SVEUILITE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ ARHEOLOGIJE

Zrinka Veki

RAVLIA PEINA U BRONANO DOBA

SEMINARSKI RAD

Mentor: v. asist., Tino Tomas

Mostar, studeni, 2014.

SVEUILITE U MOSTARU
FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ ARHEOLOGIJE

RAVLIA PEINA U BRONANO DOBA

SEMINARSKI RAD
BRONANO DOBA

Mentor: v. asist. Tino Tomas

Student: Zrinka Veki

Matini broj: 5509

Mostar, studeni, 2014.

Sadraj

Uvod .............................................................................................................1
1.Zemljopisni poloaj..........................................................................2
2.Povijest istraivanja..........................................................................4
3.Stratigrafija nalazita........................................................................6
3.1.Razvijeni eneolitik i rano bronano doba..................................................8
3.1.1.III A....................................................................................................8
3.1.2.III B..................................................................................................10
3.2.Rano bronano doba................................................................................12

Zakljuak.....................................................................................................14
Popis ilustracija...........................................................................................15
Popis literature.............................................................................................16

Uvod

Zasigurno jedno od najvaniji prapovijesnih nalazita u zapadnoj Hercegovini,

Ravlia peina se istie po svojem dugom periodu naseljavanja to duguje svojim
prirodnim osobitostima koje su bile prijeko potrebne prapovijesnim zajednicama.
Istraivana je u razliitim periodnim razmacima tijekom prolog i sadanjeg stoljea.
U to doba vrlo se malo znalo o neolitiku i eneolitiku istonog Jadrana, a peina
je dopunila i proirila saznanja za dotina prapovijesna razdoblja. Ovo vieslojno
nalazite sadri presjek koritenja od ranog i kasnog neolitika, ranog i razvijenog
eneolitika, te ranog bronanog doba.
U ovom seminarskom radu osvrnuti emo se na sve faze njezina nastanjivanja i
njihovu problematiku pojedinano, ali i u iri kontekst najvie bazirajui se na fazu III i
IV koje obuhvaaju rano bronano doba.
Prije no to ponem, osvrnut u se na zemljopisni poloaj i kratku povijest
istraivanja.

1. Zemljopisni poloaj
1
2
3
4

Na izvoru Tihaljine, u zaseoku zvanom Pe Mlini 1 nalazi se vano

vieslojno prapovijesno nalazite Ravlia peina. Inae, pilja, ili kako mnogi to zovu
peina, je zapravo geomorfoloki oblik koji se horizontalno sputa u stijenu. 2 Rije
peina je slavenskog podrijetla, a pilja grko-latinskog (spelaion, spelunca).3
5

Sami zaseok dobio je ime po mlinicama koje su se nalazile uz rijeku, ali i

po peinama koje su takoer u blizini, samo su koristili krai oblik od naziva peinape, to je vrlo est geografski pojam. Ravlia peina nosi naziv po stanovnicima
istoimenog oblinjeg sela koji su je koristili za smjetaj i uvanje stoke.4
6

Blizina vode je uvijek bila iznimno vana za ljude kroz sva

(pra)povijesna razdoblja, a pogodan poloaj pilje uz sami izvor rijeke samo je bilo
jedno od blagodati koji su cijenili njeni prvi stanovnici. Rijeka Tihaljina, s obzirom da
je ponornica, ima brojna imena ovisno u kojim krajevima izvire i kroz koje protjee
(stoga je jo zovu Matica, Vrljika, Trebiat, Riina, Culua, Mlade, Brina, Suvaja). 5
Izvor joj je u Tribistovu nedaleko Posuja, a ue joj je u blizini apljine i tu se ulijeva
u Neretvu.6 Izvor rijeke (kod Pe Mlini) uokviren je liticama, od kojih se na jednoj
nalazi Ravlia peina.

1MARIJANOVI 2012, 7.
2BOI 2008, 6.
3Ibid., 16.
4MIJATOVI 2009, 56.
5MARIJANOVI 2012, 7.
6Ibid., 7.
2

Peina je bila zatiena od jakih udara vjetrova zimi, bila je otvorena prema
podruju Imotskog i Ljubukog to je i omoguavalo njezinim stanovnicima
veliku povezanost sa

irim podrujem putem toka rijeke, te samim time njihov razvoj i opstanak.
Unutranjost peine, odnosno prvih 30 ak metara od ulaza bilo je suho i
osunano, te samim time veoma pogodno za stanovanje.

9
10
11

Sl.1. Zemljopisni poloaj Ravlia peine

12
13
14

Izvor: MARIJANOVI 1981,5.

2. Povijest istraivanja
15
16
17
18

U jesen ne ba tako davne 1977. godine, skupina istraivaa predvoena

Brunislavom Marijanoviem izvela je prvo probno istraivanje pilje kako bi utvrdili je

li prostor kojeg istrauju arheoloki obiljeen. Ne bi bilo svega toga da nije bilo Petra
Orea koji je upozorio Borivoja ovia i Zdravka Maria, na iji poticaj je i poelo
zanimanje BrunislavaMarijanovia za ovo, tada gotovo nepoznato nalazite.
19

Naravno, svakako se mora istaknuti da je iri razlog ovom istraivanju

bio taj to je problematika nekih prapovijesnih razdoblja, posebno neolitika, njegovog

razvoja i osobitosti u Hercegovini jo bila zamrena, te su u ovom periodu, krajem 20.
stoljea, pokuavali proniknuti u ovaj problem pomou istraivanja kao to je bilo ovo u
Ravlia peini koje je bilo provedeno u okviru tzv. hercegovake istraivake
orijentacije Zemaljskog muzeja.7
20

Tijekom probnog istraivanja 1977. bile su otvorene dvije sonde sa

veliinama 9 i 12 m2. Dubina do koje su doli iznosila je gotovo 2 m, a time su dobili

ua saznanja o prolosti pilje. U sondama su otkriveni ostaci hvarske kulture, koja je
obiljeila kasni neolitik istonog Jadrana i njegovog zalea, i time su postavljena neka
nova pitanja u vezi njezinog vremenskog i prostornog razgraniavanja, ali dobio se i
uvid u razdoblja koja slijede neposredno nakon.
21

Iako su bile male, sonde su dokazale da bi potreba za daljim

istraivanjima bila itekako opravdana.

22

Godinu dana poslije, 1978. poela su prva prava sustavna iskopavanja

Ravlia peine predvoena istim znanstvenikom i njegovim suradnicima. Iskopana su

192m2, te je ujedno i zahvaen prostor pilje sa najbogatijim slojevima nalaza.
Iskopavanje je provedeno u okviru projekta `Neolitika i metalodobna kultura u
Ravlia peini na izvoru Tihaljine` koji je financirala tadanja SIZ nauke Bosne i
Hercegovine.8

7MARIJANOVI 2012, 11.

8Ibid., 13.
4

23

Svi nalazi se uvaju u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. 9 Da bi se

ponovno istraivala peina, bilo je potrebno da proe 30-ak godina. Ponovna

istraivanja pokrenuta su 2008. godine u sklopu terenskih vjebi studenata arheologije
Filozofskog fakulteta Sveuilita u Mostaru i trajala su sve do 2010. godine i dala su
izvrsne rezultate.
24

Naravno, obnavljanje iskopavanja u Ravlia peini nije potaknuto

potrebom bilo kakve revizije ranijih rezultata, nego je motivirano iskljuivo eljom za
njihovom moebitnom nadopunom i obogaivanjem.10
25

Izmeu prvih istraivanja 1978. i novijih 2008. godine uruio se istoni

dio pilje koji je obuhvaao kvadrate od X XII, te je tako svjetlo dana ugledala
galerija u kojoj se nalazio najstariji dio naseljavanja pilje. 11 Svi nalazi sa iskopavanja se
nalaze u Franjevakoj arheolokoj zbirci upe sv. Stjepana u Gorici kod Gruda.12
26
27

Sl. 2 Tlocrt Ravlia peine

28

9Ibid., 15.
10MARIJANOVI 2012, 13.
11Ibid., 13
12 Ibid., 13.
5

29

30
31 Izvor: MARIJANOVI 2012, 11.

3. Stratigrafija nalazita
4.
5.
6.
7.

Kao to smo ve spomenuli, Ravlia peina je vieslojno nalazite, a tu

svoju karakteristiku duguje pogodnom prostornom poloaju. Istraena i dokumentirana

stratigrafska slika pilje omoguuje odreivanje etiri glavne razvojne faze:

Faza I rani neolitik

Faza II kasni neolitik i rani eneolitik
Faza III razvijeni eneolitik i rano bronano doba
Faza IV rano bronano doba
8.

9. Glavni uvjet podjele na stratigrafske faze su keramiki nalazi i njihove stilske,

tipoloke i razvojne osobine.13
10.

Fazu I obiljeava zrela faza impresso kulture, pojave koja ima specifian

nain ukraavanja, a to je utiskivanje. To se moglo izvoditi koljkom, prstom ili noktom

i sve tri varijante su zastupljene na ovom nalazitu. Smatra kako su nositelji kulture
impresso - keramike obitavali uglavnom u piljama. 14 Ovo je najraniji sloj nalazita i
najvie je dokumentiran u galeriji istraivanoj 2008.- 2010. godine.
11.

Faza II predstavlja kasni neolitik i njegovu istonojadransku predstavnicu

hvarsku kulturu. Ponovno na temelju keramikih nalaza, odnosno njihovih osobina

mogue je izdvojiti 3 podfaze.15
12.

Stupanj A pripada ranoj hvarskoj kulturi. Uobiajeni nalazi su gruba i

fina keramika, s tim da gruba keramika je gotovo bez ukrasa. Najzanimljivije od svega
je to to je u ovom stupnju pronaen komadi rtvenika. Vidljiv je motiv koji se nalazi
na recipijentu, a to je neprekinuti niz okomito postavljenih trokuta koji su bili izvedeni
urezivanjem i ispunjeni bijelom inkrustacijom koja je bila jasno vidljiva na

13MARIJANOVI 2012, 19.

14DIMITRIJEVI, et al. 1998.,75.
15MARIJANOVI 2012, 48.
6

13.

tamnoj povrini.16 Motiv trokuta, kao i urezivanje i inkrustiranje su

uobiajene za finu keramiku stupnja A.17

14.

U stupnju B (klasina hvarska kultura) umjesto klasine grube imamo

keramiku koja se prema svojoj kvaliteti nalazi izmeu grube i fine. 18 Motivi su sada
sloeniji iako jo uvijek prevladavaju trokuti, ali sada imamo i krivocrtne motive u
razliitim kompozicijama.19 Od tehnika jedino se jo koristi urezivanje. 20 to se tie fine
keramike, ona uglavnom nastavlja razvoj one iz prethodnog stupnja (stupanj A). 21
Motivi na finoj keramici su izvedeni crusted tehnikom, a to su najee vodoravne
trake, spirale i rijetko zastupljene okomite trake. 22 Urezivanje je dosta rijetko. Osim
keramikih nalaza pronaena je i dio nakita jedna kotana perla i privjesak.
15.

Stupanj C obiljeila je kasna hvarska kultura. Gruba keramika je slina

gruboj keramici iz prethodnog stupnja II B (izmeu klasine grube i fine keramike). Od

ukraavanja jedino se pojavljuje urezivanje na obodu, to je rezultat smanjenja ukrasnog
sustava.23 Na finoj keramici rijetko se koristi tehnika slikanja, ostaje urezivanje uz
pojavu nove tehnike kaneliranja,.24 II C je period kasne faze hvarske kulture, koja
zbog utjecaja sa sredinjeg Balkana se polako gasi i na tim ostacima se stvara nova
kultura koju je prvotno Stojan Dimitrijevi nazvao nakovanskom, a potom Nika Petri
peljekom kulturom, a obije zapravo predstavljaju rani eneolitik Jadrana.25
16.
17.

16MARIJANOVI 2012., 56.

17Ibid., 56.
18Ibid., 58.
19Ibid., 58., 59.
20Ibid., 58.
21Ibid., 59.
22Ibid.,61,62,63
23Ibid., 66.
24Ibid., 67., 68.
25Ibid., 82.
7

3.1.

Razvijeni eneolitik i rano bronano doba

a.
b.
c.
d.

Kao i prethodna faza II, i ova faza se moe podijeliti na (dvije) podfaze

(A i B) ija je podjela kao i kod prethodne, utemeljena na keramikim nalazima.

e. Dolaskom velikih promjena u ovoj fazi nije mogue razlikovati finu od
grube keramike jer u ovom periodu dotina gubi svoju kvalitetu. Iz ovih
razloga dolazi do novih podjela keramike:
-

Keramika s proienom glinom i primjesama usitnjena kamena, ali nije jako

uglaana
Keramika od fino proiene gline i zdrobljenim kamenjem
Keramika od zemlje s kamenjem krupne granulacije, presvuena slojem fino
proiene gline, no nije glatka
Keramika izraena od neproiene gline s krupnim zrncima kamena, ali nanosi
se tanka prevlaka, no unato tome se zrnca kamenja istiu.26
f.

3.1.1. III A
g.
h.
i.
j.

Ova faza pripada razvijenom eneolitiku, a keramiki nalazi koji je

oznauju su uglavnom grube fakture (keramika gubi svoju posvemanju vanost u

odnosu na prethodno razdoblje).

Od eneolitskih karakteristika javljaju se posude

loptastog oblika sa visokim ili niskim vratom, te prstenasta zadebljanja na vanjskoj

strani oboda koja su se javila ve u II C fazi, no predstavljaju karakteristinu odliku ove
(III A) faze.27 Takoer se javljaju i zdjele iji obod je ravan ili koso odrezan, zdjele
ovalnog zadebljanja sa unutarnje strane oboda, te brojne varijante zdjela sa koso
postavljenim obodom sa ili bez vanjskih i unutranjih zadebljanja. 28
26MARIJANOVI 2012, 90., 91.
27Ibid., 91.
28Ibid., 91.
8

k.

Na samom kraju eneolitika javljaju se prvi znakovi cetinske kulture, 29

koji su u Ravlia peini, izmeu ostalog, zastupljeni loptastim posudama koje slie
primjercima pehara iz dotine kulture30 i trake ispunjene mreastim motivom na ramenu
i vratu sa okomitim paralelnim linijama.31 Ova vrsta posua se javlja u cijeloj fazi III. 32
l.

Od drki javljaju se okomite trakaste (najzastupljenije), dok su vodoravne

trakaste drke prisutne u par primjeraka.33 Kod posuda s izrazito visokim vratom drke
su postavljene na samom vratu, dok se kod manjih posuda s loptastim donjim dijelom
obino nalaze na prijelazu iz vratnog u rameni segment. 34 Pojavljuju se i tzv. X
drke, te tunelaste i jeziaste drke. Ukrasni sustav je smanjen, a od raznovrsnih tehnika
ukraavanja najee je urezivanje i to pravocrtnih motiva u nizovima i snopovima .35
m.

Dosta zastupljena tehnika je i igosanje, a motivi su uglavnom razliite

kombinacije trokuta i njegovih nizova, te pravocrtnih motiva. 36 igosanje se vee za

jadranski tip ljubljanske kulture. Inae, ljubljanska kultura je kasnoeneolitika tvorevina
nastala na ostacima vuedolske kulture i kulture zvonolikih pehara. U svojoj jadranskoj
varijanti zastupljeniji je vuedolski utjecaj od onog zvonolikih pehara.
n.

Od drugih tehnika ukraavanja javlja se i utiskivanje koje je izvedeno

najee na prstenastom zadebljanu oboda, te barbotiniranje i lijebljenje. Potonje se

vee za posebnu vrstu keramike koja se zove lijebljena keramika koja je sastavni dio
srednjeg i junog jadranskog eneolitika, 37 dok je barbotiniranje, zastupljenije u III B
fazi, vjerojatno utjecaj vuedolske kulture na njezinu zalasku. 38Zanimljiv nalaz za ovu
fazu je i vrak strelice od napravljen od ljuture koljke, koja nije mogla imati toliku
utilitarnu svrhu, izuzev moda lova na ribe i ptice, te oiti statusni simbol.39
29MARIJANOVI 1998, 1.
30MARIJANOVI 2012, 92.
31Ibid., 93.
32Ibid., 92.
33Ibid., 92.
34Ibid., 92.
3536Ibid., 93.
36Ibid., 94.
37Ibid., 95.
38Ibid., 102.
39Ibid., 90.
9

o.
p.
q.

3.1.2. III B
1.1.1.
1.1.2.
1.1.3.
1.1.4. Rano bronano doba Ravlia peina III B istovremeno je i moe se
povezati sa drugim stupnjem cetinske kulture

40

u karinu samogradu, nalazitu po

kojem je napravljena kronologija i periodizacija cetinske kulture zbog izrazito bogatog

kulturnog sloja iste te je istovremena fazama A-1 i A-2 po Reineckeovoj kronologiji. 41
Podruje rasprostiranja joj je prije svega, unutranjost Dalmacije i Hercegovina. Ovo je
razdoblje kada cetinska kultura doivljava svoj najvei razvoj. Nositelji cetinske kulture
su ee naseljavali peine nego nalazita na otvorenom, ali ne znai da ona nisu
poznata (pr. Krstina od Posuja ili Gradac kod Kotorca). Naime, ovakva nalazita su im
pogodna jer su im trebali veliki prostori na kojima bi mogli smjestiti stoku, to se
kasnije i zadralo kod Ravlia peine sve do relativno nedavno. Brojni su se
znanstvenici bavili njezinom problematikom, a izmeu ostalog Ivan Marovi, Borivoj
ovi i Brunislav Marijanovi.
1.1.5.
1.1.6. Sl. 3. Prikaz nalazita cetinske kulture
1.1.7.

1.1.8.
1.1.9.
1.1.10. Izvor: MAROVI 1983, 194.
40MARIJANOVI 2012, 108.
41MAROVI, OVI, 1983, 198.
10

1.1.11. to se tie keramike grae III B sloja Ravlia peine, prevladavaju lonci
cetinskog tipa.42 Rijetki su primjeri posuda zaobljenog trbuha i proirenog vrata koji su
bili zastupljeni u prethodnoj fazi (III A). Od zdjela najzastupljenije su zdjele ljevkastog
vrata, zdjele sa jako proirenom prema unutra kosim ili ravnim obodom. 43 Pojavljuju se
i zdjele sa razliito profiliranim obodom.44
1.1.12. Kod ukraavanja dolazi do promjena, najzastupljenije je barbotiniranje
kojim je ukraena polovina posua, te je esto kombinirano sa apliciranim plastinim
trakama.45 Sa apliciranim plastinim trakama javlja se i utiskivanje prstom 46, koje je
prisutno u drugom stupnju cetinske kulture na nalazitu karin samograd.47
1.1.13. Osim ove tehnike, prisutne su jo uvijek urezivanje, ali i igosanje koje
su koritene u razliitim kombinacijama, ali i samostalno. 48 igosanjem se iskljuivo
ukraavaju obodi zdjela s proirenim obodom, dok se urezivanjem ukraavaju donji
dijelovi istog tipa zdjela; ili vrat i drke, a vjerojatno i trbuh lonaca cetinskog tipa.49
1.1.14. Od drki prevladavaju trakaste okomito postavljene drke koje se nalaze
na prijelazu iz ramena u vrat, jeziaste drke i tzv. X drke.50

42MARIJANOVI 2012, 95.

43Ibid., 95.
44Ibid., 95.
45Ibid., 96.
46Ibid., 96.
47MAROVI, OVI 1983, 211., 212.
48MARIJANOVI 2012. 96.
49Ibid., 96.
50Ibid., 96.
11

3.2.

Rano bronano doba

1.1.15.
1.1.16.
1.1.17.
1.1.18. Ovaj sloj nalazita je povrinski, to nam govori da je ovo mjesto bilo
kratkotrajno naseljeno nositeljima posuke kulture. Iako su malobrojni, keramiki nalazi
doputaju odreivanje kojoj skupini pripada ova faza. U prvom redu tu nam pomau
manji lonci i vrevi sa drkama od oboda do ramena, koje moemo svrstati u faze
Neajno i Sovii posuke kulture i trei stupanj cetinske kulture.51
1.1.19. Spomenutu (posuku) kulturu otkrio je Petar Ore. Prvo sistematsko
istraivanje posuke kulture u Hercegovini izvedeno je na Trostrukoj gradini u
Soviima, jednom od najvanijih nalazita. 52 Vrste naselja koja su koristili njezini
nositelji su u prvom redu gradine i vangradska naselja,53 a rijetka su peinska naselja, po
emu ovo nalazite dobiva jo vie na znaenju. Faza IV Ravlia peine pripada fazi
A2 po Reineckeovoj kronologiji.
1.1.20. Od drki zastupljeni su najvie trakaste, poneto koljenaste, jeziaste i
potkoviaste i X drke. Jedna od karakteristika posuke keramike su
sjekirasti (ad ascia) ili pravokutni produeci koji se nalaze na korijenu
drke,54 a takve primjere imamo i u Ravlia peini

55

to je datira u rano

bronano doba.
1.1.21. Sl. 4. Drka iz sloja ranog bronanog doba

51MARIJANOVI 2012, 105.

52OVI 1989, 62.
53Ibid., 79., 83.
54OVI 1988, 142., 143.
55MARIJANOVI 2012, 103.
12

1.1.22.
1.1.23. Izvor: MARIJANOVI, 2012, 198.

12

1.1.24. Iako je ukrasni sustav jako reduciran, postoje dvije vrste:

1.1.25. Urezivanje na jednom primjerku urezivanje je izvedeno u obliku niza
trokuta koji teku oko vrata posude56 koji se opet slini Neajno i Sovii fazi. 57 Jo jedan
primjerak koji svjedoi zastupljenosti posuke kulture u Ravlia peini je i komad
keramike koji sadri trokute koji su urezani u 3 paralelne trake oko vrata posude, a
ispod se nalazi ljestviasti motiv kojeg moemo povezati sa Neajno fazom.58
1.1.26. Litzen ukrasi koji su prisutni na veem broju keramikih ulomaka
sastoje se od jednostrukih ili viestrukih nizova motiva i mogu se datirati u fazu Sovii
posuke kulture u kojoj joj je ona najvanija odlika .59
1.1.27. Sl.5. Litzen keramika
1.1.28.

56MARIJANOVI 2012, 104.

57Ibid., 105.
58Ibid., 105.
59OVI 1989, 75.
13

1.1.29.

1.1.30.
1.1.31. Izvor: MARIJANOVI 2012, 199

13

1.1.32.

Zakljuak

1.1.33.
1.1.34.
1.1.35.
1.1.36. Mogli smo vidjeti da faza II C predstavlja kasnu hvarsku kulturu na
zalasku na ijim osnovama nastaje rani eneolitik jadranskog podruja, tj. kultura koja je
u literaturi esto nazvana nakovanskom.
1.1.37. Nadalje, faza III (A i B) prezentira fazu razvijenog eneolitika i ranog
bronanog doba meu ijom se graom javljaju nalazi prvog i drugog stupnja cetinske
kulture. Kao i kod drugih nalazita iz istog perioda ovdje je vidljivo da je cetinska
kultura nastala ve u samom kraju eneolitika apsorbiranjem autohtonih odlika sa
utjecajem jadranskog tipa ljubljanske kulture, lijebljene keramike i barbotino keramike
koja predstavlja odjek, tada u svom pravom obliku, nepostojee vuedolske kulture.
1.1.38. Fazu IV karakterizira posuka kultura sa svojim razvojnim fazama
Neajno i Sovii koja je na ovom nalazitu preslojila cetinsku kulturu s kojom je
djelomino i istovremena.
1.1.39. Kako je vidljivo i na ovom mjestu, ali i u razradi seminarskog rada,
Ravlia peina je od neprocjenjive vanosti za poznavanje prapovijesti Hercegovine, ali
i razumijevanje ireg problema nekih prapovijesnih razdoblja istonog Jadrana, ali i
ire okolice.
1.1.40.
1.1.41.

14

1.1.42.

Popis ilustracija

1.1.43.
1.1.44.
1.1.45.
1.1.46. Sl. 1 Zemljopisni poloaj Ravlia peine, (preuzeto: iz: MARIJANOVI
2012, 5)
1.1.47. Sl. 2 Tlocrt Ravlia peine(preuzeto iz: MARIJANOVI 1981, 11)
1.1.48. Sl. 3 Prikaz nalazita cetinske kulture (preuzeto iz: MAROVI et al.
1983,194)
1.1.49. Sl. 4 Drka iz sloja ranog bronanog doba (preuzeto iz: MARIJANOVI
2012, 198)
1.1.50. Sl. 5 Litzen keramika (preuzeto iz: MARIJANOVI 2012, 199)

15

1.1.51.

Popis literature

1.1.52.
1.1.53.

1.1.54.
1.1.55. BOI 2011 Vlado Boi, 900 godina od prvog spomena jedne pilje u
Hrvatskoj, u: Hrvatski speleoloki posluitelj (ur.D.Paar), Speleoloko
drutvo Velebit, Zagreb, 15 - 17.
1.1.56. OVI 1989 - Borivoj ovi, Posuka kultura, u: Glasnik Zemaljskog
muzeja, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 61 127.
1.1.57. DIMITRIJEVI, et al.1998. -

Stojan Dimitrijevi,et al., Prapovijest,

Naprijed d.d.,Zagreb
1.1.58. MARIJANOVI 1981. Brunislav Marijanovi, Ravlia peina (Pe Mlini),
u: Glasnik Zemaljskog muzeja, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine,
Sarajevo 1-97.
1.1.59. MARIJANOVI 1997 Brunislav Marijanovi, Cetinska kultura rana
faza, samostalna kultura ili integralni dio eneolitika, u: Radovi Filozofskog
fakulteta u Zadru 36 (32), Filozofski fakultet Zadar, Zadar 1-8.
1.1.60. MARIJANOVI 2012 Brunislav Marijanovi, Ravlia peina
prapovijesno naselje, Hrvatska franjevaka arheoloka zbirka sv.Stjepana
Prvomuenika, Gorica
1.1.61. MAROVI, OVI 1983. Ivan Marovi, Borivoj ovi, Cetinska kultura,
u: Praistorija jugoslavenski zemalja, (ur.: A. Benac), Akademija nauka i
umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 191 241.
1.1.62.
1.1.63.

16