104

Mirela Slukan Alti - PRIRODNI I KULTURNI PEJZAI POKRJA U MLETAKIM KATASTRIMA

PRIRODNI I KULTURNI PEJZAI POKRJA

U MLETAKIM KATASTRIMA 1709./1711.
NATURAL AND CULTURAL LANDSCAPES OF KRKA REGION
BASED ON VENETIAN CADASTRE FROM 1709/1711.
Mirela Slukan Alti
Institut drutvenih znanosti
Ivo Pilar
Maruliev trg 19
HR, 10000 Zagreb
Republika Hrvatska
mirela.altic@zg.t-com.hr

Primljeno / Recieved: 17. 2. 2008.

Prihvaeno / Accepted: 22. 10. 2008.
Rad ima dvije pozitivne recenzije
Izvorni znanstveni rad
Original scientific paper
UDK/UDC: 930.2:528.44 (497.5-3 Dalmacija) 1709/1711

Saetak
Autorica na temelju dosad neobjavljenih arhivskih izvora analizira promjene u prirodnom
i kulturnom pejzau Pokrja, nastale kao rezultat kolonizacije toga dijela Dalmatinske
zagore nakon osloboenja od Osmanlija. Podaci to nam ih pruaju mletaki katastri,
nastali za podruje Skradinskog, ibenskog i Kninskog teritorija od 1709. do 1711. godine,
omoguuju nam detaljan uvid u spomenuti prostor u prijelomnom razdoblju njegove ponovne
kolonizacije. Katastar Pokrja, formiran s ciljem ponovne uspostave mletake vlasti nad
osloboenim teritorijima, omoguava nam vrlo detaljan uvid u demografske, zemljine i
gospodarske promjene koje su nastupile obnovom naseljenosti toga kraja, a koje su rezultirale
snanom transformacijom prirodnog i kulturnog pejzaa toga dijela Dalmatinske zagore.
Pritom autorica osobito valorizira vrijednost mletakih katastarskih karata pojedinih okruga,
koje predstavljaju svojevrsni zemljino-demografski sumarnik s prikazom svih naselja te
iscrpnim statistikim tabelama koje dokumentiraju demografske odnose, gospodarsku osnovu
naselja, nain koritenja povrina (udjeli obradivih i neobradivih povrina, udjeli pojedinih
kultura) te agrarnu gustou naseljenosti za svako pojedino naselje.

Kljune rijei: prirodni pejza, kulturni pejza, mletaki katastar, Dalmacija, 18. stoljee
Key words: natural landscape, cultural landscape, Venetian cadastre, Dalmatia, 18th century
Morejski rat i nakon njega - razdoblje prijelomnih promjena
U svim mletako-osmanskim ratovima u Dalmaciji dolazilo je do seobe stanovnika s
osmanskog podruja na mletaki teritorij. Tijekom Kandijskog rata, kada je pojas mletakog
teritorija u Dalmaciji jo uvijek bio vrlo uzak, na njega je prelo oko 10.000 Morlaka,
uglavnom kolonizirajui rubna podruja mletake Dalmacije. No, zbog male povrine posjeda
Mleani nisu mogli primiti sve podanike koji su eljeli prijei s osmanskog na mletaki
teritorij (Stanojevi, 1962.; 111). U tom se smislu situacija bitno promijenila tek Morejskim
ratom kada je Venecija prvi put znatno proirila povrinu svojih posjeda u Dalmaciji. irok
EKONOMSKA I EKOHISTORIJA

Volumen 4, Broj 4, str. 104 - 114

Ekonomska i ekohistorija

Mirela Slukan Alti - PRIRODNI I KULTURNI PEJZAI POKRJA U MLETAKIM KATASTRIMA

105

pojas plodnih povrina i naputenih naselja valjalo je naseliti novim stanovnitvom koje
e ujedno braniti novosteeno podruje od Osmanskog Carstva. Naseljavanje Dalmacije
izbjeglicama s osmanskog teritorija bilo je tako intenzivno da je ve do kraja 1685. godine
na mletaki teritorij prelo oko 25.000 ljudi (taj broj najvjerojatnije ukljuuje i stanovnitvo
koje su Mleani ovdje zatekli iz vremena osmanske uprave). Na podruje Pokrja najvei je
broj stanovnika dolazio iz Rame i Hercegovine. Tako je 1689. godine s podruja Glamoa
u Petrovo polje doseljeno 12.000 ljudi, od kojih je 400 bilo sposobno nositi oruje. Sljedee
godine, 1690., dolazi jo 400 osmanskih podanika iz sela Zlatine i Rastaka (Stanojevi, 1962.;
121). Prelaskom na mletaku stranu obitelji Morlaka dobivale su zemlju na koritenje, a
zauzvrat su stupale u vojnu slubu kao krajinici mletake krajine. Dakako, uz novonaseljeno
morlako stanovnitvo na tom se podruju zadrao i odreen broj starosjedilaca koji su
nakon potiskivanja Osmanlija priznali mletaku vlast. Uz to, dio stanovnitva inili su i
povratnici koji su tijekom ratova izbjegli prema obali i otocima, a sada su se vraali u svoju
staru postojbinu. Tako je tijekom Morejskog rata formiran novi sloj stanovnitva koje je
naselilo stara naselja oko Krke. Kako je velik dio novodoseljenog morlakog stanovnitva
bio pravoslavne vjeroispovijesti, ovom se kolonizacijom poela mijenjati ne samo slika ope
naseljenosti, nego i konfesionalni sastav stanovnitva.

Vojno-teritorijalna i porezna organizacija nove steevine

Podruje Pokrja nakon ponovne uspostave mletake vlasti bilo je podijeljeno na tri
teritorijalne jedinice: ibenski, Skradinski i Kninski teritorij. To su bile upravne i vojne jedinice
koje su ujedno bile i osnova za organizaciju katastra. Njihove su granice rezultat pomnog
planiranja mletakih vlasti u svome nastojanju odravanja kontrole nad novosteenim
podrujem. Naime, osnovu te novouspostavljene teritorijalne organizacije inili su teritoriji
i kotarevi podijeljeni na serdarije - vojne ustrojbene jedinice kojima su na elu bili serdari,
a koji su inili temelj organizacije mletake Dalmacije u vrijeme ratnih operacija protiv
Osmanlija. Nakon osloboenja tih teritorija i njihove reinkorporacije u mletaku Dalmaciju,
takva razdrobljenost teritorija na velik broj morlakih glavara Veneciji je oteavala kontrolu
nad svojim krajitem, pa je organizacija veih teritorijalnih jedinica s po nekoliko serdarija
predstavljala pokuaj kakve-takve centralizacije vlasti.
Podruje izmeu ikole i Knina, koje je u srednjem vijeku pripadalo Kninskoj upaniji, u
novoj je teritorijalnoj organizaciji mletake Dalmacije inio Kninski teritorij koji je kao zasebna
upravno-teritorijalna i vojna jedinica osnovan u rujnu 1688. godine, dakle odmah nakon
osloboenja Knina. Sastojao se od Kninske i Drnike serdarije (njima se 1694. pridruila
Vrlika, a 1718. i serdarija Plavno). Istodobno je dio zalea izmeu brda Trtar i rijeke ikole
(tonije, malo junije od nje), koji je prije prodora Osmanlija pripadao ibenskom kotaru,
vraen u sastav te upravno-teritorijalne jedinice kao zasebna serdarija. Podruje Pokrja
zapadno od Krke uklopljeno je, pak, u Zadarski kotar koji se dijelio na tri jedinice: gornji
kotar (Bukovica), srednji kotar (Ravni kotari) na ijem su elu bili serdari te donji kotar na
ijem je elu bio guvernator (Grgi, 1962.; 252). Iako se na taj nain nastojala potovati
EKONOMSKA I EKOHISTORIJA

Volumen 4, Broj 4, str. 104 - 114

106

Mirela Slukan Alti - PRIRODNI I KULTURNI PEJZAI POKRJA U MLETAKIM KATASTRIMA

povijesna pripadnost odreenih podruja teritorijalnim jedinicama uspostavljenima prije

prodora Osmanlija, ovakvo okrupnjivanje teritorijalnih jedinica imalo je prvenstveno funkciju
smanjivanja samouprave morlakih starjeina te osiguravanje to bolje kontrole vojne moi
na podruju Dalmacije.

Formiranje mletakog katastra nove steevine

kao sustava kontrolirane kolonizacije
Morlaci su, doavi u Dalmaciju, isprva samoinicijativno zauzimali tek osloboeno
zemljite. Zbog neizvjesnosti krajnjeg ishoda rata Venecija nije odmah izvrila izmjeru i
parcelaciju novosteenog zemljita. Problem razdiobe rijeila je privremeno kolektivnim
investiturama za pojedina sela tako to su se odreivale granice podruja koja su mogli
naseljavati, a unutar tih granica podjelu su vrili oni sami. Morlaci su zauzvrat postali mletaki
vojni obveznici te su plaali 1/10 poljoprivrednih prinosa. Svako selo inilo je etu, bandiru
pod zapovjednitvom harambae, ime je uspostavljena poljoprivredna proizvodnja vojnolenskog tipa s odrazom na upravni sustav (krajina). Venecija je time dobila motiviranu
krajiku vojsku, ali i nove porezne obveznike kao znaajno vrelo sve oskudnijih dravnih
prihoda.
Procjenjuje se da se do kraja Morejskog rata u Dalmaciju doselilo ukupno oko 30.000
doseljenika, poglavito Morlaka (Stanojevi, 1962.; 128). Dolazak velikog broja morlakog
stanovnitva na jo uvijek relativno uzak obalni pojas Dalmacije rezultirao je nedostatkom
obradive povrine i panjaka, ime je dodatno zaotrena ve ionako teka agrarna kriza.
Agrarna prenaseljenost Dalmacije dosegnula je nakon Morejskog rata takve razmjere da je
nova agrarna reforma postala neizbjena. Takva reforma nuno je traila zemljine evidencije
nove steevine. Naime, ve tijekom rata Mleani su se alili na oteano ubiranje desetine.
Osobito je to bio sluaj na podruju nove steevine gdje se morlako stanovnitvo opiralo
plaanju poreza. Problem je bio tim vei to zbog velike mobilnosti Morlaka Mleani nisu imali
pouzdane podatke o njihovim naseljima i stvarnim prihodima. Zbog takve situacije donesena
je odluka o hitnoj potrebi popisa stanovnika i zemlje svih novoosloboenih teritorija.
Osnivanje katastra nije bilo nuno radi zbog ubiranja poreza. Da bi osigurali novoosvojena
podruja, Mleani su morali barem donekle stabilizirati nomadska morlaka plemena koja su
ivjela u pograninom podruju Dalmacije. Stoga generalni providur Girolamo Cornaro ve
1689. godine donosi odluku da se svi Morlaci nastanjeni ratrkano po poljima, imaju naseliti
u stalnim okupljenim selima s organiziranom vojnom upravom, a da se stanovnitvo upie

Takva reorganizacija mletakog krajikog prostora bila je popraena i odgovarajuim promjenama izbornih postupaka
glavara krajinika. Tako je serdare, koje su na poetku birali harambae, a generalni providuri samo potvrivali, sada izravnim
imenovanjem birao generalni providur, ime je Mletaka Republika nastojala to bolje kontrolirati nemirno podruje vlastitog
krajita (Slukan Alti, 2007.; 64).

Investiture nisu uvijek dobivali samo Morlaci. Dio zemljita na koritenje su dobili i okolni starosjedioci - teaci (Slukan Alti,
2003.; 70 - 72).

Kao posljedica kroninog nedostatka plodne zemlje, Morlaci su esto uzimali u zakup zemljite s osmanske strane granice.


EKONOMSKA I EKOHISTORIJA

Volumen 4, Broj 4, str. 104 - 114

Ekonomska i ekohistorija

Mirela Slukan Alti - PRIRODNI I KULTURNI PEJZAI POKRJA U MLETAKIM KATASTRIMA

107

u popise harambaa. U tu je svrhu cijelo podruje nove steevine proglaeno dravnom

imovinom, koje je onda dodjeljivano novim korisnicima - Morlacima, sve s ciljem da ih se
to vie vee uz zemlju i sjedilaki nain ivota. Dodjela zemlje investiturama osobito je bila
esta na podruju Drnia i Knina, o emu je sauvan zasebni popis obitelji i opis dodijeljenih
zemalja.
Tako se odmah nakon zavretka rata te ustanovljavanja nove granine linije poelo
s formiranjem katastarskih evidencija za podruje nove steevine. Najvei dio radova
na uspostavi katastra nove steevine zavren je izmeu 1709. i 1711. godine, u vrijeme
generalnog providura Vincenza Vendramina. Tada je uspostavljen katastar Zadarskog
(Contado di Zadra) kotara, ibenskog i Skradinskog (Territorio Sebenico e Scardona) te
Sinjskog (Territorio di Sign) i Kninskog (Territorio di Knin) teritorija. Istodobno s dodjelom
investitura i izradom katastra izvren je i popis stanovnika novog teritorija. Tako je Mletaka
Republika dobila vrlo detaljan uvid u demografske, zemljine i gospodarske odnose na
podruju nove steevine.
Nakon izrade detaljnih katastarskih evidencija za svaki su okrug sastavljene pregledne
karte, svojevrsni zemljino-demografski sumarnici koji su prikazivali sva naselja te odnos
obraenog i neobraenog zemljita. Sastavni dio svake takve karte bila je i tablica koja je
donosila iscrpne statistike podatke o demografskim odnosima (broj obitelji, mukaraca,
ena, muke i enske djece, vojnika), stonom fondu (broj konja, volova, krava, teladi) te o
obraenosti i udjelima pojedinih poljoprivrednih kultura.

Skradinski, ibenski i Kninski teritorij

u mletakom katastru iz 1709./1711. godine
Situaciju Skradinskog i ibenskog teritorija prikazuje karta pod naslovom Territorio
di Scardona e Sebenico, koju je 1709. godine izradio mletaki kartograf Giuseppe Juster.
Izraena u mjerilu 1:42600, karta prikazuje sva naselja i nain koritenja zemljita spomenutog
podruja nakon Morejskog rata. Kako se radi o sumarniku katastarske izmjere, osim to
predstavlja dotad najdetaljniji prikaz donjeg Pokrja, tu kartu, osim krupnog mjerila, odlikuje
i velika tonost jer se temeljila na originalnoj izmjeri terena. Tonost karte najbolje se ogleda
u prikazu same rijeke Krke koja dotad nije bila kartirana u ovako krupnom mjerilu i s toliko
detalja. Osim kanala Sv. Ante, ibenskog bazena i uvale Zaton, koje je dobro poznavao i
Koluni, sada prvi put vidimo detaljnije prikazana jezera rijeke Krke. Prukljansko jezero prvi






Dravni arhiv Zadar, Spisi generalnog providura G. Cornara, sv. I.

Usp. fond mletakog katastra, br. 21, Dravni arhiv Zadar.
Usp. fond mletakog katastra, br. 4-14, Dravni arhiv Zadar.
Opirnije o povijesti mletakog katastra u Dalmaciji usp. Slukan Alti, Mirela (2001.): Povijest mletakog katastra Dalmacije
(Morlaci u mletakim katastarskim izvorima). Arhivski vjesnik, br. 43, Hrvatski dravni arhiv, Zagreb, 2001., str. 139 - 155.

Povrine su izraavane u padovanskim kampima. Jedan padovanski kamp (Campo Padovano) iznosi 3659 m2, dijeli se na etiri
kvarte, a jedna kvarta iznosi 210 tavola (Ungarov, 1992.; 381).

Puni naslov karte glasi Disegno topografico del Territorio di Scardona, e Sebenico nel nuovo aquisto della Ser. Rep. di Ven
fato per comando dell Ill. Et Ecc. Sog. Vincenzo Vendramin. Kartografska zbirka Ratnog arhiva u Beu, sign. B-IX-c-587.



EKONOMSKA I EKOHISTORIJA

Volumen 4, Broj 4, str. 104 - 114

108

Mirela Slukan Alti - PRIRODNI I KULTURNI PEJZAI POKRJA U MLETAKIM KATASTRIMA

Katastarska karta Skradinskog i ibenskog teritorija iz 1709. godine

je put oznaeno sa svojim brojnim uvalama i rtovima (jasno se istiu Otri rt, Otrica i rt
Pelua). Sjeverno od Skradina vidimo karakteristini poluotok sa uria brdom, a nasuprot
utoka ikole prvi je put oznaena duboka uvala Podbare. I prikaz Visovakog jezera
sada je dobio realnije obrise. Jezersko proirenje Visovca uz zapadnu obalu odnosi se na
podruje Polje koje je zbog svojega niskog poloaja esto plavljeno, pretvarajui se u uvalu
Visovakog jezera. U sredini jezera oznaen je otok Visovac s franjevakim samostanom, na
koji su se franjevci nakon progona vratili jo u vrijeme osmanske vlasti, sedamdesetih godina
17. stoljea, pa se nakon Morejskog rata i podruje samostana prvi put nakon vie stoljea
nalo pod mletakom vlau.
Sukladno namjeni karte, najveu pozornost autor je posvetio prikazu naina koritenja
povrina. Pritom valja napomenuti da je katastarska izmjera, temeljem koje je nastala i ova
pregledna karta, obuhvatila samo novoosloboeni teritorij. Dijelovi Skradinskog i ibenskog
teritorija koji su i prije bili pod mletakom upravom (tzv. stara steevina), takoer su
naznaeni na karti (smeom bojom), ali bez detaljnijeg prikaza terena i naselja.
Iz spomenute karte moemo vidjeti da su uglavnom naseljena podruja plodnih polja.
Naime, veina naselja smjetena je na rubovima plodnih povrina kako bi iskoristivost
plodnog tla bila to vea. Zahvaljujui takvom poloaju, poljoprivredna zemljita nalaze se tik
uz naselja (obraene povrine na karti su oznaene utom bojom). To su uglavnom zemljita
koja su Morlaci investiturama od mletakih vlasti dobili na koritenje i obradu. Dio naselja i
zemljita sjeverozapadno od Skradina (Dubravice, Bratikovci, Sonkovi Vaane, Velika Glava,
Rupe) nalazila su se u posjedu skradinskih kanonika (oznaeno ljubiastom bojom). Iako je
EKONOMSKA I EKOHISTORIJA

Volumen 4, Broj 4, str. 104 - 114

Ekonomska i ekohistorija

Mirela Slukan Alti - PRIRODNI I KULTURNI PEJZAI POKRJA U MLETAKIM KATASTRIMA

109

velik dio obradivih povrina u krkim poljima bio obraivan, najvei dio povrina inile su
ume i panjaci (na karti su oznaeni sivo-plavom bojom), odnosno neobraene povrine.
Na karti su, osim naina koritenja povrina, prikazana i sva naselja ibenskog i
Skradinskog teritorija. Usporeujui raspored i imena naselja s naseljima Pokrja iz razdoblja
kasnog srednjeg vijeka, moemo zakljuiti da kolonizacija novog stanovnitva, do koje je
ovdje dolazilo, nije rezultirala osnivanjem novih naselja, nego poglavito naseljavanjem starih.
Naime, gotovo sva naselja koja na ovom podruju nalazimo 1709. godine, spominju se i u
srednjovjekovnim izvorima. Izuzetak ini samo nekoliko novijih naselja patronimikih imena,
nastalih vjerojatno tek krajem 16. ili poetkom 17. stoljea, kao to su Mirlovi Zagora,
Pakovo Selo i moda Radoni10. Promjene u naseljenosti i sastavu stanovnitva Pokrja
vidljive su tek na razini zaselaka pojedinih sela. Naime, sela Pokrja su tijekom ranoga
novog vijeka uglavnom zadrala svoja stara imena, no zaseoci koji su stvarani kolonizacijom
novog, morlakog stanovnitva dobivali su nova, patronimika imena, po obiteljima koja
su ih naseljavala. Ta imena novih stanovnika poznata su nam iz katastra, odnosno popisa
stanovnitva koji je proveden 1709. godine. Istodobno su kao skupna imena zaselaka zadrana
stara imena sela. Tako se, primjerice, sauvalo ime srednjovjekovnoga sela Pokrovnik koje
se 1709. godine sastojalo od zaselaka Copia, trkalja, Lucia i Menuia, obitelji koje su ih
naselile. Slina je situacija i s ostalim selima Skradinskog i ibenskog teritorija, ukljuujui i
ona patronimikog imena (tako se, npr., zadralo ime sela Radoni, iako ve 1709. u selu nije

Prirodni i kulturni pejzai podruja oko ikole na katastarskoj karti iz 1709. godine
10

Dio autora smatra da je selo Radoni ustvari srednjovjekovno selo Radiani.

EKONOMSKA I EKOHISTORIJA

Volumen 4, Broj 4, str. 104 - 114

110

Mirela Slukan Alti - PRIRODNI I KULTURNI PEJZAI POKRJA U MLETAKIM KATASTRIMA

Dio statistike tabele Skradinskog i ibenskog teritorija s pripadajue katastarske karte iz 1709. godine

ivio niti jedan Radoni). Svi posjednici zemljita na podruju nove steevine temeljem ovog
katastra duni su bili dravi davati desetinu, besplatno kuluiti i sluiti u vojnim jedinicama
koje su, kao i na podruju stare steevine, osnovane na teritorijalnom principu (bandiere).
Zemlju nisu mogli prodavati, a nasljeivali su je samo muki potomci. Tako je temeljem
katastra iz 1709. godine morlako stanovnitvo definitivno i kompaktno naseljeno na tlu
nekadanjega srednjovjekovnog hrvatskog stanovnitva.
Uvidom u spomenutu kartu, ali i u statistike podatke koje sadri, moemo vidjeti da
je, s obzirom na osobine krkog terena na kojemu je mogunost obrade zemlje ograniena
na zone krkih polja, naseljenost jo uvijek bila razmjerno niska. Na cijelom podruju nove
steevine Skradinskog i ibenskog teritorija 1709. godine ivjelo je 4426 stanovnika ili 642
obitelji (prosjena obitelj imala je sedam lanova). Na tom su podruju bila 52 naselja, od
kojih je 45 bilo naseljeno. Pritom se zapaaju odreene razlike u naseljenosti ibenskog
i Skradinskog teritorija. Na podruju nove steevine ibenskog teritorija, koja se nalazila
istono od rijeke Krke, ivjelo je samo 1913 stanovnika ili 315 obitelji, to znai da je jedna
obitelj u prosjeku imala est lanova. Za usporedbu, na istom je podruju do 1991. godine
(kada je depopulacija dosizala visoke stope) ivjelo vie od 10.000 stanovnika. Zanimljiva je i
distribucija stanovnika po naseljima. Na ibenskom teritoriju dominirala su sela srednje veliine
(prosjean broj stanovnika jednog sela iznosi 80). No, na tom je podruju karakteristina i
pojava nekoliko izrazito velikih sela. Prije svega, misli se na sela s vie od 250 stanovnika kao
to su Danilo Biranj s 457, Mirlovi Zagora s 465, Raslina s 318 i Sedrami s 288 stanovnika.
Istodobno je na Skradinskom teritoriju, koji se prostirao zapadno od rijeke Krke, ivjelo 2513
stanovnika ili 327 obitelji, pa je prosjena veliina obitelji bila neto vea (7,7 lanova po
obitelji). Ako se tome dodaju i crkveni posjedi (Dubravice, Bratikovci, Sonkovi, Vaane,
Velika Glava, Rupe i Skradin11) iji broj stanovnika ovdje nije iskazan, moemo zakljuiti da je
nova steevina Skradinskog teritorija bila znatno gue naseljena od ibenske nove steevine.
11

Skradin je u to vrijeme bio razmjerno malo naselje. Procjenjuje se da u drugoj polovici 18. stoljea nije imao vie od 400
stanovnika, to znai da je u vrijeme nastanka katastra iz 1709. godine vjerojatno imao manje od 300 stanovnika (Soldo, 1991.;
161).

EKONOMSKA I EKOHISTORIJA

Volumen 4, Broj 4, str. 104 - 114

Ekonomska i ekohistorija

Mirela Slukan Alti - PRIRODNI I KULTURNI PEJZAI POKRJA U MLETAKIM KATASTRIMA

111

Nadalje, zbog neto gue naseljenosti na desnoj obali Krke naselja su bila neto vea, pa
sela u prosjeku imaju oko 120 stanovnika. Najvea je koncentracija stanovnitva bila u selima
srednje veliine, dok je pojava izrazito malih i izrazito velikih sela na Skradinskom teritoriju
manja. Zabiljeena su samo tri naselja s vie od 250 stanovnika. Najvie stanovnika imala su
Zlosela (dananji Pirovac), i to 273, zatim Bribir 271 te Velim 266.
Statistiki podaci uz rub karte omoguuju nam uvid i u strukturu zemljinog posjeda.
Na promatranom podruju bio je ukupno 13.751 kamp obraene zemlje. S obzirom na broj
stanovnika (4426), dolazimo do podatka da je na jednog stanovnika u prosjeku dolazilo
neto vie od tri kampa obraene zemlje (tzv. agrarna gustoa), odnosno da je jedna obitelj
u prosjeku obraivala 21 kamp zemlje. Povoljniji odnosi povrine obraene zemlje i broja
stanovnika javljaju se na podrujima krkih polja gdje je obradivog zemljita bilo najvie.
Dakle, intenzitet agrarne proizvodnje ovisio je prvenstveno o prirodnim uvjetima. Tamo gdje
je obradivog tla bilo vie, i obrada je bila intenzivnija. Ipak, valja naglasiti da je u ovom
prvom razdoblju mletake kolonizacije stupanj obraenosti tla bio razmjerno nizak. To
potvruju i statistiki podaci o povrinama neobraene plodne zemlje. Naime, osim 12.751
kampa zemlje koji se obraivao, na istom je prostoru zabiljeeno 629 kampa dodijeljenog
zemljita koje nije bilo obraeno te jo 442 kampa dravne (nedodijeljene) obradive zemlje.
Dakle, tek neto vie od polovice raspoloivog zemljita za obradu bilo je zaista i obraivano.
Ako tome dodamo podatak da se zemlja obraivala vrlo ekstenzivno, to je davalo niske
prinose, dolazimo do zakljuka da je gospodarska situacija, usprkos dodijeljenom zemljitu,
na tom podruju morala biti veoma teka.
No, i ovdje postoje razlike izmeu ibenskog i Skradinskog teritorija. U novoj steevini
ibenskog teritorija agrarna gustoa iznosi 3,5 kampa po stanovniku. Pritom najmanje
obradive povrine otpada na rubna naselja teritorija, kako ona uz Trtar (Mravnica, Danilo,
Biranj, Vrpolje) tako i ona uz ikolu (Sedrami, itni). Najvee udjele obraene zemlje
imaju sela smjetena izmeu Trtra i Mosea gdje ima najvie plodne zemlje. Najvie obraene
zemlje po stanovniku nalazimo u Radoniu i Konjevratima gdje je zabiljeeno oko 600
kampa zemljita na samo 16 stanovnika. Neto povoljnije odnose obradive zemlje i broja
stanovnika nalazimo jo u Brnjici (3,5 kampa/stan.), Uneiu (oko 3,6 kampa), Koprnu (oko
3 kampa), Planjanima, Mirlovi Zagori, Pakovu Selu i Pokrovniku (2,3 kampa/stan), dok je
najvea agrarna gustoa zabiljeena na podruju Sedrami, gdje po stanovniku dolazi tek
0,63 kampa, odnosno u Vrpolju gdje je zabiljeeno 0,5 kampa po stanovniku. Istodobno su
na cijeloj novoj steevini ibenskog teritorija 1709. godine povrine pod vinogradima bile
iznimno male, tek neto vie od est kampa.
Na novoj steevini Skradinskog teritorija zbog veeg broja stanovnika agrarna je gustoa
bila neto vea pa na jednog stanovnika u prosjeku dolazi 2,8 kampa obraene zemlje.
Najvea gustoa stanovnika, s obzirom na povrinu obradivog zemljita, bila je u primorju
gdje, primjerice u Raslini, na jednog stanovnika dolaze samo 0,2 kampa obradive zemlje,
u Zloselima 0,4, a u Zatonu 1,2 kampa. Najpovoljnije omjere broja stanovnika i obradive
zemlje nalazimo dublje u zaleu: primjerice, u Bribiru na jednog stanovnika dolazi 4,8
kampa zemlje, Piramatovcima 3,5 kampa, a u istoj oko 4,5 kampa. Za razliku od ibenskog
teritorija, na Skradinskom se znatno vie uzgajalo vino. Ukupno je na tom podruju bilo oko
EKONOMSKA I EKOHISTORIJA

Volumen 4, Broj 4, str. 104 - 114

112

Mirela Slukan Alti - PRIRODNI I KULTURNI PEJZAI POKRJA U MLETAKIM KATASTRIMA

990 kampa vinograda. Najvee povrine pod vinogradima nalazimo u primorskim naseljima:
Zloselima (oko 171 kamp), Raslini (oko 178 kampa) i Zatonu (oko 67 kampa).
Na oba je teritorija dominantnu ulogu u gospodarstvu imalo stoarstvo. To nam govori
i broj ivotinja koji je 1709. godine popisan na tom podruju. Pri sastavljanju katastra
popisano je ukupno 36.310 grla stoke (u taj broj nisu ukljuene ovce i koze, iji se broj ne
navodi). Od toga je na Skradinskom teritoriju bilo 17.221 grlo, a na ibenskom 19.089. To
znai da je brojnost stoke bila gotovo jednaka broju ljudi. Toliko stoke, posebno goveda i
konja, upuuje na to da se znatan dio polja koristio za ispau, a ne za obradu. Stoarstvo je
bilo glavna gospodarska grana Pokrja ne samo u 18., nego i u dobrom dijelu 19. stoljea,
pa je broj stoke na tom podruju rastao usporedno s brojem stanovnika. Porast broja
stanovnika, do kojega je dolazilo tijekom 18. stoljea, uz nedovoljno intenzivnu ratarsku
proizvodnju traio je stalni porast stonog fonda, bez obzira na ograniene mogunosti
ispae. Nedovoljne povrine panjaka utjecale su na prakticiranje transhumantnog stoarstva,
odnosno tjeranje stoke na ljetnu ispau preko granice, u planinska podruja osmanskog i
habsburkog teritorija.
Slinu demografsku i gospodarsku situaciju poetkom 18. stoljea zatjeemo i na Kninskom
teritoriju za koji je istovjetna sumarna katastarska karta izraena 1711. godine12. Kao i na
ibenskom i Skradinskom teritoriju, i ovdje se kolonizacija vrila poglavito naseljavanjem
starih srednjovjekovnih naselja te naselja nastalih u vrijeme osmanske vlasti (u ta pripadaju
Velui, Tepljuh, Bioi, Mioi, Pari, Otavice i Gradac za koje prve podatke nalazimo tek
u prvoj polovici 16. stoljea)13. Tako je i ovdje veina starih naselja zadrala kontinuitet imena
i postojanja dok su nova patronimika imena vidljiva tek na razini zaselaka koje su osnivali
novi stanovnici. Ukupan broj stanovnika na ovom podruju iznosio je 7975. Od toga, najvei
broj je naselio Petrovo polje (3874 stanovnika), neto manje Kosovo polje (2226 stanovnika),
a najmanje Kninsko polje, poloeno tik uz nesigurnu osmansku granicu (1875 stanovnika).
Dakle, najbolja naseljenost zabiljeena je na junom podruju teritorija gdje je sigurnost od
Osmanlija bila vea, a obradive zemlje vie. Idui prema sjeveru, naseljenost se smanjuje,
i to usporedno s poveanjem ratne opasnosti, ali i loijim uvjetima ivota (malo plodne
zemlje, movarnost Kninskog i Kosova polja). Teite ivota Kninskog teritorija zbog blizine
osmanske granice formirano je u Petrovu polju, uz ikolu. Tamo je koloniziran najvei broj
stanovnika i obraene su najvee povrine zemlje. Najvee naselje bio je Drni u kojemu
je 1711. godine ivio 451 stanovnik. U okolici Drnia intenzivnije je naseljeno jo nekoliko
naselja: Drinovci koji su iste godine imali 154 stanovnika, Trbounje s 203 stanovnika,
Razvoe s 291 stanovnikom te Velui s 203 stanovnika. Na tom je podruju ujedno i najvea
povrina obraenog zemljita po stanovniku (kree se oko tri kampa). Istodobno je udio
vinograda bio zanemariv. Stoarstvo je imalo dominantnu ulogu. Godine 1711. na Kninskom
je teritoriju zabiljeeno 54.825 grla stoke (ovdje broj stoke ukljuuje ovce i koze). Na svaku
obitelj, koja je ovdje imala prosjeno 8,5 lanova, dolazilo je 16 konja i goveda te 54 ovce i
12

Disegno topografico del Territorio di Knin. Kartografska zbirka Ratnog arhiva u Beu, sign. B-IX-c-589.
Opirnije o srednjovjekovnim naseljima Kninskog teritorija usp. Smiljani, Franjo (1992.): Graa za povijesnu topografiju
kninsko-drnikoga kraja u srednjem vijeku. Arheoloka istraivanja u Kninu i Kninskoj krajini, izdanja Hrvatskog arheolokog
drutva, svezak 15., str. 55 - 64.

13

EKONOMSKA I EKOHISTORIJA

Volumen 4, Broj 4, str. 104 - 114

Ekonomska i ekohistorija

Mirela Slukan Alti - PRIRODNI I KULTURNI PEJZAI POKRJA U MLETAKIM KATASTRIMA

113

koze (Friganovi, 1961.; 145). U tom transhumantnom kretanju osobito su sudjelovali stoari
junog dijela teritorija, koji nisu imali vlastitih planinskih panjaka na kojima bi ljeti mogli
napasati stoku. Najvei broj stoke bio je na sjevernom dijelu teritorija koji je zbog blizine
planinskih podruja pogodnih za ljetne ispae imao najpovoljnije uvjete za razvoj stoarstva.
Tradicija i povoljni poloaj za veu stoarsku aktivnost uvjetovali su da je ovaj kraj do kraja
mletake vladavine postao najjai stoarski prostor cijele Dalmacije.
Usprkos podjeli zemljita Morlacima i svim mletakim nastojanjima da novo stanovnitvo
potakne na ratarsku proizvodnju (dodjela zemlje s obvezom njezine obrade, besplatna podjela
sjemena i sl.), gospodarska osnova stanovnitva Dalmatinske zagore u to je vrijeme jo uvijek
bila dominantno stoarska. Obradi zemlje jo se pridavala manja vanost. Takva gospodarska
aktivnost bila je posljedica stoljetne prilagoenosti nesigurnim ratnim prilikama kojima
je vie odgovarala stoarska pokretljivost, nego sjedilaki nain ivota ratara. Intenzivnije
kultiviranje tla poetkom 18. stoljea jo je bilo nepoznato. Sve se svodilo na plitko oranje te
sjetvu i etvu otpornijih itarica. Tijekom vegetacijskog razdoblja okopavanje ili plijevljenje
kultura nije obavljano (Friganovi, 1961.; 144). Takav nain obrade rezultirao je niskim
urodima, pa i niska agrarna gustoa stanovnika, zabiljeena na podruju Pokrja poetkom
18. stoljea, u tim uvjetima nije osiguravala dovoljno hrane za prehranu stanovnitva. Tako
su jeam, ra, proso, sirak, kukuruz te u manjoj mjeri penica, kada su i posijani, uzgajani
krajnje ekstenzivno. Dugotrajne ratne devastacije, a zatim i dominantno stoarska ekonomija
imat e za posljedicu intenzivnu devastaciju prirodnog pejzaa u smislu ogoljavanja krkih
povrina i pretvaranja panjaka i livada u goleti. Slaba naseljenost Pokrja poetkom 18.
stoljea posljedica je dugotrajnih ratnih sukoba i brojnih migracijskih previranja koja su na
tom podruju trajala vie od 250 godina. Pritom valja napomenuti da je proces kolonizacije
krajem 17. i poetkom 18. stoljea tek poeo te da u trenutku nastajanja prvih katastarskih
evidencija nije ni izdaleka zavren. Samo pet godina nakon nastanka Justerove karte poet e
jo jedan, ovaj put posljednji, mletako-osmanski rat, kojim e biti osloboeni i najsjeverniji
dijelovi Pokrja. Tek nakon zavretka tog rata 1718., za Dalmaciju je nastupilo razmjerno
dugo razdoblje mirne mletake vladavine koja e trajati sve do 1797. godine. U tom e se
razdoblju kolonizacija i podjela posjeda Morlacima nastaviti, to e s vremenom rezultirati
guom naseljenou i neto intenzivnijom obradom zemlje.

Summary
Based on till know unpublished archival sources author analysing changes in the natural
and cultural landscapes of the Krka Region emerged as a result of recolonisation of this
part of Dalmatian hinterland after its liberation from Ottoman Empire. Venetian Cadastre of
Skradin, ibenik and Knin Territory made between 1709. and 1711. enable us an detailed
insight into all spatial changes emerged after incorporation of this area to the military border
of Republic of Venice. Demographic changes which we can follow from this cadastre had a
crucial impact on changing of natural and cultural landscapes. Author specially emphasises the
importancy of Venetian cadastral maps with its statistical data, which represent summarised
EKONOMSKA I EKOHISTORIJA

Volumen 4, Broj 4, str. 104 - 114

114

Mirela Slukan Alti - PRIRODNI I KULTURNI PEJZAI POKRJA U MLETAKIM KATASTRIMA

information about all demographic, economic and land-property changes in all settlements
which resulted with forming of new natural and cultural landscapes of Krka Region.

Literatura
Friganovi, Mladen (1961.): Polja gornje Krke. Radovi Geografskog instituta Sveuilita u
Zagrebu, sv. 3., Zagreb.
Grgi, Ivan (1962.): Postanak i poetno ureenje Vojne krajine kninskog kotara pod
Venecijom. Starine, JAZU, knj. 52., Zagreb, str. 249 - 271.
Slukan Alti, Mirela (2001.): Povijest mletakog katastra Dalmacije (Morlaci u mletakim
katastarskim izvorima). Arhivski vjesnik, br. 43, Hrvatski dravni arhiv, Zagreb, 2001., str.
139 - 155.
Slukan Alti, Mirela (2003.): Komparativna analiza kulturnog pejzaa ruralnih naselja mletake
i habsburke krajine. Triplex Confinium (1500. - 1800.): ekohistorija: zbornik radova s
meunarodnog znanstvenog skupa odranog od 3. do 7. svibnja 2000. u Zadru. Split:
Knjievni krug, Zagreb: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, str. 65 - 86.
Slukan Alti, Mirela (2007.): Povijesna geografija rijeke Krke: kartografska svjedoanstva.
Javna ustanova Nacionalni park Krka, ibenik.
Smiljani, Franjo (1992.): Graa za povijesnu topografiju kninsko-drnikoga kraja u srednjem
vijeku. Arheoloka istraivanja u Kninu i Kninskoj krajini, izdanja Hrvatskog arheolokog
drutva, svezak 15., str. 55 - 64.
Soldo, Josip Ante (1991.): Skradin pod Venecijom. Radovi Zavoda HAZU u Zadru, sv. 33.,
str. 131 - 182.
Stanojevi, Gligor (1962.): Dalmacija u doba Morejskog rata 1684. - 1699. Iz ratne prolosti
naih naroda, knjiga 42., Beograd.
Stoi, Krsto (1941.): Sela ibenskog kotara. Tiskara Kai, ibenik.
Ungarov, Bruno (1992.): Agrarni odnosi na podruju Dalmacije tijekom mletake vladavine
s posebnim osvrtom na Grimanijev agrarni zakon i Grimanijeve mape. Geodetski list,
Zagreb, br. 3, str. 370 - 387.

EKONOMSKA I EKOHISTORIJA

Volumen 4, Broj 4, str. 104 - 114

Ekonomska i ekohistorija
Economic- and Ecohistory
asopis za gospodarsku povijest i povijest okolia
Journal for Economic and Environmental History

Volumen IV. / Broj 4

Zagreb - Samobor 2008.
ISSN 1845-5867
UDK 33 + 9 + 504.3

Nakladnici / Publishers:

Drutvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju

Society for Croatian Economic and Environmental History
Ivana Luia 3, HR - 10000 Zagreb
Izdavaka kua Meridijani
p.p. 132, 10430 Samobor
tel.: 01/33-62-367, faks: 01/33-60-321
e-mail: meridijani@meridijani.com
www.meridijani.com
Sunakladnici / Co-publishers:

Sekcija za gospodarsku povijest Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti Zagreb

(moderator: Hrvoje Petri)
Meunarodni istraivaki projekti: Triplex Confinium - Hrvatska viegranija u euromediteranskom
kontekstu (voditelj prof. dr. sc. Drago Roksandi) i Triplex Confinium - Hrvatska rijena viegranija
(voditeljica: doc. dr. Nataa tefanec) Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu (voditelj: prof. dr. sc. Drago Roksandi)
Urednici / Editors-in-chief:

Mira Kolar-Dimitrijevi, Hrvoje Petri

Urednitvo / Editorial Staff:

Dragutin Feletar, eljko Holjevac, Mira Kolar-Dimitrijevi, Dubravka Mlinari, Nenad Moaanin,
Hrvoje Petri, Drago Roksandi, Mirela Slukan Alti, Nataa tefanec, Ivica ute
Meunarodno uredniko vijee / International Editorial Board:
Drago Roksandi - predsjednik (Zagreb, Hrvatska), Daniel Bari (Le Havre-Pariz, Francuska), Slaven Bertoa (Pula,
Hrvatska), Zrinka Blaevi (Zagreb, Hrvatska), Tatjana Buklija (Cambridge, UK), Boris Golec (Ljubljana, Slovenija),
Hrvoje Graanin (Zagreb, Hrvatska), Andrej Hozjan (Maribor, Slovenija), Halil Inalcik (Ankara, Turska), Egidio
Ivetic (Padova, Italija), Aleksandar Jakir (Split, Hrvatska), Silvije Jerinovi (Krievci, Hrvatska), Karl Kaser (Graz,
Austrija), Isao Koshimura (Tokio, Japan), Marino Manin (Zagreb, Hrvatska), Christof Mauch (Mnchen, Njemaka),
Kristina Milkovi (Zagreb, Hrvatska), Ivan Mirnik (Zagreb, Hrvatska), Mirjana Morosini Dominick Washington
D.C., SAD), Gza Plffy (Budimpeta, Maarska), Daniel Patafta (Zagreb, Hrvatska), Lajos Rcz (Szeged, Maarska),
Gordan Ravani (Zagreb, Hrvatska), Marko ari (Zagreb, Hrvatska), Nataa tefanec (Zagreb, Hrvatska), Mladen
Tomorad (Zagreb, Hrvatska), Jaroslav Vencalek (Ostrava, eka), Milan Vrbanus (Slavonski Brod, Hrvatska), Zlata
ivakovi Kere (Osijek, Hrvatska)
Grafiki urednik / Graphic design:

Alojz Zaborac
Prijelom / Layout:

Meridijani, Hrvoje Herceg

Lektura / Language editing:

Aleksandra Slama
Za nakladnike / Journal directors:

Petra Somek, Hrvoje Petri

ISSN:

1845-5867
Tisak / Print by:

Bogadigrafika, Koprivnica 2008.

Adresa urednitva / Mailing adresss:

Hrvoje Petri (urednik)

Zavod za hrvatsku povijest, Filozofski fakultet
Ivana Luia 3, HR-10000 Zagreb
e-mail: h.petric@inet.hr
Tiskano uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH, Hrvatske gospodarske komore i Koprivnikokrievake upanije