Professional Documents
Culture Documents
Zagreb, (2007)
UDK: 355.01(497.5)1991
355.422(497.5 Bjelovar)1991
Izvorni znanstveni lanak
Primljeno: 1. 9. 2006.
Prihvaeno: 22. 1. 2007.
Uvod
Kraj 80-tih i poetak 90-tih godina 20. stoljea obiljeio je slom komunizma diljem istone Europe i raspad Saveza Sovjetskih Socijalistikih Republika.
Ti dogaaji su se vrlo brzo reflektirali u tadanjoj Socijalistikoj Federativnoj
Republici Jugoslaviji (SFRJ). Zahtjevi za uvoenjem novoga demokratskog
drutva, trinoga gospodarstva i potovanja ljudskih prava veinom dolaze
iz Slovenije a od kraja 1989. i Hrvatske. Tim novim tendencijama odupiru se
izmeu ostalog, i okotale komunistike strukture u JNA, dok u istonim dijelovima Jugoslavije, posebno u Socijalistikoj Republici Srbiji (SRS), vladajue
pozicije uspijevaju zadrati srbijanski komunisti koji otvoreno prelaze na velikosrpsku opciju traei nove odnose u jugoslavenskoj federaciji.1
1
Duan BILANDI, Hrvatska moderna povijest, Zagreb 1999.; Eric J. HOBSBAWM, The
Age of Extremes, Pantheon Books, New York 1994.; Zdenko RADELI, Hrvatska i Jugoslavija
neki problemi povijesnih istraivanja, asopis za suvremenu povijest, br. 3., 2003., 753.-769.;
Zoran PODOBNIK, Politika SAD-a spram raspada SFRJ 1989.-1991., Meunarodne studije,
br. 2., Zagreb 2005., 63.-83; Dejan JOVI, Jugoslavija drava koja je odumrla, Zagreb 2003.;
Nikica BARI, Srpska pobuna u Hrvatskoj (1990.-1995.), Zagreb 2005.
listike, antijugoslavenske i nacionalistike snage u dogovoru s predsjednikom Predsjednitva SFRJ u ime SR Srbije Borisavom Joviem 23. svibnja 1990.
oduzela cjelokupno naoruanje Teritorijalne obrane Socijalistike Republike
Hrvatske, to je istog dana organizirano i u Bjelovaru gdje je JNA stavila pod
svoju kontrolu oruje TO opina Bjelovar, azma i urevac.6
Sredinom kolovoza 1990. dolo je do pobune srpskog stanovnitva sjeverne
Dalmacije i Like, u opinama u kojima su predstavljali veinu, to je bio jasan
dokaz da Srbi s toga podruja ne prihvaaju novu hrvatsku vlast.7 Na ovakav
rasplet dogaaja reagiralo je i novo Izvrno vijee Skuptine opine Bjelovar na
izvanrednoj sjednici 17. kolovoza 1990. Na sjednicu su pozvani i predstavnici
ostalih politikih stranaka dajui otvorenu potporu stajalitima Predsjednitva
Republike Hrvatske oko dogaaja u Kninu te se trai da se oslobode blokirane prometnice i omogui normalan protok vozila u jeku turistike sezone.8
U srpnju je u pravoslavnoj crkvi sv. Trojice u Bjelovaru osnovan inicijativni
odbor Srpske demokratske stranke (SDS) za opinu. Stranka je bila nositelj
srpske pobune u Hrvatskoj i sebe je predstavljala kao politikog predstavnika srpskog stanovnitva u Hrvatskoj. Izabran je odbor u koji su uli predstavnici 17 sela u opini Bjelovar u kojima ima srpskog stanovnitva. Ubrzo je u
selu aavcu organiziran skup SDS-a na kojemu se okupilo oko 250 ljudi. 9
Zbog malog broja srpskog stanovnitva u opini Bjelovar, SDS nije imao vei
politiki znaaj. Pripadnici srpske manjine imali su u opini Bjelovar veinu
u samo etiri naselja, selima Bakovici, Bedenikoj, aavcu i Polumu, dok je
ostali dio srpskog stanovnitva ivio u gradu Bjelovaru (Tablica 1).
Posebno veliko negodovanje graana Bjelovara izazvalo je najavljeno izjanjavanje o srpskoj autonomiji u Hrvatskoj u razdoblju od 19. kolovoza do 2.
rujna 1990. koje je provedeno i u Bjelovaru, to se manifestiralo zabranom
postavljanja i trganjem plakata koji su postavljeni preko noi, a koji su pozivali
na graane srpske nacionalnosti da pristupe glasovanju.10 Glasako mjesto za
srpski referendum bilo je u pravoslavnoj crkvi sv. Trojice u Bjelovaru.
6
U svom dnevniku predsjednik Predsjednitva SFRJ Borisav Jovi je zapisao: Praktiki smo
ih razoruali. Formalno je to uinio naelnik Generaltaba, ali faktiki po naem nalogu. ()
Neemo dozvoliti da oruje Teritorijalne obrane zloporabe (Hrvatska i Slovenija, op. N. B.) u
eventualnim sukobima ili na nasilno otcepljenje. Borisav JOVI, Poslednji dani SFRJ, Beograd,
1996., 146.
7
N. BARI, n. dj., 77.-80.
8
Podrka, BL, br. 34, 23. VIII. 1990., 2.
9
Inicijativni odbor SDS, BL, br. 28, 12. VII. 1990., 4.
10
aslav OCI, Hronika Republike Srpske Krajine 1989.-1991., Republika Srpska Krajina,
Knin, Beograd 1996., 20.-22.
Tablica 1.
Opina Bjelovar
Narodnosni sastav stanovnitva (1991.)11
Grad Bjelovar
Seoska naselja
UKUPNO
Stanovnitvo
Opine
Stanovnitvo
Postotak
Hrvati
20.826
77,34 %
32.287
82,50 %
53.113
80, 42 %
Srbi
2.590
9,61 %
3.308
8,45 %
5. 898
8. 91 %
Jugoslaveni
1.485
5,53 %
1.146
2,92 %
2. 631
3, 98 %
Ostali
2.025
7,52 %
2.399
6,13 %
4. 424
6, 69 %
UKUPNO
26.926
100, 00 %
39.113
100, 00 %
66. 039
100, 00 %
10
Tablica 2.
Nacionalna struktura aktivnog i rezervnog sastava policije poetkom 1990. godine
u Bjelovaru (u %)14
Hrvati
Srbi
Ostali
Policijska uprava
Aktivni
Rezervni
Aktivni
Rezervni
Aktivni
Rezervni
Bjelovar
68
70
19
15
13
14
15
11
Slika 1. Lokacije vojnih objekata Jugoslavenske narodne armije u gradu Bjelovaru 1991.
12
13
14
15
Izbijanje sukoba
Sve vee zaotravanje jugoslavenske krize i otvoreni poetak ratnih djelovanja u Hrvatskoj prisilio je politiki vrh Republike Hrvatske u svrhu stvaranja jedinstvenog sustava obrane na osnivanje kriznih tabova, od razine regije, opina do mjesnih zajednica, a poetkom kolovoza donesena je odluka o
osnivanju tabova i odreda Narodne zatite. Krizni tab za Bilogorsko-podravsku regiju osnovan je 29. srpnja 1991. godine. Sastavni dijelovi toga tijela bili
su opinski krizni tabovi. Glavni zadatak Regionalnog kriznog taba bio je
koordiniranje to kvalitetnijih obrambenih priprema kako u regiji tako i u
opinama.34 Uz lanove Izvrnog vijea Skuptine opine Bjelovar u Krizni
tab za obranu opine Bjelovar imenovani su i predstavnici nekih politikih
stranaka i drugi ugledniji graani grada, sa svrhom da bi obrana grada bila
to ira i sveobuhvatnija.35 Ubrzo su formirani i Krizni tabovi u 60 mjesnih
zajednica opine Bjelovar po istom principu. lanovi opinskog Kriznog taba
Bjelovar pojedinano su obilazili krizne tabove mjesnih zajednica. Posjetom
Kriznom tabu mjesne zajednice Rovie utvreno je da je ustrojeno odjeljenje za prvu medicinsku pomo, odjeljenje za spaavanje iz ruevina, plan za
evakuaciju, te da su osigurane glavne prometne toke, a sustav veza je poboljan. Naglaeno je da u sluaju rata Krizni tab preuzima svu civilnu i vojnu
vlast, kao i organizaciju obrane.36 Donesena je odluka da se Narodna zatita odvaja od civilne zatite i postaje organizacija s vojnim ustrojem. S obzirom na veliki odaziv dragovoljaca u redove Narodne zatite, postavilo se pitanje nabavke oruja. Zapovjednik taba Teritorijalne opine (TO) Bjelovar
Stjepan Budimski nekoliko puta je pokuavao doi do oduzetog oruja TO-a
koje se nalazilo u skladitima JNA, a unato, kako stoji u izjavi, propusnica,
koje posjedujemo kao radnici TO to nam je stalno onemoguavano. U daljnjem izlaganju Budimski je istaknuo da je mobiliziran iri dio stanovnitva, u
svim vidovima, kroz civilnu zatitu, policijske snage, snage TO i Zbora narodne garde, a postoje i nenaoruani odredi.37 Uskoro je u Bjelovaru organizirana
vlastita proizvodnja oruja. Proizvodnja puaka se poinje izvoditi u Drvnoj
J. IMI, A. PERULIJA, S. TIMAC, S. BUDINSKI, S. IVANI, J. TOMI, n. dj., 74.-75.
Imenovani krizni tabovi, BL, br. 33, 15. VIII. 1991., 2.
35
Imenovani krizni tabovi, BL, br. 33, 15. VIII. 1991., 2. Predsjednik Kriznog taba Opine
Bjelovar i predsjednik Izvrnog vijea SO Bjelovar Jure imi, Stjepan Budinski, zapovjednik Kriznog taba i zapovjednik Teritorijalne obrane (TO) Bjelovar, Antun Perulija, sekretar
Sekretarijata narodne obrane Skuptine opine Bjelovar, Stanko Pavli, predsjednik Skuptine
opine Bjelovar, uro adek, Viktor Tuek, Vlado Ivankovi, Ivan Cikoja, Stipan Gojevi,
Tomislav Prka i Ivan Ljubojevi.
36
Zadovoljstvo napravljenim, BL, br. 33, 15. VIII. 1991., 2.
37
Znaajan oslonac obrane, BL, br. 33, 15. VIII. 1991., 3.
33
34
16
industriji esma, minobacai u Tvornici traktora Tomo Vinkovi i zanatskoj radnji Vidak. Poduzee Tehnika poinje graditi improvizirana oklopna vozila, dok se Ljevaonica orijentirala na proizvodnju puaka.38
Dogaaji koji su prethodili osvajanju vojnih objekata JNA u Bjelovaru, stvaranje Kriznog taba Skuptine opine Bjelovar, ustrojavanje odreda Narodne
zatite, stvaranje specijalnih snaga MUP-a grubo su govorili o ratnoj realnosti
koja je pogodila bjelovarski kraj. Tijela lokalne vlasti djelovala su preventivno
i pootrila mjere sigurnosti. Jo poetkom kolovoza je Sekretarijat za narodnu obranu opine Bjelovar donio odluku o zatiti ljudi, spaavanju materijalnih sredstava i ukljuivanju graana u sustav obrane RH dok je jedna toka
govorila o izradi i postavljanju zapreka za vojna borbena sredstva (u suradnji
sa sindikatima i poduzeima).39
Otvoreni sukob izmeu JNA i hrvatskih snaga dogodio se 16. kolovoza u
zapadnoj Slavoniji u Okuanima. Iz vojarne u Bjelovaru poslana je u Okuane
borbena skupina 265. mehanizirane brigade koja se sukobila s hrvatskim snagama.40 Prvi ozbiljniji incident na bjelovarskom podruju izbio je ujutro 1.
rujna 1991. u mjestu Kupinovcu kraj Bjelovara gdje je na nadzornoj toki
Narodne zatite razoruano 14 vojnika i oficira JNA koji su bili na putu iz
Koprivnice u Bjelovar. U razgovoru s predsjednikom Kriznog taba Bjelovar
zapovjednik bjelovarskoga garnizona JNA pukovnik Rajko Kovaevi traio
je da se oduzeto naoruanje odmah vrati do 14 sati, a spor je rijeen tako da
je pukovniku Kovaeviu reeno da je oruje poslano u MUP Zagreb. Drugi
incident dogodio se kada su dva mladia iz sela Hrgovljani nagovarali jednog vojnika JNA da pobjegne, a ovaj ih je uhitio i odveo u vojarnu. Na pritisak Kriznog taba Bjelovar mladii su ubrzo puteni. Dogaaj koji je znatno radikalizirao situaciju u gradu bio je nestanak 18 hrvatskih dragovoljaca
iz Bjelovara 9. rujna 1991. u blizini sela Kusonja kraj Pakraca. Rodbina nestalih zahtijevala je od Kriznog taba konkretne poteze prema pripadnicima JNA
u gradu, tako i istragu o sudbini nestalih. Na pritisak Kriznog taba JNA je
poslala svog predstavnika da razgovara s rodbinom nestalih, no sve je zavrilo
izjavama da JNA nema nikakva spoznaja ni vijesti o nestalim ljudima.41
Na drugim dijelovima Hrvatske djelovanje JNA protiv Republike Hrvatske
bilo je jo transparentnije. Njezino postupanje prisililo je predsjednika
Republike Hrvatske da 12. rujna 1991. godine donese odluku o blokiranju svih
J. IMI, A. PERULIJA, S. TIMAC, S. BUDINSKI, S. IVANI, J. TOMI, n. dj., 85.
Dravni arhiv u Bjelovaru (dalje DAB), Krizni tab opine Bjelovar (1991.-1992.), 403,
Sekretarijat za narodnu obranu opine Bjelovar, Klasa 8/91-02/03, Ur. Broj 2103-10-01-91-2,
Odluka od 1. VIII. 1991.
40
D. MARIJAN, Smrt oklopne brigade, 160.-161.
41
J. IMI, A. PERULIJA, S. TIMAC, S. BUDINSKI, S. IVANI, J. TOMI, n. dj. 90.-93.
Sudbina osamnaestorice nestalih vojnika saznala se tek u prosincu 1991. Oni su u selu Kusonju
upali u zasjedu te zatim uhvaeni i masakrirani. Otkrivena tijela su prevezena u Bjelovar i pokopana 5. veljae 1992. na bjelovarskom groblju Borik. Prema obavjetajnim podacima JNA, tih
dana u Bjelovaru su poruene 32 kue iju su vlasnici Srbi, kao osveta za 18 poginulih pripadnika Hrvatske vojske koji su tih dana pokopani. N. BARI, n. dj., 137.
38
39
17
vojarni JNA u Hrvatskoj i obustavi opskrbljivanja tih vojarni strujom, hranom i vodom. Tim povodom donesena je odluka Sekretarijata za drutvene
djelatnosti opine Bjelovar da se nastava u svim gradskim kolama prekida
do daljnjega.42 S obzirom na to da su vojnici u opkoljenim vojarnama bili pod
medijskom blokadom Ministarstvo informiranja je naredilo da se oko vojarni postave razglasi kako bi vijesti o predaji vojarni i ljudstva u ostalim dijelovima Hrvatske olakalo odluku o predaji garnizona u Bjelovaru.43 Tih dana oglasilo se svojim dopisom Opinsko drutvo hrvatskih ratnih veterana u kojem
se trai da oficiri JNA asno i bez otpora predaju vojarnu hrvatskim oruanim snagama u Bjelovaru.44 Krizni tab Bjelovar stalno je nastojao izvriti podvajanja i pomutnju u redovima JNA u Bjelovaru nudei njihovim pripadnicima iste takve inove i u Hrvatskoj vojsci. Predsjednik Skuptine opine grada Bjelovara Stanislav Pavli govorio je o dvije grupe u JNA, prvi su
oni koji podravaju velikosrpsku ideju () a znatno vei dio spada u drugu
grupu, koji je ostao u okupatorskoj vojsci, jer im ona nudi osobnu sigurnost i
egzistenciju za njihove obitelji () sada im je pruena mogunost na nastave
svoj vojniki poziv u HV.45 Najvea opasnost za sigurnost grada prijetila je iz
vojarne JNA Boidar Adija smjetene u Bjelovaru. Uz vojarnu, potencijalni izvor prijetnje bio je Dom JNA u sreditu grada, vojno skladite Barutana
u umi Bedenik nedaleko od Bjelovara, vojni objekti u Zvijercima i objekti na
prostoru Logora, takoer blizu sredita grada.
Vojni objekti u gradu bili su jedina realna prijetnja, no postojala je mogunost da dobiju pomo Banjalukog korpusa JNA iz zapadne Slavonije, to je
ubrzalo hrvatske pripreme za napad. Ne treba izgubiti iz vida da je i oruje
pohranjeno u vojnim objektima, posebno oklopna vozila, bilo prijeko potrebno jedinicama ZNG-a i na drugim podrujima Hrvatske. U razdoblju od 21.
do 29. rujna Zapovjednitvo obrane Bjelovara poelo je pripreme za obraun.
Objekti JNA bili su pod potpunom blokadom, zapreke su postavljene na svim
izlazima iz objekata, formirane su topnike jedinice i uspostavljen je sustav
protuzrane obrane, te su napravljeni svi operativni planovi razoruanja jedinica JNA u Bjelovaru. Dana 27. rujna dola je zapovijed iz Glavnog stoera
Hrvatske vojske u kojoj je stajao da se situacija u Bjelovaru i garnizonu JNA
treba razrijeiti u vremenu od 28. do 30. rujna. Prema planu Bilogora, Krizni
tab Bjelovar trebao je koordinirati sve akcije hrvatskih snaga iz Bjelovara,
nekih pridodanih jedinica iz Varadina, a za zapovjednika operacije izabran
je pukovnik elimir karec, lan Glavnog stoera Hrvatske vojske.46 Prema
naredbi naelnika Glavnog stoera generala Antuna Tusa, nareena je tajna
Prekinuta nastava, BL, br. 38, 19. IX. 1991., 1.
DAB, Krizni tab Bjelovar (1991.-1992.), 403., Svim kriznim tabovima Republike Hrvatske,
Ministarstvo informiranja od 15. IX. 1991.
44
Snaga nepobjedive Hrvatske, BL, br. 38, 19. IX. 1991., 1.
45
Nudimo dentlmenski sporazum, BL, br. 37, 12. IX. 1991., 3.
46
DAB, Krizni tab Bjelovar (1991.-1992.), 403., Glavni stoer Hrvatske vojske Zagreb, zapovjed o realizaciji plana Bilogora, Klasa: 8/91-01-56., Ur. broj: 5120-01-91-1., od 27. 9. 1991.; D.
NAJMAN, M. DUJI, I. POSILOVI, n. dj., 26.
42
43
18
19
20
21
sku bolnicu ukupno primljeno 100 ranjenika, od kojih su 30 bili vojnici JNA.60
Poginulo je i pet civila od granatiranja okolice i grada. Sam grad doivio je
znatna razaranja i oteenja objekata. Tako je u Bjelovaru i susjednom selu
Hrgovljanima bilo uniteno ili oteeno: 437 stambenih zgrada, 513 stanova,
te 169 gospodarskih zgrada. Od javnih institucija, poduzea i sl., bilo je oteeno oko 25 zgrada. Najvie je stradala Policijska uprava Bjelovar, Hrvatske
pote i telekomunikacija te silos Prerade.61 Osvajanjem svih vojnih objekata
JNA u gradu uvelike je stabilizirana sigurnosna situacija. U slamanju vojnog
otpora iz vojarne najbolje je posluila baterija topova T-12 s poloaja u selu
Hrgovljanima, jer je u neposrednoj borbi izravnim pogocima onesposobljen
vei broj oklopnih borbenih vozila.62
Vojni plijen bio je impozantan: u vojarni Boidar Adija preuzeto je 75
tenkova T-55, tri laka tenka PT 76, devet haubica 122 mm, etiri viecjevna
bacaa raketa Plamen, 77 borbenih vozila pjeatva M-80, a iz vojnog skladita na Logoru cjelokupno naoruanje TO opina bjelovarske regije koje je
bilo oduzeto, naoruanje i oprema 1. partizanske brigade 28. partizanske divizije (izmeu ostalog oko 1.300 automatskih puaka, pukomitraljeza i mitraljeza), te oko 100 kamiona raznih namjena i dr.63 Veina zarobljenih oficira, mlaih oficira i vojnika JNA u vojarni je ubrzo razmijenjena za zarobljene pripadnike Hrvatske vojske. Razmjena je izvrena 14. studenog 1991. na mostu izmeu Slavonskog i Bosanskog amca (granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine),
po naelu svi za sve, pod posredovanjem Meunarodne organizacije Crveni
kri. 64
Zakljuak
Pogoranje politike situacije u Hrvatskoj nakon viestranakih izbora raspirivanjem srpske pobune i spreavanjem snagama JNA da postrojbe MUP-a
Hrvatske uvedu ustavni poredak Republike Hrvatske na pobunjenim podrujima odrazili su se i na podruje bjelovarske opine. Situacija u gradu je zbog
mnogih vojnih objekata i povremenog provociranja snaga JNA postajala sve
napetija. Postajalo je sve jasnije da JNA podrava srpske pobunjenike svojom strategijom tampon zona, a kasnije i otvoreno s njima napada postrojbe hrvatske vojske. Zbog toga su opinske vlasti ve poetkom kolovoza poele ustrojavati svoje obrambene snage. Tako je poelo ustrojavanje budue 105.
brigade, Diverzantskog voda, protudiverzantske ete i odreda Narodne zati60
Mladen MEDAR, Posljedice napada na Bjelovar 29.rujna 1991. godine, Bjelovarski
zbornik, Bjelovar, 3.-4., 1994., 157. Vidjeti i: Goran JAKOVLJEVI, Mladen MEDAR, Iz
izvjetaja Komisije za zatitu spomenika kulture opine Bjelovar, Muzejski vjesnik, Kutina, god.
XV, br. 15., 1992., 11.-12.
61
Isto.
62
D. NAJMAN, M. DUJI, I. POSILOVI , n. dj., 107.
63
ISTI, 108.
64
Svi za sve, BL, br. 46, 14. XI. 1991., 1.
22
te. Poetkom kolovoza ustrojen je Krizni tab opine Bjelovar koji je preuzeo
koordinaciju svih obrambenih napora na podruju opine. Nakon niza pregovora i odbijanja mirne predaje, postrojbe ZNG-a i policije sukobile su se
sa snagama JNA u Bjelovaru u estokom okraju. Osvajanjem glavne vojarne JNA Boidar Adija i dizanjem u zrak vojnog skladita Barutana, pri
kojemu pogiba najvie hrvatskih vojnika, postrojbe JNA su potpuno poraene.
Unato tome to se u jednom trenutku pojavila politika potreba za zaustavljanjem napada na vojarnu, osvajanje vojarni u Bjelovaru je odlukom Kriznog
taba Bjelovar ipak nastavljeno. Napad je bio u tijeku i pred uspjehom jer su
svi objekti JNA, osim vojnoga garnizona, pali u hrvatske ruke, a postojala je
preutna potpora i u Glavnom stoeru Hrvatske vojske da se napad nastavi.
Uz poboljanje sigurnosne situacije na podruju grada, hrvatske postrojbe
su zaplijenile znatno naoruanje, posebno oklopnitvo, to je posluilo i drugim hrvatskim postrojbama u raznim dijelovima zemlje. Eliminacijom snaga
JNA u gradu Bjelovaru postrojbe ZNG-a ukljuile su se u obranu zapadne
Slavonije.
Dodatak
Popis poginulih hrvatskih vojnika i civila u gradu Bjelovaru 29. rujna 1991.
godine.65
Redni broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
CVRTILA, Ivan
KUKAL, Eduard
LEGEVI, Stevo
MAKAR, Vladimir
PAUNOVI, Sinia
PERVAN, Draen
PETRI, Nikola
IMI, Mario
TROGRLI, Ivan
TUKERI, Marko
VUKOVI, Milan
AJA, Tihomir
DANJEK, Amalija, civil
PAVLEKA, Rua, civil
KLIANI, Katica, civil
KOZI, Petar, civil
ARI, Tomislav, civil
65
23
SUMMARY
24