1.

Ekonomija
Danasnja upotreba rijei ekonomija oznaava svaki poseban sustav
organizacije
za proizvodnju, raspodjelu i potronju dobara i usluga, koje ljudi
upotrebljavaju
kako bi postigli odredeni ivotni standard. Ekonomika se uglavnom rabi u
znaenju
znanosti o gospodarskom stanju i gospodarskim odnosima, odnosno o
djelovanju
ekonomskih zakona u pojedinim zemljama, pojedinim gospodarskim
granama ili
poduzeu. Ekonomija se dijeli na makroekonomiju i mikroekonimiju.
Makroekonomija
prouava funkcioniranje gospodarstva u cijelini, dok mikroekonomija
ralanjuje
ponaanje pojedinih djelova, npr. poduzea i kuanstva, odnosno
proizvodaa i
potroaa.
2.Poduzece
Poduzee je samostalna gospodarska organizacijska jedinica koja upotrebljava
ekonomske resurse da bi proizvela dobra koja tada prodaje.
Novac koji dobije od prodaje predstavlja ukupan prihod i on se upotrebljava kako
bi se platili uporabljeni ekonomski resursi, a u svojoj veliini predstavljaju ukupne
trokove. Poduzea obavljajui odreenu ekonomsku djelatnost, imaju cilj
ostvariti to vie pozitivne razlike izmeu ukupnih prihoda i ukupnih trokova,
odnosno maksimizirati profit.
Inokosna ili jednovlasnika poduzea : jedna osoba je vlasnik koji donosi sve
odluke i snosi svu odgovornost za cjelovito poslovanje.
(+) vlasnik ima potpunu kontrolu i upravlja sam u potpunosti.
(-) ogranieni resursi poduzea zbog ogranienih financijskih sredstava koja
vlasnik moe dobiti na zajam;
neograniena odgovornost vlasnika , pa u sluaju financijskih potekoa i
neplaanja duga kreditori mogu prisvojiti vlasnikovu pokretnu i nepokretnu
imovinu;
vlasnik mora biti sposoban raditi mnogo razliitih menaerskih poslova, to
ograniavajue djeluje na rast poduzea.
Partnerstvo ili ortatvo : stvaraju dvije ili vie osoba koje se udruuju
pristajui na zajedniko vlasnitvo i poslovanje. Svaki partner ulae rad i kapital u
poduzee i u skladu s tim sudjeluju u podjeli profita ili gubitka.
(+) kako je u partnerstvu vie nego jedan vlasnik , njegovi financijski resursi
mogu biti vei kao i sposobnost zaduivanja;
poslovi menadenta se mogu podijeliti izmedu partnera, to omoguava
specijalizaciju i uspjenije poslovanje.
(-) partneri i dalje imaju neogranienu odgovornost; smru ili naputanjem

jednog partnera potrebno je ponovno organizirati partnerski dogovor, to moe

blokirati za neko vrijeme poslovanje poduzea.
Dioniko drutvo ili korporacija : kod njih je pravni identitet odvojen od
vlasnika, tj. u podmirenju dugova sudjeluje samo imovina poduzea , dok vlasnici
odnosno imatelji dionica ne sudjeluju svojom imovinom. Dioniari kupnjom
dionica ulau novac u poduzee i dobivaju certifikat o pravu udjela u dobiti, riziku
i upravljanju poduzeem.
(+) investiranjem u dionice dioniareva ostala imovina nije ugroena ;
dioniarsko se drutvo ne gasi ve trajno postoji, bez obzira na to koliko puta
dionice mijenjale vlasnika (nasljedivanjem, prodajom ili darom); to je pogodan
oblik organiziranja u svim gospodarskim djelatnostima; investitorima omoguava
disperziju poslovnog rizika.
3.Inputi poduzeca

mogu se rasporediti u tri skupine: prirodni izvori, rad i

kapital.
Prirodni izvori su prirodno bogatstvo koje je dostupno ljudima i koje oni
upotrebljavaju u procesu proizvodnje, Ovamo se
ubrajaju sva prirodna dobra koja ovjek moe uporabiti kako za osobnu
tako i za proizvodnu potronju. U te se izvore ubrajaju zemlje, ume, rudno
bogatstvo, voda za pie
Rad je irok pojam koji obuhvaa razliite mentalne i fizike ljudske
sposobnosti koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju dobara i usluga. Rad
se sastoji od ljudskog vremena provedenog u proizvodnji( rad zidara,
lijenika, profesora..).
Kapital oznaava oblik trajnih dobara jednog gospodarstva koje je ono
proizvelo radi proizvodnje jo drugih dobara. Osnovno obiljelje kapitalnih
dobara je da se upotrebljavaju u proizvodnji drugih dobara.
4.Trosak

Pod pojmom trokova podrazumjevamo svjesno unitavanje korisnih stvari ili

koritenje usluga ,u procesu proizvodnje, s namjerom da se u zamjenu dobiju jo
korisniji proizvodi ili usluge. Jedinica izraavanja pojedinih trokova mogu biti
razliite , pa se svi trokovi izraavaju u svojoj novanoj vrijednosti.
Svaki izdatak koji se svijesno pojavljuje u proizvodnji roba ili usluga, a u svrhu
dobivanja novih korisnih proizvoda ili usluga , se smatra trokom. To znai da se
u pomorstvu pod trokovima podrazumjevaju u novcu izraeni, svi utroci
sredstava, materijala i usluga koji se ine u svrhu obavljanja pomorsko
prijevozne usluge.
Tri su osnovne kategorije trokova iji medusobni odnosi utjeu na ponudu
poduzea :
- ukupni,
- prosjeni i
- granini.
Ukupni troak predstavlja sumu svih trokova proizvodnje u nekom razdoblju.

Prosijeni trokovi predstavljaju trokove proizvodnje po jedinici outputa i

dobivaju se dijeljenjem trokova s ukupnim outputom.
Granini trokovi (marginal cost) predstavljaju porast ukupnih trokova uvjetovan
jedininim porastom outputa tj.
Trokovi su sloena kategorija, pa se mogu ralaniti prema razliitim kriterijima
i gleditima:
sa stajalita mogunosti rasporeivanja na nosioce troka (direktni i indirektni
trokovi )
sa stajalita njihovog odnosa prema stupnju iskoritenja kapaciteta ( fiksni i
varijabilni trokovi).
- Fiksni trokovi (fixed cost) su takvi trokovi koji ostaju nepromijenjeni bez obzira
na to kako se mijenja opseg proizvodnje.
Fiksni trokovi su ukupan novani izdatak koji je potrebno podmiriti ak i kada je
razina outputa jednaka nuli.
- Varijabilni trokovi (variable cost) se poveavaju s poveanjem razine outputa.
Oni poinju od nule i mogu rasti proporcionalno, degresivno ili progresivno u
odnosu na porast output.
5.ekonomska dobra
: Ekonomsko dobro je svaka stvar ili usluga koja je eljena i rijetka. Njime se
zadovoljava odreena ljudska potreba, to znai da se otklanja nezadovoljenost i
postie odgovarajue blagostanje. Openito se ekonomska dobra dijele na
proizvode i usluge.
6.Ekonomika brodarstva
Ekonomika brodarstva se definira kao posebna ekonomska disciplina koja izuava
iskoritavanje brodova kao sredstva za prijevoz roba i ljudi morskim putem.
Za prouavanje ekonomike brodarstva potrebna su i znanja iz tehnike (brod,
prekrcajna sredstva) te znanja iz prava (brodar, naruitelj prijevoza).
7.Znacajke pom.prijevoza

1. pomorski prijevoz je glavni transportni imbenik svjetske razmjene

dobara (avio prijevoz dominantan za prijevoz ljudi).
2. Vrlo veliki kapaciteti brodova u odnosu na druga transportna sredstva.
3. Niski trokovi prijevoza; najekonominije sredstvo transporta. Razlozi su
:
- koristi prirodne puteve koje ne treba graditi, samo je potrebno graditi
poetnozavrne toke (luke), i urenaje za sigurnost plovidbe (svjetionici,
plutae, radio stanice...)
- brod ima najpovoljniji odnos izmenu teine tereta to ga prevozi i svoje
vlastite
teine.

- Manju potrebu za pogonskom snagom (do odrenenih brzina) nego druga

prijevozna sredstva ( 10 puta manje od eljeznice, 35 od kamiona,
avion...)
Sve to vodi do najekonominijeg prijevoza pa je odnos cijena prijevoza po
jedinici udaljenosti :
- brod 1
- eljeznica 10-14
- kopneni prijevoz 25-50
tj. za 25 km cestom ili 10 km eljeznicom = 1 km morem
Nedostaci pomorskog prijevoza su :
- brzina prijevoza u odnosu na ostale vrste prijevoza
8.Troskovi broda u eksploataciji
Trokovi broda u eksploataciji su :
- trokovi posade,
- trokovi goriva i maziva,
- trokovi potronog materijala
- trokovi popravaka i odravanja
- trokovi lukih dabina i kanalarina,
- trokovi nabavke tj. financiranja broda,
- trokovi manipulacije teretom (ukrcaj, slaganje i iskrcaj tereta)
- trokovi odravanja,
- administrativni trokovi,
9.Dnevni troskovi broda
Na dan se mogu svoditi samo trokovi proporcionalni s vremenom, tj.
fiksni
trokovi. No ako se promatra i faza plovidbe, s vremenom su
proporcionalni I trokovi goriva, pa se zato najee izraavaju dnevni
trokovi u stajanju i dnevni trokovi u plovidbi.
10.Vrste ugovora o iskoristavanju broda
Ugovor na putovanje - voyage charter
Predmet takvog ugovora (charter party) je prijevoz odreene koliine tereta iz
jedne luke u drugu. Iznos tereta moe (najee) uzimati cijeli kapacitet broda ili i
manje. Moe biti sklopljen za jedno ili vie putovanja. Postoje tipizirani oblici
ugovora i najee se ugovaraju preko posrednika, meetara, brokera.
Ugovor na vrijeme - time charter
Brodovlasnik "iznajmljuje brod naruitelju na neko vrijeme definirano ugovorom,
tj. naruitelj zakupljuje brod za protuvrijednost zakupnine bez obzira na koliinu
prevezenog tereta. Brodovlasnik je duan predati brod u luci preuzimanja ,
opremljen i sposoban za namjeravano iskoritavanje.
Ugovor o zakupu broda - bare boat charter

Brodovlasnik predaje naruitelju "goli" brod na iskoritavanje uz odreenu

mjesenu zakupninu.

Vozarski ugovor
Primjenjuje se u linijskoj plovidbi za prijevoz odreeneog tereta (partije)od luke a
do luke b.
11.kalkulacija putovanja
Za izraunavanje dnevnih fiksnih trokova se uzima :
- godinji operativni trokovi
- broj dana u eksploataciji
pa je tada dnevni fiksni troak:

D ft

tr

N dana

Za dnevne trokove u plovidbi se uzima potronja goriva na dan i cijena goriva.

12.tonska milja
Tako dolazimo do mjere za prijevozni uinak , a to je tonska milja.
Na jednom putovanju brod s potpuno iskoritenim kapacitetom ostvaruje
prijevozni uinak :
E=K*D
- E - prijevozni uinak u tonskim miljama
- K - nosivost broda u tonama
- D - duina puta u miljama
Nedostaci tonske milje:
- ona nema nikakve ili slabe veze sa prihodima i rashodima, kao to se u
proizvodnji mogu tono izraunati trokovi po jedinici proizvoda.
( 1 tonu X 1000 milja = 1000 tona X 1 milja)
Uinci su isti , ali ekonomski efekti sigurno ne.
- drugi nedostatak tonske milje je da ta jedinica jednako tretira prijevoz jedne
tone najjeftinijeg tereta ( ugljen, ruda ...) i jedne tone najskupljeg tereta( aj ,
svila ...).
- najvei nedostatak tonske milje je da se pomorski prijevoz ne sastoji samo od
faze plovidbe ve i od faze stajanja kada se vri ukrcaj i iskrcaj. One su neodvojivi
sastojci ukupnog transportnog procesa, a tonskim se miljama oni nemogu izraziti
(ukrcaj i iskrcaj).
13.pokazatelj ek.uspjeha

- E prijevozni uinak u tonskim miljama

- K nosivost broda u tonama

- D duina puta u miljama
- N je luka norma ukrcaja/iskrcaja po danu
-R
promatrano razdoblje
- V je brzina
broda
- K kapacitet broda
- D udaljenost
S poveanjem N se isto poveava E.
S poveanjem K se smanjuje E
S poveanjem V se poveava E.
14.Proizvodnost

Proizvodnost je pojam koji oznaava odnos izmedju uinka i uloenog

rada. To se izraava formulom :
P= Q:R
pri emu je
P - koeficijent proizvodnosti
Q - fiziki izraena koliina uinka
R - fiziki izraena koliina uloenog rada
15.Ekonomicnost
Ekonominost je stupanj tedljivosti u ostvarivanju uinaka.
Predstavlja odnos vrijednosti ostvarenih outputa i vrijednosti utroenih inputa za
odreeno vremensko razdoblje.U brodarstvu se upotrebljava za izraavanje
stupnja ekonominosti odnos izmedju vrijednosti proizvoda i vrijednosti utroenih
elemenata u procesu reprodukcije, tj. cijene kotanja:

Vp
Ck

tj. kao omjer ukupne vozarine za izvrene usluge prijevoza i cijene kotanja
16.Rentabilnost
Opi pojam rentabilnosti se moe definirati, kao odnos izmedu
financijskog rezultata i angairanih sredstava.
Iz toga vidimo da se rentabilnost svodi na to da se ostvari to vei financijski
rezultat sa to manjim sredstvima angairanim u procesu proizvodnje.
Ukupni financijski rezultat predstavlja ukupni dohodak, tj. novo proizvedena
vrijednost, pa se globalni izraz rentabilnosti svodi na odnos izmedju ukupnog
dohotka i angairanih sredstava.
17.Optimalna velicina broda sa str.ekonomicnosti

Iz prakse je poznato : to je brod vei, to je ekonominiji.

Vei brodovi su prvo kao investicija relativno po jedinici kapaciteta

jefitiniji, jer
to je brod vei to je cijena po jednoj toni nosivosti manja.
Uslijed te injenice svi fiksni trokovi po toni nosivosti su nii to je brod
vei,jer veina fiksnih trokova ovisi o vrijednosti broda.( amortizacija,
kamate na kredite, osiguranje..) Takoder i relativni trokovi odravanja
padaju sa
poveanjem broda, pa i izdaci za plae pomoraca. I trokovi pogona imaju
isti trend.
Veliina broda ima najpresudniji utjecaj na ekonominost broda
18.optimalna brzina sa str.ekonomicnosti
optimalna brzina sa gledalista ekonomicnosti je ona brzina kod koje se postizu
najnjizi troskovi, tj najniza cijena kostanja po jedinici prijevoznog ucinka ( tonska
milja).
19.opt.brzina sa str.rentabilnosti

brzina pri kojoj se ostvaruje najpovoljniji odnos

izmedju ostvarenih vozarina i trokova goriva i fiksnih trokova. Brzina pri
kojoj je ta razlika najvea je optimalna brzina sa gledita rentabilnosti, tj.
brzina pri kojoj se ostvaruje najvei financijski rezultat u odnosu na
angairana sredstva.Optimalna brzina sa stanovita rentabilnosti raste sa
porastom vozarina, pa se ta brzina jo naziva i trgovaka ili komercijalna
brzina.
20.Modeliranje fiksnih troskova brodova u eksploataciji
21.Modeliranje varijabilnih troskova brodova u eksploataciji