etvrtak, 06 decembar 2012 00:10 | Napisao Petar Jovii |
Bokorenje je jedna od fenofaza rasta i razvia penice a predstavlja formiranje
sekundarnih izdanaka u tzv.voru bokorenja koji se nalazi ispod povrine zemljita, najee 2,0-2,5 cm. POGLEDAJTE VIDEO vor bokorenja se formira u fazi 3 lista i predstavlja najvaniji deo mlade biljke penice.Iz njega se obrazuju sekundarni izdanci i sekundarni korenovi tj. u njemu su smeteni svi delovi budue biljke. Ako mlade biljke iz nekog razloga izgube listove ili ak i koren, a vor bokorenja ostane zdrav, penica e se regenerisati i dati nove biljke. Dubina vora bokorenja zavisi od dubine setve, a plitak vor bokorenja ima za posledicu slabije ukorenjavanje i prezimljavanje biljaka.I previe duboka setva nije poeljna,jer uslovljava slabljenje biljaka i vei procenat uginua poniklih biljica. Najbolje je da je vor bokorenja na dubini od 2,0 2,5cm ( pri dubini setve od 4cm), ime se obezbeuju dobri uslovi za ukorenjavanje i bokorenje. Na dubinu vora bokorenja utie i svetlost,tako to u gustom usevu kada je osvetljenost manja,vor bokorenja se formira plie nego u reem usevu tj kada je osvetljenost vea. Povoljna temperatura za bokorenje je 15-17 C i pri povoljnoj vlanosti bokorenje nastaje 14-15 dana posle nicanja. Ukoliko se setva penice obavi kasno u jesen, kada su temperature niske, bokorenje se ne odvija u jesen ve u prolee naredne godine, pa je i period od nicanja do bokorenja dug 120 dana. Intenzitet bokorenja zavisi od klimatskih uslova, sorte, krupnoe semena,vremena setve,gustine setve, aeracije zemljita, mineralne ishrane. Na bokorenje se moe uticati agrotehnikim merama, a bolje je pri poveanoj vlanosti zemljita, pri boljoj mineralnoj ishrani ( naroito azotom ), pri optimalnom roku setve. Jedna biljka, u povoljnim uslovima, moe zaeti i preko 100 izdanaka, meutim svi izdanci ne formiraju stablo i klas. Jedna biljka formira 5-6 stabala a klas i zrno daju 2-3 stabla. Proces bokorenja se odvija do poetka vlatanja kada potpuno prestaje ili se usporava. Ljiljana Vuksanovi