Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012.

(61-88)
PREDHODNO PRIOPENJE
UDK: 070.1
Zaprimljeno: oujak, 2012.

O emu piu novine?

Analiza sadraja novinskih naslovnica
(sijeanj lipanj 2011.)
Almir Elezovi*
SAETAK
Metodologijom analize sadraja istraeno je est dnevnih nacionalnih
tiskovina: Jutarnji list, Veernji list, 24 sata, Vjesnik, Slobodna Dalmacija i
Novi list. Istraivanjem su obuhvaene naslovnice navedenih novina u
trajanju od ukupno est mjeseci, od 1. Sijenja 2011. do 30.lipnja 2011., to
ukupno iznosi 1014 pregledanih i analiziranih novinskih naslovnica.
Svrha ovog istraivanja je usporediti osnovne karakteristike istraivanih
tiska- nih medija, odnosno analizom njihove medijske produkcije utvrditi
specifinosti i meusobne razlike. U medijskoj analizi podataka najee se
koristi kvantita- tivna analiza sadraja. To je metoda kojom se nastoji dati
objektivan, kvanti- tativan te opravdan opis sadraja i kojom se pokuavaju
opisati odgovarajue veze i odnosi izmeu pojava u podacima. Analitikom
matricom, koja sadri 16 klasifikacijskih kategorija, nastojalo se to preciznije
odrediti kriterije za anali- zu sadraja novinskih naslovnica.
S pozicije medija, tematski odabir predstavlja hijerarhijski strukturiranu selekciju dogaaja koji imaju odreenu vanost na temelju koje dobivaju medijski prostor ili vrijeme i konkretnu poziciju. Stoga su na poetku istraivanja
postavljene hipoteze na temelju kojih se odreuju slinosti i razlike
izmeu analiziranih tiskovina.
Istraivanje drugima daje poticaj da rade na praenju medija to je
jedini opravdani nain na koji moemo biti kritini prema medijskom sadraju.
Smjer
*

Almir Elezovi, Doktorand poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih i komunikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, PhD
candidate at the Department of Information and Communication Sciences at Faculty
of Humani- ties and Social Sciences, University of Zagreb; Almir.Elezovic@hina.hr
61

Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88)

nastavka ovog istraivanja moe biti proirenje na lokalne tiskane medije, a

zatim i elektronike medije, kako bi u konanici mogli analizirati i usporeivati
podatke na nekoliko razina s ciljem dobivanja cjelokupne slike medijske
ureivake politike u Hrvatskoj.
Kljune rijei

analiza sadraja, media monitoring, medijski sadraj, tiskani

medi- ji, dnevne novine

Uvod
ideja o praenju medija (media monitoring) predstavlja proirenje metodolokog
pristupa u komunikolokom istraivanju poznatom i kao analiza sadraja. Klasini
teoretiari analize sadraja, osobito Bernard Berelson i Harold Lasswell, uveli su
je kao instrument pomou kojeg se moe odrediti to mediji doista rade te
definirati ureivaka politika prema razliitim aspektima drutvenog ivota
ukljuujui i same medije.1 Moe se rei kako je paradoksalno da je analiza
sadraja osnova em- pirijske i pozitivistike tradicije u medijskim istraivanjima
dok istovremeno uka- zuje na neke politike paradigme, pozivajui nas ne samo
da otkrivamo stvarnost ve da je i mijenjamo. To je ve odavno poznata
paradigma koju je promovirao Max Weber u svom govoru na prvom Njemakom
kongresu sociologa u Frankfurtu 1910. godine.2
Metoda koja se najee koristi u medijskoj analizi podataka je kvantitativna analiza sadraja. Opisana je kao nain kojim se nastoji proizvesti objektivan, kvantitativan i opravdan opis sadraja. Drugim rijeima, praenjem sadraja pokuavaju se
proizvesti odgovarajue veze i odnosi izmeu pojava u podacima. Objektivnost tih
odnosa je ipak druga pria: kodovi i naini razvrstavanja u medijskim
istraivanjima nisu dovoljno jednoznani da bi bilo mogue govoriti o
objektivnosti. Praenje medija (media monitoring) nadilazi samo snimanje
sadraja ono karakterizira neto prema zadanom kriteriju. Stoga je praenje
subjektivno prema karakteru i zato se moe smatrati oblikom medijske kritike.
Proizvedeno znanje uvijek je definirano kriterijima koji se koriste u stvaranju.
Unato navedenim problemima, kada pogledamo na koliinu podataka izbor metode analize sadraja je opravdan. Osim toga, analiza sadraja prua mogunost za
st- varanje velike slike ili opi opis predmeta istraivanja. Kako ga McQuail
opisuje, praenje nije akademski luksuz, ve presudna funkcija koja slui kao
sredstvo za reviziju odnosno provjeru demokracije.3 Na temelju kvantitativne
analize sadraja
62