gh

v0

h v0t
v

t
h

v v0 gt

t=0

Zadaci

za

Sl.: Vertikalni hitac

prema gore

samostalan rad:
1. Sa prozora bacimo loptu vertikalno nanie poetnom brzinom 6 m/s. Koliki put predje lopta za 2 s
kretanja i koliku ima brzinu?
2. Sa kolike visine treba baciti kamen vertikalno nanie, poetnom brzinom 7 m/s, da bi pao na
povrinu Zemlje brzinom 22 m/s?
3. Tijelo se baci vertikalno uvis, sa povrine Zemlje, poetnom brzinom 40 m/s. Na kojoj e se visini
nalaziti i koliku e brzinu imati poslije 2 s kretanja?
4. Kamen se baci vertikalno uvis i poslije 4 s kretanja ima brzinu v=9,81 m/s.
a) Kolika je bila poetna brzina kamena?
b) Na kojoj se visini nalazi kamen u tom trenutku?
5. Fudbaler utira loptu vertikalno uvis brzinom 50,4 km/h.
a) Koliku e visinu dostii lopta?
b) Za koje vrijeme e se lopta vratiti u poetnu taku?

7. DINAMIKA. INERCIJA I MASA

Dinamika je dio mehanike koji se bavi uzrocima kretanja tijela.
Inercija je svojstvo tijela da zadri svoje stanje mirovanja ili ravnomjernog pravolinijskog kretanja.
Prvi Njutnov zakon glasi: Svako tijelo zadrava stanje mirovanja ili ravnomjernog pravolinijskog
kretanja, sve dok drugo tijelo svojim djelovanjem ne promijeni to stanje.
Drugi Njutnov zakon glasi: Ubrzanje koje tijelo dobije upravo je proporcionalno sili koja djeluje na
tijelo, a obrnuto proporcionalno masi tijela.
a

F
m

Sila je veliina koja karakterie jainu meudjelovanja jednog tijela na drugo.

Trei Njutnov zakon glasi: Ako jedno tijelo djeluje silom na drugo tijelo, onda i drugo tijelo djeluje na
prvo silom iste jaine i suprotnog smjera.
Djelovanje jednog tijela na drugo je akcija, a protivdjelovanje drugog tijela reakcija.

F1, 2 F2,1 ; F1,2 F2,1

=1 2

Impuls tijela ( koliina kretanja) predstavlja proizvod mase tijela i njegove brzine:

p mv ,

p mv

Promjena koliine kretanja predstavlja razliku koliina kretanja tijela u trenutku t , i nekom ranijem
trenutku:

p=
p 2
p1

Promjena koliine kretanja nekog tijela nastaje samo kao posljedica djelovanja nekog drugog tijela.
SI jedinica za impuls je

kgm
s .

Zadaci za samostalan rad:

1. Na tijelo mase 400 g djeluje stalna sila od 2,4 N. Koliko e ubrzanje dobiti tijelo?
2. Pod djelovanjem stalne sile tijelo mase 80 g dobije ubrzanje 5 m/s 2. Kolika je sila djelovala na
tijelo?
3. Kamion mase 4 t kree se ravnomjerno ubrzano tokom 8 s. Pri tome mu se brzina povea od 2 m/s
do 10 m/s. Kolika sila za to vrijeme djeluje na kamion?
4. Tijelo se pone kretati pod djelovanjem stalne sile 1,2 N. Izraunaj koliinu kretanja (impuls)
tijela poslije 1 min kretanja.
5. Tijelo mase 500 g poe iz stanja mirovanja i za vrijeme od 4 s pree put od 2 m, kreui se
ravnomjerno ubrzano. Koliki intenzitet sile djeluje na tijelo?
6. Pod uticajem sile od 2,4 N tijelo mase 0,6 kg, iz stanja mirovanja, dobilo je brzinu 18 km/h. Koliki
je prelo put u tom trenutku?
7. Koliki impuls ima loptica mase 50g koja je kree brzinom 54 km/h?

8. TEINA TIJELA. SILA TEE

Sila kojom Zemlja privlai tijelo zove se sila tee.
Teina tijela je sila kojom tijelo pritiskuje podlogu na kojoj lei ili
taku vjeanja na kojoj je tijelo okaeno.
Sila tee brojno je jednaka proizvodu mase tijela i ubrzanja sile
Zemljine tee:
G = mg
Za mjerenje sile najee se koristi dinamometar sa elastinom
oprugom (slika). Opruga mora imati svojstvo da se poslije prestanka
djelovanja spoljanje sile vraa u prvobitan poloaj. Sila koja istee
oprugu je:
F = kx
gdje je : x-veliina istezanja opruge , k-krutost opruge.
Sl.: Dinamometar

Zadaci za samostalan rad:

1. Na elastinu oprugu okai se teg mase 500 g i pri tome se opruga istegne za x = 10 cm. Kolika je
krutost opruge?
2. Jabuka mase 105 g nalazi se na horizontalnoj podlozi koja miruje. Kolikom silom pritiskuje
jabuka podlogu?

9. SILA TRENJA
Sila trenja je otporna sila kojom podloga djeluje na tijelo koje se kree. Smjer sile trenja je uvijek
suprotan smjeru kretanja. Sila trenja brojno je jednaka
proizvodu koeficijenta trenja klizanja (k) koji zavisi od vrste
dodirnih povrina i sile kojom tijelo okomito djeluje na
podlogu (

FN :

Ftr =k F N
Sl.: Sila trenja

N - sila kojom podloga djeluje na tijelo.

Zadaci za samostalan rad:
1. Na horizontalnoj podlozi miruje tijelo mase 450 g. Odredi:
a) iznos sile kojom tijelo pritiskuje podlogu,
b) iznos sile reakcije podloge,
c) najmanju silu koja moe pokrenuti tijelo u horizontalnom pravcu, ako je koeficijent trenja
klizanja 0,3. g=10 m/s2.
2. Najmanja sila koja moe pokrenuti tijelo mase 350 g po horizontalnoj podlozi iznosi 0,8 N. Odredi
koeficijent trenja izmeu tijela i podloge.
3. Koeficijent trenja izmeu tijela i podloge iznosi 0,15. Najmanja sila koja moe pokrenuti tijelo po
horizontalnoj podlozi iznosi 1,2 N. Kolika je masa tijela?
4. Tijelo mase 2 kg lei na horizontalnoj podlozi. Na tijelo djeluje sila F= 3 N, kao na slici 37.
Koeficijent trenja izmeu tijela i podloge je 0,1. Odredi ubrzanje kojim e se tijelo kretati.

10.
NJUTNOV ZAKON OPTE GRAVITACIJE. GRAVITACIONO
POLJE
Sila kojom se privlae dvije takaste mase upravo je
proporcionalna proizvodu tih masa, a obrnuto proporcionalna
kvadratu njihovog meusobnog rastojanja:

m1 m2
r2

r
m1

m2

Sl.: Gravitaciona sila

gdje je: - gravitaciona konstanta, = 6,6710-11Nm/kg2

Iznos jaine gravitacionog polja:

F
M
2
m
r

gdje je: - gravitaciona konstanta, m - masa tijela na koje djeluje polje, M - masa izvora polja, r udaljenost od izvora polja.
Sila Zemljine tee:

Fg mg ; Fg mg

gdje je: g-ubrzanje Zemljine tee. Standardna vrijednost ubrzanja Zemljine tee je:
Ubrzanje Zemljine tee opada sa udaljenou od povrine Zemlje:

g 0= 9,81 m/s2.

M
R2

g
,
0
( R h) 2
( R h) 2

gdje je: g0-ubrzanje na povrini Zemlje, R-poluprenik Zemlje, h-visina iznad povrine Zemlje, gubrzanje Zemljine tee na visini h.

11.

KOSMIKE BRZINE

Prva kosmika brzina za Zemlju je brzina koju tijelo treba imati da bi ravnomjerno kruilo oko
zemlje,
v1

M
r

rg

gdje je : M-masa Zemlje, r-udaljenost izmeu centra masa tijela i Zemlje.

km
s

Neposredno iznad Zemljine povrine je v1=7,9

Druga kosmika brzina za Zemlju je najmanja brzina kojom tijelo treba izbaciti sa Zemlje da bi
napustilo oblast djelovanja njenog gravitacionog polja,
v2

M
r

2rg

.
km
s

Za izbacivanje tijela sa povrine Zemlje, v2=11,2

Trea kosmika brzina je najmanja brzina kojom treba izbaciti tijelo sa Zemlje da bi napustilo
Sunev planetni sistem. Pod najpovoljnijim uslovima ona iznosi 16,3 km/s.
etvrta kosmika brzina je najmanja brzina kojom treba izbaciti tijelo sa Zemlje da bi napustilo
oblast djelovanja nae galaksije; v4=290 km/s.

12.

SLOENA KRETANJA. HORIZONTALNI HITAC. KOSI HITAC

Horizontalni hitac je kretanje koje nastaje kada se tijelo na nekoj visini izbaci nekom poetnom
brzinom paralelno sa podlogom i nastavi da se kree samo pod uticajem sile Zemljine tee.
Horizontalni hitac je sloeno kretanje: tijelo se istovremeno kree stalnom brzinom u horizontalnom
7

pravcu (npr. du X-ose) i slobodno pada vertikalno prema y

dolje (npr. du Y-ose).

v x =v 0

v y =

Ukupna brzina jednaka je vektorskom zbiru obiju

komponenti brzine

v = v x 2 +v y2 = v 02+()2

Domet horizontalnog hica je put X:

X =v 0 t

x D =v0

2h
g

y=H-

Jednaina putanje horizontalnog hica:

2

y=

gx
2
2 v0

XD
Sl.: Horizontalni hitac

Kosi hitac je kretanje koje nastaje kada se tijelo izbaci nekom poetnom brzinom koja sa horizontom
zaklapa neki otar ugao (-elevacioni ugao) i nastavi da se kree samo pod uticajem sile Zemljine
tee.
y
x=v0xt
v0y

v 0
v0x

XD

t p=

Kosi hitac
vSl.:
0
sin
g

t p vrijeme penjanja do najvie take

t k =2 t p
t k vrijeme kretanja
y max =

v20
2
sin
2g

y max maksimalna visina do koje se tijelo popne pri kosom hicu

xD=

v 20
sin 2
g

x D domet pri kosom hicu

8

13.

ENERGIJA I RAD

Energija je sposobnost tijela da vri rad. Mehaniki rad vri sila koja savlauje otpore du puta. Rad je
vei to je vea sila koja vri rad i put du kojeg se vri rad. Rad je jednak proizvodu sile i preenog
puta u pravcu te sile. Kaemo sila vri rad na putu
A=Fs
Ako se tijelo jednoliko podie na visinu, pri tome se mora savlaivati sila tee te je rad jednak
proizvodu te sile i preenog puta
A= Gh = mgh
Osnovna jedinica za rad je dul J = N m
Rad elastine sile dat je izrazom:

A=

k x2
2

Zadaci za samostalan rad:

Na putu dugakom 20 m sila F izvri rad od 1,2 kJ. Koliki je iznos sile ako ona djeluje u
smjeru kretanja?
2. Tijelo mase 40 kg vuemo po horizontalnoj podlozi, tako da se kree sa ubrzanjem a = 2,0 m/s 2.
Koliki je rad sile na putu 10 m?
3. Stalna sila od 8 kN izvri rad od 1 600 N pri emu sila djeluje u smjeru kretanja tijela. Koliki put
je prelo tijelo?
1.

14.

MEHANIKA ENERGIJA

Energija koju ima tijelo usljed svog kretanja ili meudjelovanja sa drugim tijelom zove se mehanika
energija. Oblici mehanike energije su: kinetika i potencijalna.
Ukupna mehanika energija je:

E=E k + E p

Kinetiku energiju

( Ek )

ima tijelo usljed svog kretanja. Ona je jednaka polovini proizvoda mase

tijela i kvadrata njegove brzine.

Ek =
Potencijalna energija (

m v2
2

E p je energija meudjelovanja ili uzajamnog poloaja tijela. Potencijalna

energija tijela jednaka je radu koji je izvren pri dizanju tijela na visinu:

E p= A=mgh

Ta energija koju ima tijelo u gravitacionom polju naziva se gravitaciona potencijalna energija.
Elastinu potencijalnu energiju ima zategnuta ili sabijena spiralna opruga koja je istegnuta ( ili
sabijena ) za neku vrijednost X. Ona je jednaka radu koji izvri vanjska sila da se opruga istegne ( ili
sabije )

E p= A=

k x2
2

Zadaci za samostalan rad:

1. Dizalica podigne teret mase 1,5 t i pri tome izvri rad od 117,72 kJ. Na koju visinu je dizalica
podigla teret?
9

2. Kolikom kinetikom energijom raspolae automobil mase 600 kg kada se kree brzinom 72 km/h?
3. Auto mase 800 kg kree se brzinom 54 km/h.
a) Kolika mu je kinetika energija?
b) Koliki je rad sile trenja koji zaustavi auto?
c) Kolika je sila koenja, ako se auto zaustavi na putu 5 m?
4. Tijelo mase 1 kg baci se uvis brzinom 40 m/s. Kolika mu je:
a) kinetika energija poslije 1 s kretanja;
b) potencijalna energija poslije 1 s kretanja?
5. S kolikom brzinom se kree automobil mase m 1=2 t ako ima istu kinetiku energiju kao i
projektil mase m2=10 kg koji se kree brzinom v2= 800 m/s?
6. Kamen mase 2 kg. slobodno pada sa visine od 15 m. Kolika e mu biti:
a) kinetika energija poslije prve sekunde slobodnog padanja,
b) potencijalna energija poslije prve sekunde slobodnog padanja?

15.

SNAGA. KOEFICIJENT KORISNOG DJELOVANJA

Snaga ( P) je veliina koja karakterie brzinu vrenja rada . Snaga je brojno jednaka izvrenom radu u
jedinici vremena:

P=

A
t

SI jedinica za snagu je vat ( W )

Odnos izmeu korisnog rada stroja i uloenog rada ( ili korisne snage i uloene snage ) zovemo
koeficijent korisnog djelovanja ( ):

Ak

A 100

ili

Pk

P 100

Kada bismo sav uloeni rad mogli pretvoriti u koristan rad, onda bi koeficijent korisnog djelovanja
bio jednak 100%
Zadaci za samostalan rad:
1. Snaga elektromotora je 150 W. Za koje vrijeme izvri rad od 7,5 kJ?
2. Dizalica podie teret mase 350 kg na visinu 10 m za vrijeme od 9,8 s.
a) Koliku korisnu snagu razvija dizalica?
b) Kolika je snaga dizalice ako je koeficijent korisnog djelovanja dizalice 85%?
10

3. Sa visine 8 m svake sekunde na lopaticu turbine pada 600 kg vode. Stepen korisnog djelovanja
turbine je 70%. Kolika je snaga turbine?

16.

ZAKONI ODRANJA

Sistem predstavlja skup tijela. Sile kojima meusobno djeluju tijela u sistemu nazivaju se unutranje
sile. Sile kojima tijela izvan sistema djeluju na tijela u sistemu nazivaju se spoljanje sile. Izolovani
sistem u mehanikom smislu je sistem na koji ne djeluju nikakve spoljanje sile.
-Zakon odranja impulsa
Zakon odranja impulsa glasi: u izolovanom sistemu ukupan impuls tijela je konstantan:

m v =const .

- Zakon o odranju mehanike energije

Mehanika energija sistema predstavlja zbir kinetike energije tijela koja sainjavaju sistem i
potencijalne energije koju imaju zbog svog meusobnog poloaja.
Z.O.M.E glasi: u izolovanom sistemu ( u odsustvu sile trenja ) ukupna mehanika energija tijela je
konstantna:

E=E k + E p=const .

Koliko se smanji potencijalna energija toliko se povea kinetika energija, a ukupna mehanika
energija ostaje nepromijenjena.
Opti zakon odranja energije glasi: energija se ne moe ni iz ega stvoriti niti unititi. Ona samo
moe prelaziti iz jednog oblika u drugi.

17.

MEHANIKA TENOSTI I GASOVA. PRITISAK

Fluid je zajedniki naziv za tenosti i gasove.

Pritisak je odnos sile i povrine ne koju ta sila djeluje.

p=

F
S

SI jedinica za pritisak je Paskal ( Pa ). U upotrebi je i jedinica bar .

1bar

105 Pa

Razlikujemo: hidrostatiki i atmosferski pritisak.

Hidrostatiki pritisak je pritisak koji vri mirna tenost svojom teinom. Hidrostatiki pritisak se
rauna po relaciji:

p=gh

Hidrostatiki pritisak raste sa dubinom tenosti i ovisi od dubine i od gustine tenosti, a ne zavisi od
oblika posude.
Atmosferski pritisak je pritisak koji vri zrani omota svojom teinom.
Zadaci za samostalan rad:
11

1. Tenost djeluje silom F=40 N na povrinu S=20 cm2. Koliki je pritisak tenosti u Pa, kPa i barima?
2. Cilindrina posuda, koja miruje na horizontalnoj podlozi, ima prenik 15 cm i ukupnu masu 5 kg.
Koliki pritisak vri posuda na podlogu?
3. Koliki je hidrostatiki pritisak na dno rezervoara dubokog 2 m ako je napunjen vodom? Koliki je
ukupni pritisak na dno ako je atmosferski pritisak 1 bar? Izraziti ga u Pa, kPa, MPa i barima.
4. Manometar na plinskoj boci pokazuje 6 bara. Koliki je ukupni pritisak u boci? Atmosferski
pritisak iznosi 105 Pa.
5. Na dubini h=18 m u vodi ukupan pritisak iznosi 2,8 bara. Koliki je atmosferski pritisak?

18.

PRENOENJE DJELOVANJA SILE PRITISKA

Kod vrstih tijela pritisak se prenosi samo u pravcu djelovanja sile.

Paskalov zakon glasi: pritisak se kroz tenosti prenosi na sve strane podjednako. Ova pojava vai i za
gasove.
Na Paskalovom zakonu zasnovan je rad hidrauline prese. Ona se sastoji od dva cilindrina suda
razliitih presjeka

S 1 i S 2 spojenih na donjim krajevima tako da ine spojene sudove.

F1 F2
=
S1 S2
Manjom silom na manju povrinu savlaujemo veu silu na veoj povrini.
Zadaci za samostalan rad:
1. Klip hidrauline dizalice ima povrinu S 1=2000 cm2 i na njemu se nalazi kamion mase 10 t. Kolika
treba da bude povrina manjeg klipa da bi mogli podii kamion silom (na manji klip) F 2=10 N?
2. Prenik manjeg klipa hidrauline dizalice je 2 cm, a veeg 10 cm. Kolika je minimalna sila, koja
djeluje na manji klip, potrebna za podizanje automobila od 1000 kg na veem klipu?

19.
Fp

POTISAK U TENOSTI
Sva tijela potopljena u tenost postaju laka nego izvan tenosti.
Arhimedov zakon glasi: tijelu potopljenom u tenost smanjuje se teina za onoliko
koliko je teka njime istisnuta tenost.
Razlika sila pritiska na donju i gornju povrinu je sila potiska:

F p =F2F 1

mg
Sl.: Sila potiska

F p =gV

Sila potiska usmjerena je navie i smanjuje teinu uronjenog tijela.

Zadaci za samostalan rad:

1. Kolika sila potiska djeluje na komad gvoa, mase 2 kg i gustine 7800 kg/m 3, kada se potopi u
vodu?
2. Komad aluminija ima masu 540 g i gustinu 2,7 g/cm3. Odredi:
a) zapreminu aluminija,
b) teinu aluminija u vazduhu,
c) silu potiska koja djeluje na aluminij u vodi,
d) teinu aluminija u vodi.
12

3. Kamen ima masu 50 kg i gustinu 2500 kg/m3. Kolikom silom moemo drati kamen:
a) u vazduhu,
b) u vodi.
4. Kada se neko tijelo okai o dinamometar, na njegovoj skali se oitava iznos sile F 1=3,2 N, a kada
se potopi u vodu F2=2,5 N. Odredi:
a) masu tijela,
b) silu potiska koja djeluje na tijelo,
c) zapreminu tijela,
d) gustinu tijela.
5. Kamen ija je gustina 2 600 kg/m3 ima teinu G1 = 26 N. Kolika je teina kamena u vodi?

20.

KRETANJE FLUIDA

Za bolje razumijevanje kretanja fluida upoznat emo se sa nekim pojmovima.

Idealan fluid je nestiljiv fluid kod kojeg nema unutranjeg trenja.
Laminarno strujanje je pravilno strujanje fluida bez vrtloga.
Turbulentno strujanje je nepravilno strujanje, naziva se jo i vrtlono. Pri velikim brzinama
laminarno strujanje prelazi u turbulentno.
Stacionarno strujanje je ono strujanje koje se ne mijenja u toku vremena.
Zapreminski protok (Q) predstavlja proteklu zapreminu fluida kroz neki presjek cijevi S, u jedinici
vremena, tj.

Q=

V
=S v
t

Jednaina kontinuiteta glasi: protok u bilo kojem presjeku strujne cijevi je konstantan

S v=const . S 1 v 1=S 2 v 2

Iz nje se zakljuuje da je u uem presjeku cijevi brzina strujanja vea nego u irem.

Bernulijeva jednaina kada je strujna cijev horizontalna glasi: zbir statikog i dinamikog pritiska
na svakom mjestu horizontalne cijevi je konstantan, tj.
2

p+

v
v
v2
=const . p 1+ 1 =p 2+ 2
2
2
2

Kada je strujna cijev na nekoj visini Bernulijeva jednaina glasi: zbir statikog, dinamikog i
visinskog pritiska u bilo kojem presjeku strujne cijevi je konstantan, tj.
2

p+

v
v
v2
+ gh=const . p1 + 1 + g h1= p 2+ 2 + g h2
2
2
2

gdje je:
p- statiki pritisak
13

v2
2

- dinamiki ( brzinski ) pritisak

gh visinski pritisak
Zadaci za samostalan rad:
1. Kroz slavinu iji otvor ima povrinu S=1,2 cm2, istie voda brzinom 1,6 m/s.
a) Koliki je zapreminski protok vode?
b) Koliko e istei vode iz slavine za jednu minutu?
2. Odredi unutranji prenik cijevi ako kroz nju protekne 40 litara vode za jednu minutu, brzinom
1m/s.
3. Iz gumenog crijeva istie voda brzinom 8 m/s. Ako pritisnemo crijevo tako da se povrine presjeka
smanji dva puta, kolika e biti brzina isticanja vode?
4. U irem dijelu horizontalne cijevi voda se kree brzinom v 1=8 m/s, a u uem dijelu brzinom v 2=15
m/s. Koliki je statiki pritisak u uem dijelu cijevi ako je u irem dijelu cijevi p 1=1 bar?
5. Horizontalna cijev ima iri dio iji je presjek S1=20 cm2 i ui dio iji je presjek S2=10 cm2. Razlika
statikih pritisaka u irem i uem dijelu cijevi iznosi p 1-p2=10000 Pa. Kolika je brzina strujanja
vode u irem, a kolika u uem dijelu cijevi?
6. Unutranji prenik vodovodne cijevi iznosi 2 cm, a brzina strujanja 60 cm/s. Odredi:
a) zapreminski protok vode,
b) koliko litara vode protekne za 1 h?

21. MOLEKULARNA FIZIKA

Teorija koja tumai svojstva i stanje supstance na osnovu molekularnog sastava i kretanja zove se
molekularno kinetika teorija. Dalton i Avogadro dali su osnove molekularno kinetike teorije
supstance. Uvodi se veliina koliina supstance (n) koja predstavlja broj molova. Mol je koliina
supstance sistema koji sadri toliko elementarnih jedinki koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika
C 12. Za bilo koju supstancu koliina supstance 1 mol sadri uvijek jednak broj estica, taj broj je
prirodna konstanta i naziva se Avogadrova konstanta (NA), ona iznosi 6,0221023 mol-1. Koliina
supstance (n) je proporcionalna masi supstance odnosno broju jedinki:

n=

m N
=
M NA

Molarna masa je masa koliine supstance od 1 mola.

Zadaci za samostalan rad:
1. Broj molekula vazduha u nekoj posudi iznosi 2,641024. Kolika je masa vazduha? M=29 g/mol
2. Zapremina vazduha u uionici pri standardnim uslovima, iznosi 200 m 3. Kolika je masa vazduha i
koliko molekula vazduha ima u uionici? M=29 g/mol.
3. Masa nitrogena iznosi 56 g. Koliko ima molekula nitrogena? M=28 g/mol.

22.

IDEALAN GAS

Molekuli gasa se haotino kreu i meusobno elastino sudaraju. Model gasa kod kojeg je zapremina
molekula zanemarljiva u odnosu na zapreminu gasa i kod kojeg se potpuno zanemaruje
meudjelovanje molekula zove se idealan gas. Pritisak idealnog gasa dat je izrazom:

p=

v
3

14

Zadaci za samostalan rad:

Koliki je pritisak gasa u sudu zapremine 3 dm 3, ako je masa gasa 10 g, a srednja brzina kretanja
molekula 500 m/s?
2. Kolika je srednja brzina kretanja molekula gasa ija je masa 6 kg i koji zauzima 5 m 3 kod pritiska
2 bara?
3.
U posudi zapremine V=100 l i pod pritiskom p=4 kPa nalazi se idealan gas ija je srednja
brzina kretanja molekula 122,5 m/s. Odredi:
a) gustinu gasa,
b) masu gasa.
1.

23.

OPTA JEDNAINA STANJA IDEALNOG GASA

Tri veliine koje opisuju stanje gasa su: zapremina (V), pritisak (p) i temperatura (T), i ove tri veliine
nazivaju se veliine stanja gasa. Jednaina koja povezuje sve tri veliine stanja gasa naziva se
jednaina stanja idealnog gasa:

pV
=const .
T

Vrijednost konstante zavisi od koliine gasa. Za koliinu gasa n=1 mol vrijednost konstante iznosi
8,31 J/molK i naziva se univerzalna gasna konstanta ( R ).
Jednaina stanja idealnog gasa dobija oblik:
pV = nRT
gdje je : n proizvoljna koliina gasa
Zadaci za samostalan rad:
1. Kolika masa vazduha zauzima zapreminu 150 l pri teperaturi 15C i pritisku 150 kPa? M=29
g/mol.
2. Odredi molarnu masu i relativnu molekulsku masu gasa ako 0,686 dm 3 tog gasa, pri temperaturi
27C i pritisku 80 kPa ima masu 0,748 g.
3. Koliki broj molekula ima u jednom litru idealnog gasa pri temperaturi 20C i pritisku od jednog
bara?
4. Koliku zapreminu zauzima 1 g gasa butana na temperaturi 20C i pritisku 115 kPa? M=58 g/mol.

24.

IZOPROCESI

Ako jedna od veliina koja karakterie stanje gasa ostaje nepromijenjena onda imamo izoprocese.
a) Izotermiki proces ( T = const.)
pV = const. p1V1=p2V2
Proizvod pritiska i zapremine odreene koliine gasa na stalnoj temperaturi ostaje konstantan (Bojl
Mariotov zakon)
Grafiki prikaz izotermikog procesa u pV dijagramu:
15

V
Uoava se da smanjenjem zapremine raste pritisak i obrnuto.
b) Izobarski proces ( p = const.)

V V
V
=const . 1 = 2
T
T 1 T2

Odnos zapremine i apsolutne temperature na stalnom pritisku je konstantan (Gay Lussacov zakon)
Grafiki prikaz izobarskog procesa u VT dijagramu:
V

T
Uoava se da pritisak gasa pri stalnoj zapremini linearno raste sa temperaturom.
c) Izohorski proces ( V = const.)

p
p
p
=const . 1 = 2
T
T1 T2

Odnos pritiska i apsolutne temperature gasa pri stalnoj zapremini je konstantan (Charlesov zakon).
Grafiki prikaz izohorskog procesa u pT dijagramu:
V

T
Uoava se da pritisak pri stalnoj zapremini linearno raste sa temperaturom.
Zadaci za samostalan rad:
1. Zapremina idealnog gasa na temperaturi T1=273 K iznosi 20 dm3. Kolika e biti zapremina gasa na
temperaturi 75C, ako se pri tome ne mijenja pritisak?
2. Do koje temperature treba zagrijati neki gas pri stalnom pritisku da bi njegova zapremina postala
dva puta vea od zapremine koju gas ima na 0C?
3. Gas se nalazi u zatvorenoj posudi na temperaturi 5C i pritisku 150 kPa. Koliki e biti pritisak u
posudi na temperaturi 300 K?
4. Izvjesna koliina gasa zauzima zapreminu V 1=2 l kod pritiska 1 bar. Pri kojem pritisku e
zapremina gasa iznositi 400 cm3? Temperatura gasa se ne mijenja.
5. U cilindru sa pokretnim klipom nalazi se pod pritiskom p 1=0,1 MPa idealan gas. Koliki e biti
pritisak gasa ako se njegova zapremina izotermikim sabijanjem smanji na prvobitne
zapremine?

25.

KOLIINA TOPLOTE

Koliina toplote je mjera za promjenu unutranje energije Q = U. Koliina toplote koju neko tijelo
zagrijavanjem primi ili hlaenjem preda jednaka je proizvodu mase tijela, promjeni temperature i
specifinog toplotnog kapaciteta:
16

Q = mct
SI jedinica za koliinu toplote je Dul ( J )
Specifini toplotni kapacitet je fizikalna veliina koja pokazuje koliku koliinu toplote treba dovesti
tijelu mase 1 kg da bi mu se povisila temperatura za jedan stepen.

c=

Q
mt

Za odreivanje specifinog toplotnog kapaciteta sluimo se kalorimetrom sa

vodom (slika), koji se sastoji od posude malog toplotnog kapaciteta koji je dobro
toplotno izolovan od okoline.
Toplotni kapacitet C jednak je proizvodu mase tijela i specifinog toplotnog
kapaciteta:
C = mc
Jednaina toplotne ravnotee :
Q2 =Q1 m2c2( t2-ts) = m1c1( ts-t1)
Sl.: Kalorimetar sa vodom
ts- temperatura ravnotenog stanja

26.
VRSTIH TIJELA I TENOSTI

TERMIKO IENJE

a) Linearno irenje
Linearno irenje se sastoji od poveanja zapremine tijela, tj. od irenja u svim pravcima. Ako je l 0
duina ipke na temperaturi 0 0C. Izduenje l proporcionalno je njenoj poetnoj duini i temperaturi
do koje se ipka zagrijala.

l=l 0 t

gdje je: termiki koeficijent linearnog irenja, zavisi od vrste materijala.

Duina ipke na temperaturi t e biti:

l=l 0 + l l=l 0 ( 1+t )

b) Povrinsko irenje
Povrinskim irenjem nazivamo irenje tijela koje ima dvije dimenzije izrazito velike u odnosu na
treu (ploe, listovi, ...).

S=S 0 ( 1+ t )
gdje je: S0 (m2) povrina ploe na 0 0C , S (m2) povrina ploe na t,

2 ( 1/ 0C ) - termiki

koeficijent povrinskog irenja.

c) Zapreminsko irenje
Tijela se u principu ire zapreminski.
Promjena zapremine sa temperaturom predstavlja se relacijom:

V =V 0 ( 1+t )
gdje je: V0 zapremina na 0 0C, V zapremina na temperaturi t, termiki koeficijent zapreminskog
irenja, zavisi od vrste materijala i tri puta je vei od koeficijenta linearnog irenja.
=3
Zadaci za samostalan rad:
1. elina konstrukcija ima, na temperaturi 0C, duinu l0=75,00 m. Odredi:
a) duinu konstrukcije na temperaturi 40C,
b)-35C. Kolika je razlika duina ljeti i zimi? =1,210-5 1/C
2. Na temperaturi 0C eljezna kugla ima zapreminu 800 cm3. Izraunaj njenu zapreminu na 200C.
17

3.

Na temperaturi t2=30C povrinabakarne ploe iznosi 10000 cm2. Kolika e biti povrina ploe na
temperaturi t1=-20C?

27.
PRVI ZAKON TERMODINAMIKE

RAD I TOPLOTA.

Unutranja energija se moe promjeniti i radom. Naunik Dul je tano izmjerio koliki rad treba
izvriti da se 1kg vode zagrije za jedan stepen. Taj rad iznosio je 4189 J i nazvan je mehaniki
ekvivalent toplote.
Prvi zakon termodinamike galsi: Dovedena koliina toplote sistemu ide na poveanje njegove
unutranje energije i vrenja rada na savlaivanje vanjskih sila.
Q = U + A

28.
GASA PRI IZOBARSKOM IRENJU

RAD

Gasu se dovodi neka koliina toplote. Gas se iri, podie klip cilindra i pri tome
izvri rad ( slika). Ako se irenje vri pri stalnom pritisku, pri emu je poetna
zapremina suda V1, a krajnja V2 onda je rad gasa:
A = p(V2 V1) = pV

Sl.: Rad gasa

Zadaci za samostalan rad:

1. Idealan gas, u nekom sudu sa pokretnim klipom, primi koliinu toplote od 2 kJ i pri tome izvri
rad od 350 J. Za koliko se poveala njegova unutranja energija?
2. Koliki rad izvri idealan gas kada mu se uz konstantan pritisak od 101 kPa povea zapremina od 1
l do 12 l?
3. Koliki rad izvri gas irei se pri stalnom pritisku od 12 bara? Klip cilindra povrine 0,025 m 2
pomjeri se za 60 cm.
4. Nekom gasu, koji se nalazi u sudu zapremine 3 l i pod stalnim pritiskom 100 kPa, povea se
termodinamika temperatura tri puta. Koliki rad izvri gas?
5. Idealnom gasu, pri stalnom pritisku, dovedemo koliinu toplote od 30 MJ. Pri tome se unutranja
energija gasa povea za 20 MJ. Koliki je rad pri tome izvrio gas?
6. Na temperaturi 20C gas nitrogen ija je masa 7 g, nalazi se pod pritiskom 200 kPa. Nakon
zgrijavanja pri stalnom pritisku zapremina gasa je 12 l.
a) koliki je rad izvrio gas?
b) Kolika je dovedena koliina toplote ako se unutranja energija gasa poveala za 3 kJ?
M=28 g/mol.
7. Na temperaturi 0C idealni gas ima zapreminu 3 l i nalazi se pod pritiskom 1 bar. Gas se zagrije i
iri, pri stalnom pritisku i pr tome izvri rad od 150 J.
a) Kolika je zapremina gasa nakon irenja?
b) Kolika je temperatura gasa nakon irenja?

18

29.
PROCES. DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE

ADIJABATSKI

Adijabatski proces je proces koji se odvija bez razmjene toplote sa okolinom Q = 0.

Uvrtavanjem ovog uslova u prvi zakon termodinamike Q = U + A , slijedi 0 = U + A, slijedi
A
= -U.
Znak minus znai da pri adijabatskom procesu sistem vri rad na raun smanjenja unutranje energije.
Stepen korisnog djelovanja toplotne maine je odnos dobivenog rada i unutranje toplote:

A
Q1

Carnot je dokazao da stepen korisnog djelovanja toplotne maine zavisi samo od razlike temperatura
toplog i hladnog rezervoara, a ne i od vrste radne supstance:

T 1T 2
T1

gdje je: T1 temperatura toplog rezervoara, T2 temperatura hladnog rezervoara

Drugi zakon termodinamike galsi: Koristan rad se moe dobiti samo kad toplota prelazi da tijela vie
temperature na tijelo nie temperature.
Drugi zakon termodinamike ukazuje da su gotovo svi procesi u prirodi jednosmjerni i nepovratni
(ireverzibilni). Toplotni procesi uvijek tee ravnotenom stanju izjednaavanu temperature.

19

LITERATURA
1. Dr Ahmed oli:FIZIKA za 1. razred srednjih kola, Tuzla, 2001
2. Dr Ahmed oli Bego Mehuri:Zadaci i ogledi iz FIZIKE za 1. razred tehnikih i srodnih
kola,Tuzla, 2000

20