Napredni test tranja na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa kisika

Aleksa Stankovi, Demir Mustafa

Vie stepeni fitnes test

Napredni test tranja na kratke staze za predvianje
maksimalnog unosa kisika

(John Brewer, Lilleshall Centar za Sportske Povrede i Ljudska Dostignua)

Napredni test tranja na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa kisika

Aleksa Stankovi, Demir Mustafa

Naslov orginala : Multistage Fitnes Test

Prijevod sa E : Mr. Larisa Kasumagi

Lektura :

Prijelom :

Urednik :Mr. Aleksa Stankovi

Mr. Mustafa Demir

Izdava :

Napredni test tranja na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa kisika

Aleksa Stankovi, Demir Mustafa

Vie stepeni Fitnes Test

Napredni test na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa kisika
Priznanja:
Univerzitetu Loughborough iz Engleske za inicijalni rad na testu kao i za prikupljene
vrijednosti predvienog maksimalnog unosa kisika
Copyright Loughborough University and sports coach UK, 2002.
ISBN 0 902523 06 7
Prvo izdanje 1998 Loughborough University and the National Coaching Foundation,
izmijenjeno i dopunjeno 1998; 2002
Ovaj materijal je zatien Konvencijom iz Berna. Sva prava zadrava autor. Iako je
dozvoljeno Zakonom o autorskim pravima, dizajnu i patentiranju koristiti ovaj materijal u
svrhe uenja, istraivanja, kritike i recenzije, niti jedan dio ove publikacije ne smije se
umnoavati niti distribuirati bilo kakvim elektronskim, elektrinim, hemijskim,
mehanikim, optikim i fotografikim procesima bez pismene dozvole izdavaa.
Urednik: Chris Rigg. Dizajn and uredjenje teksta: Lisa Furness i Jo Willard.
Uz ovu brouru se koristi i CD koji sadri sve upute i vremenske
indikatore testa, zajedno sa dodatnim objanjenjima.

Napredni test tranja na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa kisika

Aleksa Stankovi, Demir Mustafa
SADRAJ:

1.

Uvod

2. II ta je maksimalni
unos kisika?
5

3. III Test

4. IV Mjere opreza
prije testa .. 7
5. V Procedura
testa
.. 7
6. VI Dodatna
Literatura 9
7. Tabela vrijednosti predvienog maksimalnog unosa kisika za Vie stepeni Fitnes
Test. Odsjek za tjelesni odgoj i sportske nauke,
Univerzitet Loughborough, 1987
10

8. Normativi za VO2max

13

Napredni test tranja na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa kisika

Aleksa Stankovi, Demir Mustafa
I Uvod_______________________________________________________________
Mjerenje fitnesa je sastavni dio treninga u veini sportova. Takoer se esto koristi kao
pomagalo ili putokaz onima koji jednostavno uivaju u vjebanju kako bi odrali dobro
zdravlje. Dravna fondacija za treniranje (sada Sportsko treniranje Velike Britanije) je
1988. godine, u suradnji sa Loughborough Univezitetom, predstavila Viestepeni Fitnes
Test kao jednostavan nain za mjerenje aerobnog fitnesa. 1 Test je postao jedan od
najpopularnijih i najvalidnijih testova aerobnog fitnesa i moe se koristiti za procjenu
maksimalnog unosa kisika ili VO2 max (pogledaj 2. dio).
Aerobni fitnes je bitna komponenta u veini sportova. Atletiari koji se aktivno bave
sportom, njihovi treneri koji ih poduavaju u sportu, kao i oni koji jednostavno vjebaju
kako bi poboljali svoje zdravlje i ope zdravstveno stanje, su podjednako zaintresirani
da prate svoj progres, i Viestepeni Fitnes Test je i bio dizajniran za takve pojedince. Taj
test daje nauno potvrene informacije na licu mjesta, omoguavajui na taj nain
ljudima koji se bave sportom da efektivno prate svoj aerobni fitnes. Oprema neophodna
za ovakvu vrstu testa je minimalna, te na taj nain hiljade ljudi, koji nemaju pristup
laboratorijskim ureajima, najee koritenim od strane strunjaka za sport, mogu
obaviti punu procjenu svog aerobikog fitnesa.
Iako jednostavan za uraditi, test je zasnovan na priznatom naunom istraivanju i daje
pouzdane rezultate. Mogu ga koristiti svi ljudi koji se bave sportom; igrai, atletiari,
sportai cijelog svijeta, kao i oni pojedinci koji ele provjeriti svoj fitnes. Test je
podjednako dostupan irokom broju ljudi i pojedinaca. Ponovljena upotreba testa
omoguava svima koji se bave sportom da procijene progres svog aerobnog fitnesa.
Zamisao Naprednog testa tranja na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa
kisika je predstavljen od strane istraivakog tima Univerziteta Montreal u Kanadi.
Rezultate istraivanja kao i opis testa su prvobitno objavili Leger i Lambert (1982), u
Evropskom urnalu primjenjene fiziologije. Nakon publikacije Legera i Lamberta, test je
usvojen od strane Evropskog Vijea te postaje dio niza testova kardiorespiratornog i
motorikog fitnesa za mjerenje tjelesnog razvoja djece kolskog uzrasta. Ti testovi su
objavljeni u priruniku Eurofit (1983).

Aerobni fitnes se odnosi na sposobnost osobe da vjeba malim ili umjerenim intenzitetom na due
vrijeme koristei oksigen za metabolizam.

Napredni test tranja na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa kisika

Aleksa Stankovi, Demir Mustafa
II ta je maksimalni unos kisika?___________________________________________
U veini sluajeva, za vrijeme vjebanja, tijelu je potreban kisik kako bi obezbijedilo
neophodnu energiju. Plua uzimaju oksigen iz zraka, koji se potom prenosi putem krvi do
miia koji su u pokretu. Kako se intenziet vjebe poveava, srazmjerno tome i zahtjev
tijela za okisgenom raste. Vjebe koje se u najeem sluaju realiziraju zahvaljujui
energiji koja nastaje obezbjeivanjem kisika, nazivaju se aerobike vjebe. To su vjebe
uvrivanja i izdrljivosti koje su osnova za mnoge individualne i timske sportove. Uza
sve to, svako dolazi u situaciju kada se intenzitet vjebe poveava do tog stepena da
koliina oksigena ne moe vie zadovoljiti zahtjeve aktiviranih miia. U ovom stadiju
miii moraju obezbijediti veinu dodatne energije putem anaerobnog metabolizma,
koristei mehanizme koji ne trae oksigen. Glavni nedostatak anaerobnog metabolizma je
da on moe da odrava proizvodnju visokih stepena energije u kratkim vremenskim
intervalima.
Vrijednost maksimalnog unosa oksigena jednog pojedinca predstavlja maksimalnu
koliinu oksigena koji se moe uzeti iz vanjske sredine (putem udisanja zraka) i koji
se prenosi do radnih misia. Ovaj proces se najee mjeri mililitrima oksigena po
kilogramu teine u jednoj minuti.
Pojedinci sa visokim stepenom maksimalnog unosa kisika su naje oni koji su u stanju
odrati visoke stepene koritenja energije aerobikim putem, te time izbjei tee oblike
slabosti koji su povezani sa anaerobnih vjebama. To se jasno potvruje u maratonima i
tranju na duge staze, gdje bri meunarodni atletiari imaju vee vrijednosti
maksimalnog unosa kisika u poreenju sa sporijim trkaima koji treniraju u klubovima.
U sportovima kao to su futbal, ragbi ili hokej, najzahtjevniji dijelovi igre se najee
izvode od strane onih igraa koji imaju maksimalne vrijednosti unosa energije.
Dokazano je da se maksimalni unos kisika poveava uz odgovarajui trening. Meutim,
pojedinane vrijednosti su u mnogome i genetiki predodreene i nee se poveavati
iznad odreene kritine vrijednosti- iako poboljanja u dostignuima moemo postii sa
dodatnim treningom. Takoer je bitno osvijestiti da vea poboljanja u fizikim
dostignuima koji su rezultat treninga nee uvijek biti u korelaciji sa poveanjem
maksimalnog unosa kisika. I pored toga, to je jo uvijek najrasprostranjeniji i najbitniji
indikator potencijala u aerobikim sportovima i onima koji se kategoriu kao sportovi
izdrljivosti.
Najtanija vrijednost maksimalnog unosa kisika se dobije direktnim mjerenjem u
laboratoriju. Uza sve to, budui da testiranje velikog broja ljudi pod takvim uvjetima nije
jednostavno, jer zahtjeva eksperte iz oblasti i odgovarajuu opremu, mnogi pokuaji su
bili napravljeni da se predvide maksimalni unosi kisika putem jednostavnih terenskih
testova. Ovaj Napredni test tranja su uspjeno koristili mnogi treneri i oni koji se bave
sportom. U svakom sluaju, potrebno je naglasiti da ovi terenski testovi daju samo
procjene maksimalnog unosa kisika, jer najpreciznija mjerenja se ipak mogu samo postii
u laboratorijskim uvjetima.

Napredni test tranja na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa kisika

Aleksa Stankovi, Demir Mustafa
III Test________________________________________________________________
Osoba koja odlui da se podvrgne ovom testu mora istrati vie puta stazu izmeu dvije
linije od tano 20 metara, drei se niza pravila zvunih signala. Postepeno se vrijeme
ubrzava svake minute, tako da sve vie postaje teko odravati postavljeni tempo. Kada
se brzina tranja povea na startu svake minute, test ulazi na novi nivo. Trka se
zaustavlja onda kada vie ne moe odravati brzinu tranja i njegovi/njeni rezultati se
zapisuju na finalnom nivou zajedno sa ukupnim brojem staza koje su pretrane (npr. 4
udaljenjosti/staze na nivou 9, 10 udaljenosti/staza na nivou 13). Mogue je koristiti
dobivene rezultate kao osnovne mjere za aerobiki fitnes, i kao polaznu taku za praenje
buduih promjena.
Takoer je napravljena i tabela vrijednosti koja je odobrena od strane strunjaka za sport
sa Loughbourough Univerziteta, a koja omoguava da se rezultati testa mogu pretvoriti u
procjene maksimalnog unosa kisika. Potrebno je naglasiti da e postojati varijacije u ovoj
tabeli u odnosu na odreene grupe. Naroito kada je rije o igraima koji su vie
prilagoenji pokretima i promjenama u tempu koji prati test te njihovi bodovi mogu biti
jako visoki kad se usporede sa atletiarima koji su skloniji kontinuiranom tranju na
ravnim stazama. Iako su mnogi istraivai pokazali da se test moe koristiti kako bi se
tano predvidio maksimalni unos kisika, on je takoer i jako cijenjena i jednostavna
mjera postignua. Mnogi sportisti i njihovi treneri smatraju da je jednostavnije procijeniti
njihov aerobiki fitnes u odnosu na rezultate testa, te ovakav pristup koritenja testova ne
bi trebao biti zanemaren.
Mlai trkai, koji openito imaju relativno slabu grau, e najvjerovatnije postii vee
vrijednosti makismalnog unosa kisika kad je mjerenje izvreno u laboratoriji a ne sa
procjenama Viestepenog Fitnes Testa. I pored toga, to ne umanjuje vrijednost testa kao
jednostavnog i opravdivog naina testiranja postignua koji se moe koristiti kako bi se
izmjerio aerobiki fitnes.
Da bi rezultati testa bili tani i ostvarivi, kao i uporedivi sa rezultatima drugih testova,
jako je vano da se procedure testiranja sprovode ispravno. Pod tim se podrazumijevaju
tane mjere staza od 20 metara, standardizacija povrine za tranje, pripreme prije testa
kao i uvjeti okruenja. Pored toga, od neprocjenjive je vanosti da je mjerenje vremena
audio signalima tano podeeno, jer i najmanja varijacija moe imati ogromne utjecaje na
rezultate testa.
Neki korisnici testa smatraju da je bolje trati u duim vremenskim intervalima a uz
konstantnu brzinu. Npr. prije Svjetskog kupa 1990. godine, u Italiji, aklimatizacija na
toplotu je praena meu lanovima engleskog fudbalskog tima tako to su istraivani
fizioloki odgovori igraa na produeni period ispod-makismalnog tranja, to je
ekvivalent nivoa 9 na testu. Da bi slina mjerenja bila mogua, dodana su tri dijela na
CD-u uz glavni test. Svaki od njih traje po 9 minuta i ekvivalent su redom: nivoa 7,
nivoa 11 i nivoa 15 na testu. Moda e strunjacima za sport ovi produeni nivoi biti
korisni na terenskom testiranju gdje se brzina tranja kao i intenzitet vjebanja moe
prilino lako kontrolirati u veim grupama ljudi.

Napredni test tranja na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa kisika

Aleksa Stankovi, Demir Mustafa
IV Mjere opreza prije testa________________________________________________
Vie stepeni Fitnes Test zahtjeva maksimalan angaman ukoliko elimo da rezultati
testiranja budu validni. Svako ko ima i najmanju sumnju da se ne moe podvri testiranju
trebao bi se posavjetovati sa doktorom prije samog testa. Osobama sa povredama ili
nekim oboljenjima se savjetuje da izbjegavaju ovo testiranje.
Testiranje zapoinje laganim tempom, ali se postepeno ispitanik zagrijava kako test
napreduje. U svakom sluaju se savjetuje da se uradi lagani doging ili lagane vjebe
rastezanja prije samog testiranja.
V Procedura Testa_______________________________________________________
Naredne upute su napisane za trenera koji testira nekoliko osoba. Takoer je jednostavno
i samog sebe testirati, ali pod uvjetom da niste suvie iscrpljeni da biljeite nivoe.
Oprema i osoblje

Ravna povrina duga 20 metara koje se ne klie.

CD player.
CD zajedno sa ovim prirunikom.
Odgovarajua obua u kojoj se ne klie.
Metar za mjerenje kako bi izmjerili duinu od 20 metara.
unjevi za obiljeavanje.
Posmatrai koji e biljeiti finalne nivoe koji postiu trkai.

Priprema
Najprije izmjerite stazu od 20 metara a onda obiljeite svaki kraj jednim unjem. Stavite
CD u player.
Poetak testiranja
Ukljuite CD player. Prvi dio CD-a je vezan za mjerenje vremena, i sadri dva signala
koji su vremenski udaljenji tano 60 sekundi. Drugi dio je kratko objanjenje samog
testa. Trei dio je sam test. etvrti, peti i esti dio su produene verzije 7., 11. i 15. nivoa.
Test zapoinje odbrojavanjem od pet sekundi za start. Nakon toga, u jednakim
intervalima se objavljuju zvuni signali. Trkai bi trebali imati za cilj da budu na
suprotnoj strani od starta kad se objavi prvi zvuni signal. Poslije toga trebaju nastaviti s
tranjem u toj brzini, i biti na jednom ili drugom kraju staze svaki put kad se objavi
zvuni signal.

Napredni test tranja na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa kisika

Aleksa Stankovi, Demir Mustafa
Nakon svake minute, vremenski intervali izmeu zvunih signala se smanjuju, tako da se
brzina tranja neminovno poveava. Prva brzina tranja se obiljeava kao nivo 1, druga
kao nivo 2, itd. Svaki nivo traje u prosijeku jednu minutu i CD traje sve do nivoa 21. Kraj
svake staze se oznaava jednim signalom; kraj svakog nivoa se oznaava trostrukim
signalom i komentatorom sa CD-a.
Vano je primjetiti da su brzine tranja na poetku testa jako spore. Na 1. nivou trkai
imaju devet sekundi da istre udaljenosti od po 20 metara.
Trkai bi trebali da stave jedno stopalo bilo na oznaku ili iza oznake koja je postavljena
na krajevima svake staze. Ako stignu do oznaka prije zvunog signala trebali bi se
okrenuti i priekati naredni signal, zatim ponovo nastaviti s tranjem i prilagoditi tempo.
Zavravanje testa
Test zapoinje sporo, ali se intenzitet postepeno poveava; drugim rijeima, koliko je
lagan na poetku sve je tei pri samom kraju. Da bi rezultati bili validni trkai moraju
dati maksimum od sebe u toku samog izvoenja testiranja, i po mogunosti pokuati
postii to bolje rezultate prije zaustavljanja.
U nekim sluajevima, trkai koji se podvgavaju ovom testiranju mogu svojevoljno
odluiti da se povuku i prekinu test. Takoer, u mnogim sluajevima, dunost je trenera
da ukloni pojedince koji ne slijede pravila testiranja. Preporuuje se da se trkaima dadnu
dva usmena upozorenja ukoliko ne uspiju da dou do linije prije zvunog signala, a da se
uklone sa testiranja nakon treeg neuspjeha.
Posmatrai bi trebali biljeiti nivoe i broj staza koje ulaze u svaki nivo, na kojem se
pojedinac moe povui iz testiranja. Koritenje tabela na narednim stranama daje uvid u
procjenu maksimalnog unosa kisika. Ta tabela je zasnovana na istraivakom radu koje je
obavio Loughborough Univerzitet.
U bilo koje vrijeme, mogue je testirati vee grupe ljudi, s tim da posmatrai moraju znati
kako da biljee nivoe i broj pretranih staza dok neki od trkaa izlaze. U prosijeku 1-1,5
metar irine je potreban po osobi.

Napredni test tranja na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa kisika

Aleksa Stankovi, Demir Mustafa
VI Dodatna literatura_____________________________________________________

Bale, P i Doust, J (1992) Mjerenje masti u tijelu: vodi za masti u tijelu i kako
ih izmjeriti (prirucnik i sestar). Leeds, Drzavna fondacija za treniranje.
ISBN 0 947850 880
Brewer, J i Davis, J (1998) Abdominalni kruni fitnes test (prirucnik i audio
kaseta). Leeds, Drzavna fondacija za treniranje. ISBN 0 947850 82 1
Davis, J (1996) Fitnes za igrae. Leeds, Drzavna fondacija za treniranje.
ISBN 0 947850 10 4
Farrally, M (1995) Uvod u sportsku fiziologiju. Leeds, Drzavna fondacija za
treniranje. ISBN 0 947850 96 1
Farrally, M (1995) Uvod u strukturu tijela. Dopunjeno izdanje. Leeds, Dravna
fondacija za treniranje i Skotsko sportsko vijece. ISBN 1 85060 1690
Jones, M (1997) Jaanje kondicije uz pomo medicinskih lopti. Leeds, Dravna
fondacija za treniranje. ISBN 0 947850 06 6
Ramsbottom R, Brewer J i Williams C (1988) Napredni test tranja na kratke
staze za predvianje maksimalnog unosa kisika. Britanski zurnal sportske
medicine, vol. 22, Br. 4, str. 141-144
Sprunt, K (2000) Uvod u mehanizme sporta. Trece izdanje. Leeds, Dravna
fondacija za treniranje. ISBN 1 902523 34 2
Dravna fondacija za treniranje (1997) Fiziologija i postignua. Tree izdanje.
Leeds, Dravna fondacija za treniranje. ISBN 0 947850 24 4
Dravna fondacija za treniranje/ Pro aktivno zdravlje (1992) Vjebe za
regulisanje teine: sveobuhvatan vodi (video kaseta i prirunik). Leeds,
Dravna fondacija za treniranje.
Wilkinson, D i Moore, P (1995) Vodi za terensko tesiranje fitnesa. Leeds,
Dravna fondacija za treniranje. ISBN 0 947850 55 4

10

Napredni test tranja na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa kisika

Aleksa Stankovi, Demir Mustafa
Tabela vrijednosti predvienog maksimalnog unosa kisika za Viestepeni Fitnes
Test. Odsjek za tjelesni odgoj i sportske nauke, Univerzitet Loughborough, 1987

NIVO STAZA/UDALJENOST

PREDVIENI
MAX. UNOS
KISIKA

NIVO STAZA/UDALJENOST

PREDVIENI
MAX. UNOS
KISIKA

26.8

30.2

27.6

31.0

28.3

31.8

29.5

32.9

Nivo

Staza/Udaljenost

Predvieni
max. unos
kisika

Predvieni
max. unos
kisika

Nivo

Staza/Udaljenost

33.6

37.1

34.3

37.8

35.0

38.5

35.7

39.2

10

36.4

10

39.9

Nivo

Staza/Udaljenost

Predvieni
max. unos
kisika

Predvieni
max. unos
kisika

Nivo

Staza/Udaljenost

40.5

43.9

41.1

44.5

41.8

45.2

42.4

45.8

11

43.3

11

46.8

Nivo

Staza/Udaljenost

Predvieni

Nivo

Staza/Udaljenost

Predvieni

11

Napredni test tranja na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa kisika

Aleksa Stankovi, Demir Mustafa
max. unos
kisika

max. unos
kisika

10

47.4

11

50.8

10

48.0

11

51.4

10

48.7

11

51.9

10

49.3

11

52.5

10

11

50.2

11

10

53.1

11

12

53.7

Nivo

Staza/Udaljenost

12

12

Predvieni
max. unos
kisika

Predvieni
max. unos
kisika

Nivo

Staza/Udaljenost

54.3

13

57.6

54.8

13

58.2

12

55.4

13

58.7

12

56.0

13

59.3

12

10

56.5

13

10

59.8

12

12

57.1

13

13

60.6

Nivo

Staza/Udaljenost

Predvieni
max. unos
kisika

Predvieni
max. unos
kisika

Nivo

Staza/Udaljenost

14

61.1

15

64.6

14

61.7

15

65.1

14

62.2

15

65.6

14

62.7

15

66.2

14

10

63.2

15

10

66.7

14

13

64.0

15

13

67.5

Nivo

Staza/Udaljenost

Predvieni
max. unos

Nivo

Staza/Udaljenost

Predvieni
max. unos

12

Napredni test tranja na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa kisika

Aleksa Stankovi, Demir Mustafa
kisika

kisika

16

68.0

17

71.4

16

68.5

17

71.9

16

69.0

17

72.4

16

69.5

17

72.9

16

10

69.9

17

10

73.4

16

12

70.5

17

12

73.9

Nivo

Staza/Udaljenost

18

18

Predvieni
max. unos
kisika

Predvieni
max. unos
kisika

Nivo

Staza/Udaljenost

74.8

19

78.3

75.3

19

78.8

18

75.8

19

79.2

18

76.2

19

79.7

18

10

76.7

19

10

80.2

18

12

77.2

19

12

80.6

18

15

77.9

19

15

81.3

Nivo

Staza/Udaljenost

20

20

Predvieni
max. unos
kisika

Predvieni
max. unos
kisika

Nivo

Staza/Udaljenost

81.8

21

85.2

82.2

21

85.6

20

82.6

21

86.1

20

83.0

21

86.5

20

10

83.5

21

10

86.9

20

12

83.9

21

12

87.4

20

14

84.3

21

14

87.8

20

16

84.8

21

16

88.2

Normativi za VO2max

13

Napredni test tranja na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa kisika

Aleksa Stankovi, Demir Mustafa
ene (vrijednost u ml/kg/min)

Godine

Vrlo slabo

Slabo

Prosjeno

Dobro

Vrlo dobro

Odlino

13-19

<25.0

25.0 - 30.9 31.0 - 34.9

35.0 - 38.9 39.0 - 41.9

>41.9

20-29

<23.6

23.6 - 28.9 29.0 - 32.9

33.0 - 36.9 37.0 - 41.0

>41.0

30-39

<22.8

22.8 - 26.9 27.0 - 31.4

31.5 - 35.6 35.7 - 40.0

>40.0

40-49

<21.0

21.0 - 24.4 24.5 - 28.9

29.0 - 32.8 32.9 - 36.9

>36.9

50-59

<20.2

20.2 - 22.7 22.8 - 26.9

27.0 - 31.4 31.5 - 35.7

>35.7

60+

<17.5

17.5 - 20.1 20.2 - 24.4

24.5 - 30.2 30.3 - 31.4

>31.4

Mukarci (vrijednost u ml/kg/min)

Godine Vrlo slabo

Slabo

Prosjeno

Dobro

Vrlo
dobro

Odlino

13-19

<35.0

35.0 - 38.3 38.4 - 45.1

45.2 - 50.9 51.0 - 55.9

>55.9

20-29

<33.0

33.0 - 36.4 36.5 - 42.4

42.5 - 46.4 46.5 - 52.4

>52.4

30-39

<31.5

31.5 - 35.4 35.5 - 40.9

41.0 - 44.9 45.0 - 49.4

>49.4

40-49

<30.2

30.2 - 33.5 33.6 - 38.9

39.0 - 43.7 43.8 - 48.0

>48.0

50-59

<26.1

26.1 - 30.9 31.0 - 35.7

35.8 - 40.9 41.0 - 45.3

>45.3

60+

<20.5

20.5 - 26.0 26.1 - 32.2

32.3 - 36.4 36.5 - 44.2

>44.2

Idealni VO2 max za slijedee sportove :

Vo2 max
>75 ml/kg/min

Sport
Atletika i Biciklizam

60-65 ml/kg/min

Fudbal (m)

55 ml/kg/min

Ragbi

50 ml/kg/min

Odbojka ( )

50 ml/kg/min

Bejzbol (m )

Za vie informacija o 400 paljivo odabranih proizvoda vezanih za sport, ukljuujui

knjige, video kasete, softvere, trenersku i fitnes opremu, naruite besplatan katalog na
adresu Coachwise 1st4sport, ili posjetite webstranicu: www.1st4sport.com

14

Napredni test tranja na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa kisika

Aleksa Stankovi, Demir Mustafa
Za vie informacija o radionicama sportskog treniranja u Velikoj Britaniji kontaktirajte
sports coach UK kako biste saznali o najbliem Regionalnom trenerskom
predstavnitvu.
Coachwise 1st4sport
Chelsea Close
Off Amberley Road
Armley
Leeds
LS12 4HP
Tel: 0113-231-1310
Fax: 0113-231-9606
Email: enquires@1st4sport.com
Website: www.1st4sport.com

sports coach UK
114 Cardigan Road
Headingley
Leeds
LS6 3BJ
Tel: 0113-274-4802
Fax: 0113-275-5019
Email: coaching@sportscoachuk.org
Website: www.sportscoachuk.org
Pokrovitelj: HRH The Princess Royal

Vie stepeni Fitnes Test

Napredni test na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa kisika
John Brewer, Roger Ramsbottom i Clyde Williams

15

Napredni test tranja na kratke staze za predvianje maksimalnog unosa kisika

Aleksa Stankovi, Demir Mustafa
Kako moete pratiti svoj aerobni fitnes?
To je pitanje od sutinske vanosti za svakoga ko se bavi sportom, a sada moete nai i
odgovor na najjednostavniji nain.
Bilo da ste atletiar koji aktivno trenira, trener koji vodi veliku grupu sportista ili
jednostavno vjebate kako biste poboljali zdravlje, ovaj vie stepeni fitnes test e vam
omoguiti da procijenite aerobnu komponentu svog fizikog fitnesa.
Sve sto vam treba je vrlo jednostavno: CD player i 2 oznake meusobno udaljene 20
metara. Ovaj jednostavni test se zasniva na priznatom naunom istraivanju koji daje
pouzdane rezultate.
Koristite test povremeno kako biste dobili brzu procjenu svog aerobnog postignua, ili ga
koristite redovito kako biste dobili jasnu procjenu progresa u programu aerobnog fitnesa.
Ovaj materijal sadri CD visoke kvalitete sa svim uputama i vremenskim indikatorima
testa, zajedno sa dodatnim objanjenjima.
Kao dodatak originalnom testu, na CD-u se nalaze jo tri dijela koji mogu koristiti
sportskim naunicima na terenskom testiranju, gdje se brzina tranja i intenzitet vjebi
mogu lako kontrolirati u veim grupama ljudi.

16