Pa, evo, redom 1. Kadulja Z ato da umre ovek kom u vrtu raste kadulja?!, pitao se Hipokrat imajui na umu biljku koja se, ve hiljadama godina, koristila kao antibiotik. Kadulja je posebno dobra za grlo, respiratorne inf ekcije kao i inf ekcije u ustima. Takoe je korisna za eludane inf ekcije i probleme u crevima. Kadulja pomae i pri smanjenju temperature, groznice i bolova u telu koji se javljaju na poetku prehlade i gripa. Arapi su verovali da je kadulja klju za dug ivot. Nauno je dokazano da ona ima umerena, ali opsena antibakterijska i antivirusna svojstva, a danas se redovno koristi i prilikom proizvodnje nekoliko modernih lekova 2. Med Med, u svojoj sirovoj f ormi se koristio kao antibakterijsko sredstvo (antibiotik) mnogo pre nego to su razvijeni sintetiki antibiotici, u kulturama irom sveta, za razne rane i bolesti. Danas je i nauno dokazano da ovaj sladak lek ima antibakterijska svojstva, da moe delotvorno da izlei osip na koi, opekotine i ogrebotine, oisti zube i usta od bakterija, zaustavi krvarenje desni, a delotvoran je u leenju ireva i plikova. Prilikom leenja rana ili upala ovim prirodnim antibiotikom, vrlo je vano da odaberete pravi med. Tamniji med ima bolju antibakterijsku mo i on mora biti u svojoj sirovoj f ormi, tanije, ne sme biti pasterizovan 3. Cimet U jednoj studiji koju je sprovela grupa hirurga, otkriveno je da cimet moe ubiti veinu bakterija koje se nalaze u bolnicama, dok je u drugoj studiji otkriveno da cimet moe ubiti i bakterije otporne na standardne antibiotike, a u treoj je otkriveno da je cimet moan neprijatelj opake bakterije Eerihije koli 4. Beo luk U vreme f araona, kad je Egipat bio na vrhuncu moi, beli luk se davao radnicima i robovima koji su gradili velike piramide kako bi se poveala njihova izdrljivost, snaga i, najvanije da bi se zatitili od bolesti. Luk dokazano lei ili pomae pri leenju mnogih bolesti, a jedan od snanih aktivnih sastojaka u njemu se zove alicin spoj koji pokazuje antibakterijska i antigljivina svojstva, a koji u samom belom luku igra ulogu odbrambenog mehanizma protiv napada tetoina. Naunici su dokazali da alicin unitava mnoge bakterije, meu njima i neke od najopakijih, esto otpornih na standardne antibiotike. Luk ef ikasno lei zubobolju (dovoljno je iseckati luk i staviti na bolan zub!), kaalj, bol u grlu, kao i mnoge druge bolesti ili upale 5. Karanfili ak i danas, stomatolozi koriste ulje karanf ilia kao oralan antiseptik i za dezinf ekciju korenskih kanala (jako poznat miris koji se moe osetiti u skoro svakoj stomatolokoj ordinaciji). Eugenol koji se nalazi u velikim koliinama u karanf iliu, vai kao primaran antimikroban spoj ove biljke koji su dokumentovali mnogi naunici irom sveta. Ako elite da ublaite zubobolju, dovoljno je da nekoliko minuta vaete karanf ili i bol moe potpuno prestati u roku od dva sata! Ipak, karanf ili je najef ikasniji kad se od njega napravi ulje 6. Origano Postoji vie od 40 vrsta origana, u kulinarstvu najee koristimo Origanum Vulgare, ali, najlekovitijom vrstom se smatra ulje Origanum Minutif lorum koje sadri i do 90 % aktivnog lekovitog sastojka karvakrola. Stari Grci, primenjivali su ulje origana za leenje rana, zmijskih ugriza i tegoba disajnih puteva, a u srednjem veku, postalo je popularno u Evropi, u kojoj se koristilo za leenje inf ekcija