NASTAVNI LISTOVI U PRIPREMNOJ NASTAVI NA BOSANSKOM JEZIKU

Nermina Talovi
Enisa Kajevi
Dino Lotinac

GRAMATIKA
BOSANSKOGA
JEZIKA
RADNA VERZIJA UDBENIKA ZA
PETI RAZRED OSNOVNE KOLE

NOVI PAZAR,
FEBRUAR, 2013.

KRITERIJI ZA KLASIFIKACIJU
5,-(,

____________________________________________________________

RVYRP=1$(1-8ULMHLPRJXELWL

SAMOSTALNE (LPHQLFHLLPHQLNH]DPMHQLFHL
NESAMOSTALNE (VYHRVWDOHYUVWHULMHL dobijaju svoje puno ]QDHQMHVDPRX
NRPELQDFLMLVDGUXJLPULMHLPD).
3UHPD3520-(1/-,9267,ULMHLVHGLMHOHQD
PROMJENLJIVE : imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi (LPHQVNHULMHLPLMHQMDMXVHSR
padeima i njihova promjena se naziva DEKLINACIJA) i glagoli koji se mijenjaju po
licima i vremenima; njihova promjena se naziva KONJUGACIJA.
1(3520/(1/-,9(SULOR]LSULMHGOR]LX]YLFLYH]QLFLLULMHFH
1DXNDNRMDVHEDYLSURXDYDQMHPREOLNDLJUDHQMDULMHLQD]LYDVH025)2/2*,-$

AKCENT (vjebe u izgovaranju dugih

i kratkih akcenata)
_____________________________________________________________________________________
YDLMLJRYRUMHGUXJDLMLDOLVYLPDPRUDGDEXGHMDVDQ

5LMHLVHPRUDMXL]JRYDUDWLXVNODGXVDNQMLHYQLPMH]LNRP

Kada L]JRYDUDPRQHNHULMHLQHNHVORJRYHQDURLWRLVWLHPR naglaavamo.

To naglaavanje se zove AKCENT. Akcentovani slog moe biti KRATAK i DUG.
,]JRYDUDMPRVOMHGHHSDURYHULMHL
GRAD (naseljeno mjesto - GRAD (vremenska nepogoda)
/8.SRYUH) LUK VUHGVWYR]DJDDQMH)
PAS (struk) PAS (ivotinja)
JELA (drvo) JELA (zavrsila npr. sa GRUXNRP)
.RMHULMHLL]JRYDUDPRGXJRDNRMHNUDWNR"
s:E:
5LMHListog glasovnog sastava) sa dugim akcentom podvuci jednom, a sa kratkim dvaput.
U gori gori vatra.
Pao je grad na grad.
Pojavila se duga duga.
Upozori Minu da ne nagazi minu.
U umi umi potok.
3RGYXFLULMHLNRMHVHL]JRYDUDMX.5$7.2
$66IR95$1$0('2=,'=,0$/-(7212+,70,70,3(7*/$9$'-(&$
3RGYXFLULMHLNRMHVHizgovaraju DUGO:
MAZA, DAN, SAN, KRAJ, PRAVDA, TIM, TIH, MACA, RUKA, SUNCE, JAD, RAD, PAD.

-('12=1$1(,9,(=1$1(
5,-(,
_____________________________________________________________________________________

YHULMHLXERVDQVNRPMH]LNXLPDMXVYRMHLQGLYLGXDOQR]QDHQMH Pri tome mogu imati samo

jHGQR]QDHQMHLOLYLH]QDHQMa.

-('12=1$1(ULMHLVDVDPRMHGQLP]QDHQMHP) su , naprimjer: sir, klavir, kanap, zob, jesam,

brzo, dva, kazaljka , zimski itd.
9,(=1$1(ULMHLVDYLH]QDHQMD) su na primjer: glava, jezik, zub, mozak, zvijezda itd.
Primjeri:
8LPRERVDQVNLMH]LN
Pokazao mi je jezik.
Pocijepao sam jezik na cipeli.
8NRMRMUHHQLFLMHULMH-(=,.VDRVQRYQLP]QDHQMHPDXNRMLPVDSUHQHVHQLP"
VJEBE:
Koji pojmovi su upotrijeEOMHQLXVYRPRVQRYQRP]QDHQMX, a
koji u prenesenom?
-

kameno srce

kamena ograda

gluha soba

gluha osoba

JOXKDQR

NDSLLEDUGYLMHUHHQLFHXNRMima HLPHQLFD*/$9$ELWLXSRWULMHEOMHQDX prenesenom

]QDHQMX
a)___________________________________________________________________
b) ___________________________________________________________________

1DSLLMHGQXUHHQLFXXNRMRMHLPHQLFD*/$9$ELWLXSRWULMHEOMHQDXVYRPRVQRYQRP
]QDHQMX
________________________________________________________________________
1DYHGLWRYLH]QDHQMD]DLPHQLFH
MOZAK _________________________________________________________________
KOLO

_________________________________________________________________

*5$(1-(.203$5$7,9$

Komparativ pridjeva se gradi tako to se na pozitiv dodaju nastavci: i, -ji ili iji.
1DMYLHSULGMHYDVHJUDGLSRPRXQDVWDYNDiji: stariji, mudriji, vjetiji, hrabriji...
Kod pridjeva koji imaju nastavak ji dolazi do promjene nekih glasova: tanji, bri, PODL
NUDL
Nastavak i imaju samo tri pridjeva: lahk, mehk i lijep = laki, meki i ljepi.
=DSDPWLNRPSDUDWLYHVOLMHGHLKSULGMHYD

DOBAR BOLJI

VELIKI 9(,

ZAO GORI

MALI - MANJI

*5$(1-(683(5/$7,9$

Superlativ pridjeva se gradi tako to se NAJ - doda na komparativ.

NAJ + KOMPARATIV = SUPERLATIV

QDMVODL QDMVODL
9$123ULGMHYLNRMLSRLQMXVXJODVQLNRPMXVXSHUODWLYXVHSLXVDGYDM
1DSULPMHUQDMMDLQDMMXQLMLQDMMHGQRVWDYQLML

2'5((1,,1(2'5((1,2%/,&,35,'-(9$

.DGDSULGMHYLR]QDDYDMXRVRELQXQHSR]QDWRJQHRGUHHQRJSUHGPHWDLOLELD
RQGDNDHPRGDMHWR1(2'5((1,9,'35,'-(9$1DSULPMHULVWNDSXWPODG
RYMHNVLMHGXLWHOM=DQHRGUHHQLYLGSRVWDYOMDPRSLWDQMH.$.$9"
KupiWXSODYHLU.DNDYHLUXNXSLWL"
Kada SULGMHYLR]QDDYDMXRVRELQXQHNRJSR]QDWRJRGUHHQRJSUHGPHWDLOLELDRQGDMHWR
2'5((1,9,'(YRNDNRJODVHSUHWKRGQLSULGMHYLNDGDLPSURPMHQLPRYLGLVWLNDSXW
PODGLRYMHNVLMHGLXLWHOM=DRGUHHQLYLGSRVWDYOMDPRSLWDQMH.2-,
Kupit XRQDMSODYLHLU.RMLHLUXNXSLWL"

8/2*$35,'-(9$85((1,&,

Odredi koju slubu vre pridjevi u slMHGHLPUHHQLFDPD

1. Moj brat je visok.
2. 8OLFRPSURHYLVRNPODGL
3. Haljina je nova.
4. Obuci novu haljinu.

3ULPMHXMHGD MHXSUYRMUHHQLFLSULGMHYYLVok u slubi imenskog predikata, a u drugoj

UHHQLFLXVOXELDWULEXWD

3ULGMHYXUHHQLFLPRHLPDWLXORJXDWULEXWDLOLLPHQVNRJ
predikata.

PRAVOPISNA VJEBA

Pisanje pridjeva izvedenih od vlastitih imenica

Navest HPRQHNROLNRUHHQLFDL]NRMLKVXL]RVWDYOMHQLSULGMHYL1DR]QDHQDPMHVWDXSLL
RGJRYDUDMXHSULGMHYHNRMLVXSRVWDOLRGYODVWLWLKLPHQLFDX]DJUDGDPD
1. Mehmed voli da slua _______________ muziku.
(Sarajevo)
2. Najljepi je _______________ sir.
(Sjenica)
3. 1DUD]QLPWDNPLHQMLPDELOLVXXVSMHQLBBBBBBBBBBBBBBBBBVSRUWLVWL
(Novi Pazar)
4. HVWRSUROD]LPSRUHGBBBBBBBBBBBBBBNXH-usuf)
5. Upoznao sam _________________ sestru.
(Suada)
6. Najzanimljiviji je __________________ zadatak.
(Milo)
Provjeri sa nastavnikom da li si pravilno napisao pridjeve.
Pridjevi izvedeni od vlastitih imenica koji se zavravaju nastavcima: -ski, -ki i -NL
SLXVHPDOLPSRHWQLPVORYRPVDUDMHYVNLVMHQLNLQRYRYDURNL
Ako su pridjevi izvedeni od vlastitih imenica nastavcima: - ov, -ev i in piu se
velikim slovom: Demirov, Miloev, Zinetin...

BROJEVI
_____________________________________________________________________________________
_______

abe u potrazi za vodom

Dvije abe krenule su u potragu za novim domom, poto

je njihova bara presuila. Nale su jedan bunar, a prva je
DEDSUHGORLODGDXVNRHXQMEH]UD]PLOMDQMDDruga je
X]YUDWLOD$WRDNRLRYDYRGDSUHVXLNDNRHPRL]DL"
(Ezop)
6LJXUQR]QDWDVXEDVQH7RVXSULHXNRMLPDLYRWLQMHSRVMHGXMXRVRELQHOMXGLLNRMH
sadre pouku.
Koju pouku sadri ova basna?
1LWDQHWUHEDLQLWLODNRXPQRLEU]RSOHWR
Odredi vrstu LVWDNQXWLKULMHLXWHNVWX Kada ih upotrebljavamo? Mogu li brojevi stajati
sami?
1DUDYQRGDQHPRJX2QLVXXYLMHNYH]DQLX]GUXJHULMHL
Pogledajmo sada ta nam pokazuju brojevi.
Dva RYMHNDVWRMHSUHGNXRP
Anida ima jedanaest godina.
Kao to vidimo, RYGMHEURMHYLVWRMHX]LPHQLFHLJRYRUHQDPNROLNRLPDRQRJDWR]QDHWH
imenice.
%URMHYLVXQHVDPRVWDOQHULMHLNRMHR]QDDYDMXNROLNRMHQHHJDQDEURMXRVQRYQLNRMH
MHQHWRSRUHGXUHGQLLNROLNRMHQHHJDX]ELUX]ELUQL

10

Brojevi mogu biti:

glavni (osnovni),
redni i
zbirni.

OSNOVNI BROJEVI

2VQRYQLEURMHYLSRND]XMXNROLNRLPDELDSUHGPHWDLOLQHNLKSRMPRYD
Omer ima dvije sestre i tri brata.
U mom odjeljenju ima trideset XHQLND
Hasan je posadio jednu trenju.

PROMJENA OSNOVNIH BROJEVA

Osnovni broj jedan ima posebne oblike za muki, enski i srednji rod:
jedan sin, jedna NHUNDjedno XQXH
Broj dva nema oblik za srednji rod:
dva sina, dvije NHUNHdva XQXHWD
Ostali brojevi imaju jedan oblik za sve rodove:
HWLUL sina, HWLUL NHUNHjedanaest momaka, jedanaest unuka.

Pogledajmo kako se osnovni brojevi mijenjaju po padeima.

Upoznao sam jednu djevojku.
3RNORQLRVDPFYLMHHdvjema djevojkama.
11

Iz ovih primjera vidimo da se brojevi jedan i dva mijenjaju po padeima. Po padeima se

PLMHQMDMXLEURMHYLWULLHWLUL
Zapamti: Osnovni brojevi od pet pa nadalje su QHSURPMHQOMLYHULMHL

Mijenjaj broj jedan po padeima.

Zapazit HGDVHRQPLMHQMDNDRSULGMHY
%URMGYDWULLHWLULLPDMXVOMHGHXSURPMHQX:
Nominativ:

GYDGYLMHWULHWLUL

Genitiv:

dvaju

dviju

WULMXHWLULMX

Dativ:

dvama

dvjema

WULPDHWLULPD

Akuzativ:

dva

dvije

WULHWLUL

Vokativ:

dva

GYLMHWULHWLUL

Instrumental:

dvama

dvjema

WULPDHWLULPD

Lokativ:

dvama

dvjema

WULPDHWLULPD

REDNI BROJEVI

Pogledaj ovu fotografiju! To su moji kolski drugovi. Prvi s lijeva je Moamer, drugi
Hamza, a WUHLMirzaHWYUWD je Lejla, a pored nje je Selma. Kraj njih sjedi Ahmed. Ovaj ovdje
posljednji, sedmiWRVDPMD2YXIRWRJUDILMXJOHGDPYHdeseti put i opet mi je interesantna.

WDR]QDDYDMXLVWDNQXWHULMHL"
.DNRVH]RYX"WDPLVOL]ERJHJD"
,VWDNQXWHULMHLVXREDNI brojevi.
5HGQLEURMHYLR]QDDYDMXNRMHMHQHNRELHLOLSUHGPHWSRUHGX

12

Amela 7HU]Lje prva stigla na cilj.

Stanujem na devetom spratu.
Redni brojevi imaju oblike za sva WULURGDWUHLVLQWUHDNHUNDWUHHXQXH i
mijenjaju se po padeima kao i pridjevi.
Naprimjer:

Nominativ:

prvi

prva

prvo

prvi

prve

prva

Genitiv:

prvog(a)

prve

prvog

prvih

prvih

prvih

Dativ:

prvom

prvoj

prvom

prvim(a) prvim(a) prvim(a)

Akuzativ:

prvi

prvu

prvo

prve

prve

prve

Vokativ:

prvi

prva

prvo

prvi

prve

prva

Instrumental:

prvim

prvom

prvim

prvim(a) prvim(a) prvim(a)

Lokativ:

prvom

prvoj

prvom

prvim(a) prvim(a) prvim(a)

ZAPAMTI:

$NRVHUHGQLEURMHYLSLXDUDSVNLPFLIUDPDREDYH]QRVHSRVOLMHQMLKSLHWDND ali samo

poslije njih.
NROVNDJRGLQDSRLQMHVHSWHPEUD
0RMDVHVWUDMHURHQD9,,JRGLQH
7DNXQHSLHPRL]DRVQRYQRJEURMD
Zimski raspust traje 20 dana.

13

ZBIRNI BROJEVI
Na livadi je bilo osmoro jagnjadi.
Moj komija ima petoro djece.
=%,51,EURMHYLR]QDDYMXVNXSRVREDPXNRJLHQVNRJSRODLOLVNXSPODGLKELD
R]QDHQ]ELUQRPLPHQLFRP

=ELUQLEURMHYLVHJRWRYRXYLMHNMDYOMDMXXREOLFLPDGYRMHWURMHHWYRURGHYHWRURRYRVX
oblici za nominativ, akuzativ i vokativ.

BROJNE IMENICE

Od brojeva moemo praviti BROJNE IMENICE.

Naprimjer:
Dva RYMHNDVXVWLJODNXL
Dvojica VXVWLJODNXL
Ovdje smo od broja dva napravili brojnu imenicu dvojica.

%URMQLPLPHQLFDPDR]QDDYDPRVNXSRVREDPXNRJSROD7RVXVDPRVWDOQHULMHLL
mijenjaju se po padeima.

Dopuni brojne imenice koje nedostaju:

dva - dvojica
HWLUL- ___________
sedam - ___________
14

petnaest - _____________
osamnaest - _____________

6WRWLQDKLOMDGDPLOLRQLPLOLMDUGDVXSRIXQNFLMLEURMHYLDSRJUDPDWLNLPRVRELQDPDVX
imenice. Mijenjaju se po padeima kao imenice: hiljada, hiljade, hiljadi, hiljadu,
hiljadom,hiljadi.

Pravopisna vjeba:
Pisanje brojeva
1DSLLVOLMHGHHEURMHYH
11 jedanaest
12 - ______________
16 - ______________
19 - _____________
Brojevi od jedanaest do devetnaest piu se sastavljeno.
30 trideset
5oo - ____________
40 - ______________
600 - ______________
Desetice i stotine piu se rastavljeno.

9LHODQLEURMHYLVDVWRMHVHRGYLHULMHLSLXVHRGYRMHQR

21 dvadeset jedan
75 - __________________________
123 - __________________________
1234 - _________________________
15

1DSLLGDWXPVYRJURHQMD3URYMHULVDQDVWDYQLNRPGDOLVLSUDYLOQRQDSLVDR
________________________
3. Precrtaj pogreno napisane brojeve:
stodevet, sedamnes, esnaest, devedeset dva, eststo, dvadesetprvi.
1DSLLVOLMHGHHEURMHYHSUDYLOQR
X - _________________
28 - _________________
123. - ________________
55 - __________________
II - ____________________

16

GLAGOLI

_______________________________________________________________

roLWDMVOMHGHLWHNVWLSRGYXFLULMHLNRMHND]XMXGDQHNRYULQHNX
radnju:

.RPLMD6HDGNRSDEDu, a njegova ena plijevi lijehe. Amir stoji i

HNDGDRQL]DYUHSRVDR1DSROMXJUPLLVLMHYD
RLMHL: kopa, plijevi, VWRMLHND, zavre, grmi, sijeva pokazuju da se neto
deava. To su glagoli. Glagoli PRJXR]QDDYDWLradnju, stanje i zbivanje.
*ODJROLL]SUYHUHHQLFHR]QDDYDMXGDQHNRYULQHNXradnju, tj. Komija kopa, a ena plijevi.
8GUXJRMUHHQLFLVXGYDJODJRODNRMLND]XMXGDVHQHNRQDOD]LXQHNRPstanju: VWRMLLHND .
8WUHRMUHHQLFLJODJROLR]QDDYDMXQHNRzbivanje u prirodi: grmi i sijeva.
'DOLJODJROLPRJXLPDWLSRWSXQR]QDHQMHDNRQLVXSRYH]DQLVDLPHQLFRPRGQRVQRVDSRMPRP
kojem pripisujemo radnju? Ne mogu. Zbog toga su glagoli NESAMOSTALNE ULMHL
Mogu li glagoli mijenjati svoj oblik zavisno od toga koje lice vri raGQMXLOLRGYUHPHQDLQDLQD
YUHQMDUDGQMH"0RJX1DSULPMHUMDSMHYDPWLSMHYDMDVDPSMHYDRWLVLSMHYDR7R]QDLGD
su glagoli PROMJENLJIVE ULMHL
'D]DNOMXLPR

*/$*2/,VX3520-(1/-,9(DOL1(6$0267$/1(ULMHLNRMHR]QDDYDMX5$'1-8
STANJE i ZBIVANJE. Mijenjaju se po LICIMA i VREMENIMA. Takva promjena se
naziva KONJUGACIJA.

17

s:E:

KOPATI, GRMJETI, SMRKAVATI SE, LEATI, SJEDETI, SIJEDITI, ZALJEVATI,

SVITATI, PISATI.
,]VOMHGHHJQL]DUD]YUVWDMJODJROHQDRQHNRMHR]QDDYDMX
a) radnju: _________________________________________________
b) stanje: _________________________________________________
c) zbivanje: ________________________________________________

18

GLAGOLSKI VID ( glagoli prema trajanju radnje )

_____________________________________________________________________________________

VLPWRUD]OLNXMX/,&(52'%52-95,-(0(L1$,1JODJROLLPDMu jo
QHNHJUDPDWLNHRVRELQHVYRMVWYD). TO su GLAGOLSKI VID i
GLAGOLSKI ROD.

Obratite panju na VOMHGHLGLMDORJ

8LWHOMLFHMDVDP]DLVWDXLOD.
Vidim, Emina, ali nisi QDXLOD.
'DOLMHUDGQMDR]QDHQDREOLNRPJODJROD8,/$]DYUHQDLOLPRHMRGDWUDMH"
0RHGDWUDMHQHRJUDQLHQR
$NRNDHPRGDVPRQHWR1$8,/,]QDLGDMHWDUDGQMD]DYUHQD
1DRVQRYXRYLKSULPMHUDPRHPR]DNOMXLWLGDSRVWRMH
a) Svreni glagoli R]QDDYDMXUDGQMXNRMDMH]DYUHQD
b) Nesvreni glagoli R]QDDYDMXUDGQMXNRMDWUDMH
SVRENI JODJROLPRJXR]QDDYDWL
-

3RHWDNUDGQMH]DSMHYDWL]DSOesati),

.UDMUDGQMHGRSLVDWLGRL

19

Trenutnu radnju (sjesti, pasti).

NESVRENI JODJROLPRJXR]QDDYDWLGDQHNDUDGQMDGXJRWUDMHEH]SUHNLGDLWRVX
75$-1,JODJROLDPRJXR]QDDYDWLLUDGQMXNRMDVHYLHSXWDSRQDYOMDLWRVX8(67$/,
glagoli.
-

Trajni JODJROLSMHYDWLXLWLPLVOLWL

8HVWDOLJODJROLREOLMHWDWLNUXLWLSUHSOLYDYDWL

VANO!
1. 'DELVWHSUDYLOQRRGUHGLOL9,'JODJRODQDMEROMHJDMHUHLXnjegovom osnovnom
REOLNXNDRSLVDWLUDGLWLUHLVjHLLWG8VXSURWQRPPRHYDVzavarati vrijeme u
kojem je glagol upotrijebljen. Pomislit HWHGDMHJODJROXUHHQLFL-$6$0PISAO
'20$,=$'$7$.VYUHQRJYLGDMHUVHUDGQMDGHDYDODXSURORVWL$OLNDGDJD
pretvorite u osnovni oblik glagola PISATI, vidjet HWHGDMHWRJODJROQHVYUenog
vida jer radnja moe da traje due vrijeme.
2. .DRVPMHUQLFD]DSUHSR]QDYDQMHJODJROVNRJYLGDPRHYDPSRVOXLWLLVNXSULMHL
DVA DANA.
Na primjer: Moe li neto RADITI dva dana? A moe li ZAPJEVATI dva dana?
ta vam djeluje prirodnije? Ako ovaj skup GMHOXMHSULURGQRORJLQRRQGDVXX
pitanju glagoli nesvrenog vida.
3. U bosanskom jeziku postoje i glagoli koji mogu biti i svreni i nesvreni, To su tzv.

4. DVOVIDSKI glagoli kao: WHOHIRQLUDWLMHVWLUXDWL vezati i dr.

VJEBANJE

1. Razvrstaj VOMHGHHJODJROHSUHPDWUDMDQMXUDGQMH0,6/,7,
'2,.23$7,,$7,35(6,3$7,23/(67,
5$6325,7,=$3/$.$7,'298,6('29/$,7,6(

20

b) svreni glagoli:________________________________________________
c) nesvreni glagoli: ______________________________________________

1. Prema glagolima nesvrenog vida dopii glagole svrenog vida:

a) misliti__________________
b) govoriti________________
c) kuhati__________________
d) plesti___________________
e) namigivati________________

2. Povei glagole sa datom osobinom:

mrznuti

zamrznuti

SUHVYODLWL

REXL

LVWLWL1(695(1,

oribati

SVRENI

21

GLAGOLSKI ROD ( glagoli prema predmetu radnje )

GLAGOLSKI ROD ( glagoli po prelaznosti radnje )
__________________________________________________________________

RGYXFLJODJROHXVOMHGHLPSULPMHULPD 6DPLUOHLQDNDXX
a) =LGDU]LGDNXX

b) Meliha se dotjeruje.
c) 0DMNDVSUHPDUXDN
Uz koje glagole stoji imenica u akuzativu bez prijedloga? Koju slubu ima ta imenica?
Izdvojit HPRWHSULPMHUH
'MHYRMLFDMHGRELODQDJUDGX
(subjekat)

(Koga? ta?)

( predikat) ( objekat)

0DMNDVSUHPDUXDN

Ako uz glagole moe da stoji pravi objekat ( u akuzativu bez prijedloga ), onda su ti glagoli
SUHPDJODJROVNRPURGX35,-(/$=1,7R]QDLGDUDGQMDSUHOD]LVDVXEMHNWDQDREMHNDW
tj. objekat trpi radnju.
Da li uz glagol LEI (primjer pod a) moe da stoji pravi objekat? Provjerite.
0RHPROLUHL6DPLUOHLNDX
1DUDYQRGD1(*ODJRO/($7,R]QDDYDVWDQMHXNRPHVHQHNRQDOD]LQH
podrazumijeva objekat uza se, pa su to NEPRIJELAZNI glagoli.
3RJOHGDMPRWUHLSULPMHUMeliha se dotjeruje.
KO vri radnju? Ko trpi radnju?
Meliha je ovdje istovremeno i subjekat i objekat jer sama na sebi vri radnju. Osnovni
pokazatelj za to je povratna zamjenica SE. To su tzv. POVRATNI glagoli. Oni mogu biti:

22

a) pravi povratni ( kazuju da subjekat sam na sebi vri radnju, a povratna zamjenica se
PRHQDLLXGXHP obliku SEBE). Koga Meliha dotjeruje? SEBE.
b) nepravi povratni ( kazuju stanje u kome se neko ili neto nalazi, a povratna zamjenica se
PRHQDLVDPRXNUDHPREOLNX6(VPLMDWLVHQDGDWLVHSULERMDYDWLVHLWG
v) uzajamno - povratni ( za izvrenje radnje potrebna su najmanje dva subjekta, a
SRYUDWQD]DPMHQLFDVHPRHQDLVDPRXNUDHPREOLNX6(WXLVHOMXELWLVHJUXGYDWLVH
grliti se itd.
VJEBANJE

1. KUPATI SE, MISLITI, ZAMILJATI, UGRIJATI, MRZETI, VOLJETI,

8'$5$7,6(672-$7,(.$7, CRVENETI SE, JESTI, ZVATI, SPAVATI,
SVADJATI SE, SANJATI.

Razvrstaj glagole iz niza na:

a) prijelazne ____________________________________________________
b) neprijelazne __________________________________________________
c) povratne ____________________________________________________

2. 'RGDYDQMHPNUDHJREOLNDSRYUDWQH]DPMHQLFH6(VOMHGHHJODJROHSUHWYRULX
povratne i precizno im odredi vrstu:

( povratni glagol )

( vrsta povratnog glagola )

a) ljubiti _________________

_______________________

b) kupati _________________

_______________________

c) truditi _________________

_______________________

d) ljutiti __________________

_______________________
23

e) voljeti _________________

_______________________

f) REXLBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBB

24

GLAGOLSKI OBLICI

__________________________________________________________________

lagolski REOLFLVOXHGDRGUHGHYULMHPHLOLQDLQYUHQMD
radnje.

Po sastavu glagolski oblici se dijele na :

a) proste (sastoji se samo iz glagola koji se mijenja) i
b) sloene (sastoji se iz glagola kojLVHPLMHQMDLSRPRQRJJODJROD).
Po drugoj podjeli glagoli se dijele na:
a) OLQH(zna se lice koje vri radnju) i
b) QHOLQH (ne zna se lice koje vri radnju).
Po obliku glagolski oblici se dijele na :
a) potvrdne i
b) RGULQH

25

,1),1,7,9QHRGUHHQLJODJROVNLREOLN

______________________________________________________________________________

EUDWLWHSDQMXQDSRGYXHQHJODJROHXWHNVWX
Malia se stade misliti PLVOLPLVOLVHGDRGVDGSRQHWXL zmiju, moe biti da
HRQDLzbljuvati jelena, pa i njega prodrijeti .

Da li iz ovih primjera moemo da vidimo ko vri radnju, kada se radnja

YULLOLQDLQQDNRMLVHUDGQMDYUL"

Ovakvim oblikom glagola se samo imenuje glagolska radnja, a sve drugo

MHQHRGUHHQR=DLVND]LYDQMHRYDNYLKUDGQMLNRULVWLPRJODJROVNLREOLNNRMLVH]RYH
INFINITIV ili NEODREDJENI GLAGOLSKI OBLIK. HVWRNDHPRGDMHLQILQLWLY
osnovni oblik glagola.
Poto se INFINITIV sastoji iz samo jednog glagola, on je PROST glagolski oblik. Kod
LQILQLWLYDQLMHRGUHHQROLFHNRMHUDGQMXYULSDMHRQL1(/,$1JODJROVNLREOLN
Oblici INFINITIVA se uvijek zavravaju na - ti, ili - L( pjevati, sjHLQDLUHLNRSDWL
To su nastavci za oblik infinitiva.
INFINITIV VOXL]DJUDHQMHVORHQLKJODJROVNLKREOLND-DXJRYRULWLLVWLQX7LHGRL
na sastanak).

26

VJEBANJE

1. Podvuci glagole u infinitivu:

-

Nije lahko voljeti nekoga ko ti nanosi bol.

%ROMHMHUHLLVWLQXQHJRODJDWL

Bolje je umjeti, nego imati.

Misliti je jedno, a raditi drugo.

2. Navedene glagole stavi u oblik infinitiva:

-

sjedi

sadim

smijemo se _________________

SHHPBBBBBBBBBBBBBBBBB

XHBBB______________

pleete

sjednem

_________________
_________________

_________________
_________________

27

INFINITIVNA OSNOVA
______________________________________________________________________________

HVPRUHNOLGDVHQHNLJODJROLXLQILQLWLYX]DYUDYDMXna ti, a
neki na - L.DGDRGELMHPRWHQDVWDYNHRVWDMH,1),1,7,91$
26129$NRMDVOXL]DJUDHQMHQHNLKJODJROVNLKREOLND
,1),1,7,91$26129$VHGRELMDQDVOMHGHHQDLQH
a) Ako se ispred nastavka ti QDHVDPRJODVQLNLQILQLWLYQX
osnovu dobijamo jednostavno odbijanjem tog nastavka.
Primjer: PJEVATI PJEVA ( infinitivna osnova )

b) Ako se ispred nastavka WLXLQILQLWLYXQDHVXJODVQLNLQILQLWLYQDRVQRYDVHGRELMD

tako to taj glagol kaemo u obliku koji se u prvom licu jednine zavrava na oh, pa
odbijemo taj nastavak:
Primjer:PLESTI PLETOH PLET ( infinitivna osnova ),
JESTI - JEDOH JED ( infinitivna osnova )
Ovo pravilo vai i za glagole koji se u infinitivu zavravaju na L
Primjer: RE, REKOH REK ( infinitivna osnova )
PE, PEKOH PEK ( infinitivna osnova )
VJEBANJE
1. 2GUHGLLQILQLWLYQXRVQRYXVOMHGHLKJODJROD
-

gristi

________________

kopati

________________

pasti

________________
28

GRLBBBBBBBBBBBBBBBB

zamiljati

QDLBBBBBBBBBBBBBBBB

iL ________________

leati

SULMHL ________________

________________

________________

2. $OLLRQDSRWUDMDVDPRMHGDQGDQLSURHMHUSUHGQRFYLMHHSRWRQXLODEXGRYL
RGOHWMHHVMH]HUDQHSODYLYHRSHWELMHOLNDNYLVXLGROHWMHOL
( Vodeni cvjetovi, $KPHW+URPDG]L

Iz teksta izdvoj glagole koji se u infinitivu zavravaju na:

a) -ti : _____________________________________________
b) - LBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBB

29

PREZENT ( sadanje vrijeme )

______________________________________________________________________________

URQDLJODJROHXWHNVWX

8DPFXVMHGLRWDFLXSUDYOMDWHNLPYHVORPGDDPDFQHXGDULLOLGD
VHQHQDVXHQDOMXQNRYLWLSOLDN,]%URGDYXHPRVDQGXNHSLYD]D
GXERNXJRVWLRQLFX
( Ladjarski put, $OLMD+'XERDQLQ

.DGDVHYULUDGQMDR]QDHQDJODJROLPD"=QDOLVHOLFHNRMHYULUDGQMX"
*ODJROVNLREOLNNRMLR]QDDYDVDGDQMXUDGQMXWMUDGQMXNRMDVHYULXWUHQXWNXJRYRUD
naziva se PPREZENT ( sadanje vrijeme). Poto se zna ko vri radnju, prezent je
/,$1JODJROVNLREOLNDSRWRMHUDGQMDLVND]DQDMHGQLPJODJRORPRQMHL35267
glagolski oblik.

Prezent se gradi od PREZENTSKE OSNOVE i NASTAVAKA ZA OBLIK PREZENTA:

( - m, - , - %; - mo, - te, - e ( - u, - ju )).

JEDNINA
:i - M
d/-
K -

MNOINA

Mi i - MO
s- TE
K- E
30

h/

MO
+

prezentska osnova

h/d
=

nastavak za oblik prezenta

prezent

PREZENTSKA OSNOVA se dobija kada se od 1. lica mnoine prezenta odbije nastavak

mo
(pjeva mo, sjedi mo, kopa mo). Kod nekih glagola se od prezentske osnove odbije
krajnji samoglasnik pa nastaje OKRNJENA prezentska osnova na koju se dodaju nastavci
za oblik: misli daje misli; i se odbije i tako nastaje okrnjena prezentska osnova misl -.
3URPMHQRPYHLQHJODJRODSULPMHWLt HWHGDVHVNRURVYLJODJROR RVLP+7-(7,L02,X
prezentu, u 1. licu jednine zavravaju na -m. Ova dva glagola se u prezentu zavravaju na
uDJODJRO02,LPDMRQDVWDYDN -u i u 3. licu mnoine (oni mogu ).

VJEBANJE

1. Razlikuj prezente svrenih i nesvrenih glagola. Kako oni glase u 1. licu jednine:
-

sjedeti

_______________________

sjesti

_______________________

pasti

_______________________

padati

_______________________

OHLBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBB

leati

_______________________

2. Napii 3. OLFHPQRLQHSUH]HQWDVOMHGHLKJODJRla:
-

SHLBBBBBBBBBBBBBBBB

VMHLBBBBBBBBBBBBBBBB
31

YXLBBBBBBBBBBBBBBBB

WHLBBBBBBBBBBBBBBBB

32021,*/$*2/,
U PREZENTU

8ERVDQVNRPMH]LNXSRVWRMHWULSRPRQDJODJRODJESAM, HTJETI I BITI.

3RWYUGQLLRGULQLREOLFLRYLKJODJRODXSUH]HQWXJODVH
HTJETI

:^D

Ja ho )

Ja jesam ( sam ) - nisam

d )
Ti jesi ( si ) - nisi
K )
On ( ona, ono ) jeste ( je ) - nije
D )
Mi jesmo ( smo ) - nismo
s )
Vi jeste ( ste ) - niste
M

K) -

Oni ( one, ona ) jesu ( su ) nisu

/d/
Ja budem ne budem

Mi budemo ne budemo

d 

Vi budete ne budete

On ( ona, ono ) bude ne bude

Oni ( one, ona) budu ne budu

32

.UDLREOLFLSUH]HQWDSRPRQRJJODJROD-(6$0REOLFLX]DJUDGLQHQDJODHQLVXLOLNUDL

REOLFLSRPRQRJJODJRODLVOXH]DJUDHQMHnekih sloenih glagolskih oblika (perfekta).
.UDLREOLFLSUH]HQWDSRPRQRJJODJROD+7-(7,VOXH]DJUDHQMHIXWXUD,DSRPRQL
JODJRO%,7,VOXL]DJUDHQMHIXWXUD,,

VANO !
3RPRQLJODJRO-(6$0QHPDREOLNHLQILQLWLYD3RPRQLJODJRO%,7,QHPDQHQDJODHQH
NUDH) oblike.

33

RADNI GLAGOLSKI PRIDJEV

______________________________________________________________________________

6LQRMHgrmjelo i sijevalo.
Danas se igralo i pjevalo.
Da li se u ovim primjerima zna ko je i kada vrio radnju?
Istaknuti glagolski oblici se nalaze u obliku koji se naziva
RADNI GLAGOLSKI PRIDJEV.
1DRVQRYXRYLKSULPMHUDPRHPRGD]DNOMXLPRGDMHUDGQLJODJROVNLSULGMHY35267L
1(/,$1JODJROVNLREOLN

'DREMDVQLPRWD]QDHULMHLXQMHJRYRPQD]LYX

RADNI

- to je subjekat aktivan

GLAGOLSKI to ima oblik glagola

PRIDJEV ima tri roda kao i pridjevi

RADNI GLAGOLSKI PRIDJEV se gradi od INFINITIVNE OSNOVE i NASTAVAKA

ZA RODOVE.
Nastavci za rodove su : - o , - la, - lo ; - li, - le, - la.
34

Jednina

rod: - o

rod: - li

rod: - la

rod: - le

srednji rod: -lo

srednji rod: - la

Kod nekih glagola se u mukom rodu jednine ispred nastavka -o pie -a.
Primjer: pisAO (a ne piso)
tresAO (a ne treso)

5$'1,*/$*2/6.,35,'-(9VOXL]DJUDHQMHQHNLKVORHQLKJODJROVNLKREOLNDna
SULPMHUSHUIHNWDDLQHNLKGUXJLKRHPXHXLWLXVWDULMLPUD]UHGLPD

35

PERFEKAT ( prolo vrijeme )

______________________________________________________________________________

ronadji predikate u tekstu:

Kad MHRUDRUDVLSDRMHRNRVHEH]HPOMXSDMHRQDSULVWDODLRWYDUDODGXERNH
SUROD]HNUXSQRPRUDX.DGMHNRVLREDFDRMHYLVRNRRWNRVHLREODFLWUDYHVXOHWMHOL
oko njega kao nemirni slapovi, pa se ravnomjerno slagali iza njegovih ledja
( Tri lica mog oca, 5L]R'DIL

Moemo li da odredimo vrijeme vrenja ovih radnji? Zna li se ko vri radnju?

'WZ&<dW^>KE
>/E>/E^>KE
jesam ( sam, si , je ; smo, 


JE

ORAO

JE ORAO

NUDLREOLNSUH]HQWDUDGQLJODJROVNLSULGMHY SHUIHNDW
SRPRQRJJO-(6$0m.r.)

(3.lice jednine, m.r.)

(3.lice jednine)

2EUDWLWHSDQMXQDVOMHGHLSULPMHUL]WHNVWD6(6/$*$/,

36

7RMH3(5)(.$7DOLQMHPXQHGRVWDMHSRPRQLJODJRO-(6$0L]RVWDYOMHn je, ali se

podrazumijeva ), pa se on zove KRNJI PERFEKAT.
PANJA!
Krnji perfekat treba razlikovati od radnog glagolskog pridjeva. Krnji perfekat, iako mu
QHGRVWDMHMHGDQGLROLDQMHJODJROVNLREOLNWM]QDVHNRYULUDGQMXDUDGQLJODJROVNL
pridjev MHQHOLDQJODJROVNLREOLNQH]QDVHNRUDGQMXYUL

VJEBANJE

1. Pronadji oblike perfekta u tekstu i odredi rod i broj glagola:

Zaustavili smo se u hladu vrbe nadnesene nad toplu Savu. Otac je razmotao
novinsku hartiju i zamirisao je bijeli hljeb Otac me je gledao s nadom. A ja sam
osjetio da mi kroz tanke kosti struji voda.
( /DGMDUVNLSXW$OLMD+'XERDQLQ

2. 6OMHGHHJODJROHQDSLLX]DGDWLPREOLFLPDSHUIHNWD
-

pjevati ( 1. lice jednine ) _______________________

mirisati ( 2. lice mnoine ) ______________________

kupovati ( 3. lice mnoine ) _______________________

jesti ( 2. lice jednine )

3.

_______________________

Glagole u prezentu pretvori u perfekat:

sjedim ____________________

radimo ____________________

YXHPBBBBBBBBBBBBBBBBBBBB
37

)8785,EXGXHYULMHPH

__________________________________________________________________

URLWDMWHSMHVPX,]HWD6DUDMOLD1HNDQDPRSURVWHWUDYH

Trave H nas moliti da ih darujemo njenim sonetima.

Trave H nas moliti da ih darujemo njenim

sonetima.

Mi HPR ih gaziti zakasneli i gorki i

SMHYDHPR im

2QHSRYUDWQLPRGODVFLPDRXVNUDHQLP

uspomenama.

I PROLHPR trave da nam oproste za mnoge

ULMHL

=DPQRJHJRUNHULMHLNRMHQHHPR]QDWL

SUHXWDWL.

2EUDWLWHSDQMXQDSRGYXHQHJODJROH'DOLVXUDGQMHLVND]DQHRYLPJODJROLPDL]YUHQH
LOLWHNWUHEDGDVHL]YUH".RMDMHYUHPHQVNDRGUHGQLFDRYLKUDGQML"%XGXQRVW
GlaJROVNLREOLNNRMLPND]XMHPRGDHVHUDGQMDYULWLLOLL]YULWLXEXGXQRVWLQD]LYDVH
)8785,)XWXU,MH/,$1JODJROVNLREOLN0RHGDEXGHL35267L6/2(1JODJROVNL
oblik.

35267)8785,SULPMHULL]SMHVPHSMHYDHPRPROLHPR

PROST futur I VHJUDGLWDNRWRVHQDLQILQLWLYQXRVQRYXGRGDMXNUDLREOLFLSUH]HQWD
SRPRQRJJODJROD+7-(7,LXYLMHNVHSLXVSRMHQR

38

Primjer:
PJEVA

(02

3-(9$(02

,QILQLWLYQDNUDLREOLNSUH]HQWD IXWXU,
RVQRYDSRPRQRJJODKRODKWMHWLSURVWJOREOLN
8ERVDQVNRPMH]LNXVHSUHSRUXXMHXSRWUHEDUDVWDYOMHQRJ.51-(*)8785$,3$67 (126,7
(028,7(35,0-(7,7(.83,78

6/2(1,)8785,SULPMHULL]SMHVPHHPROLWLHPRJD]LWLQHHPR]QDWL

6/2(1,)8785,VHJUDGLRGLQILQLWLYDLNUDLKREOLNDSUH]HQWDSRPRQRJJODJROD
HTJETI i uvijek se piu ODVOJENO.

MOLITI

(02/,7,

NUDLREOLNSUH]HQWDLQILQLWLY IXWXU,
SRPRQRJJODJRODKWMHWLVORHQLJOREOLN

Glagoli koji se u infinitivu zavravaju na LPRJXLPDWLVDPRREOLNHVORHQRJIXWXUD,

Primjer: QDLXXQDLVMHLHPRHPRVMHL). Piu se uvijek odvojeno.

VJEBANJE

1. Podvuci pravilno napisane oblike futura I :

5HLXHPROLWLPROLHUHLHHNXSLWLVSDYDHPROLXHWHGRL

2. Date oblike prezenta pretvori u FUTUR I:

39

SULDPRBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBB

YXHBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBB

smijete se ____________________

jede

____________________

nosi

____________________

40

1(3520-(1/-,9(5,-(,

PRILOZI

0HMUDMHRGOLQDXHQLFD2QDbrzo i lahko XLVeoma rano ustaje kako bi na vrijeme

VWLJODXNROX3RVOLMHDVRYDbrzo VHYUDWLNXLGDSRPRJQHPDMFLRNRUXND-XHr je
uHVWYRYDODna kolskoj priredbi. Pored toga, ona uporno i redovno trenira atletiku. Na
WDNPLHQMLPDHVWRSRVWLH]DSDHQHUH]XOWDWH2YDVNURPQDLGRSDGOMLYDGMHYRMLFDveoma je
omiljena u drutvu.

2GJRYRULQDVOMHGHDSLWDQMD2GJRYRULWUHEDGDEXGXRGJRYDUDMXHULMHLL]WHNVWD
.DNR0HMUDXL"BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBB
Kad Mejra ustaje? ___________________
Kako Mejra trenira atletiku? ________________
.ROLNRSRVWLHUH]XOWDWHQDWDNPLHQMLPD"BBBBBBBBBBBB
.DGMHXHVWYRYDODQDNROVNRMSULUHGEL"BBBBBBBBBBBBBB
5LMHLNRMHVXR]QDHQHXWHNVWXQD]LYDMXVHSULOR]L

3ULOR]LVXQHSURPMHQOMLYHULMHLNRMHRGUHXMXJODJROVNXUDGQMXSRYUHPHQXPMHVWX
QDLQXNROLLQLLOLX]URNX8UHHQLFLLPDMXVOXEXSULORNLKRGUHGEL

41

3UHPDWRPHNDNRRGUHXMXJODJROVNXradnju, prilozi se dijele u vie grupa:

Vrsta priloga

Upitni prilozi

Primjeri

3ULOR]L]DYULMHPH.DGD"GDQDVMXHrXMXWUXYHHUDVOMHWRV
]LPXVRGPDKWDGDVLQR
Prilozi za mjesto

Gdje?

gore, lijevo, desno, naprijed, nazad,

blizu, daleko, ovdje, tu, svuda...

3ULOR]L]DQDLQ.DNR"OLMHSRKUDEURNULRPRYDNRQHNDNR
brzo, uporno, njeno, dobro...
3ULOR]L]DNROLLQX.ROLNR"PDORPQRJRGRVWDSXQRGRYROMQR
potpuno, previe, ovoliko, toliko...
Prilozi za uzrok

Zato?

zato, stoga...

Razlikuj prilog od pridjeva

Lijepa

djevojka

lijepo

pridjev

imenica

prilog

Kakva je djevojka?

pjeva.
glagol

Kako se vri radnja?

3RMHGLQLSULOR]LVHXSRWUHEOMDYDMXX]LPHQLFHSULGMHYHLGUXJHSULORJHLWDGDYHLQRP
RGUHXMXNROLLQXLNYDOLWHW1DSULPMHUX]LPHQLFHmnogo knjiga, dosta novca, malo vremena;
uz pridjeve: vrlo dobar (uspjeh), veoma YULMHGQDGRPDLFDX]SULORJH: dosta dugo (traje), jo
PDORSULHNDM

42

VJEBANJE

2GUHGLXVOMHGHLPUHHQLFDPDNRMHVXRGLVWRQDSLVDQLKULMHLSULGMHYLDNRMHSULOR]L6YDNX
svoju tvrdnju obrazloi.

Nije vano da li je lijepo SHURYHGDlijepo pie.

Brzo PDHbrzo WUL
Paljivo dijete paljivo slua.
Dobro doao u dobro drutvo!

Obrati panju i na ovo:

Neki prilozi nisu sasvim nepromjenljivi, jer imaju komparaciju (lahko, lijepo, dobro, daleko,
kasno, blizu, malo...).
Amina lijepo crta, jo ljepe pjeva, a najljepe igra.
Mislim da matematiku znam dobro,historiju bolje, a biologiju najbolje.

PRIJEDLOZI

Obrati SDQMXQDLVWDNQXWHULMHLXVOMHGHHPWHNVWX

Iza NXHMHELODMHGQDVWDUDWUHQMDNa toj trenji bi se klatili crveni plodovi i mamili nas, djecu.
Pod WUHQMRPVXVHRGPDUDOLXNXDQLna drvenim klupama postavljenim radi okupljanja u
vrelim ljetnim danima. Trenja je bila prava blagodet za XNXDQH,GDQDVVHsa HQMRPVMHDP
tih dana i razmiljam o trenji.
8SUYRMUHHQLFLULMHiza ND]XMHRGQRVSRORDMNXHLWUHQMH8GUXJRMUHHQLFLULMHna
pokazuje odnos (poloaj) trenje i plodova.
43

,VWDNQXWHULMHLXSUHWKRGQRPWHNVWXMHVXSULMHGOR]L

3ULMHGOR]LVXQHSURPMHQOMLYHULMHLNRMHSRND]XMXUD]OLLWHRGQRVHPHXULMHLPD
XUHHQLFL2ELQRVWRMHLVSUHGLPHQLFDLLPHQLNLK]DPMHQLFDLXWLXQDQMLKRY
oblik.
Padei i prijedlozi koji se slau sa njima:
Genitiv

od, do, iz, ispod, iza, zbog...

Dativ

ka, prema

Akuzativ

u, na, o, pred, ]DPHX kroz, uz, niz...

,QVWUXPHQWDOVDQDGSRGSUHGPHX...
Lokativ

na, u, o, po, pri.

VEZNICI

Bili starac i starica i imali unuku. Krenule njene drugarice u umu po jagode i pozvale je
da ide s njima. Starci nisu dugo na to pristali, ali poslije mnogih molbi popustie, te joj
zaprijetie da QH]DRVWDMH]DGUXJDULFDPD,GXLSRXPLi VNXSOMDMXLMDJRGHRGGUYHWDGRGUYHWD
ona zastade, pa se izgubi. Drugarice su je dozivale i dozivale, ali LKRQDQLMHXOD
(BAJKA)
.RMRMYUVWLSULSDGDMXLVWDNQXWHULMHL"
Za ta slue?
,VWDNQXWHULMHLXSUHWKRGQRPWHNVWXMHVXYH]QLFL

9H]QLFLVXQHSURPMHQOMLYHULMHLNRMHSRYH]XMXULMHLLUHHQLFH
1DMHLYH]QLFLVXLSDWHQLQLWLDDOLQHJRYHLOLMHUGRNLDNRDNRLPPDGDND

44

UZVICI

8VOMHGHLPUHHQLFDPDSRGYXFLQHSURPMHQOMLYHULMHL3ULPMHWLt HGDVHQMLPDL]UDDYD
QHNRRVMHDQMHLOLVHSRGUDDYDMX]YXFLL]SULURGH7DNYHULMHLQD]LYDMXVHX]YLFL
Uh, to sam umoran!
Pst1HPRMGDQHNRXMH
Oho, ba je lijepo!
Ura! Pobjedili smo!
PisGRVDGQDPDNR

8]YLFLVXQHSURPMHQOMLYHULMHLNRMLPDVHLVND]XMXRVMHDQMDLOLVHSRGUDDYDMX]YXNRYL
iz prirode.

.RMLPX]YLFLPDL]UDDYDPRRVMHDQMD"
Evo nekih: jao, eh, iju, ura, auh, hm...
Uzvici kojima imitiramo zvukove iz prirode: tras, kvrc, pljus, krip, av-av, mijau
kre-kre, kljoc, cmok...
Uzvici za dozivanje i tjeranje (ljudi i ivotinja): hej, halo, mac, pis, i, pi-pi, djiha...

,]DX]YLNDVHRELQRSLH]DSHWDLOLX]YLQLN

45

5,-(&(

Na SLWDQMH'ROD]LOLQDXUNX"RGJRYRULORMHYLHXHQLND(YRQMLKRYLKRGJRYRUD
DaGRLX
'RLXsvakako.
Vjerovatno XGRL
Ta zar me jo pita!?
Pa, eto, elio bih.
Jo uvijek ne znam. Moda.
NeQHPRJXGRL
Ba mi se ide, ali mi roditelji ne daju.
,]SRQXHQLKRGJRYRUDSULPMHXMHPRGDVYDNLXHQLNLPDUD]OLLWVWDYSUHPDXUFL
.RMHULMHLLVWLXWHVWDYRYHLUDVSRORHQMD",VWDNQXWHVXXWHNVWX
7RVXULMHFH
5LMHFHVXQHSURPMHQOMLYHULMHLNRMHSRVHEQR LVWLXVWDYRYHJOHGLWDL
raspoloenja govornih lica.

6WDYRYLSUHPDSUHGPHWLPDUD]JRYRUDPRJXELWLSRWYUGQLRGULQLXSLWQLLGUXJL2QLVHL]ULX
SRQHNDGVDSRVHEQRPXYMHUOMLYRXDQHNDGVDVXPQMRPLSUHWSRVWDYNRP
8JRYRUXVXQDMHHVOjedHHULMHFH
potvrdne: da, svakako, zaista, zbilja, dakako, naravno, nesumnjivo
RGULQHQHQLSRWR
upitne: zar, li, da li
pokazne: evo, eto ene
46

za sumnju i pretpostavku: moda, valjda, vjerovatno

za posebno isticanje: bar, pak, ta, ba, ama, jedino, PHXWLP

47

35267(,6/2(1(5((1,&(
__________________________________________________________________

0HGLKDXL

ta je subjekat u UHHQLFL"WDMHSUHGLNDW?
.ROLNRVHUDGQMLLVND]XMHRYRPUHHQLFRP"
'DOLMHRVLPVXEMHNWDLSUHGLNDWDLVND]DQMRQHNLODQUHHQLFH"
9HVPRUDQLMHUHNOLGDUHHQLFHSRVDVWDYXPRJXELWL35267(L6/2(1(
2YRMHMHGQD35267$UHHQLFD3RWRXVYRPVDstavu ima samo subjekat i predikat, ova
UHHQLFDMHSURVWD1(352,5(1$
$NRRYXUHHQLFXSURLULPRQHNLPGRGDWQLPULMHLPDRQDHL]JOHGDWLRYDNR

0HGLKDXLOHNFLMX
0HGLKDXLOHNFLMX

Mediha subjekat
XL predikat
lekciju pravi objekat .
.ROLNRSUHGLNDWDLPDRYDUHHQLFD"WDPRHPRGD]DNOMXLPRQDRVQRYXWRJD"
35267(UHHQLFHPRJXELWL
-

PROSTE NEPROIRENE ( samo subjekat i predikat )

PROSTE PROIRENE ( subjekat, predikat i jo neki dodatak )

48

NAPOMENA: ,UHHQLFHVDVORHQLPJODJROVNLPSUHGLNDWRPVXSURVWHSRVDVWDYX
3ULPMHU'DPLUVPLMHGDGRH'DPLUVPLMHGRL

VJEBANJE
1DSLLSURVWHUHHQLFHSRVOMHGHHPmodelu:
a) Subjekat + predikat + nepravi objekat

b) Subjekat + predikat + pravi objekat

c) priloka odredba za mjesto + predikat + subjekat

d) predikat + priloka odredba za vrijeme

3RJOHGDMWHVOMHGHXUHHQLFX

0HGLKDXLlekciju i slua laganu muziku

,]NROLNRVHSUHGLNDWDVDVWRMLRYDUHHQLFD".RMHWRUDGQMH0HGLKDREDYOMD"
.DNRQD]LYDPRUHHQLFHNRMHXVYRPVDVWDYXLPDMXGYDLOLYLHSUHGLNDWD"
7RVX6/2(1(5((1,&(
'D]DNOMXLPR8MHGQRMVORHQRMUHHQLFLLPDonoliko prostih, koliko u njoj ima predikata,
WMOLQLKJODJROVNLKREOLND

49

VJEBANJE
3RGYXFLSUHGLNDWHXUHHQLFDPDLRGJRYRULL]NROLNRVHSURVWLKUHHQLFDVDVWRMLVYDND
sloena:
-

3WLFHYHVHORFYUNXXSRWRNUDGRVQRXERULDGMHFDVHQHXPRUQRLJUDMu na oblinjoj
livadi. _____________

Ustajem, nervozno etam po sobi, pa opet sjednem i nastavljam da piem. ________

'MHFDUDGRLWDMXEDMNHMHUVXXQMLPDYLOHLYLOHQMDFLBBBBBBBBBBBBB

5HGRYQRLGHPQDDVRYHEDOHWDVYLUDPNODYLUDYROLPLSMHYDQMH_______________

50

Pravogovor i pravopis bosanskog

j ik
jezika

51

=$9,$-1,*2925,
KNJIEVNI TEKST

_____________________________________________________________________________________

Svaki jezik je sklon promjenama. Jezik se moe mijenjati u

RGUHHQRPYUHPHQXLSURVWRUX

POJAM KNJIEVNOG JEZIKA

ezik koji nastaje u narodu, njeguje se u pisanoj i usmjenoj formi i postaje osnova
svih knjievnih djela, naziva se knjievni jezik.

Svaki knjievni jezik ima svoja JUDPDWLNDLSUDYRSLVQDSUDYLODNRMLKVHSULSDGQLFLWH

MH]LNH]DMHGQLFHPRUDMXSULGUDYDWL
Upotreba knjievnog jezika najizraenija je u knjievnim djelima.

Voda je sva krenula naprijed, zatalasala se - bistra, iroka, i u njoj se zaljuljao crven mjesec, i
kraj njega zvijezde, crvene i one, duboke. Vjetar je duvao kroz travuljine, irok i blag, povijao
LK WXQDG YRGRPPHX QMLPDMHGDQFYLMHWELMHOSRG]YLMH]GRP=DERGHQRXWRM YRGLJRORL
VDPR L QHNDNR VWUDQR X SXVWRM QRL L WLP WUDYDPD RQR LVWR GLMHWH NRMH VH 'LPLUX L SULMH
javljalo, ovako u snu, stajalo je i sada sa ipkom u ruci, i prijetilo: ne da ono vodu, do samo
ovako, u snu, da je vidi pod tom travuljinom. Jedan talas, velik, zasukao se pravo od toga
djeteta, ispod ipke njegove, i sav plaY RG ]YLMH]GD VNRLR SUDYR 'LPLUX QD SUVD GD JD
SRSODYLXWRMQRLSXQRMWUDYXOMLQHLYRGHQDGNRMRPVHOMXOMDRFYLMHW- bijel.
BunarDPLO6LMDUL
52

Knjievni jezik ima svoju primjenu i u usmjenoj formi, koja u savremenom ivotu postaje
sve vanija. To je upotreba jezika u javnim institucijama (kolama, radiju, televiziji,
pozoritu i na javnim skupovima).

KNJIEVNI I
STANDARDNI JEZIK

Standardni jezik je osnova komunikacije. On se uvijek pridrava pravila koja se odnose

na izgovor ULMHLSUDYLODRSLVDQMXSUDYRSLVQDSUDYLODLGU

Jezik u knjievnim djelima se ne mora pridravati norme. Pisci imaju pravo da odstupaju
RGMH]LNLKSUDYLODNDNRELQMLKRYDGMHODELODWRNUHDWLYQLMD
Da bi jedan jezik bio standardni, on mora imati VYRMXJUDPDWLNXSUDYRSLVLUMHQLN
Pored standardnog i knjievnog jezika postoji i razgovorni jezik.
7RMHMH]LNNRMLPVHRYMHNVOXLXVYDNRGQHYQRPLYRWX]DVSRUD]XPLMHYDQMHVDGUXJLP
OMXGLPD7RMHJRYRUNRMLVHXMHQDXOLFLXSURGDYQLFLUHVWRUDQu. On se govori u svim
VLWXDFLMDPDLRVQRYQDPXMHIXQNFLMDVSRUD]XPLMHYDQMHPHXOMXGLPD

53

=$9,$-1,*2925
____________________________________________________________________________________

=DYLDMQLJRYRUMHGLRUD]JRYRUQRJMH]LNDNRMLSULSDGDMHGQRMXRMVNXSLQLOMXGLL
NDUDNWHULVWLDQMH]DRGUHHQRSRGQHEOMH=DYLDMQLJRYRUMHORNDOQRJNDUDNWHUDWDNRGDX
QMHPXQDOD]LPRVSHFLILQHRGOLNHMHGQRJJRYRUQRJSRGUXMD
Dijalekt je govor NRMLPDQMHLOLYLHRGVWXSDRGVWDQGDUGQRJMH]LNDLRELQR]DX]LPD
manji prostor.
Standardni bosanski jezik ima pet dijalekata:

,VWRQRERVDQVNLGLMDOHNW

Zapadnobosanski dijalekt

,VWRQRKHUFHJRYDNLGLMDOHNW

=DSDGQRKHUFHJRYDNLGLMDOHNW

6DQGDNLGLMDOHNW

54

/2.$/1$/(.6,.$ULMHLL]PRJ
]DYLDMD

_____________________________________________________________________________

/RNDOQDOHNVLNDREXKYDWDIRQGULMHLNRMHVXNDUDNWHULVWLQH]DRGUHHQLORNDOLWHW
%RQMDNLSLVFLXVYRMLPGMHOLPDXYDMXULMHLL]VYRJ]DYLDMDLQDWDMQDLQLKXYDMXRG
zaborava.

Nepregledni kamenjar po Ostronoi, gdje izgonimo ljeti sa stanova stoku na pau, prepun je
UXSDLSXNRWLQDXVWLMHQMXWDNRGDRYFLSRHVWR]DSDGQHQRJDDSRQHNDGJRYHHWXLYRWLQMD
trJQHLQRJDVHR]OLMHGLLDLQHNDGDNLVORPL
1LMHVXULMHWNLVOXDMHYLGDVHQHNRPHKDMYDQYUDWLQDWULQRJH$GHVLVHLGDRVWDQHXKYDHQ
zarobljen u kru.
'RJRGLORVHLQDPDGDQDPRYFDLDLODQDN-HGYDMHVHVWUDGRJQDODGRVWDQDSODXLNDRda
MH NULYD , FLMHOR YHH MH RWDF PRUDR UDGLWL QD YUDDQMX ]JORED X SULURGQL SRORDM L RVLJXUDYDQMX
EROHVQRJPMHVWDSRPRXLQDLXGODJDQDSUDYOMHQLKRGOMHVNRYDGUYHWD
Stari pastir6DIHW6LMDUL

VJEBANJE

5MHQLN]DYLDMQHOHNVLNHSULUHGLRMHXVYRMRMNQML]LJezik i pismo 2PHU7XUNRYL

,]GYDMDPRMHGDQGLRL]WRJUMHQLND'DOLVXWLRYHULMHLSR]QDWH"'DOLLKHVWRXMHX
VYRP]DYLDMX"
DODN nevaljalac

avlija dvorite

DLU livada

amanet zavjetanje

bahsuz nesretan

DOJLMD veselje

55

LWOXN imanje

HUHPLGD vrsta crijepa

XUDN krzneni kaput ,

RJUWD
XWHN batine
dibidus sasvim, potpuno
dada put
LQXK perla, zrno
R]OXFL QDRDOH
XJXP DMQLN
fajda korist

56

XPXU drveni ugalj

'UXJL]DGDWDNREXKYDWDLVWUDLYDNLUDG6DNXSOMDM]DYLDMQXOHNVLNXNRMX
VYDNRGQHYQRXMH]DSLVXMMHLQDNUDMXQDSUDYL]DMHGQLNLUMHQLN]DMHGQRVDVYRMLP
drugarima.

57

KNJIEVNA LEKSIKA

_________________________________________________________________________

Knjievna leksika je osnova savremenog knjievnog jezika.

avremena knjievna leksika razlikuje se od narodne leksike po tome to je normirana,
tj. XYUHQDRGUHHQLPSUDYLOLPDLUMHQLFLPDVDYUHPHQRJNQMLHYQRJMH]LND

'XJR VDP X PUDNX OHDOD EXGQD .UR] SUR]RU VDP YLGMHOD PMHVHF NDNR VH VDY YDDQ LJUD
VDREODFLPDDVVHVDNULMHL]DQMLKDVSRQRYRSURYLUL
L]DEOLVWDSXQLPVMDMHP1RMHELOD
topla, blaga, proljetna. Nita nije remetilo tiinu, pa
ipak san nije dolazio. Pomislih na Dinka.
=DWRVDP]DSUDYRVQMLP",WDMHWRWRQDVYH]XMH"
1H]QDP0RGD]DWRWRVXVHVYHPRMH
GUXJDULFH]DRULOHXQMHJDSDHWRQMLPDL]LQDWD,QDHLVNUHna da budem, pomalo mi je iao
QDQHUYH-HVWELRMHOLMHSNDROLMHSDVOLNDYLVRNVNODGQRJUDHQ,VSRGJXVWLKREUYDJOHGDOD
VXGYDNUXSQDVPHDRNDRVMHQHQDGXJDNLPWUHSDYLFDPD.RVDVMDMQDPDORGXDERMH
LWDNRMH]UL1DQMHPXMHXYLMHNVYHELORVYMHHRSUDQRLRSHJODQREOLVWDRMHRGXUHGQRVWLNDR
GDVHWXLUDSHWSXWDQDGDQ6YHPLMHSRPDORVPHWDOR1LPDOROHHUQRVWLQHPDUDEH]PDWH
i ideja. Nekako suhoparan i, rekla bih, nezreo i dosadan.
Rua, Nura Bazdulj-Hubijar

58

/HNVLNLIRQGNQMLHYQRJMH]LNDQLMHRJUDQLHQ1HNHULMHLSRVWDMXXHVWDOHXOD]HXQRUPX
LSRVWDMXGLROHNVLNRJIRQGDGRNGUXJHL]OD]HL]QRUPHL]DVWDULMHYDMX

VJEBANJE
3UYL]DGDWDNLPD]DFLOMGDWHXSR]QDVDUMHQLFLPDVDYUHPHQRJMH]LND1DVWDYQLN HWL
GDWLNROVNLUMHQLNERVDQVNRJMH]LNDDWLHL]GYDMDWLULMHLNRMHVXWLQHSR]QDWHLWDNR
obogatiti svoj vokabular.
'UXJL]DGDWDNMHRVPLOMHQNDRJUXSQLUDG-HGQDJUXSDDNDHSRNXDWLGDSURQDHWR
YLHULMHLNRMHVXXHVWDOHLWDNRSRVWDOHGLRNQMLHYQRJOHNVLNRJIRQGDGRNHVHGUXJD
JUXSDEDYLWLULMHLPDNRMHJXEHVYRMHPMHVWRL]DPMHQMXMXVHQHNLPQRYLPULMHLPD

59

VELIKO SLOVO

______________________________________________________________________________

eliko slovo u MHGQRODQLPLYLHODQLPQD]LYLPDSODQHWD

kontinenata, okeana, drava, naroda i naseljenih mjesta

-HGQRODQLQD]LYLSODQHWDLGUXJLKQHEHVNLKWLMHODSLXVHYHOLNLPVORYRP
Merkur, Zemlja, Mars, Jupiter, Mjesec, Danica
9HOLNLPSRHWQLPVORYRPSLHVHVDPRSUYLODQX
YLHODQLPQD]LYLPDQHEHVNLKWLMHODLVD]YLMHD
Halajeva kometa, Veliki medvjed, Mali medvjed, Kumova
slama
-HGQRODQLLYLHODQLQD]LYLNRQWLQHQDWDXYLMHNVHSLX
velikim slovom.
Evropa, Azija, Australija, Juna Amerika
.RGYLHODQLKzemljopisnih (geografskih) naziva velikim slovom pie se samo prvi
ODQWRJQD]LYD'DNOHXQD]LYLPDRNHDQDMH]HUDLPRUDVDPRSUYLODQVHSLH
velikim slovom.
Tihi okean, Indijski okean, Jadransko more, Ohridsko jezero
-HGQRODQLQD]LYLGUDYDSLXVHvelikim slovom.
Srbija, panija, Poljska, Hrvatska

60

.RGYLHODQLKQD]LYDGUDYDVYLODQRYLL]X]HYSULMHGORJDLYH]QLNDSLXVHYHOLNLP
SRHWQLPVORYRP
Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Ujedinjeno Kraljevstvo
Velike Britanije i Sjeverne Irske, Republika Slovenija
8YLHODQLPQD]LYLPDQHSRVWRMHLKELYLKGUDYD
VDPRVHSUYLODQSLHYHOLNLPVORYRPL]X]HYDNRVHX
GUXJLPODQRYLPDQHQDOD]LQHNDYODVWLWDLPHQLFD
2WRPDQVNRFDUVWYR'XEURYDNDUHSXEOLND,VWRQR
ULPVNRFDUVWYR6RFLMDOLVWLNDIHGHUDWLYQa republika Jugoslavija
Imena naroda piu se velikim slovom.
Amerikanac, Amerikanka, Bonjak, Bonjakinja, Crnogorac, Crnogorka, Hrvat, Hrvatica
1D]LYLQDVHOMHQLKPMHVWDJUDGRYDDULMDVHODQDVHOMDSLXVHYHOLNLPSRHWQLP
VORYRPELORGDMHULMHRMHGQRODQLPLOLYLHODQLPQD]LYLPD
Tuzla, Beograd, Sarajevo, Sjenica, Novi Pazar
9UDWQLN$OLSDLQRSROMH%DDULMD'XJD3ROMDQD

VJEBANJE

3UHSLLSLVDQLPVORYLPDUHHQLFH2EUDWLSDQMXQDXSRWUHEXYHOLNRJVORYD
-

MOJA DRUGARICA ELMA IVI NA ALIPAINOM POLJU.

('2(38729$7,83$1,-8

MOJ OTAC JE CRNOGORAC

32=1$7$*/80,&$326-(7,/$-(6-(',1-(1($0(5,.('5$9(

0(/,6$(/,27,,85(38%/,.8)5$1&86.8
61

-$6$0,9,2862&,-$/,67,.2-)('(5$7,912-5(38%/,&,
JUGOSLAVIJI.

,,81$025(8785SKU.

PLOVIO SAM INDIJSKIM OKEANOM

2.3URLWDMWHNVW3UHSLLJDSLVDQLPVORYLPDLREUDWLSDQMXQDSUDYRSLVQDSUDYLOD

69(0,5.260269$6,21$-(%(6.21$12352675$16792.2-(1$6
OKRUUJE. ZVIJEZDE SU NAJRASPROSTRANJENIJA NEBESKA TIJELA U
SVEMIRU. ONE SU GRUPISANE U GALAKSIJE. NAA GALAKSIJA SE ZOVE
0/,-(1,3870$1-(*583(=9,-(='$82.9,581$(*$/$.6,-(=298
6(6$=9,-($1$35,0-(59(/,.,0('9-('25,210$/,0('9-('
1$-%/,$=9,-(='$1$2-3/$1(7,-(681&(8681(9206,67(08,0$
DEVET PLANETA: MERKUR, VENERA, ZEMLJA, MARS, JUPITER, SATURN,
URAN, NEPTUN I PLUTON.

62

PISANJE I IZGOVOR
SUPERLATIVA PRIDJEVA
_____________________________________________________________________________________

Superlativom se kazuje da neko ili neto posjeduje neku osobinu u

QMHQRPQDMMDHPVWHSHQX

Najbri GMHDNXUD]UHGX
1DMYHD zgrada u ulici.
6XSHUODWLYVHJUDGLX]SRPRSUHILNVDQDM- i oblika komparativa pridjeva
naj + ljepi = najljepi
QDMYHL QDMYHL
naj + bolji = najbolji

PRIMJERI





QDMMDLQDMMDVQLMLQDMMXQLML
VJEBANJE

1. Prisjetite se to vie oblika superlativa sa udvojenim suglasnikom j. Obratite panju da li se

SULOLNRPL]JRYRUDXMXREDJODVDLOLVHMHGDQJXEL
2. Napiite VXSHUODWLYHVOMHGHLKSULGMHYD GREDU]DREODJMDNYLVRNWHDNLVW

63

Veliko i malo slovo u pridjevima

izvedenim od vlastitih imena

__________________________________________________________________________________

Pridjevi na ov, -ev i in, koji su nastali od vlastitih imena, prezimena i nadimaka piu se
velikim slovom.
,EUDKLPRY(QHVRY'L]GDUHY6LMDULHY(OPLQ0DLGLQ
Prisvojni pridjevi na ov, -ev i LQNRMLVX]DMHGQRVDGUXJLPULMHLPDSRVWDOLGLRQD]LYD
VDRSLP]QDHQMHPSLXVH velikim slovom.
$KLORYDSHWD$UKLPHGRY]DNRQ*RUGLMHYYRU
Pridjevi na ski, -NL-NLLki, izvedeni od zemljopisnih imena i naziva stanovnika piu
se malim slovom.
QRYRSD]DUVNLVDUDMHYVNLVMHQLNLQMXMRUNLEHRJUDGVNL

VJEBANJE
1. 1DSLLSUDYLOQRVOMHGHHUHHQLFH2EUDWLSDQMX
na pravopis.
-

%,+25-(6,-$5,(9=$9,$-

NAAO SAM ALMIN SAT.

1$-%2/-,-(6-(1,.,6,5

1$8,26$01-87129=$.21

64

65

,]JRYRULSLVDQMHULMHLVD
glasovima ije/je
________________________________________________________________________________

taroslavenski glas jat ( , ) u savremenom bosanskom jeziku dao je reflekse : ije/je/e/ i.

6WDOQLSUDYRSLVQLSUREOHPYH]DQMH]DDOWHUQDFLMXJODVRYDLMHMH]ERJNUDHQMDLduljenja slogova.
'RNUDHQMDGXJRJVORJDGROD]LNDGDJODVje zamjenjuje glas ije , tj. kada drugi slog
postaje kratki.
'RNUDHQMDVORJDGROD]LXVOMHGHLPVLWXDFLMDPD
x

u mnoini imenica: vijek, vjekovi; cvijet, cvjetovi; snijeg, snjegovi

u imenicama i pridjevima izvedenim od glagola: lijepiti, lijepljiv; pobijediti,

pobjeda

u komparativu i superlativu pridjeva: ELMHOEMHOMLQDMEMHOMLEOLMHGEOMHLQDMEOMHL

Duljenje kratkog slova je situacija kada se je zamjenjuje sa ije.

Do duljenja VORJDGROD]LXVOMHGHLPVLWXDFLMDPD
x

kod nesvrenih glagola koji su nastali od svrenih: oboljeti, obolijevati

XLPHQLFDPDQDVWDOLPRGJODJRODNRMLSRLQMXVDSUH-: prekoriti, prijekor;

prevoziti, prijevoz

VJEBANJE
1. Napii deklinaciju imenica snijeg i brijeg8RLXNRMLPSDGHLPDGROD]LGRSURPMHQHje/ije.
2. Od glagola prenositi, preploviti i prevoditi QDSUDYLLPHQLFH8RLNDNRGROD]LGRGXOMHQMD
slogova.
66

Umanjenice i
komparativ
_____________________________________________________________________________________

manjenice ili deminutivi su oblici imenica

LPDMXXPDQMHQR]QDHQMH1DVWDMX

dodavanjem nastavaka na korjen ili osnovni oblik

imenice.
U bosanskom jeziku XPDQMHQLFHVHQDMHHJUDGH
sufikslnom tvorbom, i to dodavanjem sufiksa:
x

-L

prst - SUVWL

-ak

list - listak

-ica

NXD NXLFD

-ence dijete djetence

VJEBANJE

1DSLLXPDQMHQLFHVOMHGHLKLPHQLFD
IMENICA

UMANJENICA

sunce
oblak
pjesma
knjiga

67

koji

selo
ograda
ruka

Komparativ pridjeva

Postoje tri poredbena stepena pridjeva:

o pozitiv (osnovni oblik)
o komparativ (prvi poredbeni stepen)
o superlativ (drugi poredbeni stepen)
Kompariraju se samo opisni pridjevi.
Neki prilozi su skloni komparaciji.
Oblik komparativa dobijamo kada na oblik pozitiva dodajemo sufikse i, -ji i iji.
o sufiks -i : samo tri pridjeva imaju ovakav komparativ : lijep, ljepi ; mehak, meki;
lahak, laki
o sufiks -ji : crn, crnji
o sufiks -iji: LVWLVWLML
o
9DQRMH]DSDPWLWLGDREOLFLNRPSDUDWLYDQHNDGD]DKWMHYDMXL]YUHQMHRGUHHQHJODVRYQH
promjene.

68

VJEBANJE
1DSLLNRPSDUDFLMXVOMHGHLKSULGMHYDFUQVODGDN tuan, bijel, irok, dug, tvrd, iv, bistar, teak.

,]JRYRULSLVDQMHJODVRYDL
u deklinaciji imenica i
stepenovanju pridjeva
_____________________________________________________________________________________

8QDURGQRPJRYRUXSDWDNRLXGMHOLPDQDURGQHNQMLHYQRVWLHVWRPRHPRYLGMHWLGDGROD]LGR
ne razlikovanja glasova i .

Glasovi i su zasebne foneme u bosanskom savremenom jeziku i vano ih je razlikovati,

MHU]QDHQMHSRMHGLQLKULMHLQHNDGDupravo zavisi od razlikovanja tih glasova.

HORGLRJODYHHORRYMHNEH]NRVH

PXHQMHJOLPPXLWLPXHQMHJOLPPXWLWL
VSDYDLFDHQDNRMDVSDYDVSDYDLFDRGMHD]D
spavanje)

U deklinacijama imenica sa osnovama c i k javlja se glas .

o 8YRNDWLYXMHGQLQHLPHQLFDPXNRJURGDLMDVHRVQRYD]DYUDYDQDc i k:
mjesec - PMHVHH
vojnik - YRMQLH
o 8QRPLQDWLYXDNX]DWLYXLYRNDWLYXPQRLQHLPHQLFDPXNRJURGDLMDVHRVQRYD
zavrava na c:
]HHYL]HHYH
69

 U komparativu koji se tvori nastavkom -ji RGSULGMHYDLMDVHRVQRYD]DYUDYDQDk javlja

se glas :
jak - MDL

8LQVWUXPHQWDOXMHGQLQHLPHQLFDHQVNRJURGDLMDVHRVQRYD]DYUDYDQDt i st javlja se
glas :
radost - UDGRX
smrt - VPUX
8NRPSDUDWLYXLVXSHUODWLYXSULGMHYDLMDVHRVQRYD
zavrava na t:
OMXWOMXLQDMOMXL

VJEBANJE
1DSLLWRYLHULMHLNRMHVHSRVYRMRMIRUPLUD]OLNXMX
VDPRXJODVRYLPDLDGDLP]QDHQMHEXGHGUXJDLMH
2. Izmijenjaj po padeima VOMHGHHLPHQLFH
ratnik, zec
putnik, lovac
bolest, pakost,
.RPSDULUDMWHVOMHGHHSULGMHYH
mlak, gorak
krut, kratak

70

-H]LNDNXOWXUD

71

PREPRIAVANJE

______________________________________________________________________________

aOMLYRSURLWDMWHNVW

2EUDWLSDQMXQDMXQDNHSULHLGRJDDMHNRMLVXRSLVDQL

'MHDNLSWLFD
-HGQH]LPHXMHGQRPVHOXUD]EROLRVHGMHDNLQLNDNRGDR]GUDYL/LMHLOLVXJD
GMHDFLQMHJRYLYUQMDFL]DEDYOMDOLJDGDPXEUHSURHYULMHPHGRQRVLOLPX
SRNORQH$OLQDMHHJDMHRELOD]LODPDODSWLFDNRMDMHMHGQRJMXWUDJODGQDL
SURPU]OD]DNXFDODQDQMHJRYSUR]RU'MHDNMHSWLFXXJULMDRLQDKUDQLRD]DWLP
puVWLR2WDGMHSWLFDVYDNRJGDQDGROD]LODLNXFDODXVWDNORSR]LYDMXLGDMRMVH
RWYRUL2QDLGMHDNSRVWDGRHYHOLNLSULMDWHOML'RHLSUROMHHDEROHVQLNQLNDNRGD
VHGLJQHL]SRVWHOMH.UR]RWYRUHQSUR]RU6XQFHMHEDFDORXQMHJRYXVREXVYLMHWOH
snopove i pravilo are po zidovima i podu. I mala ptica, koja nije napustila svog
SULMDWHOMDPRJODMHGDXHEH]NXFDQMD
.DGELKPRJDRGDRGHPXXPXSURQDDRELKSROMDQXQDNRMRMMHGR]UHODNUXSQD
jagoda i odmah bih ozdravio UHHMHGQRPEROHVQLNGMHDNX koji ga je posjetio.
Pa sad nema jagoda u umi SULPLMHWLGMHDN za jagode je rano. Prerano.
Ima jedna poljana i na poljani jedna dozrela jagoda nastavi uporno bolesnik.
6DQMDRVDPQRDVGDLPD,VLJXUDQVDPNDGELKSRMHRWXMDJRGXYLHQHELKOHDR
'RNMHGMHDNJRYRULRPDODSWLFDVHVXQDODQDSUR]RUXLVOXDOD
2GOHWMHODMHQDJOR1LMHVHYLHSRMDYLODWRJDGDQD1LVOMHGHHJGDQD1MHQSULMDWHOM
VH]DEULQXRWDMRMVHPRJORGRJRGLWL"'DOLJDMH]DERUDYLOD"$LVWRYUHPHQRQLMH
72

prestajao da misli o crvenoj jagodi koja bi mu povratila zdravlje. Ponovo je sanjao i

poljanu u umi i jagodu, sanjao je kako se sagnuo da ubere jagodu, a nije uspio.
-DJRGDVHL]PDNODNDRGDMHLYD,WDGDWUHHJGDQDGROHWMHODMHPDODSWLFDL
spustila se na QMHJRYXUXNX8NOMXQXMHYUVWRGUDOD]HOHQXSHWHOMNXLQDSHWHOMFL
MDJRGX2QDNYXLVWXNDNYXMHGMHDNVDQMDR
- Oh! XVNOLNQXRMHRQX]LPDMXLMDJRGX %LXRSHW]GUDY+YDODWLGUDJDSWLFR
sto puta ti hvala.
$KPHW+URPDGL

3UHSULDWLWHNVW]QDLVYRMLPULMHLPDLVSULDWLRQRWRVLSURLWDR
3UHSULDWLVHPRHLQHWRWRVLYLGLRLOLXR

3UHSULDYDQMHPRHELWL
saeto (koncizno)
opirno (detaljno)
Saeto ili koncizno SUHSULDYDQMHMHVWHSUHFL]QRMHGQRVWDYQRLNUDWNRSUHSULDYDQMH]DVQRYDQR
VDPRQDQDMYDQLMLPGRJDDMLPDLLQIRUPDFLMDPDL]WHNVWDLOLQHNRJUD]JRYRUD
Opirno ili detaljno SUHSULDYDQMHSRUHGRVQRYQLKLQDMYDQLMLKLQIRUPDFLMDPDVDGULLGHWDOMQR
opisivDQMHOLNRYDGRJDDMDLVLWXDFLMD
3UHSULDYDQMHPRHELWL
usmeno
pismeno

.RGSUHSULDYDQMDUD]OLNXMHPRWULHWDSH
Uvodni dio 6DGULXYRGXSUHSULDYDQMHXSR]QDYDQMHVDOLNRYLPDLSRHWDNUDGQMH

73

Centralni dio *ODYQLGLRSUHSULDYDQMDXNRMHPVHRSLVXMHUDGQMD2GFHQWUDOQRJGLMHOD

]DYLVLGDOLHSUHSULDYDQMHELWLVDHWRLOLRSLUQR
Zavrni dio 6DGUL]DYUHWDNUDGQMHXQMHPXPRJXELWLVDGUDQLLOLQLXWLVFLRUDGQMLL
GRJDDMLPD

VJEBANJE
3UHSULDMWHNVW'MHDNLSWLFD $KPHWD+URPDGLD1DWHELMHGDRGOXLGDOLHVDHWRLOL
RSLUQRSUHSULDWLSULX3ULOLNRPSUHSULDYDQMDPRH
VHUXNRYRGLWLVOMHGHLPSLWDQMLPD
Ko se iznenada razbolio jedne zime?
.RMHRELOD]LRGMHDND"
Ko je postao njegov novi prijatelj?
.ROLNRGXJRMHGMHDNERORYDR"
ta je bio njegov lijek?
Kome je on to rekao?
.RMHXRWDMUD]JRYRU"
.RMHGMHDNXSURQDDROLMHN"
.DNRVHSULD]DYULOD"
6DHWRSUHSULDMILOPNRMLti se mnogo dopao.
3UHSULDMSLVPHQRNQMLJXNRMXVLSRVOMHGQMXSURLWDR1HNDWREXGHWYRMDGRPDD]DGDD

74

VIJEST

______________________________________________________________________________

DOLVLVHQHNDGDXSLWDRWDMHWRYLMHVW"

Razmisli o ovome

6YDNRGQHYQRVLXSULOLFLGDQDXOLFLXNROLNRGNXHXMH
UD]OLLWHLQIRUPDFLMHRQHNLPGRJDDMLPD7HLQIRUPDFLMHVH
prenose, zapisuju, krue i postaju dio svakodnevnice.
.DGDWXLQIRUPDFLMXSURLWDWHXQRYLQDPDLOLXMHWHLYLGLWHQD
UDGLMXWHOHYL]LMLLQWHUQHWXRQGDRQDSRVWDMH]YDQLQDvijest.

9LMHVWMHQDMNUDDSURYMHUHQDLQIRUPDFLMDRQHNRPGRJDDMXVLWXDFLMLLOL
OLQRVWL
Ona je namijenjena cjelokupnoj MDYQRVWLDGRQMLKVWLH]DKYDOMXMXL
pisanim, audio i vizuelnim medijima (novinama, radiju, televiziji i
internetu).
3$/-,92352,7$-9,-(67
%RQMDNLSLVDF6DIHW6LMDULRYRJRGLQMLMHGRELWQLNQDJUDGH3HURDPLOD6LMDULD
koja se dodjeljuje knjievniku za cjelokupno njegovo stvaralatvo.
6LMDULXHQDJUDGDELWLXUXHQDQDVYHDQRMDNDGHPLMLNRMXRUJDQL]XMH%RQMDNR
nacionalno vjHHXWHKQLNRPPDQGDWXXDVWREiljeavanja 20. novembra, Dana Sandaka.
PredsjHGQLNWURODQRJLULMD]DGodelu ove nagrade Elijas Rebronja rekao je na
konferenciji za novinare da je od pet prijavljenih kandidata svaki ponaosob zasluio da je
dobije.
Radio Sto plus, 5. novembar 2012.

75

9LMHVWPRUDGDEXGHSURYMHUHQDWDQDSUHFL]QDLDNWXHOQD
=DYLVQRRGQDLQDL]YMHWDYDQMDYLMHVWPRHELWLNUDWNDLOLRSLUQD
'DELYLMHVWELODSRWSXQDPRUDGDQDPSUXLRGJRYRUHQDVOMHGHDSLWDQMD
KO?
KADA?
GDJE?
KAKO?
ZATO?
PRIMJER

3URLWDMSUHWKRGQXYLMHVW.RMHLQIRUPDFLMHVLGRELR"1DNRMDRGQDYHGHQLKSLWDQMDVL
dobio odgovor?
KO? - Ko je dobio knjievnu nagradu $ODGLQ/XND"6DIHW6LMDULERQMDNLSLVDF
KADA? - .DGDHELWLGRGMHODQDJUDGH"QRYHPEUDJRGLQH
GDJE? - *GMHHVHRGUDWLFHUHPRQLMD"8SURVWRULMDPD%RQMDNRJQDFLRQDOQRJYLMHD
KAKO? - .DNRMHSLVDFGRELRQDJUDGX"3RRFMHQLVWUXQRJLULMD
ZATO? - Zato je pisac dobio nagradu? Nagrada je dodijeljena za cjelokupan knjievni
rad.

o Svaka vijest mora da odgovori na prva tri pitanja (ko?, kada? i gdje?), dok na ostala
pitanja (kako? i zato?) odgovore daju opirne - potpune vijesti.

76

VJEBANJE

3URLWDMYLMHVWLSURQDLRGJRYRUHQDSLWDQMDRNRMLPDVPRJRYRULOL
Reprezentativka Srbije u atletici Amela 7HU]L pobjedila je danas na tradicionalnoj Novogodinoj
XOLQRM trci u austrijskom gradu Pojerbahu. Mlada Novopazarka je slavila na dionici od 5.100
metara, postigavi rezultat od 16 minuta i tri sekunde, dok je drugo mjesto pripalo Irini
0LNLWHQNRL]1MHPDNHVDHWLULVHNXQGH]DRVWDWND
31. decembar 2012.
1DSLLYLMHVWRQHNRPGRJDDMX7RPRHELWLQHWRWRVLXRYLGLRLOLXHVWYRYDRX
QMHPXNRGNXHna ulici ili u koli).

77

PISMO

__________________________________________________________________________

WDMHWRSLVPR"'DOLVLQHNDGDXLYRWXGRELRLOLQDSLVDRQHNRSLVPR"
Pismo je jedan od oblika komunikacije

PHXOMXGLPD2QRPRHELWLUD]OLLWRJNDUDNWHUD
Moe biti privatno i slubeno. Privatno pismo
PRHQDSLVDWLGUXJXGUXJDULFLURDFLPDGRN
VOXEHQRSLVPRLPDGUXJDLMXIRUPX2QRMH
QDSLVDQRDGPLQLVWUDWLYQLPVWLORP]YDQLQLP
tonom. Slubeno pismo moe poslati direktoru, poslovnom partneru, nekoj javnoj instituciji.

Adresiranje pisma:

3ULPD(QD6HOLPRYL
Ulica Prvog maja 48
36300 Novi Pazar

78

DOMH0DLGD-DKL
42, Rue San Sebastien
75 011 Pariz

Sadraj pisma:

Pariz, 30. jun 2012.

Draga Ena,
-DYOMDPWLVHL]3DUL]DDRPLMHWRVHQLVPRSR]GUDYLOH2WSXWRYDODVDP
iznenada.
2GOXLOLVPRGDRGPRUSURYHGHPRNRGPRMHWHWNH
1H]QDPRGDNOHGDSRQHP3DUL]MHGLYDQ6MHDOLVHNDNRVPRWLLMD
PDWDOHGDSRVMHWLPR3DUL]"6YHMHRQDNR kako smo zamiljale.
1DMYLHPLVHGRSDGD$MIHORYWRUDQM
.DNRVLWL".DNRSURYRGLUDVSXVW",]OD]LOL",GHOLQDNXSDQMH"
'DOLHWHLLX%XGYXNDRWRVWHSODQLUDOL"0LHPRX3DUL]XELWLMR
mjesec dana.
3ODQLUDPGDRELHPMRPQRJRSR]QDWLKPMHVWDu Parizu.
Vidimo se u avgustu. Pozdravi tvoju porodicu i cijelo drutvo.
36.XSLODVDPWLSRNORQ=QDPWDQDMYLHYROL
6UGDDQSR]GUDY
Maja
79

Najvaniji elementi pisma:

Mjesto i vrijeme
K
Glavni dio pisma
Zavrni dio sa potpisom

VJEBANJE

Napii pismo nekoj osobi koja je daleko od tebe. Potrudi se da se pridrava osnovnih elemenata
NRMHSLVPRPRUDGDVDGUL3DOMLYRLWDQRDGUHVLUDMSLVPR

80

RAZGOVOR

______________________________________________________________________________

ovor je osobina koju posjeduju samo ljudi. Po tome se oni razlikuju

RGVYLKRVWDOLKLYLKELD

Svakodnevno ste u situaciji da razgovarate sa

ljudima. Razgovor je osnovni vid komunikacije. Kada
VWHNRGNXHQDXOLFLXNROLLPDWHSULOLNXGDSULDWHVD
osobama iz svog okruenja.

'LMDORJMHYRHQMHSLVPHQRJLOLXVPHQRJUD]JRYRUDL]PHXGYHMX ili vie osoba.

Monolog je suprotnost dijalogu. To je govor jedne osobe.

Privatni razgovor predstavlja svakodnevnu komunikaciju izmeu najmanje dvoje

ljudi.
PRIMJER
ALMA: Zdravo Damire!
DAMIR: Zdravo! Gdje si pola?
$/0$,GHPXELEOLRWHNX"+RHOLVDPQRP"
'$0,59UORUDGR.RMXHNQMLJXX]HWL"
ALMA: Ne znam jo uvijek. Predloi mi neto.
DAMIR: /HVLVHYUDDNXLMeni se dopala.
$/0$9DLMHGYDHNDP

81

Slubeni razgovor je zvanini WePaWVNi razgovor izPeu najPanje Gvije oVobe 7o

je razgovor Noji Ve obavlja Va SoVloGavFeP SoVlovniP SarWneriPa ili
SreGVWavniFiPa javniK inVWiWuFija
AJLA: Dobar dan!
DIREKTORICA: Dobar dan. Izvolite.
$-/$=YDOLVWHPHJRVSRRGLUHNWRULFH
DIREKTORICA: Da, jesam. Dobili ste
SR]LY]DVWUXQLVHPLQDU8HWYUWDNLGHWHX
Budimpetu.
AJLA: Hvala Vam.

VJEBANJE

1. Sa svojim GUXJRPL]NOXSHUD]JRYDUDMRVOMHGHLPWHPDPDRPLOMHQLVSRUWPX]LNDLNQMLJD
3RNXDMGD]DPLVOLNDNRELL]JOHGDRWYRMVOXEHQLUD]JRYRUVDEXGXLPSRVORGDYFHP
Rukovodi se primjerom koji smo imali.

82

OPISIVANJE

_____________________________________________________________________________

XOWXUDJRYRUDMHLURNSRMDPNRMLREXKYDWDQHVDPRJUDPDWLNHLSUDYRSLVQH
]DNRQHYHLVWLOVNXLL]UDDMQXXVNODHQRVW

2SLVLYDQMHMHYUVWDMH]LNRJL]UDDYDQMDVOXi za usavravanje pismenosti

i kulture govora.
2SLVLYDQMHMHYUVWDMH]LNRJL]UDDYDQMDVOXL]DXVDYUDYDQMH
pismenosti i kulture govora.

OPISIVANJE PREDMETA

1D]LGXMHVWDMDRGUYHQLVDW1DSUDYOMHQX5XVLMLL]UH]EDUHQVYMHGRLRMHRMHGQRP
GDYQRPYUHPHQX6DWLPDREOLNNXLFHVDPDORPSWLLFRPNRMDL]OD]LNDGDNODWQR
RWNXFDWDQRYULMHPH
OPIS PEJZAA

0LULHSUROMHHQDGUD]OLYHQRP6DYRP8YRGXVX]DJD]LOHLUD]EHKDUDOHOMLYH
XGQDVOLNDSRGSORGQLPDSULOVNLPVXQFHP8YRLGMHGLRJODYQHFHVWH5LWRYLQMLYH
83

VDSHQLFRPYRQMDFLQDLVNULYHQLSXWHYLNUR]QHSURKRGQHYUEDNH6YHMHSRG
vodom.
.XDXDPFX$OLMD'XERDQLQ
OPIS PORTRETA

Iza paravana, kriom sam gledala Tahirovo lice. Crna kosa bila je
NRYUGDYDLJXVWDRLGXERNHFUQHNDRQRXVWDSXQDQRVPDOR
zakrivljen u jednu stranu. Blago, sasvim blago, jedva se moglo
primjetiti. Sa lLFDVHQLMHPRJORSURLWDWLEDQLWDNDRGDMHEH]
ikakvih emocija, ozbiljan i daleko odrasliji i zreliji od svojih vrnjaka.
5XD1XUD%D]GXOM-+XELMDU
OPIS ENTERIJERA

Enterijer je opisivanje unutranjosti nekog prostora.

Probudio sam se rano, tek je svitalo, u sobi je bio sumrak. Soba

MHELODYHOLNDSDLSDNPLVHWRJDMXWUDXLQLODXVNDLWLMHVQDVYD
QDELMHQDLSUHWUSDQDVWYDULPDNDRSULVHOLGEL8]]LGRYHVWDMDODVXHWLULNUHYHWD
PHXQMLPDSROLFH]DNQMLJHYHOLNLGUYHQLNRYH]LNRMLVXOLLOLQDVDQGXNHRUPDUL
za odijelo, na sredini ogroman sto pokriven knjigama i svjeskama.
7XQDVRED,YDQ&DQNDU

84

OPIS EKSTERIJERA

Eksterijer je opisivanje spoljanjosti nekog prostora.

Tekija je lijepa i prostrana, nadnesena nad UMHLFRPWRVHSURELMDNUR]NDPHQL]

SODQLQDVEDRPLUXLQMDNRPVRGULQRPQDGYHUDQGRPVDGXJRPGLYDQKDQRPX
NRMRMMHWLLQDPHNDQDNDRSDPXNMRWLD]ERJVLWQRJXERUDUMHLFHLVSRGQMH
.XXQHNDGDQMLKDUHPSUHGDNDSRNORQLRMHUHGXERJDWL$OLMDJD'DQLGDEXGH
stjecite dervia i sklonite siromaha, jer su oni slomljena srca.
'HUYLLVPUW0HD6HOLPRYL

VJEBANJE
1. Opis predmeta: Opii neki predmet iz svoje sobe.
2SLVSRUWUHWD2SLLMHGQRJODQDVYRMHSRURGLFH
3. Opis pejzaa: Opii park, umu, livadu
2SLVHQWHULMHUD2SLLVYRMXXLRQLFX
5. Opis eksterijera: Opii svoju kolu.

85

MEDIJSKA KULTURA

______________________________________________________________________________

redstva kojima se usmeno LOLSLVPHQRVDRSWDYDMXSRUXNHQDSRVUHGDQQDLQ

nazivamo MEDIJIMA, odnosno sredstvima komunikacije.

Prema VREMENU njihova nastanka dijele se na:

-

NODVLQHWUDGLFLRQDOQHNQMLJHQRYLQHDVRSLVLEURXUHSODNDWHLVO

moderne ( savremene ) : film, UDGLRWHOHYL]LMDLUDXQDU

MASOVNI mediji su sredstva prenoenja poruke velikom broju ljudi istovremeno.

Dijelimo ih u dvije grupe :
-

WDPSDQLQRYLQHNQMLJHDVRSLVLVWULSRYLLGU

HOHNWURQVNLILOPUDGLRWHOHYL]LMDUDXQDU

129,1($623,STRIP, TELEVIZIJA, INTERNET

129,1(VXYUVWDWDPSDQLKPHGLMDNRMLVOXH]DREDYMHWDYDQMHMDYQRVWLRUD]OLLWLP
temama.
Novine su prvi put objavljene u 17. vijeku. To su bile novine Vikli NJuz ( Weekly News ),
ali su bile cenzurisane. U 19. vijeku dolRMHGRYHHJUD]YRja novinske produkcije
]DKYDOMXMXLXYRHQMXQRYHWDPSDUVNHWHKQRORJLMHLQRYLKPHWRGDPDVRYQHSURL]YRGQMHL
transporta.
Ove nove metode proizvodnje dovele su do nastanka nezavisne tampe.

86

$623,6MHSHULRGLQDWDPSDNRMDL]OD]LXUHGRYQLPYUHPHQVNLPUD]PDFLPDLQDMHH
SRNULYDRGUHHQRSRGUXMH
'RGHYHGHVHWLKJRGLQDGYDGHVHWRJYLMHNDSRVWRMDOLVXVDPRWDPSDQLDVRSLVLDNUDMHP
SURORJYLMHNDSRMDYLOLVXVHLHOHNWURQVNLDVRSLVL

STRIP je niz naracijom povezanih prizora. Strip dROD]LRGDPHULNRJQD]LYD&RPLF6WULS

WRGRVORYQR]QDLNRPLQDVPLMHQDWUDND Kao oblik masovnog medija, strip je nastao
SRHWNRPYLMHNDX6$'VSRMDYRPVWULSDXGQHYQLPQRYLQDPD
7(/(9,=,-$MHRSWLQD]LY]DVNXSWHKQRORJLMDNRMDRPRJXXMH
sniPDQMHHPLWRYDQMHLSULMHPSRNUHWQLKVOLNDSRSUDHQLK]YXNRP
INTERNET je javno dostupna mrea koja zajedno povezuje
NRPSMXWHULNRPSMXWHUVNXPUHXNRULVWHL,3LQWHUQHWVNLSURWRNRO
).
To je MREA SVIH MREA.

FILM I POZORITE

FILM je vid elektronskog masovnog medija .

Film zbog njegove sloenosti moemo dijeliti u razne grupe :
-

Po upotrebi zvuka na: QLMHPHL]YXQH

Po boji na: crno-bijele i filmove u boji

3UHPDQDPMHQLQDQDVWDYQHUHNODPQH]DEDYQHXPMHWQLNHLGU

Kad govorimo o filmu razlikujemo FILMSKI ROD koji podrazumijeva :

-

igrani

dokumentarni i

animirani

Kad govorimo o FILMSKIM VRSTAMA , mislimo na podjelu filmova na temu i sadraje ,

SDJRYRULPRQDSULPMHURNULPLQDOLVWLNLPYHVWHUQhLVWRULMVNLPOMXEDYQLPGMHMLPLGU
87

'2.80(17$51,ILOPVHRVODQMDQDGRJDDMHXVWYDUQRVWLQDLYRW=DUD]OLNXRG
,*5$12*ILOPDQMHJDQHRELOMHDYDMXL]PLOMHQLQDPMHWHQLGRJDDMLYHRQSULND]XMH
stvarne ljude, u stvarnom prostoru, u svakodnjevnim situacijama.
Vrste dokumentarnog filma:
-

narativni

rekonstruktivni

poetski

anketni

direktni ( tehnika skrivene kamere )

ANIMIRANI film kretanje se uslovljava i postie animacijom; prizor se ne snima u

SRNUHWXYHSRNUHWGRELMDPRSRMHGLQDQLPVQLPDQMHPVYDNRJSRNUHWD9UVWHDQLPLUDQRJ
filma su : lutkarski film i crtani film.
Kao posebnoj vrsti filma, moemo govoriti i o OBRAZOVNOM FILMU koji se koristi za
stjecanje konkretnih znanja iz pojedinih oblasti:
-

nastavni film (namijenjen je nastavnom procesu);

opteobrazovni (namijenjen irem krugu gledalaca);

instruktivni (GHPRQVWUDFLMRPVHJOHGDRFLXHNDNRQHWRGDXUade);

QDXQR popularni (prenosLQDXQDVD]QDQMDLURMSXEOLFL).

32=25,7(MH]DMHGQLNRLPH]DVYHYUVWHVFHQVNHXPMHWQRVWLNRMHVHL]YRGHQDSR]RUQLFL
u prisustvu publike.
Neophodni elementi bez kojih ne moe postojati pozorina predstava su:
-

glumci

scenska radnja

publika

88

POJMOVNIK
A
Akuzativ - pade za kazivanje pravog objekta i mjesta.
Apozicija - LPHQVNLGRGDWDNNRMLVWRMLX]LPHQLFXL]QDLLVWRWRLLPHQLFDX]NRMXVWRML
Atribut - LPHQVNLGRGDWDNNRMLVWRMLX]LPHQLFXLEOLHMHRGUHXMH
B
Brojevi - YUVWHULMHLNRMHR]QDDYDMXNROLNRMHQHHJQDEURMXNRMHMHQHWRSRUHGXLNROLNRMH
QHHJX]ELUX
Brojne imenice LPHQLFHL]YHGHQHRGEURMHYD2]QDDYDMXVNXSRVREDPukog pola.
D
Dativ pade za kazivanje pravca kretanja i namjene.
Deklinacija SURPMHQDLPHQVNLKULMHLSRSDGHLPD
F
Futur I OLDQJODJROVNLREOLNNRMLND]XMHUDGQMXNRMDHVHYULWLXEXGXQRVWL

G
Genitiv SDGHNRMLR]QDDYDSULSDGQRVWRGYDMDQMHLOLGLRQHHJD
Glavni brojevi ULMHLNRMLPDVHL]UDDYDNROLNRLPDQHHJDQDEURMX
Glagoli ULMHLNRMHND]XMXUDGQMXVWDQMHL]ELYDQMH
glagolski vid osobina glagola kojom mogu izraziti svrenost ili nesvrenost radnje, stanja ili
zbivanja.
Glagolski rod osobina glagola kojom mogu izraziti prijelaznost ili neprijelaznost glagolske
radnje
Glagolski oblici VSRVREQRVWJODJRODGDVHXUHHQLFLMDYOMDMXXUD]OLLWLPREOLFLPD
Glagolski predikat SUHGLNDWLVND]DQJODJRORPXOLQRPJODJROVNRPREOLNX
Gradivni pridjev SULGMHYNRMLR]QDDYDRGHJDMHQHWR
89

Glasovne promjene - SURPMHQDQHNLKJODVRYDXSRMHGLQLPULMHLPD

*UDPDWLNDRVQRYDULMHL QHSURPMHQOMLYLGLRULMHL
*UDPDWLNLEURM osRELQDULMHLNRMRPVHRELOMHDYDGDOLVHQHWRMDYOMDSRMHGLQDQRMHGQLQD
LOLXYHHPEURMXPQRLQD
I
Imenice SURPMHQMLYDYUVWDULMHLNRMRPLPHQXMHPRELDSUHGPHWHLSRMDYH
,PHQLNH]DPMHQLFH ULMHLNRMHXSXXMXQDELDSUHGPHWHLSRMDYH
Imenski predikat predikat koji kazuje neto o subjektu. Sastoji se iz dva djela: glagolskog (je) i
imenskog (imenica, pridjev, broj).
Instrumental pade za kazivanje drutva i sredstva.
Infinitiv osnovni oblik glagola.
,]YHGHQDULMH ULMHNRMDMHQDVWDODRGQHNHGUXJHULMHL
,]YRHQMH QDLQWYRUEHULMHLGRGDYDQMHPVXILNVDQDWYRUEHQXRVQRYX
K
Komparativ REOLNSULGMHYDNRMLND]XMHGDMHRVRELQDNRMXND]XMHSULGMHYL]UDHQDXYHRMPMHUL
Komparacija pridjeva SRUHHQMHSULGjeva
.RULMHQULMHL QDMPDQML]DMHGQLNLGLRULMHLNRMLLKSRYH]XMHSR]QDHQMX
L
/LQLJODJROVNLREOLFL oni koji razlikuju lica(prezent, perfekat, futur I, aorist,
pluskvamperfekat, imperfekat, futur II,imperativ, potencijal).
/LQH]DPMHQLFH riMHLNRMLPDVHXSXXMHQDOLFD
Lokativ pade za kazivanje mjesta i daljeg objekta.
M
Mjesni pridjevi YUVWDSULGMHYDNRMDRGUHXMHQHWRSRPMHVWX
Morfema QDMPDQMLGLRULMHLNRMLLPDVYRMH]QDHQMH
N
90

1DJODHQLREOLFLOLQLK]DPMHQLFD dui oblicLOLQLK]DPMHQLFD

Nastavak za oblik SURPMHQOMLYLGLRULMHLNRMLGRGDMHPRQDJUDPDWLNXRVQRYX
1HQDJODHQLHQNOLWLNLREOLFLOLQLK]DPMHQLFD - NUDLREOLFLOLQLK]DPMHQLFDNRMLQLVX
akcentovani.
Nepravi objekat objekat koji nije u akuzativu bez prijedloga i dionom genitivu.
Nesvreni glagoli R]QDDYDMXUDGQMXNRMDWUDMH
1HRGUHHQH]DPMHQLFH R]QDDYDMXGDVXQHSR]QDWHRVREHSUHGPHWLLOLSRMDYHREXKYDHQL
radnjom.
1HRGUHHQLYLGSULGMHYD oblik pridjeva koji dobijamo na pitanje: KAKAV?
Neprijelazni glagoli ne zahtjevaju objekat.
1HSURPMHQOMLYHULMHL ULMHLNRMHQHPLMHQMDMXVYRMREOLN
Nepostojano a glasovna promjena prilikom koje se samoglasnik a pojavljuje u nekim oblicima
MHGQHULMHLDXQHNLPQH
Nominativ QH]DYLVDQSDGHNRML]QDLLPHELDLOLSUHGPHWD
O
2EMHNWLYQRSUHSULDYDQMH dogadjaji se prikazuju vjerno, onako kako su se odigrali
2GUHHQLYLG dui oblik pridjeva, dobija se na pitanja: KOJI?
2GULQH]DPMHQLFH - R]QDDYDMXGDUDGQMRPQLMHREXKYDHQDQLMHGQDRVREDQLMHGDQSUHGPHW
Opisni pridjevi RGUHXMXNDNYRMHQHWR
2SLUQRSUHSULDYDQMH VDGULQHVDPRQDMYDQLMHYHLVSRUHGQHGRJDDMHLSRMHGLQRVWLYH]DQH
za njih.
Opte zamjenice R]QDDYDMXGDMHUDGQMRPREXKYDHQDVYDNDRVREDsvaki predmet ili pojava.
Osnovni brojevi R]QDDYDMXNROLNRLPDSUHGPHWDLELD
Onomatopeja stilska figura kojom se oponaaju zvukovi iz prirode.
P
Pade UD]OLLWLREOLFLMHGQHLVWHLPHQLFH

91

Palatalizacija glasovna promjena prilikom koje se zadQMRQHSDQLVXJODVQLFLNJHKNDGDH

QDXLVSUHGVDPRJODVQLNDHLOLLPLMHQMDMXXSUHGQMRQHSDQHVXJODVQLNH
Perfekat (prolo vrijeme) OLDQJODJROVNLREOLNNRMLR]QDDYDUDGQMXNRMDVHYULODXSURORVWL
Pismo REOLNNRPXQLNDFLMHPHXOMXdima (privatno, slubeno).
Povratni glagoli RQLNRMLX]VHEHLPDMXULMHFXVH
Pozitiv osnovni oblik pridjeva.
Pravi objekat MHODQUHHQLFHNRMLR]QDDYDWUSLRFDUDGQMH8YLMHNMHXDNX]DWLYXEH]
prijedloga i dionom genitivu.
Predikat ODQUHHQLFHNRMLR]QDDYDUDGQMXNRMXYULVXEMHNDWLOLWDVHRVXEMHNWXJRYRUL
Prezent OLDQJODJROVNLREOLNNRMLR]QDDYDUDGQMXNRMDVHYULXWUHQXWNXJRYRUD
Prezentska osnova dobija se kada se od prvog lica mnoine prezenta oduzme nastavak mo.
PrepULDYDQMH SRQDYOMDQMHVYRMLPULMHLPDRQRJDWRVPRSURLWDOLLOLYLGMHOL
Prefiks GRGDMHVHLVSUHGULMHL
Pridjevi ULMHLNRMHR]QDDYDMXRVRELQXQHNRJELDLOLSUHGPHWD
Prijedlozi QHSURPMHQOMLYHULMHLNRMHR]QDDYDMXUD]OLLWHRGQRVHPHXULMHLPDXUHHQLFL
Prilozi QHSURPMHQOMLYHULMHLNRMHRGUHXMXJODJROVNXUDGQMXSRYUHPHQXQDLQXPMHVWX
NROLLQLLOLX]URNX
Priloke odredbe GLMHORYLUHHQLFHNRMLPDL]ULHPRYULMHPHPMHVWQDLQNROLLQXLOLX]URN
vrenja radnje iskazane predikatom.
Prisvojni pridjevi RGUHXMXNRPHLOLHPXQHWRSULSDGD
3URPMHQMLYHULMHL ULMHLNRMHXUD]OLLWLPSRORDMLPDPLMHQMDMXREOLN
Prosta UHHQLFD UHHQLFDNRMDLPDVDPRMHGDQSUHGLNDW
3URVWHULMHL - ULMHLNRMHQLVXQDVWDOHRGGUXJLKULMHL
R
Radni glagolski pridjev MHJODJROVNLREOLNNRMLVHXSRWUHEOMDYD]DJUDHQMHGUXJLKJODJROVNLK
REOLND7RMHQHOLDQJODJROVNLREOLN
Redni brojevi L]UDDYDMXNRMLMHSRUHGXQHNLSUHGPHWLOLELH
92

5HHQLFD QL]ULMHLLOLVDPRMHGQDULMHNRMLPVHLVND]XMHQHNDSRUXND

5LMHFH QHSURPMHQOMLYHULMHLNRMHSRVHEQRLVWLXVWDYRYHLJOHGLWDJRYRUQLKOLF
S
6DHWRSUHSULDYDQMH pominjXVHVDPRQDMYDQLMLGRJDDML
Sibilarizacija JODVRYQDSURPMHQDSULOLNRPNRMHVX]DGQMRQHSDQLVXJODVQLFLNJKNDGDVXVH
XULMHLQDOD]LOLQDNUDMXRVQRYHLVSUHGVDPRJODVQLNDLSUHOD]LOLX]XEQHF]V
Svreni glagoli R]QDDYDMX]DYUHQXUDGQMX.
6ORHQDUHHQLFD LPDMXGYDLOLYLHSUHGLNDWDVDVWRMHVHRGGYLMHLOLYLHSURVWLKUHHQLFD
Subjekat R]QDDYDYULRFDUDGQMHLOLSRMDPRNRPHVHXUHHQLFLJRYRUL
6XEMHNWLYQRSUHSULDYDQMH SUHSULDYDQMHXNRMHXQRVLPRVYRMHPLVOLLRVMHDQMD
Superlativ REOLNSULGMHYDNRMLND]XMHGDMHRVRELQDQDMMDHL]UDHQDXRGQRVXPDLVWXRVRELQX
svih pojmova sa kojima se poredi.
Sufiks GRGDMHVHQDNUDMXULMHLWYRUEHQXRVQRYX
U
Uzvici QRSURPMHQOMLYDYUVWDULMHLNRMLPDLVND]XMHPRMDNDRVMHDQMDili oponaamo zvukove iz
prirode.
Upitne zamjenice QDMHHRYH]DPMHQLFHXSRWUHEOMDYDPRXXSLWQLPUHHQLFDPD
V
Veznici ULMHLNRMHSRYH]XMXGUXJHULMHLLUHHQLFH
Vokativ SDGH]DGR]LYDQMHLREUDDQMH
Vremenski pridjev SULGMHYLNRMLRGUHXMXneto po vremenu.
Z
Zamjenice SURPMHQOMLYHULMHLNRMLPDVHXSXXMHQDOLFDSUHGPHWHLRVRELQH
Zbirni brojevi - QMLPDR]QDDYDPRVNXSRVREDPXNRJLHQVNRJSRODLOLVNXSPODGLKELD

93