Davor Marijan

Od konflikta do rata
primjer Jugoslavenske narodne armije
U kontekstu jugoslavenske politike krize i rata 1990.-1992.
kao njene zavrnice mogue je vei dio 80-ih godina 20. st.
nazvati desetljeem konflikta. To su razdoblje obiljeile dvije
socijalistike republike: Srbija i Slovenija te jedna institucija:
Jugoslavenska narodna armija (JNA). Dok je o ulozi Srbije i
Slovenije dosta toga napisano, pri emu se kljuna uloga Sr-
bije (osim, dakako, kod srpskih autora) vie-manje ne dovodi
u pitanje, s JNA to nije sluaj. Samostalno, JNA je rijetka tema.
tovie, i kod dijela autora s podruja bive Socijalistike Fe-
derativne Republike Jugoslavije (SFRJ) primjetno je nastojanje
da se minorizira njeno djelovanje u 1990. godini te JNA, kod
ponekih autora, ima status kolateralne rtve, a ne jednoga od
glavnih kreatora krize.
A JNA je bila glavna snaga obrambenog sustava SFRJ za kojeg
se od kraja 60-ih godina 20. st. tvrdilo da predstavlja razra-
du ideje klasika marksizma o naoruanom narodu i djelovanja
Josipa Broza Tita u Drugome svjetskom ratu u nas. Kimu
obrambenog sustava inile su oruane snage sastavljene od
JNA (operativne vojske) i Teritorijalne obrane/TO (za gerilsku
borbu i nadzor teritorija).1
U jugoslavenskom je drutvu JNA zauzimala visoko mjesto i
imala veliki ugled. Ona je, osobito u kriznim godinama (1945.-
1953., 1956., 1967.-1968., 1971. i 1980.-1981.), predstavlja-
la sigurnosnu polugu i bila odgovor na pritiske iz inozemstva,

1
Usp. Strategija openarodne obrane i drutvene samozatite, Beograd,
1987., 54-60.
120 Od konflikta do rata primjer Jugoslavenske narodne armije

ali i sredstvo za zastraivanje politikih neistomiljenika unu-

tar zemlje. Mogue je, stoga, najblie odreenju JNA stajalite
o njoj kao militariziranom dijelu Saveza komunista Jugoslavije
(SKJ). U prilog tome svjedoe primjerice i navodi iz jednoga
naputka o djelovanju SKJ u ratnim uvjetima:
Oruane snage SFRJ, JNA i TO, predmet su neprekidne i najvee
brige Saveza komunista (SK). Stoga je neophodno da najvei broj
komunista i lanova organa SK osposobljenih za delovanje na
zadacima oruane borbe bude rasporeen u oruane snage. U
svakoj jedinici, ustanovi i komandi ratnih oruanih snaga moraju
delovati vrste partijske organizacije, koje stalno i efikasno rade
na sprovoenju politike SKJ u odbrani zemlje, na uvrivanju
moralno-politikog jedinstva i borbene vrednosti svake jedinice i
komande. Osnovna svrha idejno-politikog delovanja komunista u
vojnim jedinicama, komandama i ustanovama jeste: vaspitanje svih
pripadnika oruanih snaga u duhu bezgranine odanosti ciljevima
borbe i otpora.2

Stoga je veina profesionalnog sastava JNA (oficiri i mlai ofi-

ciri) bila u SKJ. Potkraj lipnja 1981. u SKJ je bilo 99 posto ofi-
cira, 95 posto mlaih oficira, 48 posto civila (na slubi u JNA)
i 17 posto vojnika. Svaki trei pripadnik mirnodopske JNA bio
je lan SKJ.3
A nacionalna struktura starjeinskog sastava bila je, neto kas-
nije (1985.), sljedea:4

2
Opte uputstvo o delovanju i oblicima organizovanja SKJ u uslovima
optenarodnog odbrambenog rata, Narodna odbrana, strogo pov.,
Predsednitvo Centralnog komiteta SKJ, Beograd, 20. novembra 1979.,
10-11.
3
Usp. SKJ, Organizacija SKJ u JNA, Komitet, strogo pov. br. 73-2 od 24. 2.
1982., Informacija o organizovanju i idejno-politikom delovanju Organi-
zacije SKJ u JNA (preslika dokumenta u posjedu autora).
4
Prema: Kadrovi i kadrovska politika, edicija Razvoj oruanih snaga SFRJ
1945-1985. godine, Beograd, 1989., 338.
 Davor Marijan 121

Narodi i narodnosti Postotak

Djelatne vojne osobe Stanovnitvo Razlika

Crnogorci 5,82 2,58 +3,24
Hrvati 12,51 19,74 -7,23
Makedonci 6,74 5,98 +0,76
Muslimani 3,65 8,92 -5,27
Slovenci 2,64 7,82 -5,18
Srbi 57,17 36,30 +20,87
Albanci 1,09 7,72 -6,63

Unato tome, dakle bez obzira na ove, nepovoljne nacionalne

pokazatelje, nacionalni sastav profesionalnog kora do sredine
80-ih godina 20. st. nije bio rezultat planske srbizacije. Ipak, u
tim godinama neravnomjeran odnos i dalje je rastao u korist
Srba, a po prvi put i Srbije, jer su se kadrovi iz nje poeli postav-
ljati na najvie zapovjedne dunosti.5
Nakon Titove smrti JNA je, pak, iskoraila na politiku scenu.
Do tada je, naime, bila iskljuivo Titov zabran u koji se ostali
utjecajni jugoslavenski komunisti nisu mijeali. A takav je odnos
odgovarao i Titu i generalskom koru. Armija je bila najmonija
poluga Titove vlasti, posljednje i odluujue sredstvo arbitrae
u partijskim sukobima. Za takvu, bespogovornu lojalnost, ge-
neralski kor je nagraen dominantnim poloajem u obrambe-
nim poslovima i strogo definiranim podrujem u koji se nitko
iz civilnih struktura nije mijeao. Zbog toga je JNA i funkcioni-
rala kao viestruko izolirani i izvana zatieni sistemski saetak
jednopartijski ustrojene drave.6 Visoki stupanj samostalnosti
JNA je veoma brzo i demonstrirala u proljee 1981. godine

5
Usp. B. Mamula, Sluaj Jugoslavija, Podgorica, 2000., 153.
6
Usp. M. Hadi, Sudbina partijske vojske, Beograd, 2001., 138.
122 Od konflikta do rata primjer Jugoslavenske narodne armije

nakon izbijanja nemira na Kosovu, kada su, zahvaljujui nje-

noj uporabi, demonstracije razbijene. Do kraja 80-ih godina
20. st. JNA je jo imala konflikt sa Slovenijom i bojne sukobe,
dakle ne samo konflikte, na Kosovu.
Nakon to je 27. veljae 1989. Predsjednitvo SFRJ uvelo
izvanredno stanje na Kosovu, JNA je, kao i 1981. godine, ali s
manje improvizacija, uspjeno uporabljena, i to prema planu
Golija. Pritinski korpus je mobiliziran s priuvom izvan Koso-
va i pojaan spremnim bataljunima iz ostalih dijelova Jugosla-
vije.7
Kosovo je, usto, osim to je predstavljao sigurnosni problem,
tijekom 80-ih godina 20. st. predstavljalo i toku na kojemu
se nacionalno podvajao oficirski i novaki sastav JNA. Od tada
su, naime, iako se to negirano, vojnici Albanci bili pod poseb-
nom paskom. Od 1981. do 1988. je, u tom sklopu, za kaznena
djela s pozicija albanskog nacionalizma i separatizma osueno
227 pripadnika JNA, to je inilo 47,4 posto svih osuenika za
politika djela u JNA. Gotovo svi osuenici u tom razdoblju
od 181 osuenika za organizirani oblik politikog krimina-
liteta u JNA bili su Albanci: osim njih osuena su jo samo
dva Muslimana.8 Netrpeljivost prema Albancima posebno je
pojaana nakon to je 3. rujna 1987. vojnik Aziz Keljmendi
tijekom sluenja vojnog roka navodno ubio etiri vojnika u
Parainu.9

7
Usp. SVA MORH, fond Komande (Kd) 5. vojne oblasti (VO): SSNO, G
OS SFRJ, I. uprava, DT br. 46-1 od 19.5.1989. godine, Analiza realizacije
zadataka komandi i jedinica JNA angaovanih po planu Golija na teritoriji
SAP Kosova od 27.2. do 5.5.1989. godine; Upotreba oruanih snaga SFRJ
u vanrednim prilikama, 82.
8
Prema: J. Lj. Buturovi, Politiki kriminalitet u oruanim snagama, poseb-
no sa pozicije albanskog nacionalizma i separatizma u periodu 1981-1988.
godine, Bilten Generaltaba Oruanih snaga SFRJ, br. 67, [Beograd], 1990.,
52-55.
9
Usp. B. Mamaula, n.dj., 102.
 Davor Marijan 123

Kosovski problem i analizirana iskustva znaajno su odre-

dila kasnije ponaanje JNA. Prikupljena iskustva kasnije su
koritena i u ratu protiv zapadnih republika. A najznaajnija
posljedica kosovske krize bilo je doktrinarno odreenje pojma
izvanrednih prilika, pod kojim je podrazumijevana oruana ili
druga aktivnost kojom je izravno ugroena neovisnost zemlje,
njezin suverenitet i teritorijalna cjelokupnost te Ustavom SFRJ
utvreno drutveno ureenje.10 Znaaj izvanrednih prilika ra-
stao je s rastuom krizom u Jugoslaviji, jer su se pokazale kao
sredstvo putem kojega neka od suprotstavljenih politikih eli-
ta moda moe izboriti prevlast nad ostalim elitama. Stoga je
zamisao o uporabi oruanih snaga u kriznim stanjima, odnos-
no izvanrednim prilikama postala sastavnim dijelom doktri-
ne JNA.11 Doktrinarno stajalite je bilo da se JNA koristi samo
ako se uporabom milicije, a potom i TO-a ne moe sprijeiti
nastajanje tetnih posljedica. U zimu i proljee 1989. JNA je
i praktino provjerila postupke propisane naputkom o uporabi
oruanih snaga u izvanrednim prilikama. Bio je to dio doktrine
JNA koji nije ostao na pukoj teorijskoj razini nego je uspjeno
provjeren i u praksi.
Ne raunajui Kosovo, JNA je, ve je spomenuto, u 80-ima go-
dinama 20. st. imala ozbiljan konflikt samo sa Slovenijom. Ta
epizoda, u kojoj je JNA pretrpjela veliku politiku tetu, pozna-
ta je i kao slovenski napad na koncepciju openarodne obra-
ne i drutvene samozatite. Vrhunac je bilo uhienje i sudski
postupak protiv etvorice, to je izazvalo masovne demonstra-
cija i otre protuarmijske kampanje u Sloveniji. Nema sumnje
da je iza napada na JNA stajalo politiko vodstvo Slovenije.

10
Usp. Strategija openarodne obrane i drutvene samozatite, n.dj., 134-
140.
11
Usp. Prirunik za rad komandi tabova i jedinica oruanih snaga SFRJ u
vanrednim prilikama, vojna tajna, strogo pov., SSNO, G OS SFRJ, 1988.
godine.
124 Od konflikta do rata primjer Jugoslavenske narodne armije

A samo vrijeme napada 1987. godina dovoljno svjedoi

o zaleu napada. Naime, te je godine JNA uspjela promije-
niti svoju dvadesetogodinju organizaciju i samu koncepciju
openarodne obrane, a ini se da je samo u Sloveniji shvaeno
da se na taj nain JNA opasno pribliava politikim stajalitima
u Srbiji.
Vojna izaslanstva su, najkasnije od sredine 1983. godine, poela
obilaziti Predsjednitvo SFRJ te upozoravati na krizu i predla-
gati promjene. Za razliku od Tita, kolektivno Predsjednitvo
SFRJ imalo je malo od njegova utjecaja i ugleda, pa se postu-
pak u vezi s prijedlozima odvijao teko i sporo. Dio prijedlo-
ga je prihvaen, a dio nije. Uglavnom su prihvaeni prijedlo-
zi na podruju obrane na ustaljeni partijski nain, daleko od
oiju javnosti, mimo Ustava SFRJ i zakona. Armiji, meutim,
bez obzira i na zaobilaenje Ustava SFRJ, to nije bilo dovolj-
no. Stoga e njeno lobiranje za ustavne promjene radi jaanja
funkcija federalne drave biti visoko na listi njenih prioriteta
u 80-ima godinama 20. stoljea. S tim u vezi se JNA nala na
istoj strani sa Srbijom koja se muila oko ukljuivanja autonom-
nih pokrajina u republiku. Pribliavanje je poelo zbog slinih
politikih stajalita, a rast krize dao mu je nacionalnu znaajku
zbog dominacije srpskoga oficirskog kora i mirnodopskih loka-
cija najviih vojnih institucija u Beogradu.
Inae, JNA je u vrijeme Titove smrti bila u teritorijalno-or-
ganizacijskome stanju kakvo je postavljeno jo potkraj 60-ih
godina 20. stoljea. Nakon Titove smrti snage nezadovoljne
postojeim stanjem u Jugoslaviji krenule su u promjene: Srbija
zbog odnosa s pokrajinama, a JNA, prema tvrdnjama admirala
Branka Mamule, da sprijei nadolazeu tragediju.12 A upravo
je pod njegovim vodstvom osmiljena nova, vojina organi-
zacija oruanih snaga koja je nazvana Jedinstvo. Ime nije bilo

12
Usp. B. Mamula, n.dj., 55.
 Davor Marijan 125

sinonim za sve ono to je JNA eljela postii: jedinstvo cije-

log prostora Jugoslavije kao ratita, jedinstvo oruanih snaga
na ratitu, jedinstvo oruane borbe i jedinstvo zapovijedanja
oruanim snagama. Smetnja tako shvaenom jedinstvu bile
su socijalistike republike i pokrajine, odnosno politiki sustav
utemeljen na Ustavu SFRJ iz 1974. te koncepcija openarodne
obrane i drutvene samozatite. Stoga je glavni udar JNA
usmjerila na republike i njihova prava u vezi s nadlenostima
nad TO.
JNA je, potom, nakon viegodinjega lobiranja, 1987. dobila
suglasnost za promjene na temelju razraene teze da Vrhov-
na komanda oruanih snaga SFRJ nije sposobna da u sluaju
agresije koordinira ratna djelovanja, jer bi se strategijska razi-
na ratovodstva izgubila u mnotvu operacija koje bi izvodile
operativne skupine. Na temelju takve ocjene JNA je istupila sa
stajalitem o nunosti uvoenja strategijskih razina zapovije-
danja po vojitima.13
Predsjednitvo SFRJ je prijedlog prihvatilo i 1987. je donije-
lo neustavnu odluku s kojom su u ratnu republiki i pokrajin-
ski tabovi TO podreeni zapovjednitvima vojita, a postroj-
be TO-a zapovjednitvima korpusa.14 S ovim su rjeenjem
republiki i pokrajinski tabovi TO u ratu postali suvini, a pre-
vladao je ionako opi trend u JNA da se TO smanji, a brigade
ukljue u JNA, to je vodilo potpunom gaenju TO.15
Nova organizacija JNA temeljila se, dakle, na korpusima i briga-
dama, za razliku od stare koncepcije kod koje su to bili divizije

13
Usp. Savezni sekretarijat za narodnu odbranu, edicija Razvoj oruanih
snaga SFRJ 1945-1985. godine, knj. 7/I, Beograd, 1990., 375-376.
14
Usp. isto.
15
Usp. MORH, pismohrana Savjeta za sukcesiju vojne imovine: SSNO od
19.9.1990. godine, Informacija o projekciji razvoja oruanih snaga SFRJ...
od 1991. do 1995. godine.
126 Od konflikta do rata primjer Jugoslavenske narodne armije

i pukovi. No, unato zvunijeg nazivlja u organizacijskoj hije-

rarhiji, usporedbom divizija i korpusa kopnene vojske koji su ih
zamijenili moemo zakljuiti da su stvarne promjene u JNA bile
kozmetike naravi. Naelno su divizije zamijenili korpusi, to
znai da je broj viih zdruenih zapovjednitava (divizija) i, po
novome, operativnih zapovjednitava (korpusa) ostao slian. U
kasnijim je fazama plana Jedinstvo, a daljnjim ukidanjem po-
strojba to jo vie naglaeno. Korpus je bio samo neto jai od
divizije, ojaan s partizanskim postrojem JNA i predvien da se
u ratu ojaa s manevarskim dijelom TO. Kninski korpus, pri-
mjerice, i nakon preustroja ostao je stvarno divizija. Zagrebaki
korpus, takoer, samo jaa divizija. Stoga je planirano zapov-
jedno rastereenje i brojno smanjene bilo krajnje upitno. No,
korpusna je organizacija otvorila mogunost inflacije novih
generala, pa je pukovniki sloj u JNA bio i te kako sklon novom
preustroju jer je uveavana mogunost ulaska u generalsku
obitelj.16
Ipak, stvarna je svrha postignuta jer je JNA dobila nadzor nad
TO. Iako je bila rije o ratnom rjeenju, ono je, u velikoj mjeri,
funkcioniralo i u miru, to e se pokazati i u raspletu jugosla-
venske krize. Naime, s planom Jedinstvo JNA je u svoje ruke
dobila sve vanije segmente obrambenog sustava, osim poslo-
va novaenja koje su 1. sijenja 1988. preuzele republike i au-
tonomne pokrajine.17
JNA je, prema planu Jedinstvo, organizirana u tri voj-
ne oblasti: RZ i PZO te Vojnopomorsku oblast. Pod izrav-

16
Plan Jedinstvo dostojno je nastavio tradiciju prevelikog broja operativnih
zapovjednitava u JNA. Poetkom 60-ih godina 20. st. ona je imala dva do
etiri puta vie takvih zapovjednitava od bilo koje vojske u Europi (osim
u Savezu Sovjetskih Socijalistikih Republika) (usp. Koncepcija, doktrina i
sistem optenarodne odbrane, [bez mj. i g.izd.], 266).
17
Usp. Uputstvo za regrutovanje i popunu JNA u miru, vojna tajna, pov.,
SSNO, G JNA, III uprava, 1986. godine.
 Davor Marijan 127

nim zapovjednitvom SSNO-a ostalo je samo nekoliko po-

strojba i ustanova.18 Promjene organizacije oruanih snaga
bile su velike i najbolje se mogu predoiti na temelju statusa
zapovjednitava te poloaja republikih i pokrajinskih tabova
TO. Oni su do preustroja imali strategijsko-operativnu razinu,
odnosno bili su u istom rangu sa zapovjednitvima armija.19
No, prema planu Jedinstvo, izjednaeni su s korpusima, od-
nosno sputeni su za stepenicu u strukturi, tj. na operativnu
razinu. Pored republikih tabova TO-a operativnu razinu u
oruanim snagama imali su i korpusi kopnene vojske te ratnog
zrakoplovstva, vojnopomorski sektori, Flota i zapovjednitva
obrane gradova Beograda i Zagreba, pa je u oruanim sna-
gama ukupno bilo 31 zapovjednitvo, odnosno tab operati-
vne razine.20 S navedenim promjenama zavrena je provedba
prve etapa plana Jedinstvo. Druga etapa planirala se provesti u
prvoj polovici 90-ih godina 20. stoljea. Planirani su tehnika
modernizacija, uinkovitije zapovijedanje, racionalnije poslo-
vanje i sveukupno vea borbena spremnost koja je trebala biti
dostatna za povoljan odnos snaga u sluaju radikalne agresije
na Jugoslaviju.21

18
Usp. SVA MORH, fond Kd 5. armije: SSNO, G JNA, I. uprava, DT Br.
68-1 od 16.12.1986. godine, Nareenje; Kd 5. VO: SSNO, G OS SFRJ, I.
uprava, SP br. 532-1 od 14.3.1989. godine, Dogradnja i razvoj rukovoenja
i komandovanja u oruanim snagama; te strogo pov. br. 304-2 od 4.4.1990.
godine, Materijal za savetovanje o borbenoj obuci i vaspitanju u OS SFRJ.
19
Usp. Uputstvo o upotrebi TO, Beograd, 1977., 16.
20
Usp. SVA MORH, Kd 5. VO: SSNO, G OS SFRJ, I. uprava, SP. br. 532-1
od 14.3.1989. godine, Dogradnja i razvoj rukovoenja i komandovanja u
oruanim snagama.
21
Usp. isto, DT br. 1487-3 od 24.7. 1989., Dokumenta Plana JEDINSTVO-
2; DT. Br. 73-4 od 20.9.1989. godine: Informacija o toku planiranja i
izvrenom drugom usaglaavanju organizacijsko-formacijske dogradnje u
komandama vojnih oblasti i RV i PVO; DT br. 95-3 od 15.8.1989. godine,
Uvodne napomene naelnika I. uprave G na sastanku kod NG OS od
14.8.1989. godine; te DT. br. 1487-12 od 5.8.1989. godine, Odgovori na
pitanja o dogradnji... strukture JNA.
128 Od konflikta do rata primjer Jugoslavenske narodne armije

JNA je, potom, dok je trajalo slavlje izbornih pobjednika u

Sloveniji i Hrvatskoj, poela na temelju naredbe naelnika
Generaltaba Oruanih snaga SFRJ od 14. svibnja 1990.
razoruanje republikih TO-a.22 Naredba je bila zadnji in
dvomjesenih priprema u kojima su, osim JNA, sudjelovali i
republiki te pokrajinski tabovi TO, kao i republiki sekreta-
rijati za narodnu obranu. Razoruanje je bila dobro planira-
na operacija, koja se, bar u poetnoj etapi, inila utemelje-
nom. Predsjednitvo je SFRJ, naime, 1989. prihvatilo kriterije o
razvoju Teritorijalne obrane koji su predviali njeno znaajno
smanjenje u svima republikama i pokrajinama. To je dovelo
do pojave vika naoruanja i druge vojne opreme zbog ega
je naelnik Generaltaba oruanih snaga SFRJ 1. veljae 1990.
naredio da se do kraja travnja iste godine iz postrojbi i tabova
TO republika i pokrajina u pozadinske baze JNA povuku sve
koliine naoruanja i municije koje pretiu po formaciji, odnos-
no koje su prijavljene kao viak. Republiki su i pokrajinski
tabovi TO-a bili usto duni povui i dio oruanja koje su ustu-
pili sekretarijatima za narodnu obranu za naoruanje Civilne
zatite te slube za osmatranje i obavjetavanja.23 Na sjednici
Vojnog savjeta SSNO, koja je odrana 17. travnja 1990. godi-
ne, Veljko Kadijevi je i usmeno naredio zapovjednicima vojnih
oblasti te zapovjednicima TO republika i pokrajina da odmah
zajedniki izvre procenu svakog objekta na celoj teritoriji Ju-
goslavije i da u svakom konkretnom sluaju, gde naoruanje i
municija nisu potpuno obezbeeni, preduzmu mere za njihovo
sigurno uvanje u skladu sa postojeim propisima.24 Zavrni

22
Usp. isto, strogo pov. br. 19-1 od 14.5.1990. godine, Nareenje.
23
Isto, fond Republikog sekretarijata za narodnu obranu Socijalistike
Republike Hrvatske: SSNO, G OS SFRJ, Zamenik naelnika G za TO, pov.
br. 831-15/89 od 1.2.1990. godine, Povlaenje vikova naoruanja iz TO,
Nareenje.
24
Prema: Zbornik dokumenata iz oblasti odbrane i bezbednosti Jugoslavije
1990-1991. godine, Beograd, 2002., 77: SSNO od 28.5.1990. godine,
 Davor Marijan 129

in bila je spomenuta naredba naelnika Generaltaba od

15. svibnja na temelju koje je JNA poela akciju razoruanja
TO. A kako je znaajan dio oruja i opreme JNA ve ranije
uvala u svojim skladitima, naredbu je bilo lako provesti. Nai-
me, priblino 54 posto naoruanja TO u SFRJ uvalo se u 785
skladita i objekata JNA, dok je 46 posto bilo smjeteno u 1380
objekata izvan kontrole JNA.25
Uz razoruanje TO, drugi je dalekoseni potez vojnog vrha
bila preraspodjela mirnodopskih snaga 5. VO i ubrzana prek-
lasifikacija dijela postrojbi 1. VO i Vojnopomorske oblasti. Za
razliku od razoruanja, preustroj i preklasifikacija provedeni
su na strogo povjerljivoj razini to civilne politike strukture
dugo vremena nisu shvatile. Dio promjena bio je predvien
razvojnim planovima za 1990. godinu, odnosno za razdob-
lje od 1991. do 1995. godine, a dio i nije. Raspad SKJ i ubr-
zanje jugoslavenske krize natjerali su vojni vrh da odustane od
utvrenih planova i prilagodi ih novonastalom stanju. Na te-
melju plana Jedinstvo-2 i aktualnih potreba, 26. veljae 1990.
usvojen je, stoga, novi plan koji je nazvan Jedinstvo-3.26 A ve
do kraja veljae zapovjednitva su vojnih oblasti upoznata s
ovim planom. Potreba za njim pravdana je naglaavanjem opas-
nosti da e se nakon raspada Varavskog ugovora Maarska
vezati za NATO, to je prema ratnim promiljanjima JNA
bio teak i nepovoljan scenarij agresije na Jugoslaviju. Upra-
vo je takva zamisao mogue agresije postavljen kao krite-
rij daljnjeg razvoja oruanih snaga i planiranja njihove ratne
uporabe.27 A ako takvo tumaenje usporedimo s govorom koji

Informacija o merama koje je SSNO preduzeo radi sigurnijeg obezbeenja

naoruanja teritorijalne odbrane na prostoru cele Jugoslavije.
25
Usp. isto.
26
Usp. SVA MORH, Kd 5. VO: SSNO, G OS SFRJ, I. uprava, DT br. 1487-
135/89 od 26.2.1990. godine, Nareenje.
27
Usp. isto, DT br. 1487-136/89 od 26.2.1990. godine, Polazne osnove za
dalju dogradnju JNA.
130 Od konflikta do rata primjer Jugoslavenske narodne armije

je V. Kadijevi odrao 13. oujka 1990. pred krugom najviih

dunosnika JNA, tada moemo zakljuiti da je obrazloenje iz
veljae iste godine umotano i prilino iskrivljeno spram stvar-
nih razloga. V. Kadijevi je, naime, tada bez ikakva uvijanja
priznao da ne postoji mogunost strategijskog iznenaenja iz
vanjskog okruenja. A time je prestala i potreba za mobiliza-
cijskim rasporedom snaga koje su trebale odgovoriti na takav
vid ili tip agresije:
Zbog toga emo mi moi bez bojazni ugroavanja odbrambene
sposobnosti zemlje, za ovaj radikalni cilj da izvrimo ove promene
o kojima je Adi govorio i da one budu u mirnodopskom ealonu
primjerene prije svega potrebama odbrane zemlje.28

Adiev govor nije mi, inae, bio dostupan, a u transkrip-

tu Kadijevia govora slijede tri toke, to znai da je govor
kraen. No, ne treba sumnjati da je meu promjenama bila i
naredba Generaltaba oruanih snaga od 15. oujka 1990. da
pri provedbi zadaa iz plana Jedinstvo-2 i 3 prioritet bude na
preustroju postrojba u osetljivim regionima.29
Na pojanjenje, pak, to su osetljivi regioni nije trebalo dugo
ekati. Na sjednici Vojnog savjeta SSNO odranoj 27. travnja
odreeno je, naime, da se klasifikacija postrojbi odreuje pre-
ma prioritetnom kriteriju potreba borbene spremnosti za kriz-
na stanja unutar zemlje.30 Sve do tada je tvreno da se klasi-
fikacija postrojbi JNA odreuje na temelju procjena opasnosti
od vanjske agresije, pa je zahtjev slubeno najavio novi krite-

28
Prema: Protuobavjetajna agencija, dokumenti JNA: Izlaganje saveznog
sekretara za NO generala-armije V. Kadijevia na zboru najodgovornijih
stareina JNA od 13. 3. 1990. godine.
29
SVA MORH, Kd 5. VO: SSNO, G OS SFRJ, I. uprava, strogo pov. br.
527-1 od 14.3.1990. godine, Nareenje.
30
Usp. isto, Kabinet komandanta, str. pov. br. 2/55-50 od 18.5.1990.
godine, Zakljuci i zadaci sa sednice Vojnog saveta SSNO.
 Davor Marijan 131

rij iako je cjelokupni plan Jedinstvo bio osmiljen na zahtjevu

izvanrednih prilika u zemlji. S Jedinstvom-3 je to priznato, pa
s naredbom od 15. oujka 1990. postaje jasnije da su osetljivi
regioni u prvome redu bila podruja Zagreba i Knina. U sluaju
Zagreba moe se dokazati da je dio naredbi bio rezultat ve ra-
nije dogovorenih zadaa i poduzetih priprema, izmeu ostalog
zbog obveze Komande 5. VO da do 15. oujka Generaltabu
oruanih snaga SFRJ dostavi izraen elaborat promjena.31 A na
taktikoj razini najvanija je promjena bila izraena u odluci o
osnivanju 140. mehanizirane brigade u Zagrebu od opreme i
naoruanja 31. mehanizirane brigade iz Dugoga Sela. Na ope-
rativnoj razini, pak, najvea je promjena bila izraena u osni-
vanju 10. korpusa kopnene vojske na irem podruju Zagreba.32
Odluku o osnivanju korpusa V. Kadijevi je donio 27. travnja
na sjednici Vojnog savjeta SSNO. Vrijeme za provedbu zadae
bilo je na prvi pogled vrlo kratko, do 25. svibnja 1990. godi-
ne.33 A novi korpus je osnovan na temelju postojeih snaga 5.
VO jer novih postrojbi nije bilo, a nije ni postojala mogunost
njihova osnivanja. Zahvaljujui ranije poduzetim pripremama,
analiza preraspodjele snaga 5. VO nesumnjivo je brzo naprav-
ljena. Uostalom, brzina je u svibnju 1990. za JNA imala i sud-
binski znaaj. Samo dan nakon naredbe o razoruanju TO, 15.
svibnja 1990. naelnik Generaltaba potpisao je naredbu za
preustroj, preraspodjelu i preklasifikaciju snaga u Hrvatskoj te
Bosni i Hercegovini. Komanda obrane grada Zagreba je ukinu-

31
Usp. isto, SSNO, G OS SFRJ, I. uprava, DT br. 1487-136/89 od
26.2.1990. godine, Polazne osnove za dalju dogradnju JNA.
32
Usp. isto, Radna biljenica Puk. Kosanovi, zabiljeke od 6., 12., 13.
i 27.3.1990. godine; i Radna biljenica Zekanovi J-2, zabiljeka od
6.3.1990. godine. Obije biljenice imaju stupanj dravne tajne.
33
Usp. isto, Kabinet komandanta, strogo pov. br. 2/55-50 od 18.5.1990.
godine, Zakljuci i zadaci sa sednice Vojnog saveta SSNO.
132 Od konflikta do rata primjer Jugoslavenske narodne armije

ta, a umjesto nje je osnovan Zagrebaki (10.) korpus.34 Tako je,

doslovno preko noi, u hrvatskoj metropoli osnovan novi ope-
rativni sastav s dvije motorizirane brigade te po jednom oklop-
nom i mehaniziranom brigadom te standardnima korpusnim
postrojbama za potporu i odravanje. Rok za ustroj korpusa
bio je kraj lipnja 1990. godine.35
Bilo je usto i drugih znaajnih promjena na podruju 5. VO:
dio ih je bio planiran, a dio nije. U najviu klasifikaciju preve-
deno je nekoliko postrojba JNA: motorizirana brigada u Ilir-
skoj Bistrici i Rijeci, mehanizirana brigada u Bjelovaru, oklopna
brigada u Vrhniki i Ljubljani, artiljerijska brigada u Karlovcu
i protuoklopna artiljerijska brigada u Virovitici.36 Promjenama
je 5. VO-u uveano mirnodopsko brojno stanje, ojaana va-
trena i udarna mo te pokretljivost snaga izvan prometnica.
Pritom ovdje treba i napomenuti da su planske promjene rezul-
tat dogaanja na zapadu SFRJ te da su nove promjene planova
znak da se politika kriza bre razvijala no to je JNA reagira-
la (ili mogla reagirati) na nju. Prve etape plana Jedinstvo nisu,
dakle, vie odgovarale politikom stanju u Hrvatskoj i Slove-
niji, pa je bilo nuno ponovno pojaanje snaga u podrujima
ispranjenima nekoliko godina ranije.

34
Usp. isto, Kd 5. VO: SSNO, G OS SFRJ, I. uprava, DT. br. 1487-172/89
od 15.5.1990. godine, Naredba naelnika G OS SFRJ; i DT br. 2-14 od
24.1.1991. godine, Izvjetaj o realizaciji zadataka iz plana JEDINSTVO-2 i
3 u 1990. godini.
35
Usp. isto, DT. br. 1487-172/89 od 15.5.1990. godine, Naredba naelnika
G OS SFRJ.
36
Usp. isto, DT br. 107-3 od 26.12.1989. godine, Predlog organizacijsko-
formacijskih promena u Severozapadnom vojitu; DT br. 11-1 od 17.4.1990.
godine, Radni materijal za sednicu Vojnog savjeta, Prilog br. 6, Dinamiki
plan; DT. br. 1487-172/89 od 15.5.1990. godine, Naredba naelnika G
OS SFRJ; i DT br. 2-14 od 24.1.1991. godine, Izvjetaj o realizaciji zadataka
iz plana JEDINSTVO-2 i 3 u 1990. godini.
 Davor Marijan 133

U 1. VO, pak, u najvii je stupanj prevedena mehanizirana di-

vizija u Beogradu, Kragujevcu, Valjevu i Poarevcu, mehani-
zirana brigada u Srijemskoj Mitrovici (iz B u A klasifikaciju),
oklopna brigada u Banjoj Luci i motorizirana brigada u Mo-
staru. A na podruju Vojnopomorske oblasti motorizirana je
brigada u Kninu iz isto pjeake postrojbe preustrojena u tip
brigade s oklopnim i mehaniziranim bataljunom, pa je Kninski
korpus, doslovno preko noi, pojaan s 80 oklopnih borbenih
vozila.37
Ako se izuzme motorizirana brigada iz Knina, ostale postroj-
be kopnene vojske s veim postotkom mirnodopske popune u
Hrvatskoj imale su sjedita u mjestima s veinskim hrvatskim
stanovnitvom. Bile su razmjetene prema naelima pacifika-
cija podruja s veinskim stanovnitvom, a Kninska motori-
zirana brigada prema zahtjevu zatite Kninske krajine. To se
napose vidi na Zagrebakom korpusu. Motorizirane brigade s
topnitvom za potporu i protuoklopnu borbu bile su u Petrinji,
a ostale podstoerne postrojbe korpusa u Zagrebu. Postrojbe s
mirnodopskom popunom locirane su u podruja s veinskim hr-
vatskim stanovnitvom, dok su postrojbe s minimalnim brojem
ljudi te sa uvanom opremom i orujem ostale u za JNA po-
voljnijemu nacionalnom podruju, na kojemu se mogla proves-
ti mobilizacija priuve, to je za ire podruje Zagreba bilo tee
provedivo. Stoga je to kompenzirano s poveanjem ronog sas-
tava u najpokretljivijima i najuinkovitijim dijelovima korpusa
u Zagrebu, Jastrebarskom, Karlovcu i Dugom Selu.
Predsjednik Predsjednitva SFRJ Borislav Jovi upoznat je s
promjenama 8. lipnja 1990. godine. V. Kadijevi ga je, nai-
me, informirao da su doneli odluku o formiranju posebnih

37
Usp. isto, DT br. 11-1 od 17.4.1990. godine, Radni materijal za sednicu
Vojnog savjeta; i DT. br. 1487-172/89 od 15.5.1990. godine, Naredba
naelnika G OS SFRJ.
134 Od konflikta do rata primjer Jugoslavenske narodne armije

motorizovanih korpusa u regionima Zagreba, Knina, Banja-

luke i Hercegovine, koji e biti sposobni, po potrebi, da budu
u funkciji kao na Kosovu.38 No, B. Jovi nije potpuno razu-
mio V. Kadijevia, jer se, uz ustroj novoga Zagrebakog kor-
pusa, ostatak mjera odnosio na preklasifikaciju postrojbi u
Sarajevskom, Banjalukom i Kninskome korpusu. Ipak, nje-
govo priznanje o promjenama osnova je za shvaanje kako
je zadaa Zagrebakog korpusa, osnovanog zbog pacifikacije
ireg podruja Zagreba, slina ili ista ranijoj zadai Pritinskog
korpusa, a na temelju uspjenog djelovanja tog korpusa JNA
na Kosovu u 80-im godinama 20. stoljea.. S Jovievim priz-
nanjem svaka rasprava o neutralnim namjerama JNA predstav-
lja gubljenje vremena.
JNA je, potom, neposredno prije viestranakih izbora u Slo-
veniji i Hrvatskoj, pokuala ostvariti pritisak na republika vod-
stva da se izbori ne dozvole, to nije uspjelo. Stoga je i po-
krenula promjene o kojima je naprijed bilo rijei. Promjene su
provedene u ljetnim mjesecima pred srpsku pobunu u Hrvat-
skoj. Tada je JNA sprijeila i pokuaj hrvatske policije da od-
mah po izbijanju 17. kolovoza ugui pobunu u Kninu u nje-
nom zaetku. Intervencija JNA bila je dalekosena, omoguila
je, naime, pobunjenim Srbima da uvrste svoje pozicije i ire
pobunu na druga podruja u Hrvatskoj. U njihovome prvom
buntovnikom istupu dala im je veu vjerodostojnost nego-
li demokratski izabranoj hrvatskoj vlasti. U kontekstu poteza
koje je JNA ve poduzela etiri mjeseca ranije, u svibnju 1990.
kada je razoruana Teritorijalna obranu i preraspodijeljene sna-
ge, njena je poruka bila posve jasna. Bila je to objava rata sna-
gama koje su za JNA bile unutarnji neprijatelji.

38
Prema: B. Jovi, Poslednji dani SFRJ, Kragujevac, 1996., 152.