Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu

Hrvatski zavod za knjiniarstvo

Matina djelatnost za visokokolske i specijalne knjinice
Dr. sc. Zagorka Majstorovi, knjiniarska savjetnica

Analiza stanja nacionalnog sveuilinog knjininog sustava

Poetkom 2012. godine Struno vijee sveuilinih matinih knjinica donijelo je odluku o
prikupljanju osnovnih podataka o knjinicama u sustavu matine djelatnosti putem anketnog
upitnika (lipanj 2012.). U Republici Hrvatskoj je sedam sveuilita i est knjininih sustava (u
tijeku je osnivanje Sveuiline knjinice u Dubrovniku, a njihov sadanji sveuilini knjinini
sustav ine tri meusobno nepovezane, visokokolske knjinice).
Sveuiline matine knjinice u Puli, Osijeku, Rijeci, Splitu1, Zadru i Zagrebu izradile su
pojedinane analize stanja knjininih sustava, a ovdje se daju samo najvaniji pokazatelji za
nacionalni sveuilini knjinini sustav.
Nacionalni sveuilini knjinini sustav obuhvaa 89 knjinica (s Nacionalnom i sveuilinim
knjinicom u Zagrebu). Broj knjinica pojedinog sveuilinog knjininog sustava prikazuje
Grafikon 1.
39
40
35
30
25
18

20

13

15

10

10
5

4
1

0
KSuD

KSuP

KSuO

KSuR

KSuS

KSuZ

KSuZg

Ukupno knjinica u sustavu sveuilita

Grafikon 1.: Broj knjinica u sveuilinim knjininim sustavima

U nacionalnom sveuilinom knjininom sustavu2 zaposleno je 546 strunih knjiniarskih

djelatnika (25,5 knjiniarskih savjetnika, 38,5 viih knjiniara, 266,5 diplomiranih
knjiniara, 54 knjiniara i 161,5 pomonih knjiniara). (Grafikon 2.)

Objedinila podatke za Split i Dubrovnik

Podaci obuhvaaju knjinice sastavnice sveuilita u integriranim sveuilitima i knjinice fakulteta sastavnica
sveuilita i sveuiline knjinice u neintegriranim sveuilitima.
2

250
198

200
153
150
100
60
40

50

55

18

18

0
KSuD

KSuP

KSuO

KSuR

KSuS

KSuZ

KSuZg

NSK

Broj strunog osoblja

Grafikon 2.: Broj strunog osoblja u sveuilinim knjininim sustavima

Knjinice u sustavu posjeduju 5.943.596 svezaka knjine grae3 (Grafikon 3.) i 27.240 naslova
tiskanih asopisa. Omoguuju pristup (osim baza podataka s nacionalnim licencama) za 43
baze podataka. U 2011. godini u knjinicama je nabavljeno 95.660 svezaka knjiga i
pretplaeno 2.545 naslova asopisa (hrvatskih i inozemnih).

NSK

2.725.395

KSuZg

1.650.298

KSuZ

110.678

KSuS

619.321

KSuR

614.669

KSuO

424.711

KSuP

373.800

KSuD

44.200
0

500.000

1.000.000 1.500.000 2.000.000 2.500.000 3.000.000

Knjige (svezaka)

Grafikon 3.: Broj knjiga prema sveuilinim knjininim sustavima

Problem sa smjetajem grae imaju 53 knjinica (ili 61%). Sve knjinice vode inventarne
knjige za knjininu grau (rune, raunalne i/ili i jedne i druge). U 58 knjinica (ili 67%) se
provodi inventura knjiga prema obvezi za proraunske korisnike. Pravilnik o radu ima 67
knjinica (ili 77%). Knjinini odbor djeluje u 58 knjinica (ili 67%), a samo su 23 voditelja
knjinica (ili 26%) lanovi upravnog tijela svojih institucija (Grafikon 4.).

Nisu obuhvaeni podaci o grai posebne vrste.

90%
77%

80%
70%

67%

67%

61%

60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
Problem smjetaja Provodi se inventura
grae
knjiga

Pravilnik o radu

Knjinini odbor

Grafikon 4.: Neki pokazatelji rada knjinica u sustavu

Najvei problemi s kojima se susreu voditelji visokokolskih knjinica u sustavu

Problemi koje su voditelji knjinica u sustavu naveli uglavnom su isti u svim sveuilinim
knjininim sustavima, a mogu se grupirati na:
Problemi u samoj ustanovi:
Marginalizacija poloaja knjinice
Potekoe u suradnji s nastavnim osobljem
Potekoe u suradnji s upravom ustanove
Kadrovski problemi:
Nedostatan broj strunog knjiniarskog osoblja
Nepriznavanje viih strunih zvanja u ustanovama
Mali koeficijent voditelja knjinice
Financijski problemi:
Nedovoljno sredstava za nabavu udbenike grae (nema namjenskih sredstava za tu
svrhu)
Nema sredstava za novu informatiku opremu (postojea je zastarjela)
Malo ili nita se ne izdvaja za stalno struno usavravanje knjiniara (radionice u
Centru za stalno struno usavravanje i struno-znanstveni skupovi)
Problemi prostora u knjinici:
Problem smjetaja knjinine grae (itaoniki i spremini)
Bez itaonice za korisnike
Neodgovarajue (male) itaonice za korisnike

Oekivanja voditelja visokokolskih knjinica u sustavu sveuilita od sveuiline matine

slube

Oekivanja voditelja visokokolskih knjinica od sveuiline matine djelatnosti su velika, a iz

njihovog popisa vidi se kako je neophodan sustavan rada matine sveuiline slube i mogu
se grupirati na sljedee:

o Zalaganje za status i poloaj knjinice u sastavu u matinoj instituciji zagovaranjem

knjinica, osnaivanje knjinine profesije dobrom komunikacijom s osnivaem
institucije, ministarstvima, posredovanje u djelotvornom poboljanju poloaja
knjinica u matinim institucijama, donoenje zakonskih akata iz knjiniarske struke i
standarda za visokokolske knjinice te njihovo provoenje od strane MZOS-a i
visokokolskih institucija na nivou RH (zakoni, pravilnici i slino) i sveuilita,
ukazivanje na vanost fakultetskih knjinica tijelima sveuilita.
o Zajedniko planiranje i izgradnja nacionalnog Sveuilinog knjininog sustava:
koordinacija svih zajednikih poslova i potreba na ravnopravnoj osnovi za sve knjinice
pri sveuilitima, poticanje suradnje meu knjinicama, koordinacija u smjeru
ujednaavanja poslovanja u korisnikom i strunom knjininom poslovanju te uloga
glavnog koordinatora izgradnje skupnog kataloga visokokolskih knjinica sveuilita.
o Kvaliteta rada: provedba standarda u dnevnoj praksi, promicanje kulture kvalitete,
ujednaavanje poslovanja, centralizirana nabava, uvoenje inovacija u knjinice.
o Stalno struno usavravanje knjiniara: organizacija savjetovanja i predavanja,
specijalizirani programi za visokokolske knjinice u CSSU-u.
o Nabava: koordinacija nabavne politike i zalaganje za potivanje standarda i preporuka
za nabavom obvezne literature prihvaenih na nivou RH, jasno postavljen okvir
nabavne politike na Sveuilitu.
o Razvoj: strategije i planovi razvoja; izrada zajednikih dokumenata.
o Savjetodavna uloga pomo u radu: savjetovanje i podrka u radu; preporuke dobre
prakse; izrada potrebnih dokumenata (uputa i preporuka) izravna struna pomo
(revizija i otpis grae, zatita grae ), informiranje, terenski obilasci.

Zakljuno
Problemi u radu sveuilinih knjininih sustava u Republici Hrvatskoj proizlazili su iz
nepostojanja jedinstvene strategije razvoja, zastarjelosti standarda za visokokolske knjinice
te nedjelotvornog sustava matine djelatnosti. Oitovali su se i jo se oituju u nevidljivosti
knjinine djelatnosti i knjininih djelatnika u sustavu visokog obrazovanja, u nepovezanosti
knjinica u sustavu, pogotovo kad je rije o nabavi informacijskih izvora i pruanju
informacijskih usluga te, u konanici, u neracionalnom troenju proraunskih sredstava.
Uspostavom jedinstvenog sustava matine djelatnosti sveuilinih matinih knjinica
donesen je kljuni dokument Strategija razvoja sveuilinih knjininih sustava u Republici
Hrvatskoj : 2013.-2015.4, kao podloga za izradu strategija razvoja svakog sveuilinog
knjininog sustava.
Za realnu analizu stanja visokokolskih knjinica neophodno je usvajanja Standarda za
visokokolske knjinice (ekaju na odobrenju u MZOS-u).
Struno vijee sveuilinih matinih knjinica donijelo je niz dokumenata neophodnih za
poslovanje knjinica u sustavu, a uspostavljen i je djelotvoran sustav savjeta i pomoi
knjinicama (struni sastanci, savjeti i pomoi knjinicama i knjiniarima, informativni
sastanci, uvoenje novih programa za stalno struno usavravanje knjiniara itd.).
U ovom dvogodinjem razdoblju (od osnivanja Strunog vijea sveuilinih matinih knjinica
i oivljavanja rada sveuilinih matinih knjinica) uinjeni veliki pomaci u povezivanju
knjinica u sustavu i ujednaavanja rada knjinica. Za daljnje funkcioniranje i razvijanje
sustava matine djelatnosti sveuilinih matinih knjinica neophodno je financiranje bruto
osobnog dohotka matiara i materijalnih trokova za provoenje matine djelatnosti kako je
i odreeno u lanku 31. Zakona o knjinicama (NN 105/97): Sredstva za obavljanje poslova
matine djelatnosti osiguravaju se u dravnom proraunu.
Struno vijee sveuilinih matinih knjinica na svojoj 6. sjednici, odranoj 18. oujka
usuglasilo je stavove oko analiza stanja svakog sveuilinog knjininog sustava i analize
stanja nacionalnog sveuilinog knjininog sustava te zakljuilo kako se ti dokumenti trebaju
objaviti na web stranicama sveuilinih matinih knjinica i treba ih poslati mjerodavnim
ministarstvima i Hrvatskom knjininom vijeu.

U Zagrebu, travanj, 2013.

Predsjednica Strunog vijea sveuilinih matinih knjinica:

dr. sc. Zagorka Majstorovi, knjiniarska savjetnica

Strategija razvoja sveuilinih knjininih sustava u Republici Hrvatskoj : 2013.-2015.. Dostupno na:
http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2012/12/Strategija-SKS_web.pdf

KNJININI SUSTAV
SVEUILITA U
ZAGREBU

NACIONALNI
SVEUILINI
KNJININI SUSTAV

NACIONALNA I
SVEUILINA
KNJINICA U ZAGREBU

SVEUKUPNO

10

13

39

88

89

Broj zaposlenog strunog osoblja

18

60

40

55

18

153

349

198

547

16,5

22

34

Pomoni knjiniar

KNJININI SUSTAV
SVEUILITA U SPLITU

KNJININI SUSTAV
SVEUILITA U PULI

KNJININI SUSTAV
SVEUILITA U ZADRU

18

KNJININI SUSTAV
SVEUILITA U RIJECI

KNJININI SUSTAV
SVEUILITA U
OSIJEKU

KNJININI SUSTAV
SVEUILITA U
DUBROVNIKU

Ukupno knjinica u sustavu

sveuilita

PITANJA IZ ANKETNOG UPITNIKA /

KNJINICE HRVATSKIH JAVNIH
SVEUILITA I NACIONALNA I SVEUILINA
KNJINICA U ZAGREBU

87,5

75

162,5

Knjiniar

24

44

10

54

Diplomirani knjiniar

10

34,5

24

24

13

78

187,5

79

266,5

Vii knjiniar

3,5

13

20,5

18

38,5

Knjiniarski savjetnik

1,5

9,5

16

25,5

MR

11

17

24

41

DR

8
2.725.395

24
5.943.751

Knjige (svezaka)

44.200

373.800

424.711

614.669

619.321

110.678

1.650.298

16
3.218.356

asopisi (naslova)
Pristup bazama podataka (vlastita
sredstva)
Prinova knjiga u 2011. (svezaka)
Pretplate tiskanih . u 2011.
(naslova)
Problem smjetaja grae

162

5.749

8.473

15.661

10.377

1.500

27.240

58.785

28.000

86.785

13

13

36

39

884

8.665

12.081

13.111

15.240

3.353

43.493

96.827

9.004

105.831

103

50

1.910

524

421

57

1.240

4.305

150

4.455

13

30

66

25

26

17

10

30

71

71

24

40

41

15

13

26

67

68

13

27

Provodi se sustavna zatita

knjinine grae
Runo voene inventarne knjige
Kompjutorske inventarne knjige
Inventarne knjige se vode
odvojeno za pojedinu vrstu grae
Provodi se inventura knjiga

61

66

61

Knjiniari idu na radionice CSSUa

Sudjelovalo se na radionicama
CSS-u 2011.
Knjinica ima pravilnik o radu

10

15

29

71

72

14

10

20

64

118

237

355

11

10

31

67

68

11

10

10

27

59

58

11

24

23

18

16

14

30

19

11

26

22

Osnovan Knjinini odbor

Voditelj knjinice lan upravnog
tijela institucije

Ocjena suradnju s
dekanom/rektorom/voditeljem
institucije
1
2

** U 33 sastavnice Sveuilita u Zagrebu (29 fakulteta, 3 akademije i Podrunica Hrvatski studiji) djeluje 39 knjinica (jedna je
knjinica Arhitektonskog, Graevinskog i Geodetskog fakulteta; PMF ima 7 knjinica, dislocirane knjinice Uiteljskog fakulteta
(Zagreb, Petrinja i akovec) broje se kao jedna knjinica.
*** NSK fond uz 2.725.395 svezaka knjiga ima i 270.000 svezaka novina te 350.000 svezaka asopisa (podaci za 2011.)
Napomena za sve knjinice: ostala vrsta grae, osim knjiga i asopisa ne nalazi se u tablici