Narodne novine broj 47., 25.03.2003.

HRVATSKI SABOR
Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU O PROGLAENJU ZAKONA O PSIHOLOKOJ DJELATNOSTI

Proglaavam Zakon o psiholokoj djelatnosti, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 14.
oujka 2003.

Broj: 01-081-03-969/2

Zagreb, 20. oujka 2003.

Predsjednik Republike Hrvatske

Stjepan Mesi, v. r.

ZAKON O PSIHOLOKOJ DJELATNOSTI

I. OPE ODREDBE

lanak 1.

Ovim se Zakonom ureuje sadraj, podruje primjene, uvjeti i naini obavljanja te

organizacija i nadzor psiholoke djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

lanak 2.

Psiholoka djelatnost je sustav pojedinano ili skupno usmjerenih strunih postupaka, mjera i
sredstava utemeljen na naelima i spoznajama psiholoke znanosti i prakse koji obuhvaa:

a. psiholoku dijagnostiku odnosno utvrivanje psihikih i psihomotorikih svojstava i

potencijala pojedinaca te psihosocijalnih karakteristika skupina i organizacija u svrhu
objanjavanja i predvianja njihovog ponaanja, pronalaenja uzroka nedjelotvornosti
ili poremeaja te planiranja i provoenja psiholokih tretmana,
b. psiholoke tretmane i savjetodavni rad odnosno postupke namijenjene zatiti,
odravanju i poboljanju mentalnog zdravlja pojedinaca i skupina, te poboljanju
kvalitete ivota i rada, optimalnom iskoritavanju osobnih potencijala i poboljanju
skupne i organizacijske djelotvornosti,
c. edukacijske aktivnosti koje ukljuuju izobrazbu pojedinaca i skupina u ovladavanju
opim i specifinim psiholokim znanjima i vjetinama s ciljem stjecanja psiholoke
naobrazbe, poboljavanja osobne djelotvornosti i djelotvornosti u radu s ljudima,
d. psiholoka struna istraivanja psihikih i psihosocijalnih procesa i stanja pojedinaca
i skupina u cilju produbljivanja spoznaja o zakonitostima psihikog i psihosocijalnog
 djelovanja te procjeni drutvenih potreba i posljedica ekonomskih ili drutvenih
inicijativa,
e. psiholoku evaluaciju svih psiholokih i drugih postupaka i tretmana koji se tiu
pojedinca, grupe ili organizacije i koji mogu imati psihike ili psihosocijalne
posljedice.

lanak 3.

Opi cilj psiholoke djelatnosti je unapreivanje kvalitete ivota pojedinaca, skupina i ljudske
zajednice.

Psiholoka djelatnost ukljuena je u sva podruja ljudskog ivota, a posebice u ona koja se
odnose na rad i organizaciju rada, zapoljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i
trite, odgoj i obrazovanje, istraivanje, zdravstvo, port, socijalnu skrb, promet, pravosue,
vojsku i policiju.

lanak 4.

Rije psiholog i njezina izvedenica u pravnom prometu mogu se upotrebljavati samo sukladno
odredbama ovoga Zakona.

II. UVJETI ZA OBAVLJANJE PSIHOLOKE DJELATNOSTI

lanak 5.

Psiholokom djelatnou kao zanimanjem mogu se baviti samo psiholozi.

lanak 6.

Psiholog je osoba koja je zavrila dodiplomsko obrazovanje namijenjeno izobrazbi psihologa.

Psiholoku djelatnost iz lanka 2. ovoga Zakona mogu obavljati psiholozi na temelju osnovne
i posebne dopusnice koju na zahtjev psihologa izdaje Hrvatska psiholoka komora (u daljnjem
tekstu: Komora).

Osnovna dopusnica izdaje se psihologu nakon poloenoga strunog ispita.

lanak 7.

Za obavljanje psiholoke djelatnosti koja nije obuhvaena dodiplomskim obrazovanjem i

obuhvaa struno zahtjevnije oblike rada u podrujima klinike, zdravstvene, penoloke,
forenzike, vojne, pedagoke i kolske psihologije, te psihologije rada, porta, socijalne skrbi,
profesionalne orijentacije i medicine rada, psiholog uz osnovnu mora stei i posebnu
dopusnicu.

Posebna dopusnica moe se stei na temelju zavrenoga odgovarajueg osposobljavanja u

ustanovi s odgovarajuim programom.

Uvjete i kriterije za stjecanje i obnavljanje osnovne i posebne dopusnice te poslove za koje je

potrebna posebna dopusnica propisuje Komora.
 lanak 8.

Ope i posebne dopusnice izdaju se na vrijeme od est godina i obnavljaju na zahtjev

psihologa uz predoenje dokaza o strunom usavravanju tijekom proteklog razdoblja.

Komora moe oduzeti psihologu opu ili posebnu dopusnicu ako:

o u propisanom roku ne obnovi dopusnicu,

o povrijedi odredbe ovoga Zakona,
o povrijedi Kodeks psiholoke etike,
o obavlja psiholoku djelatnost nestruno uslijed neznanja i nehaja,
o u obavljanju psiholoke djelatnosti uini kazneno djelo za koje mu je pravomonom
presudom izreena kazna zatvora.

lanak 9.

Rjeenje o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju dopusnice donosi Komora.

Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka psiholog moe podnijeti albu Ministarstvu rada i
socijalne skrbi.

alba odgaa izvrenje rjeenja.

Protiv rjeenja o albi moe se pokrenuti upravni spor.

lanak 10.

Sadraj i obrazac dopusnice propisuje Komora.

III. NAIN OBAVLJANJA PSIHOLOKE DJELATNOSTI

lanak 11.

Psiholog moe obavljati psiholoku djelatnost u privatnoj praksi ili po osnovi ugovora s
drugim pravnim osobama.

Psiholoku djelatnost u privatnoj praksi moe zajedniki obavljati vie psihologa (grupna
privatna psiholoka praksa).

lanak 12.

Psiholog moe obavljati privatnu psiholoku praksu pod sljedeim uvjetima:

o da ima odgovarajuu dopusnicu,

o raspolae odgovarajuim prostorom i opremom,
o ima poslovnu sposobnost,
o da je radno sposoban za obavljanje privatne psiholoke prakse,
o da nije u radnom odnosu s punim radnim vremenom, odnosno da ne obavlja neku
drugu samostalnu djelatnost.
Zahtjev za obavljanje privatne psiholoke prakse podnosi se Komori koja rjeenjem izdaje
odobrenje za rad nakon to utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka.

lanak 13.

Komora vodi imenik psihologa koji obavljaju privatnu psiholoku praksu.

Sadraj i nain voenja evidencije iz stavka 1. ovoga lanka propisat e Komora.

lanak 14.

Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje:

o odjavom privatne psiholoke prakse,

o po sili zakona,
o i rjeenjem Komore.

Rjeenje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse donosi Komora.

lanak 15.

Psiholozi koji obavljaju privatnu praksu mogu privremeno obustaviti poslovanje zbog bolesti,
vojne obveze ili drugoga opravdanog razloga.

O privremenoj obustavi poslova mora se obavijestiti Komora.

lanak 16.

Odobrenje za obavljanje privatne prakse prestaje po sili Zakona ako psiholog koji ima
odobrenje za rad:

o umre,
o izgubi potpuno ili djelomino poslovnu sposobnost,
o zasnuje radni odnos s punim radnim vremenom,
o bude pravomonom sudskom presudom osuen za kazneno djelo uinjeno u toj
djelatnosti ili u svezi s tom djelatnou,
o izgubi opu ili posebnu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova.

lanak 17.

Protiv rjeenja o davanju, odnosno prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse alba se
podnosi Ministarstvu rada i socijalne skrbi.

alba odgaa izvrenje rjeenja.

Protiv rjeenja o albi moe se pokrenuti upravni spor.

lanak 18.
Psiholozi koji obavljaju privatnu psiholoku praksu mogu privremeno obustaviti poslovanje
zbog bolesti, vojne obveze ili drugog razloga propisanog ovim Zakonom i propisima Komore.

lanak 19.

Cijenu psiholokih usluga u privatnoj psiholokoj praksi utvruje Komora.

lanak 20.

Pri obavljanju psiholoke djelatnosti psiholog je obvezan djelovati sukladno Kodeksu etike
psiholoke djelatnosti.

lanak 21.

Korisnik psiholokih usluga ima pravo upoznati se s rezultatima procjene vlastitoga psihikog
stanja, u skladu s Kodeksom etike psiholoke djelatnosti.

lanak 22.

Podatke o psihikom i zdravstvenom stanju korisnika psiholokih usluga, uzrocima,

okolnostima i posljedicama tog stanja psiholog je duan uvati kao profesionalnu tajnu.

Podatke iz stavka 1. ovoga lanka dune su uvati kao profesionalnu tajnu i druge osobe
kojima su ti podaci dostupni u njihovoj djelatnosti.

lanak 23.

O podacima za koje postoji obveza profesionalne tajne psiholog moe izvijestiti strunjake
kojima su isti potrebni za osiguravanje dobrobiti korisnika ili opeg dobra, naznaujui da je
rije o zakonski zatienim podacima. Pri tome treba voditi rauna da oblik i opseg iznesenih
podataka bude sukladan naelima struke i odredbama Kodeksa etike psiholoke djelatnosti.

U cilju zatite prava korisnika psiholokih usluga Komora e svojim propisima odrediti kojim
strunjacima, u kojim postupcima i u kojem obliku se mogu davati podaci koji se inae uvaju
kao profesionalna tajna.

lanak 24.

Psiholog s privatnom psiholokom praksom i poslodavac psihologa u radnom odnosu na

temelju Ugovora o radu duni su osigurati odgovarajue uvjete pohrane i zatite
psihodijagnostikih sredstava, dokumenata i podataka koji su profesionalna tajna, utvrene
propisima Komore.

lanak 25.

Psiholoke testove i mjerne instrumente koje je Komora propisala kao psiholoke mjerne
instrumente (u nastavku: psihodijagnostika sredstva) mogu upotrebljavati psiholozi.

Komora odreuje popis posebno zatienih psihodijagnostikih sredstava. Posebno zatiena

psihodijagnostika sredstva zabranjeno je u cjelini ili u dijelovima preslikavati i na bilo koji
nain davati na uvid neovlatenim osobama. Ova zatita obvezuje psihologe, izdavae i
distributere psihodijagnostikih sredstava, korisnike psihodijagnostikih sredstava, pomono
osoblje, korisnike psiholokih usluga i sve druge sudionike u psihodijagnostikom procesu.

Psihodijagnostika sredstva upotrebljavaju se sukladno standardima psihologijskog testiranja

koje propisuje Komora. Psiholozi su slobodni u izboru psihodijagnostikih sredstava i
primjeni psiholokih metoda i tehnika u radu, osim kad su oni zadani u upravnom ili drugom
pravnom propisu.

Upotreba psihodijagnostikih sredstava protivno odredbama ovoga lanka je kanjiva.

IV. ORGANIZACIJA PSIHOLOKE DJELATNOSTI

Hrvatska psiholoka komora

lanak 26.

Hrvatska psiholoka komora (u daljnjem tekstu: Komora) je strukovna samostalna

organizacija hrvatskih psihologa koja uva ugled, ast i prava psihologa i psihologa
vjebenika, skrbi da psiholozi i psiholozi vjebenici savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju
svoje poslove, te promie, zastupa i usklauje njihove zajednike interese pred dravnim i
drugim tijelima u zemlji i inozemstvu i prua im strunu pomo i zatitu.

Psiholozi koji obavljaju psiholoku djelatnost se obvezno udruuju u Komoru kao samostalnu
i neovisnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe.

Komora predstavlja psihologe Republike Hrvatske kao cjelinu.

Sjedite Komore je u Zagrebu.

Komora ima svoj grb, znak, peat i igove.

lanak 27.

Komora obavlja sljedee poslove kao javne ovlasti:

o donosi rjeenje o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju ope i posebne dopusnice,

o donosi rjeenje o davanju i prestanku odobrenja za obavljanje privatne psiholoke
prakse,
o vodi imenik psihologa koji obavljaju privatnu psiholoku praksu, kao i druge
evidencije.

lanak 28.

Osim poslova iz lanka 23. ovoga Zakona Komora obavlja i sljedee poslove:

o struni nadzor nad obavljanjem privatne psiholoke djelatnosti,

o prati i prouava rad psihologa i uvjete za njihov rad,
o utvruje standarde, normative i cjenik usluga u privatnoj psiholokoj djelatnosti,
 o utvruje popise psihodijagnostikih sredstava i standarda za njihovu uporabu, te
poduzima mjere zatite od njihove neovlatene izrade distribucije i primjene,
o prati i nadzire provoenje profesionalne psiholoke etike i poduzima mjere, a posebno
u sluajevima rjeavanja pritubi na rad psihologa,
o daje struno miljenje tijekom pripreme propisa koji se tiu psiholoke djelatnosti,
o zastupa lanove Komore u zatiti njihovih profesionalnih interesa,
o sudjeluje u utvrivanju i verifikaciji programa strunog usavravanja psihologa,
o potie i organizira struno usavravanje lanova Komore,
o surauje s drugim strukovnim udrugama, strunim i znanstvenim institucijama u
zemlji i inozemstvu,
o surauje s dravnim tijelima i tijelima jedinica lokalne uprave i regionalne (podrune)
samouprave u rjeavanju pitanja znaajnih za ostvarivanje zadaa psiholoke
djelatnosti i pitanja od opeg drutvenog interesa,
o obavlja i druge poslove utvrene ovim Zakonom, Statutom i drugim propisima
Komore.

Ustrojstvo Komore

lanak 29.

lanovi Komore ostvaruju svoje interese u Komori na nain utvren Statutom Komore (u
daljnjem tekstu: Statut).

Tijela Komore

lanak 30.

Tijela Komore su Skuptina, Upravni odbor, Nadzorni odbor, predsjednik i druga tijela
utvrena Statutom.

Ustrojstvo, nadlenost, sastav, nain izbora, prava i dunosti tijela Komore ureuju se
Statutom i drugim opim propisima Komore.

Propisi Komore

lanak 31.

Skuptina Komore donosi Statut.

Statutom se ureuje organizacija i ustrojstvo, zadae, nadlenost, sastav, nain izbora i

odluivanja tijela Komore, prava i obveze njenih lanova, te sva druga pitanja od znaaja za
psiholoku djelatnost u Republici Hrvatskoj.

Skuptina Komore donosi Statut uz suglasnost Ministarstva rada i socijalne skrbi. Suglasnost
na Statut mogu dati i druga ministarstva koja u svojem sustavu obuhvaaju psiholoku
djelatnost.

Kodeks etike psiholoke djelatnosti

lanak 32.
Skuptina Komore donosi Kodeks etike psiholoke djelatnosti.

Kodeks etike psiholoke djelatnosti, polazei od temeljnih spoznaja psiholoke struke

utvruje skup naela i pravila kojih su se psiholozi i psiholozi vjebenici duni pridravati pri
obavljanju psiholoke djelatnosti.

Kodeks etike psiholoke djelatnosti objavljuje se u Narodnim novinama.

Imenici i upisnici

lanak 33.

Komora vodi imenik psihologa i psihologa vjebenika, upisnike grupne psiholoke prakse te
druge evidencije odreene zakonom i Statutom.

Imenici, upisnici i evidencije iz stavka 1. ovoga lanka javne su knjige. Izvadci iz imenika i
drugih evidencija koje vodi Komora te potvrde izdane na temelju podataka iz tih evidencija
javne su isprave.
Osiguranje od odgovornosti

lanak 34.

Psiholog je duan osigurati se od odgovornosti za tetu koju bi mogao poiniti treima

obavljanjem privatne psiholoke djelatnosti.

Ako doe do promjena uvjeta osiguranja, psiholog iz stavka 1. ovoga lanka duan je nakon
to primi obavijest Komore o tome, bez odgaanja uskladiti svoje osiguranje s izmijenjenim
uvjetima.

Psiholog iz stavka 1. ovoga lanka duan je uredno produavati osiguranje od odgovornosti.

Komora moe preuzeti osiguranje od odgovornosti psihologa iz stavka 1. ovoga lanka. U
tom sluaju psiholozi su duni Komori plaati naknadu za osiguranje od odgovornosti.

Povreda obveze osiguranja od odgovornosti, odnosno plaanje naknade Komori za osiguranje,

tea je povreda dunosti psihologa.

Ako psiholog iz stavka 1. ovoga lanka tetu treoj osobi poini namjerno ili iz grubog
nemara, osiguravatelj koji je nadoknadio tetu treoj osobi ima pravo regresa prema
psihologu, odnosno grupnoj privatnoj psiholokoj praksi.

lanarina

lanak 35.

Psiholog i psiholog vjebenik koji obavlja psiholoku djelatnost duan je uredno plaati
lanarinu i podmirivati druge obveze prema Komori.

Visina lanarine utvruje se odlukom Skuptine Komore.

Suradnja s drugim tijelima

 lanak 36.

Komora prati i prouava odnose i pojave koje su od interesa za unapreenje psiholoke

djelatnosti. U tim aktivnostima usko surauje sa studijima psihologije u Republici Hrvatskoj i
inozemstvu, Hrvatskim psiholokim drutvom i drugim nevladinim udrugama koje okupljaju
psihologe i druge struke, te meunarodnim udrugama psihologa i drugih struka.

Komora obavjetava Hrvatski sabor, nadlena ministarstva, tijela sudbene vlasti, te

predstavnika tijela jedinica lokalne samouprave, na vlastiti poticaj ili na njihov zahtjev, o
stanju i problemima psiholoke djelatnosti i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi
unapreenja psiholoke djelatnosti u cilju zatite mentalnog zdravlja graana te rjeavanju
pitanja znaajnih za ostvarivanje zadataka psiholoke djelatnosti.

V. PSIHOLOZI VJEBENICI

Stjecanje svojstva psihologa vjebenika

lanak 37.

Pravo na obavljanje vjebenikog staa stjee se upisom u imenik psihologa vjebenika.

Pravo na upis u imenik psihologa vjebenika ima osoba koja ispunjava uvjete iz lanka 5. i
lanka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

Prava i dunosti psihologa vjebenika

lanak 38.

Psiholog vjebenik duan je za vrijeme vjebe raditi na svim psiholokim poslovima koje mu
povjeri psiholog i pridravati se dobivenih naputaka.

Psiholog vjebenik ne moe samostalno i za svoj raun obavljati psiholoke poslove.

Struna i praktina poduka

lanak 39.

Komora, psiholozi i uredi grupe psiholoke prakse duni su brinuti se za strunu i praktinu
poduku psihologa vjebenika kao i za potivanje pravila propisanih Kodeksom etike
psiholoke djelatnosti.

Nakon isteka programa poduke koja traje godinu dana psiholog vjebenik ima obvezu
polaganja psiholokoga strunog ispita.

Ovim se Zakonom ne preuzima struni ispit za psihologe ako je on definiran drugim

zakonima u dijelu koji se odnosi na struna psiholoka znanja, dok u ostalim dijelovima i
dalje ostaje u nadlenosti ovlatenih ministarstava.

Odgovornost psihologa vjebenika

lanak 40.
Psiholog vjebenik odgovara neposredno za tetu koju je poinio u obavljanju svoje
djelatnosti samo ako ju je prouzrokovao namjerno ili iz grube nepanje.

Za tetu koju psiholog vjebenik poini u obavljanju svoje psiholoke djelatnosti odgovara
neposredno i psiholog kod kojeg vjebenik radi.

Gubitak svojstva psihologa vjebenika

lanak 41.

Psihologu vjebeniku prestaje pravo na obavljanje vjebe i mora ga se brisati iz imenika

psihologa vjebenika ako u roku od tri godine od stjecanja prava na polaganje strunog ispita
za psiholoku djelatnost ne poloi taj ispit ili ako bez opravdanog razloga u roku od dvije
godine ne zatrai upis u imenik psihologa nakon to je za to stekao uvjete.

Odgovarajua primjena odredaba Zakona

lanak 42.

Na psihologe vjebenike na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upisu

u imenik psihologa, o uvanju psiholoke tajne, o stjecanju, obustavi i prestanku prava na
obavljanje psiholoke djelatnosti te druge odredbe kojima se ureuje poloaj psihologa, osim
ako Zakonom nije drugaije odreeno.

Poblie odredbe o postupku za upis, obustavu i prestanak vjebe te za obavljanje vjebe

utvruju se Statutom i drugim propisima Komore.

VI. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST PSIHOLOGA I PSIHOLOGA VJEBENIKA

Disciplinske povrede

lanak 43.

Psiholog i psiholog vjebenik disciplinski su odgovorni ako:

o povrijede odredbe ovoga Zakona,

o povrijede Kodeks psiholoke etike,
o obavljaju psiholoko zvanje nestruno zbog neznanja ili nehaja,
o u obavljanju svog zvanja uine kazneno djelo za koje im je izreena pravomona
kazna zatvora,
o svojim ponaanjem prema korisniku psiholokih usluga, drugom psihologu, treim
osobama ili drutvenoj zajednici povrijede ugled psihologa,
o ne ispunjavaju obveze iz lanstva prema nadlenoj Komori ili se prema njoj i njezinim
dunosnicima nedolino ponaaju,
o ne vode urednu psiholoku dokumentaciju.

lanak 44.

Psiholozi i psiholozi vjebenici odgovaraju za tee i lake povrede dunosti i ugleda

psiholoke djelatnosti pred disciplinskim tijelima Komore, odreenim Statutom.
 lanak 45.

Teom povredom smatrat e se osobito naruavanje ugleda psiholoke djelatnosti kao

samostalne.

Tea povreda je i svako naruavanje dunosti, ugleda i Kodeksa psiholoke etike koje ima
tee znaenje s obzirom na prirodu povrijeene dunosti, tetu i druge posljedice, te s obzirom
na okolnosti pod kojima je radnja izvrena ili proputena.

Laka povreda je naruavanje dunosti ugleda i Kodeksa psiholoke etike koje je lakeg
znaenja.

lanak 46.

Statutom Komore utvruje se to se smatra teom povredom dunosti, ugleda i Kodeksa

psiholoke etike.

lanak 47.

Za tee povrede dunosti i ugleda psiholoke djelatnosti mogu se psihologu izrei ove mjere:

o ukor,
o javni ukor,
o novana kazna,
o privremeno oduzimanje odobrenja za obavljanje psiholoke djelatnosti od mjesec dana
do godinu dana,
o gubitak prava na obavljanje psiholoke djelatnosti od est mjeseci do tri godine.

Za tee povrede dunosti i ugleda psiholoke djelatnosti mogu se psihologu vjebeniku izrei
ove mjere:

o ukor,
o brisanje iz imenika psihologa vjebenika na vrijeme od est mjeseci do tri godine.

Za lake povrede dunosti i ugleda psiholoke djelatnosti mogu se psihologu izrei opomena
ili novana kazna, a psihologu vjebeniku opomena.

Izvrenje mjere gubitka prava na obavljanje psiholoke djelatnosti na odreeno vrijeme,

odnosno mjere brisanja iz imenika psihologa vjebenika na odreeno vrijeme moe se
uvjetovati na vrijeme od est mjeseci do dvije godine.

lanak 48.

Visina i namjena novanih kazni navedenih u lanku 49. ovoga Zakona utvruje se Statutom
Komore. Izreena novana kazna plaa se Komori.

Pokretanje disciplinskog postupka

lanak 49.
Disciplinski postupak pokree disciplinsko tijelo odreeno Statutom po slubenoj dunosti i
na zahtjev tijela Komore odreenog Statutom.

Odgovarajua primjena odredaba Zakona

lanak 50.

U disciplinskom postupku na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom

postupku, ako nije drugaije odreeno Statutom ili drugim propisom Komore donesenim
sukladno ovom Zakonu i Statutu Komore.

Izvrnost disciplinskih kazni

lanak 51.

Pravomone odluke disciplinskih tijela Komore kojima su izreene novane kazne izvrne su
isprave i Komora je ovlatena traiti njihovo prisilno izvrenje.

Priziv

lanak 52.

Protiv drugostupanjske odluke kojom je izreena disciplinska mjera gubitka prava na

obavljanje psiholoke djelatnosti od est mjeseci do tri godine ili brisanje iz imenika
psihologa vjebenika od est mjeseci do tri godine, doputen je priziv Upravnom sudu
Republike Hrvatske.

Zastara

lanak 53.

Progon za tee povrede dunosti i ugleda psiholoke djelatnosti zastarijeva nakon dvije
godine, a za lake povrede nakon est mjeseci od dana izvrene povrede.

Ako uinjena povreda povlai odgovornost, progon zastarijeva istovremeno kad i progon za
kazneno djelo.

Izvrenje disciplinske mjere zastarijeva za est mjeseci od dana pravomonosti rjeenja kojim
je izreena disciplinska mjera, odnosno od dana isteka roka na koji je izvrenje disciplinske
mjere odgoeno.

VII. NADZOR PSIHOLOKE DJELATNOSTI

lanak 54.

Struni nadzor nad radom psihologa koji obavlja psiholoku djelatnost u privatnoj praksi i kod
privatnog poslodavca provodi Komora.

Struni nadzor obuhvaa ocjenu strunosti i etinosti obavljanja poslova psihologa te kakvoe
i opsega izvrenih usluga.
Komora je duna obaviti struni nadzor i na prijedlog fizike ili pravne osobe kada za to
postoje opravdani razlozi.

Nain, uvjete i okolnosti u kojima se obavlja struni nadzor propisuje Komora.

lanak 55.

Struni nadzor nad radom psihologa koji obavlja psiholoku djelatnost u ustanovama s javnim
ovlatenjima, sudstvu, obrani, policiji te tijelima dravne uprave i lokalne (regionalne)
samouprave provode nadlena ministarstva.

Struni nadzor nad radom psihologa obavlja tijelo u ijem radu obvezno sudjeluje psiholog
koji ima dopusnicu iz odgovarajueg podruja psiholoke djelatnosti.

Nain i uvjete u kojima se obavlja struni nadzor propisuju nadlena ministarstva.

lanak 56.

Izvjee o provedenom strunom nadzoru iz lanka 46. ovoga Zakona sa zahtjevom i rokom
za otklanjanje utvrenih nedostataka Komora mora dostaviti u roku od 30 dana:

o fizikoj ili pravnoj osobi na iju je inicijativu proveden nadzor,

o psihologu nad ijim radom je proveden nadzor,
o upravnom tijelu pravne osobe s kojom je psiholog u ugovornom radnom odnosu,
o nadlenom ministarstvu.

lanak 57.

Na temelju izvjea o provedenom strunom nadzoru nad radom psihologa Komora moe u
skladu sa svojim propisima:

o zabraniti obavljanje onih psiholokih poslova u kojima su uoeni nedostaci dok se ti

nedostaci ne otklone,
o privremeno ili trajno oduzeti dopusnicu za obavljanje psiholoke djelatnosti,
o odrediti obvezu dodatnoga strunog usavravanja za psihologa kod kojega je
ustanovljena nedostatna struna osposobljenost.

Protiv odluka donijetih na temelju ovoga lanka doputena je alba, u roku od 15 dana po
primitku pisanog rjeenja, Ministarstvu rada i socijalne skrbi.

VIII. KAZNENE ODREDBE

lanak 58.

Za obavljanje psiholoke djelatnosti suprotno odredbama lanka 5., 6., 20., 22., 23., 24., 25. i
40. ovoga Zakona kaznit e se za prekraj fizika ili pravna osoba novanom kaznom od
300,00 do 10.000,00 kuna.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

 lanak 59.

1. Psiholozi koji s danom osnivanja Komore imaju najmanje jednu godinu staa u
obavljanju psiholoke djelatnosti, osloboeni su obavljanja vjebenikog staa. Oni su
obvezni u roku od 2 godine od osnivanja Komore poloiti struni ispit pred
odgovarajuim tijelom Komore i mogu zatraiti dopusnicu.
2. Psiholozi koji s danom osnivanja Komore imaju najmanje 5 godina staa u obavljanju
psiholoke djelatnosti osloboeni su polaganja strunog ispita i mogu zatraiti
dopusnicu.
3. Psiholozi koji s danom osnivanja Komore imaju manje od 1 godine staa u obavljanju
psiholoke djelatnosti imaju rok od 2 godine da obave vjebeniki sta, poloe struni
ispit i zatrae dopusnicu. Vrijeme koje su proveli u obavljanju psiholoke djelatnosti
prije osnutka Komore moe se priznati u vjebeniki sta.
4. Psiholozi koji danom osnivanja Komore obavljaju poslove iz lanka 7. stavka 1. ovoga
Zakona stjeu pravo na posebnu dopusnicu.

lanak 60.

Osniva Hrvatske psiholoke komore su Ministarstvo rada i socijalne skrbi i Hrvatsko

psiholoko drutvo.

lanak 61.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

Klasa: 500-01/02-01/02

Zagreb, 14. oujka 2003.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomi, v. r.