Reforma i konverzija obrane u Albaniji, Makedoniji i Hrvatskoj

Tobias Pietz i Marc Remillard

Prijevod ove studije na hrvatski jezik bilo je mogue napraviti uz velikodunu pomo Norveke Vlade.

1. Uvod ........................................................................................................................... 10 2. Albanija...................................................................................................................... 15 REFORMA OBRANE ...................................................................................................................................15 KONVERZIJA OBRANE ..............................................................................................................................28 ZAKLJUAK ...........................................................................................................................................40 3. Makedonija ................................................................................................................43 REFORMA OBRANE .................................................................................................................................. 43 KONVERZIJA OBRANE .............................................................................................................................. 58 ZAKLJUAK ........................................................................................................................................... 67 4. Hrvatska .................................................................................................................... 70 REFORMA OBRANE .................................................................................................................................. 70 KONVERZIJA OBRANE .............................................................................................................................. 77 ZAKLJUAK ........................................................................................................................................... 95

Urednik: Elvan Isikozlu

-2-

POPIS KRATICA I SKRAENICA

AAA AAF ANP ARM BA&H CAF CARDS COSS DP DPA DUI EAPC EPD ESDP EU ICTY IOM JNA JNSC LEPEZA LTDP MAP MAPE MOPO MPRI NACC NAMRA NCO NDC NLA PARP PCC Albanian Atlantic Association Albanian Armed Forces Annual National Program Armed Forced of Macedonia Booz, Allen and Hamilton Croatian Armed Forces Community Assistance for RDS Council for Oversight of the Security Services Democratic Party of Albania Democratic Party of the Albanians Democratic Union for Integration Euro-Atlantic Partnership Council Economy and Privatization Directorate European Security and Defense Policy European Union International Crime Tribunal for the Former Yugoslavia International Organization for Migration Army of the Federal Republic of Yugoslavia Joint National Security Committee Macedonian Resettlement Project Long Term Development Plan Membership Action Plan Multinational Advisory Police Force Ministry of Public Order Military Professional Resources Inc. North Atlantic Cooperation Council National Association of the Military in Reserve Non-Commissioned Officer National Demilitarization Center National Liberation Army Planning and Review Process Prague Capabilities Commitment

-3-

PDP PG PMC RASDP SAA SAIC SAP SDR SDSM SP SP SPECTRA TDF TRADOC UNEP WEU

Party for Democratic Prosperity Partnership Goals Private Military Company Reintegration Assistance for Separated Defense Pers. Stabilization and Association Agreements Science Applications International Corporation Stabilization and Association Process Strategic Defense Review Social Democratic Union of Macedonia Socialist Party of Albania Stability Pact for South- Eastern Europe Separated Personnel Care and Transition Program Territorial Defense Forces Training and Doctrine Command United Nations Environment Program Western European Union

Centar za demokratsku kontrolu oru`anih snaga - @eneva (DSAF) utemeljen listopada 2000 sukladno inicijativi {vicarske vlade. Centar ohrabrava i podr`ava dr`ave i nevladine organizacije u njihovim naporima u poja~anju demokratske i civilne kontrole oru`anih i sugurnosnih snaga i promovira me|unarodnu suradnju na ovom polju, u prvom rijedu ciljaju}i na euro-atlantske regije. Kako bi ostvario ciljeve, Centar: prikuplja informacije, poduzima istra`ivanje i anga`ira u mre`nim aktivnostima u cilju identificiranja problema, uspostavljanja nau~enih lekcija i predlaganja najbolje prakse na polju demokratske kontrole oru`anih snaga i civilno-vojnih odnosa; osigurava ekspertizu i potporu svim zainteresiranim stranama, posebice vladama, parlamentima, vojnim vlastima, me|unarodnim organizacijama, nevladinim organizacijama, akademskim krugovima.

Centar za demokratsku kontrolu oru`anih snaga (DCAF) -Geneva P.O. Box 1360 CH-1211 Geneva 1, Switzerland Tel. + 41 (0) 22 741 77 00 Faks: + 41 (0) 22 741 77 05 E-mail info@dcaf.ch URI: http://www.dcaf.ch

-4-

ZAHVALA
Autor se posebno eli zahvaliti svojim kolegama u BICC za njihovu potporu, posebice Andreasu Heinemanu Gruderu za njegov kontinuirani i znaajan doprinos studiji; Elvani Isikozlu za njeno jezino ureivanje i korektorske poslove; Michaelu Brzoski za korisne komentare te Svenju Bendsu i Kaska Morahtu za tehniku pripremu i objavljivanje studije; naoj partnerskoj organizaciji za ovu studiju, Centru za demokratsku kontrolu oruanih snaga (DCAF) te posebno dragom prijatelju Marcu Remillardu za njegove komentare i sveukupnu suradnju; gospodinu Frederiqueu Jaqueminu iz Ekonomskog direktorata NATO koji mi je dao potporu i omoguio susrete s NATO osobljem koje je angairano reformama obrambenih sustava u navedenim dravama. Posebno priznanje odlazi i ekspertnom timu NATO-a za konverziju sustava obrane za pomo prilikom posjete Republici Hrvatskoj u proljee 2005. Mnogi su me ljudi podravali u zemljama na koje se ova studija odnosi, a posebno

zahvaljujem sljedeim osobama: u Republici Hrvatskoj gospodinu Zvonku Popoviu i timu njegove SPECTRE, u Republici Albaniji gospodinu Arbenu Gjati, koji je bio neophodan za verifikaciju podataka i za detaljna objanjenja mnogih pitanja obrane i sugurnosti u njegovoj zemlji, te gospodinu Danetu Taleskom, koji je bio je neprocenjivi i pouzdani izvor u vezi aktualnih politikih i vojnih pitanja u Republici Makedoniji. Naravno, kao autor jedino sam i iskljuivo ja odgovoran za stavove i gledita izreena u istoj.

-5-

SAETAK
Republika Albanija, Republika Makedonija i Republika Hrvatska nalaze se u fazi rekonstrukcije obrambenih sustava koju je veina europskih zemalja uinila puno prije. U promatranoj regiji uspostavljen je zadovoljavajui stupanj stabilnosti nakon krvavih ratova i stalnih nemira devedesetih. Ovaj saetak bavi se vojnom reformom i procesom konverzije obrane u navedenim dravam. Izmeu ostalog on obuhvaa usvajanje i provedbu strategijsko doktrinarnih dokumenata te modernizaciju i smanjenje oruanih snaga, ukljuujui mjere zapoljavanja i drutvene reintegracije prekobrojnog osoblja kao i aranmane u svezi s prodajom i prenamjenom vojnih objekata, prije svega vojarni i vjebalita. Konani cilj obrambenih reformi u Albaniji, Makedoniji i Hrvatskoj u najveoj mjeri sadri elju za stvaranjem malih, suvremenih, uinkovitih, uporabljivih i visoko profesionalnih vojski, spremnih na nove izazove. Usvajanjem temeljnih strategijskih dokumenata, pravnog okvira te smanjenjem osoblja (procesa koji se nalazi u poodmakloj fazi) temeljni zahtjevi postavljeni pred navedene drave u potpunosti su ispunjeni. Ova analiza navodi na zakljuak da su u osnovi cjelokupni postupak reforme u pravilu vodili i podupirali inozemni akteri (NATO, inozemne privatne vojne kompanije, SAD i EU). NATO je svojim zahtjevima odigrao osobitu znaajnu ulogu jer je organizacija pred navedene zemlje postavila pitanje reformi i transformacije obrambenog sustava kao jedno od kljunih u njihovu nastojanju da postanu punopravne lanice. Sve tri zemlje smatraju ove reforme testom njihove spremnosti i volje. Usvajanje i implementacija standarda NATO-a treba biti znaajan korak ka potencijalnom lanstvu navedenih drava u Europskoj uniji. Teorijski, provedena reforma sustava obrane takoer bi trebala doprinjeti prilagoavanju nacionalnih institucija NATO standardima u podruju civilno-vojnih odnosa i suradnje. Vidljivo je da uloga nacionalnih institucija u provedbi reformi ostaje podijeljena jer su odnosi izmeu kljunih sigurnosnih igraa (parlament, premijer, predsjednik, ministar obrane, naelnici glavnih stoera) esto nesreeni i pokazuju da postoje velike razlike izmeu legislative i svakodnevne prakse odnosno stvarnog ivota.

-6-

Stoji injenica da je vrlo malo nevladinih organizacija ukljueno u razmatranje raznih pitanja sigurnosti i obrane unato tome to iste najvie mogu pridonijeti onome to NATO trai: integraciji uz veinsku potporu graanstva, to u nekim dravama nije ba izraeno. Pored navedenoga i naslijee komunizma umnogome nastavlja kulturu tajnovitosti obrambeno sigurnosnih sustava to svakako utjee na ukupne civilno vojne odnose u Albaniji, Makedoniji i Hrvatskoj. Isto tako je vidljivo da je proces reforme obrane u zemljama zapadnog Balkana bitno sloeniji nego drugdje. Ne samo zbog injenice da on osim uspostave demokratskog i civilnog nadzora zahtjeva i transformaciju oruanih snaga usmjerenu novim zadaama te ulozi koje oruane snage u novom globalnom, regionalnom i lokalnom okruju. Javno mnijenje u Albaniji, Makedoniji i Hrvatskoj jo uvijek reformu obrane povezuje sa zatvaranjem vojnih lokacija, gubitkom radnih mjesta i smanjenjem ivotnog standarda biveg vojnog osoblja. Moramo napomenuti da su zemlje zapadnog Balkana dostigle razliite stupnjeve uspjeha u svezi s restruktuiranjem njihovih oruanih snaga, reintegracijom prekobrojnog vojnog osoblja i konverzijom vojnih objekata u civilne svrhe. Reintegracija eks vojnog osoblja u civilni ivot sve vie ostaje sekundarni problem jer nije integralni dio reforme obrane. ini se da ovo pitanje nije prioritet NATO-a ili ostalih ukljuenih u reformu; umjesto da se s njim ozbiljno pozabave ostavljaju ga u rjeavanje slabim nacionalnim institucijama koje djeluju uz ogromna financijska ogranienja i s ogranienim integracijskim mogunostima nacionalnih gospodarstava i trita rada. Izuzetak je snano financijsko i strukturalno ukljuenje Meunarodne organizacije za migracije (IOM) u procesima koji se odvijaju u Hrvatskoj. Glede konkretnih programa koje se trenutno provode u svezi s reintegracijom prekobrojnog osoblja, jedino hrvatski program SPECTRA autor smatra uspjenim, dok su svi ostali programi ili nepotpuni ili tek ulaze u fazu implementacije, s veoma blijedim rezultatima. Nedostatak raspoloivih sredstava i strune i kvalitetne ekspertize za pripremu i implementaciju programa reintegracije odloio je poetak LEPEZA programa u Makedoniji. Istodobno, nesposobnost Ministarstva obrane u Albaniji da ponudi realan i provodljiv program reintegracije usmjerio je fokus napora na poboljanje mirovinskih beneficija i beriva biveg vojnog osoblja usprkos

-7-

spoznaji da su financijske mogunosti u svezi s implementiranjem mirovinskog zakona za umirovljene asnike minimalne. Konverzija vojnih objekata ostaje nejasna u sve tri zemlje. Dravni dunosnici u svojim istupima najee istiu rokove u kojima se objekti predaju (kako je to brzo uinjeno!) ali iskljuuju benefite koje jedinice lokalne uprave i samouprave primitkom tih objekata dobivaju. Isto tako esto se pogreno tumai kako modernizacija postojeih vojnih objekata, i dalje u vojne svrhe, ima veze s reformom. U pravilu su nacionalna ministarstva obrane institucije koje su odgovorne za implementiranje i nadzor konverzije vojne imovine. U pravilu se prodaja ili davanje u zakup koriste kao glavni model konverzije s ciljem stvaranja sredstava. Takav pristup djelomino objanjava nedostatak transparentnosti u procesu te daje odgovor na pitanje zato se ministarstva obrane ne mogu smatrati nepristranim brokerima. Interes u takovim transakcijama esto ne moe i ne ostaje po strani, to je suprotno deklariranim naelima. Kako bi se konverzija u sve tri zemlje poboljala ova studija predlae da se: povea transparentnost u svim planiranim ili trenutno poduzetim aktivnostima konverzije, a posebice u okviru procesa prijenosa ili prodaje vojnih baza, objekata i sredstava. Model neovisne agencije za konverziju jamio bi vie transparentnosti i racionalnih birokratskih procedura; izbjegne dupliciranje struktura i napora te da se koristi sinergija programa SPECTRA; smanje velika profitna oekivanja od transfera ili prodaje jer realizacija istog nije vjerojatna u trenutnoj ekonomskoj situaciji koja vlada navedenim zemljama. No, s druge strane postavljena ekoloka pitanja mogu utjecati na planiranu prodaju jer je jedina mogua opcija privlaenja novih sredstava u vrijeme niskog donatorskog interesa za vojnu reformu injenica poveanog interesa za ekologiju: iako ovo ne predstavlja financijsku dobit moe predstavljati benefit za zajednicu; kao to je sluaj

ukljuivanja i pomoi Meunarodne organizacije za migracije u pripremi i provedbi

-8-

povea i institucionalizira razmjena iskustava u regiji u svezi s reformom obrane i konkretnim projektima konverzije. Strukture, kao to je novi odjel za transformaciju u sastavu RACVIAC-a, mogu osigurati znaajnu potporu ovome cilju;

osigurati pravilno tumaenje poruke da socijalni benefiti ne rezultiraju pozicijom u vojnoj hijerarjiji nego da svaki vojnik ima svoj graanski identitet i osobnu drutvenu odgovornost;

-9-

1. UVOD
Reforma i konverzija obrane te restruktuiranje oruanih snaga su zajednika pitanja zemalja takozvanog Zapadnog Balkana. Meunarodne organizacije, kao to su Pakt za stabilnost Jugoistone Europe (SP) i NATO, nevladine organizacije te privatne kompanije pokuavaju odgovoriti na sve zahtjeve nacionalnih vlada koje trae financijsku potporu i ekspertizu u provedbi i implikacijama te posljedicama vojnih reformi i konverzije obrane.1 Slino ostalim regijama post-socijalistike tranzicije i transformacije, drave Zapadnog Balkana ulaze u fazu koju je veina istono europskih zemalja ve apsolvirala, uz razliite stupnjeve uspjeha. U cijeloj regiji uspostavljen je zadovoljavajui stupanj stabilnosti nakon ratova i nemira devedesetih godina te nakon jednog perioda u kojemu su procesi reforme i zacrtano razoruanje bili dovedeni do zastoja. Euroatlantska integracija postaje vjerojatna budunost za veinu zemalja u regiji dok se stare percepcije prijetnji i ugroza polako mijenjaju. Sudei prema nedavno objavljenim radovima povezanih sa strategijom obrane i sigurnosti vojne reforme i rezultirajua konverzija dobijaju na znaaju u svim zemljama Zapadnog Balkana. Ova se studija bavi procesom vojne reforme i konverzije obrane uope. Izmeu obuhvaenih pitanja su i pitanja izrade, usvajanja i implementacija strategijsko doktrinarnih dokumenata te modernizacija i smanjenje oruanih snaga.2 Dio uspjenog ostvarenja ovih ciljeva svakako je i stvaranje odgovarajueg sustava planiranja obrane te odgovarajua prenamjena postojeih resursa; odgovarajui i uinkovit sustav prorauna; jasan, transparentan i uinkovit proces nabave; pravian sustav upravljanja ljudskim resursima; odgovarajui socijalni programi koji bi se bavili negativnim refleksijama reforme; strategija promjene javnog mnijenja te jedinstven i uinkovit sustav upravljanja i odluivanja. Krajnji cilj ovih reformi usmjeren je ka stvaranju malih, suvremenih, uinkovitih, uporabljivih i interoperabilnih profesionalnih oruanih snaga, suprotno dosadanjim snagama temeljenim na obveznom sluenju vojnog roka i zastarjelom nainu njihovog voenja i uporabe. Jo konkretnije, ova studija analizira razvoj, dostignua i nedostatke reforme obrane i konverzije obrane u Albaniji, Makedoniji i Hrvatskoj. Studija pokuava identificirati glavne

- 10 -

faktore koji imaju utjecaja na vojnu reformu i konverziju obrane. travnju 2005. te u NATO HQ u prosincu iste godine.

To je zasnovano na

informacijama koje su prikupljene tijekom terenskih putovanja u sve tri zemlje u oujku i

Albanija, Hrvatska i Makedonija su bile odabrane u cilju kompletiranja serije studija koje su zajedniki objavljene od strane Centra za demokratski nadzor oruanih snaga (DCAF) u enevi te Meunarodnog centra za konverzije u Bonu (BICC), koje su ukljuivale gotovo sve zemlje Zapadnog Balkana, kao politiko geografskog pojma.3 Tekst ove studije sadri tri poglavlja o promatranim zemljama i jedan opi zakljuak sa preporukama. Svako poglavlje o zemlji poinje opim opisom vojne reforme zemlje, statusom njezine euroatlantske perspektive te stupnjem napredovanja u uspostavljanju funkcionalnih civilno vojnih odnosa. Glavna podpoglavlja su analiza politika, planova i aktivnosti na polju vojne reforme i dva najznaajnija polja konverzije obrane: doknadna izobrazba i izmjetanja te raseljavanja otputenog vojnog osoblja uz konverziju ili prenamjenu vojnih baza. Kriteriji odabrani za mjerenje dostignua i nedostataka pokuavaju odgovoriti na sljedea pitanja: koliko je realan proces planiranja reforme (realnost)?; kakova je uinkovitost institucionalnog okvira reforme (uinkovitost)?; koliko su dovoljni dostupni financijski i ljudski resursi (dovoljnost resursa)?; kakova je uloga vanjske potpore reformama (vanjska potpora)? Primjenjujui ove indikatore autor je imao namjeru osigurati povratnu informaciju o dostignuima i nedostacima vojnih reformi i konverzija obrane u navedenim zemljama te dati preporuke u svezi s procesom upravljanja vojnom reformom. Nakon pobrojanoga ovaj feedback bi se onda mogao koristiti u formuliranju nauenih lekcija koje bi sluile u poboljanju svih ovih procesa u promatranim zemljama. Razmatrajui razliite elemente reforme obrane prezentirana su i etiri razliita aspekta: kao prvo strategijsko planiranje, tj. oni dokumenti neophodni za razvoj konceptualne orijentacije cjelokupne reforme obrane; kao drugo sam proces implementacije; kao tree specifinosti i karakteristike oruanih snaga koje se trebaju postii reformom; i, kao etvrto, osnovni principi provedbe procesa. Nacionalni i meunarodni akteri smatraju konverziju obrane sastavnim dijelom procesa sveobuhvatne reforme sektora obrane i sigurnosti u regiji Zapadnog Balkana.4 Konverzija je kao

- 11 -

proces opisana kao transformacija i ponovna uporaba razliitih vrsti vojnih sredstava u civilne ciljeve.5 Zbog toga su aktivnosti kao to su doknadna izobrazba i otputanje prekobrojnog vojnog osoblja uz prenamjenu, ienje, dekontaminaciju i ostale radnje vezane za bive vojne objekte zapravo dijelovi konverzije. Ipak, u pogledu konverzije obrane u zemljama Zapadnog Balkana u njih ukljueni nacionalni i meunarodni nositelji koriste razliite definicije pristupa konceptu i pojmu konverzije, esto koristei blago iskrivljene definicije po kojima sam koncept konverzije obrane ostaje nejasan. Meutim, taj se proces prvenstveno shvaa kao proces smanjenja, raseljenja i civilne reintegracije vojnog osoblja uz pripadajuu prenamjenu vojnih baza i imovine te prenamjenu vojne industrije. Dravni dunosnici esto navode rokove za transfer ili prodaju vojne imovine i opreme ali ne govore koji su to benefiti koje lokalna zajednica, regije i pojedinci ostvaruju primitkom odnosno transferom i prodajom te imovine. Modernizacija vojnih baza za nove operativne zadae proizale iz doneenih strategijskih dokumenata takoer se smatra konverzijom, odnosno njezinim bitnim dijelom. Ministarstva obrane u promatranim zemljama pokazuju slina oekivanja i vizije konverzije kao kod ostalih balkanskih zemalja (npr. Srbije i Crne Gore).6 Oekuje se da e konverzija u ovim zemljama osigurati sredstva za modernizaciju vojnih baza ili, u optimistinijoj verziji, za cjelokupnu vojnu reformu. U svakom sluaju, iskustvo pokazuje da nije realno konverziju smatrati sredstvom stvaranja glavnih fondova za reformu obrane.7 Ostvarene utede kroz smanjenje su samo fiktivne, bez pravih financijskih pokazatelja te kao takve za drutvo esto nisu izravno mjerljive u pogledu iznosa nego su vie ope prirode: ist okoli, doknadna i poboljana infrastruktura za lokalne zajednice, vie stanova za javnu uporabu i slino. Osim toga, niti mirovna dividenda se nije materijalizirala kao to se oekivalo. Ukupna financijska dobit od samog procesa konverzije vjerojatno nee ispuniti optimistina oekivanja ministarstva obrana u promatranim zemljama. 8 Reforme sustava obrane u zemljama Zapadnog Balkana su primarno upravljane ukljuenou i zahtjevima NATO-a. NATO igra neophodnu ulogu u regiji i reforme su jedno od njegovih prioritetnih pitanja. Navedeno se provodi kroz razne programe i institucije kao to su

- 12 -

Euroatlantsko partnersko vijee (EAPC), Partnerstvo za mir (PfP), Akcijski planovi za lanstvo (MAP) te Proces planiranja i razmatranja (PARP). Ovi se programi smatraju kotaem koji treba sutinski promovirati identinu viziju reforme obrane u svim dravama Zapadnog Balkana, a ipak su prilagoeni svakoj od njih posebno.9 NATO je kroz svoje programe meu glavnim promotorima reforme sustava obrane u cjelokupnoj euroatlantskoj zoni.10 Reforma obrane u zemljama Zapadnog Balkana predstavlja veliki izazov za sve zemlje; ona je pokazatelj njihove spremnosti i volje da usvoje i implementiraju pravila i standarde NATO-a. Razumljivo je da zbog prepreka financijske i lingvistike prirode te zemlje nisu u mogunosti odmah krenuti u ravnopravnu suradnju s NATO-om i njegovim lanicama, no napredak je vidljiv i daje razloga za optimizam. Iako se reforma u pojedinim zemljama shvaa razliito, NATO trai od svih buduih lanica sljedee: 11 - restruktuiranje sustava obrane - razvoj obrambenih sposobnosti koje su neophodne za ispunjenje tradicionalnih i novih izazova u vezi s obranom i - djelovanje koje e poveati sposobnost zemlje operacijama. Sve drave ukljuene u Partnerstvo za mir kao primarni cilj imaju uspostavu interoperabilnosti s dravama lanica NATO-a. Konverzija obrane podupire ta njihova nastojanja jer je cilj iste modernizacija sustava obrane, donoenje novih vojnih strategija, stvaranje novih upravljakih i zapovjednih struktura i nabavka nove opreme.12 Interoperabilnost je i trenutno i u budunosti najvjerojatniji zahtjev NATO-a prema aspirantima na lanstvo. U svim dravama proces konverzije treba biti odreen i voen jasnim procedurama i postupcima. Kao i svaka druga reforma i konverzija mora biti propraena snanom politikom potporom i treba biti pozorno planirana i prilagodljiva tijekom same implementacije. Reforma obrane zahtjeva jasno razumijevanje sigurnosnog okolia, sposobnost predvianja prijetnji i izazova, izradu adekvatnih planova uporabe te sposobnost prezentacije postavljenih ciljeva u svrhu osiguranja vladine i parlamentarne potpore a samim tim i dostatnih sredstava za reformu. za sudjelovanja u NATO voenim

- 13 -

S obzirom na znaaj istih te potrebe koordiniranog meuagencijskog pristupa, proces reforme treba imati znaajke nacionalnog projekta, odnosno projekta od nacionalnog znaaja. Sam proces reforme obrane u zemljama Zapadnog Balkana je vrlo sloen. On ukljuuje uspostavu ili poboljanje civilnog i demokratskog nadzora nad oruanim snagama, modernizaciju oruanih snaga i ministarstava obrane, adaptaciju oruanih snaga u novom globalnom, regionalnom i lokalnom strategijskom okoliu, s glavnom idejom osposobljavanja oruane snage za nove izazove, ukljuujui i teroristike i sve druge moderne i asimetrine ugroze.13 No, navedeno predstavlja veliki teret ne samo sustavu nego i drutvu u cjelini.

- 14 -

2. ALBANIJA14
Reforma obrane Tijekom posljednje dekade Albanija nije imala meudravni konflikt ili otvorenu ugrozu svojih granica, ako izuzmemo unutanje nerede iz 1997., a koji su zahtjevali kratku vojnu intervenciju NATO-a (operacija Alba). Ti su neredi bili izazvani kolapsom piramidalnih ema ulaganja koje su poele tijekom ranih devedestih godina a na kojima su mnogi ljudi izgubili cjelokupne uteevine. To je bio povod nemira zapoetih u oujku 1997. koji su rezultirali pljakom i devastacijom 1300 vojnih skladita iz kojih je nestalo 550.000 komada oruja i oko 900 milijuna komada municije. Vlada je izgubila kontrolu nad veim dijelom drave te je cjelokupna situacija postala vie no nesigurna. Tijekom graanskog revolta i vojska je takoer bila dezintegrirana. Ipak, proces restruktuiranja obrane nije bio toliko pogoen opisanim dogaajima koliko estim promjenama obrambene politike, nedostatkom sustava upravljanja realnim resursima i tendencijom razvijanja planova za strukture snaga koje pokuavaju sauvati benificije postojeih oficirskih snaga.15 Osnovni strategijski dokumenti kao to su Strategija nacionalne sigurnosti i Smjernice obrambene politike usvojeni su tijekom veljae 2000., Vojna strategija u kolovozu 2002., dok takozvana Bijela knjiga jo eka odobrenje Parlamenta.16 Ovi dokumenti opisuju planove u svezi s implementacijom procesa reforme do 2010. godine na jedan realniji nain u usporedbi sa prethodnim planovima. Vojna strategija je utvrdila tri glavna cilja reforme obrane: razvoj profesionalnih oruanih snaga, smanjenje broja vojnih obveznika te poveanja obrabenog prorauna do 2010. za 0,1 BDP godinje.17 Nakon operacije Alba javlja se velika potpora promjenama i svemu to NATO donosi. Istovremeno albanska vlada izjavljuje da postojee oruane snage trebaju biti smanjene, profesionalizirane i modernizirane u cilju kompatibilnosti sa ostalim vojskama NATO saveza. Nakon navedenoga zapravo sve promjene u okviru albanskih oruanih snaga postaju rezultat elje za punopravnim lanstvom u NATO savezu. ak je i revidirani nacrt vojne strategije iz 2004. naslovljen kao Strategija NATO integracije, to je izazvalo odreene kritike u samoj Albaniji, smatrajui kako se previe ispunjavaju NATO zahtjevi, a premalo brine o samoj sigurnosti zemlje.18 Meutim, ba prema navedenoj strategiji kao glavna zadaa albanskih oruanih snaga i dalje ostaje osiguranje dovoljne razine borbene spremnosti koja bi omoguila obranu nacionalnog

- 15 -

teritorija, nadzor albanskog pomorskog, zranog i kopnenog teritorijalnog prostora, sudjelovanje u operacijama humanitarnog karaktera, sanaciju moguih katastrofa, borbu protiv terorizma te sudjelovanje u razliitim mirovnim operacijama.19 Albanske oruane snage (AOS) su u fazi transformacije jo od 1992. godine. Do 2000. AOS su imale 5 divizija odnosno 32 brigade bez ininjerijskih, logistikih ili civilnih struktura zatite. Kao glavni cilj reforme i preustroja AOS, to se planira zavriti do 2010., stvaranje je manje ali sposobnije vojske, to bi se trebalo osigurati iznalaenjem odgovarajuih financijskih sredstava.20 Tijekom 2000. godne albanski je parlament predloio Plan reforme u dvije faze: u prvoj bi trebalo izvriti pretvorbu AOS u manju, uinkovitu vojsku mobilnih snaga (2000.2004.) dok bi u drugoj te iste snage trebalo modernizirati (2005.-2009.). Po tome planu AOS moraju biti smanjenje sa 43000 na 31000 pripadnika.21 Tijekom 2002. Albanija je lansirala desetogodinju strategiju reforme obrane koju je sponzoriralo MO SAD iji je temeljni cilj podudaran s onim planom parlamenta: smanjenje i modernizacija AOS.22 Vojna strategija iz 2002. godine dala je mandat AOS od 18000 pripadnika23 od kojih su 70% profesionalni vojnici te 30% vojni obveznici. Vojni obveznici koji su zavrili svoj vojni rok ali su odabrali ostati u AOS trebali su stvoriti temelj budue profesionalne vojske. Planovi su predviali jainu od 14500 pripadnika sa aktivnom dunou u mirnodopskim uvjetima uz 2000 civila te jainu od 20000 u priuvi.24 Sredinom 2003. godine, a kao rezultat doknadne procjene sigurnosnih prijetnji i dostupnih sredstava, parlamanet donosi odluku o daljnjem smanjenju sa 31000 na 16500 pripadnika do 2010. godine. Revidirana strategija iz 2004. vie ne spominje veliinu priuve, nego kae da e aktivna komponenta AOS biti podrana odgovarajuom i razumnom priuvom.25 Ova je odluka bila bazirana ne samo na fiskalnoj realnosti i analizi moguih zadaa, nego u veoj mjeri i u duhu kriterija za punopravno NATO lanstvo. Jedan bivi visoko rangirani dunosnik Ministarstva obrane smatra da je trenutna brojana veliina osoblja AOS diskutabilna, procenjujui da ona treba biti oko 12000 do 13000 sa stanjem u oujku 2005.26 Mora se istaknuti injenica da su i NATO dunosnici prihvatili injenicu da su promjene AOS, odnosno planirano smanjenje na 16000 ljudi, uinjene gotovo pet godina prije roka

- 16 -

zadanog strategijskim dokumentima to je znatno povealo izglede za bri prijem od ostalih zemalja regije.27 Sukladno Vojnoj strategiji AOS su restruktuirane u 5 razliitih zapovjednitava i to Zapovjednitvo kopnenih snaga, Zapovjednitvo zrakoplovnih snaga, Zapovjednitvo mornarikih snaga, Zapovjednitvo za obuku i doktrinu te Zapovjednitvo za logistiku potporu. Okosnicu kopnenih snaga ine brigada za brze intervencije, ininjerijska brigada, komandoska pukovnija te bojna veze uz pet priuvnih pjeakih brigada koje su izravno podreene Zapovjednitvu kopnenih snaga. Zrakoplovne snage bazirane su uglavnom u Tirani i Farki, kao i u dvije priuvne baze (Kuova, Gjader). Sastoje se o jedne vienamjenske helikopterske eskadrile, eskadrile izvidnikih zrakoplova za nadzor prostora, jedne brigade protuzrakoplovne obrane te posebne kole za izobrazbu osoblja. Mornarike snage su podijeljena na dva vojnopomorska sektora (Dures i Vlora), a u svom sastavu imaju i logistiku bojnu za odravanje i popravak brodova, brodogradilite te ostale potporne elemente. Zapovjednitvo za obuku i doktrinu je svojim sastavnicama koncentrirano uglavnom na Tiranu i Vlori. Sastoji se od Akademije za obranu, vojnog uilita Skenderbeg, Doasnike akademije, jedne brigade za osnovnu obuku, logistike bojne te Centra za vojnoznanstvena istraivanja. Zapovjednitvo za logistiku potporu osigurava logistiku potporu oruanim snagama na cjelokupnom albanskom teritoriju. Sastoji se od brigade za nabavu, transportne brigade, centra za odravanje, centralnog skladita za prijem i otpravu robe, centralnog laboratorija oruanih snaga te zasebne kole logistikih specijalnosti. Pored pet pobrojanih zapovjednitava glavni stoer AOS nadreen je postrojbama i pristoernim cjelinama kao to su centar za zajednike operacije, pristoerna bojna veze, logistika bojna, bojna vojne policije, centar za obavjeivanje, sredite civilne zatite te centralna vojne i sveuiline bolnica. Sam glavni stoer je modificiran sukladno standardima NATO-a u devet sektora, koji se bave osobljem, obavjetajnim poslovima, obukom, logistikom,

- 17 -

planiranjem, komunikacijama, upravljanjem sredstvima, javnim zdravstvom i civilno-vojnim odnosima. Transformacija sustava vojne izobrazbe gotovo da je zavrena i s gledne toke NATO-a to je najbolje dostignue reforme albanske obrane.29 Vojna akademija Skenderbeg stekla je status akademije obrane i ostala glavna institucija za obuku asnika albanske kopnene vojske, zrakoplovnih snaga i mornarice. Reforma vojne izobrazbe, koja tee od 1992 g., fokusira se na poveanje broja doasnika koje posjeduje sveuilinu diplomu te su u tom cilju ostvarene znaajne promjene i postignua.30 kole za obuku specijalista iz razliitih vojnih grana pripremaju pjeatvo, tenkovske posade, veziste, topnike, pilote i ostale tijekom jednogodinjeg perioda, dok Centar za temeljnu obuku odogovara za temeljnu obuku vojnika. Pored domaeg sustava na stotine pripadnika AOS su obuavani u zapadnim zemljama i SAD, poevi od 1993., od kada SAD troe 1 milijun dolara svake godine za obuku pripadnika AOS. Svake godine pedeset pripadnika AOS sudjeluje u posebnom program obuke u inozemstvu. Meutim ne vraaju se svi u postrojbe nakon obuke nego trae naina da istupe i odu na neko bolje plaeno mjesto, uglavnom u zemlji gdje su kolovani, iako i za one koji se vraaju nije lako nai odgovarajuu poziciju.31 Izmeu onih koji su otputeni s posla 1997. njih oko 400 je bilo kolovano na zapadnim vojnm kolama.32 Kako stoji u prioritetima Programa modernizacije i opremanja AOS vidljivo je da je prioritet nabavka oprema za vojnike koji su angairana u inozemstvu,
33

zapovjedne i

nadzorne sustave a u tijeku je ulaganje u ekipiranje helikopterske eskadrile nabavkom helikoptera za pretragu i spaavanje (SAR) te transport snaga, ekipiranje Obalne strae brzim patrolnim amcima i SAR helikopterima te pojaavanje struktura odravanja i transportne potpore.34 Meutim, jedini sigurni izvori za modernizaciju opreme su donacije i razni zajmovi, kao to je nedavno primljena donacija od 6 brodova s talijanske strane.35 Pored toga, u kolovozu 2005. godine, Albaniji je odobren zajam od strane SAD u iznosu od 8 milijuna dolara za njezinu ulogu u meunarodnom odravanju mira i za doprinos globalnoj borbi protiv terorizma.36

- 18 -

Albansko Ministarstvo obrane sada je mnogo opreznije i kritinije u prihvaanju razliitih vrsti opreme kao donacija te je sklonije prihvatiti konkretnu pomo za specifine partnerske ciljeve. 37 Obrambeni je proraun za 2005. bio 12.963 milijuna leka (oko 129,63 milijuna dolara) ili 1,5% BDP. Ovo oznaava realni porast od 20% u usporedbi sa 2004., a u skladu je sa ukupnim rastom od 0,1% BDP godinje do 2010.38 (albanski BDP 2004. godine bio je 17,46 milijuna dolara39). Nakon 2010. vlada namjerava odrati ove obrambene sposobnosti u iznosu od oko 2 % BDP. Meutim, oekivanja da e smanjenje i modernizacija oruanih snaga poveati vojni proraun nisu dovoljno utemeljena. NATO je takoer skeptian da li e godinji rast obrambenog prorauna od 0,1% BDP biti ostvarljiv, obzirom na to da obrambena reforma nije prioritet Ministarstva financija.40

Euroatlantska integracija Albanija je bila meu prvim postsocijalistikim zemljama koja se prikljuila

Sjeveroatlantskom vijeu za suradnju (NACC) (u lipnju 1992.) i Partnerstvu za mir (PfP) (u veljai 1994.). PfP program zamiljen je i zasnovan na procesu planiranja i revizije obrane te je umnogome doprinjeo restruktuiranju albanskog vojnog establimenta i sposobnosti sukladno standardima i zahtjevima NATO-a. Travnja 2002. Albanija je prihvatila paket Partnerskih ciljeva, ija je implementacija planirana kao sastavni dio novog Plana restrukturiranja i ukupne implementacije promjena AOS u periodu 2002.-2010.. Akcijski plan za lanstvo u NATO-u (MAP) dizajniran kao potporni program fokusiran na ponovnu izgradnju oruanih snaga, ukljuujui pomo u: a) uspostavljanju koncepcijskog okvira oruanih snaga ; b) poetku strukturalne reorganizacije vojske i c) upravljanju specifinim problemima kao to su skladiranje municije i odlaganje topnikog naoruanja.

- 19 -

injenica da Albanija nije bila obuhvaena drugim valom proirenja NATO-a poveala je pritisak na vladu u cilju poboljanja obrambenog sektora kako bi se prikljuenje uinilo realnou. Summit NATO-a 2008. vjerojatno e se baviti i drugom rundom proirenja, pa bi tako 2006. u Rigi Albanija mogla dobiti novi, vjerojatno uvjetovani poziv za prikljuenje u punopravno lanstvo.42 Postoji nada i kod vojnog i politikog vrha da bi prikljuenje NATO-u moglo znaiti manje izdataka za vojsku a vie sigurnosti za zemlju,43 meutim, iskustvo istonoeuropskih zemalja pokazuje da jedna profesionalna vojska zahtijeva veu potronju nego li je to potronja poluprofesionalne vojske kakovu je Albanija imala. Albanska vojska smatra da NATO oekuje njezin doprinos interoperabilnosti, stabilnosti i suradnji, ukljuujui i doprinos mirovnim operacijama. Tirana smatra da sve vee sudjelovanje NATO kandidata za lanstvo predstavlja oslobaanje tereta kojeg su do sada nosile zapadne zemlje lanice.44 Radei s NATO-om Albanija je radila i suraivala s veinom pojedinih zemalja Saveza, ponajvie ukljuujui SAD, Italiju, Grku i Tursku. Takova je suradnja ukljuivala pomo u vojnoj opremi, obuku i nabavu rezervnih dijelova. Npr. amerika kompanija Science Applications Internationa Coorporation (SAIC) supervizor je reforme albanske obrane, a istu financira ameriko Ministarstvo obrane.46 Iako je poznato da je SAIC odgovoran za obuku menadmenta za Financijsku slubu Ministarstva obrane, nije bilo mogue dobiti vie informacija u vezi s aktivnostima ove kompanije u Albaniji. ak ni web stranice navedene agencije ne otkrivaju njezinu nazonost u Albaniji. 47 Stalna misija NATO-a u Albaniji, smjetena u okviru Ministarstva obrane, promatra albansku implementaciju bilateralnih ugovora i prua Vladi politike i tehnike savjete. Akcijski plan za lanstvo pomae Albaniji fokusirati svoje pripreme u cuilju ispunjenja relevatnih ciljeva i prioriteta.48 Godinji nacionalni program (ANP) ukjljuuje politika, ekonomska, obrambena, resursna, sigurnosna i pravna pitanja.49 Proces planiranja i revizije (PARP) bio je uveden u okviru PfP, a bio je zasnovan na dvogodinjem planskom ciklusu te osmiljen za podizanje interoperabilnosti i poveanje transparentnosti izmeu saveznika i partnera. 50 Glavni je cilj reforme obrambenih

- 20 -

institucija provesti sve potrebite reforme te uzeti u obzir OSCE-ov Kodeks ponaanja u svezi s politiko-vojnim aspektima sigurnosti.51 PAP-DIB ukljuuje nove mogue mjere ubrzanja i harmonizacije operativne suradnje izmeu sigurnosnih struktura zemalja lanica, ukljuujui i one koje su van odgovornosti Ministarstva obrane. Praktino sve promjene u okviru AOS su napravljene imajui u vidu NATO lanstvo. Ipak, kao rezultat povjerljivog karaktera mnogih dokumenata, nije mogue definirati aktualnu veliinu te utjecaj aktivnosti nametnutih od strane NATO-a (u cilju prikljuenja) na transformaciju albanskih oruanih snaga.52 Formalna podobnost kriterija NATO lanstva inicijalno je bila podcrtana 1995. godine u studiji o proirenju NATO-a.53 Navedeno ukljuuje uglavnom nevojne kriterije kao to su funkcioniranje demokratskog politikog sustava i trine ekonomije; tretman manjinske populacije sukladno smjernicama OSCE-a; rjeavanje svih otvorenih sporova sa susjedima i obveza budueg mirnog rjeavanja sporova te sposobnost i volju pruanja doprinosa alijansi i postizanju interoperativnosti sa ostalim snagama zemalja lanica. Meutim, ovi su kriteriji samo labavi zahtjevi a ne neophodno preduvjeti, iako mogu postati potencijalnom albanskom ponudom u svezi prikljuenja drugoj velikoj asocijaciji, EU. I pored toga to EU nije ukljuena u reformu albanskog sustava obrane, vladavina prava trenutno je ciljano podruje kome treba posvetiti najveu panju u cilju dobivanja statusa kandidata za punopravno lanstvo, kako u EU tako i NATO. Odnosi EU sa Albanijom dio su Procesa stabilizacije i pridruivanja EU. Sukladno istome, Albanija moe pregovarati o stabilizaciji i pridruivanju te dobivanju trgovinskih beneficija i povlatica samo pod uvjetom da ispuni specifine politike i ekonomske kriterije. Na taj nain EU koristi eventualni poziv Albaniji o prikljuenju Uniji kao podsticaj serijama reformi, kako bi politiki i ekonomski sustav zemlje kandidata, u ovom sluaju Albanije, dovela u sklad ili bar pribliila europskim standardima.54 Albanija je dostavila formalni zahtjev za punopravno lanstvo te se o tome pregovara jo od sijenja 2003. Izvjee o napretku Albanije od studenog 2005., a u kontekstu Procesa stabilizacije i pridruivanja, registrira napredak u mnogobrojnim sferama no stjee se dojam da su neophodni vei rezultati u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, poveanje

- 21 -

slobode medija, daljna izborna reforma i bri povraaj imovine. Dokument Europske komisije od studenog 2005. u vezi strategije budueg proirenja EU nalazi da je albanski reformski napredak zadovoljio preduvjete o poetku pregovora o stabilizaciji i pridruivanju. Potpisivanje sporazuma treba bi se dogoditi tijekom prve polovice 2006. godine. U mjesecu prosincu 2005. Europsko je Vijee usvojilo revidirano tzv. Europsko partnerstvo sa Albanijom, koje predvia kratkorone i srednjorone prioritete Albanije koji e sluiti kao popis zahtjeva prema kojima e se mjeriti napredak i pripremiti smjernice pomoi od strane EU. Ovi prioriteti odraavaju albansku fazu razvoja i dizjanirani su sukladno njenim specifinim potrebama.55 Opi je cilj potpore EU pribliiti Albaniju EU standardima i principima i pripremiti zemlju za stupnjevitu integraciju u strukture EU. Ovo e isto tako imati utjecaja na sigurnosni sektor Albanije, ukljuujui i albanske oruane snage. U svakom sluaju, bez potpisanog sporazuma o pridruivanju sa EU Albanija nema niti e imati formaliziranu suradnju sa Zapadno europskom unijom (WEU). Meutim, WEU je nazona u Albaniji jo od oujka 1997. godine, kada je faktografska delegacija iz planskog odjela WEU bila poslana u Albaniju promatrati i izvjeivati o situaciji nakon nemira. U svibnju iste godine Vijee WEU odluilo je formirati Multinacionalne savjetodavne policijske snage (MAPE) u Albaniji, s ciljem savjetovanja i obuke albanske policije. U sastavu navedenih inicijativa WEU ispituje da li je mogue ostvariti daljnji doprinos i na sigurnosnom planu, sukladno NATO programima pomoi na polju obuke albanskih oruanih snaga i njihovu restruktuiranju.56 Integracija Albanije u euroatlantske strukture smatra se znaajnim elementom u kontekstu Pakta o stabilnosti (SP) na jugoistoku Europe. Ideja navedenog Pakta bila je potpora zemljama jugoistoka Europe u njihovim naporima podsticanja mira, demokracije, potivanja ljudskih prava i ekonomskog prosperiteta u itavoj regiji. Euroatlantska integracija bila je obeana svim zemljama regije57 no Albanija i ostale zemlje regije krivo su shvatile navedenu inicijativu kao doknadni izvor financijske potpore, to se nije obistinilo. Ova su velika oekivanja kasnije zanemarena jer aktivnosti SP do danas nisu generirale bilo kakove konkretne projekte u Albaniji. Mnogi indikatori pokazuju da je napravljen progres u albanskim odnosima sa NATO-om i EU, meutim; ako se napravi sveobuhvatni pregled Albanija jo uvjek nije ispunila standarde i

- 22 -

jo uvjek je daleko iza svih ostalih zemalja u rangiranjima u pogledu korupcije, slobode i demokratske konsolidacije.58 Ipak, budui poziv o prikljuenju NATO-u u vojsci Albanije smatra se eventualnim korak prema punopravnom lanstvu u EU. Sve politike stranke u Albaniji lanstvo u NATO i EU smatraju politikim prioritetom, no niti jedna slubena institucija i organizacija o tome jo nije donijela formalnu odluku. Regionalna suradnja Pitanje NATO lanstva iniciralo je regionalnu suradnju izmeu Albanije i ostalih NATO partnera sa podruja tzv. zapadnog Balkana. Osnovna je platforma takve suradnje Jadranski sporazum ili Jadranska povelja o partnerstvu izmeu Makedonije, Albanije i Hrvatske (2003). Povelja se smatra temeljnim dokumentom regionalne stabilizacije i sigurnosne perspektive, koristei potencijale navedenih drava za razvoj, demokraciju i ekonomske reforme u zemljama potpisnicama. Navedena je povelja postala kljuni dokument na ijoj osnovi SAD i ostale lanice NATO-a mogu pomoi zemljama regije u dosizanju standarda potrebitih za punopravno NATO i EU lanstvo. Jadranska povelja smatra se kotaem koji e zemlje kroz procese pojedinano potpisanih Akcijskih planova za lanstvo glatko provesti kroz sve zapreke do finalnog strategijskog cilja pobrojanih drava NATO lanstva.59 U pogledu potencijala regionalnih konflikata, Albanija je uvijek pokuavala ostati neutralnom, koliko je to bilo mogue u etnikim konfliktima izmeu Albanaca i Srba odnosno Makedonaca na Kosovu i u Makedoniji, te jo uvijek trai normalne odnose sa susjednim dravama. Tijekom raznih intervjua i razgovora s predstavnicima albanskih institucija, stranaka i organizacija, voenih od strane autora ove studije, nije bilo izraenih percepcija prijetnje u vezi odnosa sa Srbijom, iako je bilo velike potpore neovisnosti Kosova. Politike smjernice reforme obrane Ispunjenje NATO standarda u svezi sa obrambenom sposobnou je pravi cilj demokratske reforme i modernizacije vojske u Albaniji. Meutim, reforma obrane trai stalno prilagoavanje

- 23 -

nacionalnih institucija u cilju ispunjenja NATO standarda u civilno vojnim odnosima, to jo nije zavreno. Sukladno svome ustavu, Albanija je parlamentarna republika, dok je sam Parlament kreiran kao vrhovna dravna institucija. Shodno tome, Parlament mora odobriti sve strategijske dokumente u svezi sa nacionalnom sigurnou i politikom obrane te nadzirati oruane snage. Meutim, prema mnogim lokalnim i vanjskim ekspertima, Parlament samo pretendira da nadzire sektor sigurnosti te tu svoju dunost obavlja vrlo slabo ili nikako. U pogledu nacionalne sigurnosti i politike obrane, parlament igra vie no marginalnu ulogu. Primjera radi, parlamentarci se u svome radu baziraju na informacija koje u obliku filtriranih i namjetenih dobivaju od strane vlade odnosno vojske, koje su zapravo institucije koje trebaju biti nadgledane a ne davati miljenje o svome stanju.60 Nedostatak prave debate takoer je posebno evidentan, nacionalne sigurnosti. Ovo ak i kada se odobravaju dokumenti koji se tiu obrane i se uglavnom pripisuje ogranienoj strunosti mnogih

parlamentaraca u svezi s pitanjima obrane uzrokovanoj nedostaku zanimanja za navedeno podruje. Vojna pitanja su istovremeno vrlo rijetko na dnevnom redu nevladinih organizacija. to vie, parlamentarci nemaju resursa, strunosti ili vremena blie nadzirati sloene aktivnosti Vlade. Kontrola prorauna isto tako bi trebala biti u fokusu parlamentarnog nadzora iako je ovo podruje gdje postoji stanoviti jaz izmeu ustavnih odredbi i parlamentarne prakse. U Albaniji nacrt prorauna odobrava Parlament no ukoliko se proraun ne donese na vrijeme, Vlada moe troiti isti mjeseni iznos kao prosjeni mjeseni troak iz prethodne godine bez posebnog odobrenja Parlamenta, to je svojevrsni apsurd.61 Izabran od parlamenta, Predsjednik zemlje ima vie ceremonijalnu funkciju kao vrhovni zapovjednik oruanih snaga i predsjedavajui Vijea nacionalne sigurnosti (VNS). Sukladno ustavu, VNS je predsjednikovo savjetodavno tijelo koje mu daje miljenja u svezi s pitanjima politike obrane, nadzora vojske i ostalih sigurnosnih pitanja. U praksi su sjednice VNS uglavnom namijenjene kao PR tako da rijetko utjeu na politiku nacionalne sigurnosti i obrane.63 Premijer odobrava organizacijsku strukture oruanih snaga i koordinira rad institucija koje su ukljuene u politiku obrane. Incidentno, bivi premijer Fatos

- 24 -

Nano stvorio je i drugu savjetodavnu instituciju, tzv. Komitet nacionalne sigurnosti, bez bilo kakovog zakonskog ili ustavnog osnova. Ovaj se komitet sastoji od istih ministara kao i legalno VNS, a ima zadau odobravanja kljunih dokumenata nacionalne sigurnosti i dugoronih programa razvoja obrambeno sigurnosnog sustava drave.64 Albaniji. Odluivanje u obrani Mjesto ministra obrane je iskljuivo civilna pozicija. Pojedinac koji obavlja funkciju ima punu vlast nd itavim vojnim i civilnim osobljem u ministarstvu i nad generalnim menadmentom oruanih snaga. Dunosnik na toj poziciji je odgovoran Parlamentu, Predsjedniku i premijeru za implementaciju politike obrane. Ministar obrane je takoer ovlaten predlagati promjene u obrambenoj politici i proraunu i donositi najvei dio odluka u pogledu procesa reforme albanske obrane. Izmeu 1997. i 2005. albanska je Vlada imala osam razliitih ministara obrane, to je u konanici rezultiralo nekonzistentnom i neuinkovitom implementacijom reformske agende.65 Dok je naelnik Glavnog stoera albanske vojske odgovoran Predsjedniku kao i premijeru te ministru obrane, njegova subordinacija prema njima nije u potpunosti jasna. Na primjer, dok u mirnodopskom razdoblju naelnik GS surauje i direktno je podreen ministru obrane, u sluaju rata on moe biti izabran zapovjednikom kompletnih oruanih snaga te u potpunosti iskljuiti ministra obrane iz sustava voenja i zapovijedanja, to nije praksa u ostalim dravama regije.67 Kako su mi potvrdili albanski eksperti sam proces odluivanja o reformi obrane nastavlja se po sljedeem obrascu: politike ideje i dalje se lansiraju od Vijea ministara, posebno od ministra obrane. Ostale se pak ideje razvijaju u politikim kontaktima izmeu ministra i visokih vojnih asnika sa visoko pozicioniranim slubenicima i ekspertima NATO-a. Kada se ove ideje formaliziraju u koncepte , vojni eksperti naznaeni od strane Glavnog stoera ih pretvaraju u kratkorone i srednjorone programe i planove koje ministar obrane predlae na usvajanje Parlamentu.68 Premijerov je Odbor nacionalne sigurnosti dobar primjer kontradikcija i rascjepa koji postoje izmeu ustavnih odredbi i svakodnevne politike prakse u

- 25 -

Meutim, implementacija ovih programa i planova je problematina i nalikuje na promet na ulicama Tirane: najvei dio vozaa ne potuje pravila nego vozi onako kako misli da treba voziti, ne osjeajui mogunost da e biti uhvaen zbog nekog prekraja. Tako i vodei ljudi institucija ne osjeaju opasnost pa se od njih se ne moe oekivati potovati zakone koji su ponekad sami donijeli.69 Institucionalna koordinacija je poznata kao vladina Ahilova peta. Sa malim iskustvom u potivanju zakonskih i administrativnih pravila, visoko rangirani dunosnici i relevantni eksperti smatraju da je teko koordinirati njihove napore. Ovo rezultira u stalna odlaganja i duboke razlike i neuinkovitosti u implemntiranju politikih programa. Pored toga, ustavni status Predsjednika i premijera je pitanje koje stvara tenzije izmeu dvije institucije, budui da oba esto imaju razliite poglede na obranu i vanjsku politiku.70 Zanimljivo je da NATO tako sloeni odnos izmeu Predsjednika i premijera ne smatra velikim problemom, nego injenicom tako tipinom za promatranu regiju. 71 . Kod gornje injenice vano je uzeti u obzir naslijee komunistike ere, kada su postojale uske veze izmeu drutvene elite i vojske, ne uvijek i neophodno pozitivne. Vojska je kasnije postala otuena od komunistikih vlasti koje su koristile nacionalistiku retoriku kako bi opravdali svoju represivnu politiku.72 Tijekom 1997. jedna od prvih posljedica restruktuiranja i reforme albanskih oruanih snaga bila je otputanje 1500 asnika razliitog ranga iz albanskih oruanih snaga, vojnih akademija i Ministarstva obrane.73 Razlog njihovog otputanja je bila odanost demokratskoj umjesto socijalistikoj stranci koja je tada bila na vlasti. U svakom sluaju, trenutani stav stanovnitva prema vojsci je pun respekta i potovanja, no mnogi smatraju da ona igra skromnu i apsolutno neodluujuu ulogu u dananjem drutvu.74 Nevladine organizacije i mediji Sektor nevladinih organizacija u Albaniji odrava se inozemnim donacijama i uglavnom se fokusira na pitanja demokatizacije, ljudskih prava i ekonomije a jako ili gotovo nikako na vojna i sigurnosna pitanja. Tek nekoliko nevladinih organizacije je ukljueno u sigurnosna i obrambena pitanja i prosudbe, a niti jedna od njih jo nije prezentirala ozbiljniju procjenu albanskih sigurnosnih perspektiva i izazova.75

- 26 -

Zbog nedostatka iskustva u svezi sa sigurnosnim pitanjima kod lanstva politikih stranaka stereotipni ciljevi lanstva u NATO savezu su uzeti kao tipini ciljevi albanskih sigurnosnih potreba.76 Na pitanje koliki je i kakav utjecaj javnog mnijenja u svezi sigurnosne i obrambene politike visoki dunosnici Ministarstva obrane odgovorili su da isto nema znaajnijeg utjecaja na formiranje iste. Javna svijest u svezi s pitanjima obrane i sigurnosti je veoma rijetka te postoji stav da su takva pitanja vie no povjerljiva nasuprot injenici da politiki dokumenti u svezi s pitanjima obrane i sigurnosti nisu uope klasificirani kao tajna. Meutim, u praksi je pristup ak i najosnovnijoj vojnoj informaciji i vojnom dokumentu zapravo veliki izazov. U cilju potpore za planiranu NATO integraciju dravne institucije opskrbljuju medije mnotvom informacija, izraavajui dojam da je za punopravno lanstvo jedino otvoreno pitanje transformacija albanskih oruanih snaga.78 Vojni list Ushtria (Vojska) i magazin Mbrojtja (Obrana) redovito objavljuju informacije o albanskim oruanim snagama ali nisu ire poznati izvan albanskih oruanih snaga. ak i za vojsku ove su publikacije vie gola propaganda negoli relevantni izvori analitikih informacija.79 S vremena na vrijeme dnevni i tjedni listovi nevojne tematike objavljuju neto zanimljivije lanke u svezi s obrambenim pitanjima, no budui da su mediji vie okrenuti javnom interesu i civilnim pitanjima, vojna pitanja nisu i jo dugo nee biti profitabilne odnosno objavljive teme.80 Budui da u pravilu nema neslaganja oko sigurnosne i obrambene politike izmeu Vlade i opozicije, nema skandala, sporova ili bilo kakvih vruih novosti koje bi bile zanimljive u toj mjeri da bi se javnost trebala obavjetavati. Ipak, novinari su esto optuivani od strane vojnih dunosnika da nisu dovoljno kvalificirani pokrivati poslove obrane i sigurnosti. Poblie gledajui to je moda najvjerojatnije rezultat injenice da oni postavljaju kontroverzna pitanja koja vojnom i dravnom vrhu esto nigu ugodna poput onoga gdje ide novac poreznih obveznika, zato napredak nije vidljiv i sl. 81 Rei da je albanskoj reformi obrane potrebna vea transparentnost, nije samo izjava nego i injenica. Komunistiko nasljee u Albaniji nastavlja komunistiki mentalitet razmiljanja pa su i sva pitanja obrane klasificirana. Ogranieni pristup informacijama o pitanjima nacionalne sigurnosti vjerojatno e ostati realnost u Albaniji i u bliskoj budunosti. Meutim, komunikacija

- 27 -

i PR strategija glede albanske obrambene reforme mogu i moraju biti promijenjene. Posve drugaiju i novu informacijsku kampanju Ministarstva obrane treba usmjeriti ne samo prema stjecanju javne potpore NATO lanstvu; istovremeno ona treba sluiti kao stalan izvor informacija o tome to ova reforma namee, zato ista mora biti napravljena i kakovu e korist donijeti Albaniji i stabilizaciji regije u cjelini. Ministarstvo obrane poseduje neophodne resurse inicirati takovu kampanju i prezentirati svoju politiku auriranjem svog web sajta na redovitoj osnovi a medije koristiti vie kao sredstvo za plasiranje uspjenih pria nego za irenje propagande i poluistina. Euroatlantska perspektiva moe i treba biti snana stimulacija razvoju jedne dobro funkcionirajue vojne organizacije u Albaniji, koja u svakom svom dijelu i postupku ispunjava standarde zemalja NATO-a. Meunarodni akteri koji nastavljaju pritisak na zapoeti proces reforme, stupnjevito e smanjivati financijsku potporu i na taj e se nain Albanija jednog dana morati suoiti se sa izazovom samostalnog financiranja reforme obrane. Pored navedenoga postoje i odreena neslaganja izmeu politike elite i demobiliziranih asnika u pogledu procesa reforme; ovi drugi su frustrirani konsekvencama ovoga procesa koje su ukljuivale zatvaranje baza i gubitak radnih mjesta. Ova bi se frustracija u budunosti mogla poveati novom strategijom ukljuene u proces reforme. Konverzija obrane Smanjenje u Albaniji: Koristi umjesto daljnjeg seljenja Restruktuiranje albanskih oruanih snaga predvia kompletno ili djelomino zatvaranje vojnih instalacija poput vojarni, skladita i poligona te relokaciju postrojbi. Konsekventno, vie od 17000 asnika i doasnika bilo je otputeno iz vojne slube u vremenu od 1992. do 2004. (13000 asnika i 4000 doasnika). Od tog broja, njih 9530 otilo je u mirovinu u vremenu od 1992. do 1995; 5400 od 1996. do 2000. te 1240 tijekom 2001. i 2002. Samo je 930 asnika i doasnika napustil slubu tijekom 2003. i 2004.
82

o PR i komunikacijama svih nacionalnih institucija koje su

Ukupno 211 asnika treba biti

demobilizirano tijekom 2005. i 2006., od kojih je veina izmeu 40 i 55 godina starosti. Zauuje broj prekobrojnih asnika i doasnika. On je tako iznenaujui veliki i visok da programi u svezi s reintegracijom biveg vojnog osoblja nisu u potpunosti implementirani ili ak - 28 -

nisu niti pripremljeni za dui vremenski period uvjetovan tolikim brojem prekobrojnog osoblja.83 Mirovine i naknade Prekobrojni asnici imaju prava na dvogodinju tranzicijsku plau (3 godine za ene) u iznosu od 50% njihove mjesene prosjene plae tijekom posljednje godine slube. Ukoliko je vojnik star 47 godina (42 za ene) i napunio najmanje 15 godina slube (12 godina za ene) on/ona imaju pravo na raniji odlazak u mirovinu koja u poetku iznosi 50% njegove/njene posljednje plae. Dvadesetog svibnja 2005. godine albanski je Parlament usvojio novi nacrt Zakona o socijalnom osiguranju vojnog osoblja oruanih snaga Republike Albanije.84 On definira znaajne promjene u primanju tranzicijske plae, prijevrijemenoj i doknadnoj mirovini. Prema novom zakonu tranzicijska e plaa biti ponuena bivim vojnim osobama koje su sluile u albanskim oruanim snagama vie od pet godina. Oni imaju prava na dvije bonus plae sukladno njihovom inu i poloaju i 50% njihove mjesene plae tijekom perioda od dvije godine. Prijevremena mirovina je ponuena djelatnim vojnim osobama sa 15 godina slube (12 za ene) koji su stariji od 47 godina (44 za ene). Ove se mirovine dobivaju sve dok pojedinac ne dosegne regularnu mirovinsku dob.85 Prijevremene mirovine iznose 50% njihove mjesene plae dopunjeno sa 2% za svaku godinu slube. Doknadna mirovina iznosi 40% punog mirovinskog iznosa, plus 2% za svaku godinu slube neovisno o dobi, ukoliko je pojedinac preao 15 godina vojne slube (12 godina za ene). Godinji trokovi implementacije novog zakona iznose 75 milijuna leka (oko 720.000 US $). Iako usvojeni u sijenju 2006. godine implementacija istih ne tee kako je planirano a postavlja se pitanje da li e predvieni iznos biti dovoljan za implementaciju zakona. Broj biveg vojnog osoblja trenutano ukljuen u novu shemu socijalnog osiguranja je 12124; druga e grupa od 4876 prekobrojnih asnika ekati na novane potpore sve do kraja 2006. to je rezultat manjka neophodnog radnog staa.86

- 29 -

Tablica 1: Naknade biveg vojnog osoblja Mirovinske naknade

Tranzicijska plaa Prijevremena mirovina Doknadna mirovina Bez potpore zbog nedostatka radnog staa
Izvor: Ministarstvo obrane, svibanj 2005.

Broj osoblja
1595 8566 1963 4876

Doknadna nadoknada po novom zakonu ukljuuje mogunost apliciranja za kredit sa niskom kamatnom stopom (3% godinje), u cilju kupnje ili izgradnje kue.87 To je primamljiva mogunost budui da rjeavanje stambenog pitanja nije dostupno asnicima albanskih oruanih snaga; aktivni asnici moraju iznajmljivati stanove ili kue a samo manji broj mladih asnika ivi u vojnim hotelima i vojarnama, u objektima kojima esto nedostaju i najosnovniji standardi komfora.88 U stvarnosti samo bivi asnici i doasnici visokog ranga uivaju mogunost dobivanja takovog kredita, a nakon apliciranja kod posebne stambene komisije Ministarstva obrane.89 Najvei dio ostalih demobiliziranih asnika nema takovu reintegracijsku potporu. Pored zakonskih odredbi, pretpostavka je Ministarstva obrane da se veina umirovljenih asnika ve integrirala u civilni ivot.90 Ipak, svega 1862 umirovljenih vojnih osoba pronalo je posao sa ili bez pomoi Ministarstva obrane. Veliki dio ovih pojedinaca je reintegriran u albanski sigurnosni sektor, od kojih 270 na civilne pozicije u okviru oruanih snaga, 103 u obavjetajnu slubu, 563 u policijske postrojbe Ministarstva javnog reda (MJR, Ministarstvo unutranjih poslova) i te 97 u pravosuu. Preostalih 839 pojedinaca zaposlilo se u tijelima lokalne uprave te u financijskom, obrazovnom i privatnom sektoru.91

- 30 -

Tablica 2: Statistika zapoljavanja biveg vojnog osoblja (1992.-2005.) Agencija

Civilne pozicije oruanih snaga i Ministarstva obrane Ministarstvo unutarnjih poslova Nacionalna obavjetajna sluba Sektor dravni zatvora Sudske institucije Graditeljska policija (?) Ostalo Ukupno
Izvor: Ministarstvo obrane i prorauni autora, oujak 2005.

Broj osoblja
270 563 103 80 10 7 839 1872

Nacrt programa integracije prekobrojnog vojnog osoblja Vie od 17000 asnika i doasnika bilo je otputeno iz vojne slube tijekom perioda od 1992. do 2004., meutim donedavno nije bilo pokuaja Ministarstva obrane napraviti bilo kakav program u svezi s njihovom reintegracijom. Prvi napor u ovom pravcu bio je napravljen od strane jedne nevladine organizacije, Atlantskog vijea Albanije (AAA). Cilj programa AAA (2003.) bio je i ostao pomoi naporima drave u stvaranju sustava drutvene integracije prekobrojnog vojnog osoblja. Bilo je predvieno da osnova ovog programa bude stvaranje takozvanih Centara integracije, iji je cilj bio organizirati teajeve profesionalne orijentacije u pet razliitih regija odnosno Tirani, Skadru, Kori i Vlori.92 Okivalo se da e financiranje programa (procijenjene vrijednosti od 2,8 milijuna eura u periodu od etiri godine), biti osigurano iz vanjskih, inozemnih izvora. Bilo je planirano da program krene jednim pilot projektom 2004. godine, meutim cijeli je projekt jednostavno odloen i naposljetku otkazan zbog obrane.93 Prema obrazloenju Ministarstva obrane, visoka stopa trokova upravljakog osoblja bila je jedini razlog nesuglasja ali kao drugi razlog spominje se i mali broj bivih asnika u okviru organizacije AAA, to ih automatski ini manje kredibilnim u predstavljanju interesa otputenih vojnika od samog Ministarstva obrane, koje je zastupalo sve ostale asnike van AAA. Premda je nesuglasja AAA sa Ministarstvom

- 31 -

nacrt programa integracije bio vie fokusiran na postvojnu orijentaciju i traio dopunu njegovim reintegracijskim komponentama, to je bio jedini plan koji je uivao panju Ekonomskog direktorata NATO-a.94 Prema predsjedniku AAA, najmanje 40% financija Ministarstva obrane bilo je neophodno u cilju privlaenja vanjskih donatora u svezi s ovim programom, no u stvarnosti nije bilo pojedinanog donatora koji je bio voljan osigurati takav nain financiranja. Iako je NATO dao potporu projektu, njegove financijske namjere bile su minimalne. Pored navedenoga AAA je u to vrijeme bilo politiki blisko opozicijskoj Demokratskoj stanci, tako da je bilo malo razloga da vladajua Socijalistika stranka podri program.95 Prekid suradnje Ministarstva obrane i AAA imao je zapravo male posljedice na cijeli proces reformi i skrbi o bivem vojnom osoblju. U vrijeme pisanja ovog uradka aktivnosti Ministarstva obrane na terenu bile su sasvim skromne. Nedavni nacrt Programa obuke i integracije vojnog osoblja u civilni ivot bio je planiran kao zajedniki projekt Ministarstva obrane i Ministarstva rada te je zapravo pokuaj popune praznine neostvarenog programa integracije. 96 Pristup je tada bio promijenjen: suradnja izmeu Ministarstva obrane i Ministarstva rada je predviala daljnji razvoj i odravanje 36 postojeih regionalnih ureda za zapoljavanje, koji su na sebe preuzeli i zadau zapoljavanja bivih vojnih osoba. Nacrt programa dao odreena poboljanja u usporedbi s prijanjim programima jer je on otvoreno priznao i predloio da mjere obuke i doknadne izobrazbe trebaju uzeti u obzir trenutne potrebe i zahtjeve trita rada. Meutim, sutinski program je trebao kreirati dugoronu strategiju u vezi s borbom protiv nezaposlenosti, iji je znaajan dio postao i program reintegracije biveg vojnog osoblja. Namjera je nacrta bila promocija samozapoljavanja demobiliziranih vojnika kroz teajeve malog biznisa koji su im trebali objasniti kako doi do kredita te kako otvoriti vlastiti posao. Prema nacrtu istog, upravno i rukovodee osoblje svih dravnih institucija dijeliti e posao i odgovornost sa nevladinim organizacijama i inozemnim ekspertima u dizajniranju i stvaranju reintegracijskih programa. Priblini financijski zahtjevi iznose oko 100.000 eura, to je zapravo skromno u usporedbi sa tri milijuna eura iskazanih kao neophodnih za realizaciju spomenutog programa AAA. Praktini koraci projekta sastoje se od dve faze. Prema Ministarstvu obrane,

- 32 -

prva faza je u tijeku i ista ukljuuje kratkorone teajeve koji su ekskluzivo organizirani od Ministarstva obrane za bive vojno osoblje, kako je to prikazano u tablici 3: Tablica 3: Prva faza projekta MO i MR Teaj
Teaj engleskog jezika (2) Informatiki teaj (2) Teaj laboratorijskih pomonika Vozaki teaj Mehaniarski teaj Teaj kontrole zranog prometa Teaj meteorologije
Izvor: Ministarstvo obrane97

Broj polaznika
30 (15 + 15) 20 (10+10) 15 8 12 10 10

Termin (2005.)
oujak-svibanj travanj lipanj svibanj-lipanj oujak- svibanj rujanj-listopad travanj-svibanj travanj-svibanj

Oekuje se da e broj ljudi koji su obuavani na ovaj nain dostii brojku od 130. To e stajati 1,975000 leka (oko 20000 US $). Predvieno je da druga faza projekta ponudi teajeve upravljanja biznisom, talijanskog jezika, topografije, financiranja malog biznisa, elektro servisa, auto servisa, vodovodnih usluga, krojenja, informatike te tajnikih i kozmetikih vjetina. Druga je faza planirana u organizaciji Ministarstva rada i socijalnih poslova te zahtijeva dodatno financiranje od strane Vlade i drugih donatora. No, realno gledajui, malo je izgleda da se svi polaznici zaposle.98 Zbog toga se ove dvije faze mogu smatrati tek malim doprinosom Ministarstva obrane kako bi se privukli inozemni donatori u ulagai u kasnijim fazama. Nacrt ne sadri opis trokova planiranih aktivnosti i proizvoda; u stvari mnoge su aktivnosti planirane bez konkretnog opisa termina. Nadalje, nema podataka o tome koliko e dugo trajati faza priprema i koliko e vremena biti potrebno za obuku osoblja kao niti jasnih indikatora dostignua. U cilju rjeavanja uoenoga, tijekom lipnja 2005. godine bila je formirana zajednika radna grupa Ministarstva obrane, Ministarstva rada i socijalnih poslova te Nacionalne udruge vojnih priuvnika (NUVR) u cilju identificiranja pravih kvalifikacija sukladno kategorijama vojnog osoblja koje treba biti smanjeno te procjene trokova za svaki teaj po osobi.99

- 33 -

Aktivnosti nevladinih organizacija Aktivnosti nevladinog sektora u vezi reintegracije biveg vojnog osoblja su vie no skromne ali ponekad vie fokusirane na praktine i pojedinane probleme nego to to ini Ministarstvo obrane.100 Primjera radi, Nacionalni centar za demilitarizaciju (NCD) specijalizirao se za pitanja kratkog oruja i lakog naoruanja (SALW), odlaganje municije te doknadne izobrazbe. Ova nevladina organizacija uiva pozornost financijsku potporu Veleposlanstva SAD u Tirani. Ministarstvo obrane smatra NCD legitimnim i pravim predstavnikom interesa bivih vojnih osoba; to je najvea udruga bivih vojnih osoba, sa 250 bivih asnika i doasnika, redovito aktivnih u njezinu radu.101 Druga je udruga, koja je neformalno ukljuena u potpori bivim vojnim osobama, Nacionalna udruga vojnih priuvnika (NUVR).102 Ona nije samo periferni partner Ministarstva obrane nego ak ima i svoj ured u sjeditu Ministarstva obrane te vlastitu mreu od 70 do 80 priuvnih asnika.103 NUVR pokuava lobirati za bive vojne osobe nudei im pravne savjete u svezi s mirovinskim pitanjima. U nedostatku dravne potpore NUVR nudi pomo pri zapoljavanju priuvnika u sektorima sigurnosti i carine, u emu je postignut odreeni uspjeh. Glavni je cilj reforme u vremenu od 1995. do 2000. bio ponuditi novim asnicima mogunost stjecanja sveuiline diplome. Bilo je predvieno da asnici mogu nastaviti civilnu sveuilinu izobrazbu odmah nakon zavrene vojne akademije Skenderbeg, kao redoviti ili izvanredni studenti. Meutim, zbog velikih trokova i estog prekidanja programa izvanrednih studija, ovaj je cilj uskoro postao neostvarljiv.104 Ipak, mogunost stjecanja civilne visoke izobrazbe i dalje ostaje kao mogunost, jer postoje mogunosti studiranja kroz vikend teajeve na sveuilitima u Tirani, Skadru, Vlori i Elbasanu. Aktivni i umirovljeni odnosno priuvni asnici tako mogu doi do diplome iz ekonomije, novinarstva ili prava kroz vikend teajeve tijekom etiri godine.105 Naalost, troak ove izobrazbe iznosi 700 US $ na godinu, to je veoma veliki iznos za aktivne a posebno umirovljene asnike. ak tovie, visoka razina nezaposlenosti u Albaniji ne jami posao ak ni onima sa sveuilinom diplomom. U takovoj situaciji, teko je dobiti iroku javnu potporu specijalnog tretmana bivih asnika u tako siromanoj zemlji sa stopom nezaposlenosti od 17%.106 Kao rezultat svega pobrojanoga postoji vidno razoaranje biveg vojnog osoblja, ponajvie nedostatkom vladine reintegracijske potpore i jasne politike usmjerene ka konanoj soluciji navedenog problema.

- 34 -

Albanska je vojska preivjela i prilagodila se raspadu komunizma, za razliku od ostatka dravnog aparata bive drave. Odmah po padu komunistikog sustava vojska se okrenula simbolima dravnosti, nacionalnoj neovisnosti i nacionalnoj moi te se na taj nain stavila na stranu naroda, preko noi postavi narodna vojska sa jasnim nacionalnim predznakom. Sa ove toke gledanja, demobilizacija i reintegracija umirovljenih asnika treba ukljuivati i stvaranje novih socijalnih pravila, mree profesionalnih identiteta kao i stalnu pomo asnicima u prevazilaenju nakupljenog stresa zbog gubitka steenih pozicija. Ipak, reintegracija prije svega trai rekonceptualizaciju vojnih institucija, to ponovo zahtijeva javni dijalog i sudjelovanje svih politikih stranaka i medija. Nacionalna strategija u vezi sa reintegracijom bivih vojnih osoba u Albaniji trebala bi biti izraena postavljajui pitanja i odgovarajui na sljedee: trebaju li bive vojne osobe biti integrirane u civilni ivot i poduprijeti dravni sustav socijalne sigurnosti plaanjem poreza poput svih ostalih graana odnosno trebaju li te iste osobe biti vie socijalno zatieni negoli ostale osobe iz drugih javnih sektora? Izgleda da albansko Ministarstvo obrane preferira odgovor NE jer je odabralo opciju koja se bavi nadgradnjom mirovinskog zakona u koji bi se nadogradili dijelovi koji bi se odnosili na bive vojne osobe. Do daljnjeg sve ovo ostaje u fazi pripreme i fokusira se jedino na postvojnu orijentaciju bez uvjerljivih reintegracijskih komponenti. U cilju uspjenosti, raspoloenje meu vladajuom politikom elitom, a ukoliko postoji takovo se prouiti matrice preporuuje

prilagoavanja na tritu rada onih bivih vojnih osoba otputenih od 1993. te nakon toga na odgovarajui nain dopuniti konani nacrt. Ciljevi bilo kakvog potencijalnog programa moraju bti jasno formulirani, posebno u pogledu pojedinanih prava i objeanja, koja moraju biti ispunjena. To je osim kredibiliteta programa vano i iz razloga privlaenja inozemnih partnera. Konverzija vojnih objekata: ponovna uporaba i modernizacija Albanija jo uvijek ima decentralizirani sustav obrane. Prije promjene reima, zemlja je imala oko 2000 vojnih lokacija koje su bile namijenjene teritorijalnoj obrani kojih je najvei dio pripadao tadanjoj vojsci Albanije.107 Trenutni broj vojnih lokacija, toaka zaustavljanja i

- 35 -

instalacija ukupno iznosi 1117. Planirano je naputanje izmeu 586 do 600 lokacija kako bi se izvrila konverzija istih u to skorijoj budunosti, a nakon odluke to sa istima uiniti, odnosno konkretnog planiranja konverzije kao procesa.108 Planiranje konverzije vojne imovine krenulo je 1992. godine, sa svega nekoliko konkretno uinjenih koraka do dananjeg dana. Tijekom posljednje tri godine Ministarstvo obrane nalazi se u procesu registracije cjelokupne vojne imovine i priprema razne studije izvodljivosti s izgledima uspjene konverzije vojnih objekata. Prema dunosnicima Ministarstva obrane, Nacrt plana konverzije ukljuuje Program konverzije vojne imovine do 2010. do kojega nisam mogao doi u vrijeme pisanja ove studije.109 Bilo je planirano da se nacrt plana konverzije usvoji u Parlamentu koncem 2005. godine, meutim u vrijeme pisanja ove studije (travanj 2006.) to se nije dogodilo. Isto tako, nema mnogo nade i u svezi s transparentnou jer je bilo reeno da je plan djelomino klasificiranog karaktera.110 Prema Ministarstvu obrane sve vrste vojnih objekata trebaju biti podvrgnute prenamjeni: zrane baze, mornarike baze i lokacije kopnene vojske.111 Ministarstvo obrane procenjuje da e oko 2100 hektara sa pripadajuim vojnim instalacijama biti prenamijenjeno u svrhe razliite od vojnih.112 Identino situaciji u mnogim zemljama u tranziciji, Ministarstvo obrane je i u Albaniji vodea agencija. Ono je radilo visibility studije, pripremalo planove te je preuzelo odgovornost za njihovu provedbu. Primarno, Ministarstvo obrane je odgovorno za ponovnu uporabu i modifikaciju vojnih lokacija.113 Meutim, kada ministar obrane jednom donese odgovarajuu odluku o otpisu vojnog objekta, isti se prebacuje Nacionalnoj agenciji za privatizaciju koja ima pravo organizirati licitaciju te prodati predani objekt.114 Konverzija ukljuuje sljedee vrste pretvorbe namjene vojnih objekata: njihovu ponovnu vojnu uporabu; stanove za djelatno vojno osoblje; ustupanje objekata lokalnim vlastima; prijenos objekata drugim dijelovima i sektorima dravne vlasti i uprave; prodaju ili privatizaciju pojedinih objekata te naposljetku njihovo iznajmljivanje odnosno zatvaranje ili unitenje.115 Ulaganje dobivenog novca u modernizaciju perspektivnih objekata odnosno smanjenje trokova odravanja objekata koji su postali previsoki a sami objekti nepotrebni albanskim oruanim snagama deklarirani je krajnji cilj prodaje ili transfera opisane vojne imovine. U

- 36 -

Albaniji se cjelokupni proces prenamjene vojnih baza, koji ukljuuje novu uporabu objekata u vojne i civilne ciljeve, naziva pravom konverzijom, na taj nain koristei mogunost irokog znaenja ovoga termina. Neke su vojne baze samo promijenile status iz aktivnih u priuvne. Meu njima se nalaze mornarike baze u Seninu, Srandi i Porto Romanu te zrane baze u Legu i Kuovi.116 Tablica 4: Model ponovne vojne uporabe Vrsta baze i lokacija
Mornarike baze Senin, Saranda, Porto Romano Zrane baze Legu, Kuova Zrana baza pored Tirane Baza kopnenih snaga- Bunavia
Izvor: Ministarstvo obrane, oujak 2005.

Promjena statusa
iz aktivnog u priuvni iz aktivnog u priuvni

Promjena funkcije

baza snaga brze intervencije bazini centar za obuku

Prema podacima dobivenim u Ministarstvu obrane sve vojne lokacije u Albaniji imaju zajedno oko 6000 razliitih prostorija (uglavnom zgrada).117 Podaci o razliitim vrstama prostora nisu javno dostupni, mada je najvei broj koji treba biti transferiran u civilnu uporabu lociran u ruralnim zonama. Budui da su oni daleko od urbanih zona, zanimanje privatnih investitora je relativno malo.118 Ministarstvo obrane predalo je dio vojnih objekata s prostorijama pogodnim za stambenu prenamjenu, a koje su locirane u urbanim zonama, za ponovnu vojnu uporabu; ovaj puta e biti koritene za stanovanje aktivnog vojnog osoblja. Meutim, u vrijeme pisanja ove studije, samo je manji dio deklariranih objekata (u 25 zgrada) bio promijenjen u svezi s tom namjenom. Ministarstvo obrane posjeduje i zemljita koja su pogodna za izgradnju smjetajnih kapaciteta. Direkcija Ministarstva obrane odgovorna za ekonomiju i privatizaciju planira iskoristiti ove zone za izgradnju stanova. Neki od objekata bit e predani lokalnim vlastima koji e biti krajnji korisnici bive vojne imovine, iako taj transfer tek treba biti odobren od strane albanske Vlade.119 Manji broj vojnih objekata (31) je ve preputen opinama a jedan dio objekata biti e predan novoustavnovljenom Ministarstvu urgentnih situacija.

- 37 -

Tablica 5: Konverzija vojnih objekata u civilne namjene Primenjeni model

Pretvorba u objekte za stanovanje Prijenos lokalnim vlastima
Izvor: Ministarstvo obrane, oujak 2005.

Broj objekata
25 objekata 31 objekt

Jedan dio vojne imovine biti e privatiziran ili iznajmljen.120 Nepoznati e broj, takoer, biti zatvoren ili uniten, ukljuujui odreena vojna skladita i prostore za skladitenje streljiva.121 Objekti koji su locirani na Jadranskom i Jonskom moru teoretski bi mogli privui komercijalni interes tuzemnih i inozemnih kompanija, iako je politika Ministarstva obrane neke od tih vojnih zona pretvoriti u rekreacijske zone za potrebe vojnog osoblja i njihovih obitelji.122 Iako je albanska vlada otvorena za vanjske prijedloge u svezi sa konverzijom, Ministarstvo obrane nije uspjelo privuu panju donatora ili investitora za civilno usmjerene konverzije. Postoje oekivanja da bi privatizacija i iznamljivanje objekata moglo osigurati dodatna sredstva vojnom proraunu a sama prodaja vojne imovine privatnim osobama i dalje se smatra procesom usmjerenog ka prikupljanju sredstava, iako osobno tvrdim suprotno. injenica i odreeni problem u cijelom procesu je taj da inozemni investitori nisu previe zainteresirani za vojnu imovinu u Albaniji.125 Vanjska je potpora iz Sjedinjenih Amerikih Drava, Grke, Turske i Italije dostupna jedino za prenamjenu vojnih baza.126 Primjeri takve potpore su mornarike baze u blizini Vlore (Italija) i Durres (Grka) te zrana baza u Kuovi (Turska). Talijanske su oruane snage spremne podrati transformaciju zrane luke u blizini Tirane kako bi je koristile njezine postrojbe u sastavu Snaga za brze intervencije NATO-a, dok su neke od ve transformiranih priuvnih baza planirane u potpori tih i takovih snaga.127

- 38 -

Tablica 6: Inozemna potpora prenamjeni baza Vrsta baze

Zrana baza Mornarika baza Mornarika baza Zrana/Baza brzih intervencija
Izvor: Ministarstvo obrane, oujak 2005.

Lokacija
Kuove Vlora Durres Rinas/Tirana

Potpora
Turske OS Talijanske OS Grke OS Talijanske OS

Iznenaujua je injenica da Ministarstvo obrane smatra da nema ekolokih problema u pogledu konverzije vojne imovine.128 To je diskutabilno jer su iskustva sa vojnim lokacijama u istonoeuropskim zemljama potvrdila da su mnoge od njih teko zagaene zone.129 tovie, neke se vojne lokacije nalaze u blizini zona sa ozbiljnim ekolokim problemima. Jedan od primjera je mornarika baza u Porto Romanu na periferiji luke Durres. Zona je tako toksina tako da ju je 2001. godine nadlena agencija Ujedinjenih naroda proglasila zonom katastrofe.130 Nemam osobnih iskustava a nisam upoznat da je Ministarstvo obrane pokualo kombinirati konverziju baza sa reintegracijom prekobrojnog vojnog osoblja. Neke udruge bivih vojnih osoba, kao to je NAMIRA, pokuale su locirati prazne zgrade Ministarstva obrane na podruje cijele zemlje te ih unajmiti za simbolinu najamninu u cilju stvaranja poslovnih ili zabavnih zona (casina i nonih klubova) u kojima bi radili otputeni asnici i doasnici. Ministarstvo obrane je skeptino reagiralo u vezi s tim prijedlozima usprkos injenici da su ih iz NAMIRE otvoreno optuili kako je stotine zgrada predano drugim korisnicima iskljuivo temeljem politikih preporuka i veza.131 Ministarstvo obrane i dalje inzistira na injenici da je konverzija baza proces u tijeku i da je oko 20% objekata ve prenamijenjeno.132 Nema neovisnog naina potvrditi ove tvrdnje jer nema pristupa statistici o tome to, kada i koliko je vojnih baza zapravo prenamijenjeno tijekom posljednjih nekoliko godina. Premda Ministarstvo obrane inzistira da je proces konverzije transparentan te da je civilno drutvo obavjeteno o njegovim aktivnostima, plan konverzije jo uvjek nije dostupan i oekuje se da e pristup njemu biti ogranien i u blioj budunosti.133 Nema informacija o novim vlasnicima vojne imovine ili prihodima Ministarstva obrane od privatizacije vojnih lokacija. Prenamjena vojnih baza u Albaniji definitivno nije dovoljno transparentan proces, slino procesima smanjenja i integracije; tovie, on jako zbunjuje jer su

- 39 -

predstavnici Ministarstva obrane konverziju baza definirali prvenstveno kao proces modificiranja ili reformiranja vojnih lokacija u cilju daljnje vojne uporabe. Transformacija vojnih instalacija za civilne namjene takoer je sastavnica ovog procesa iako nisam mogao dobiti detaljne informacije o navedenome zbog visoke razine tajnosti svih podataka vezanih za proces. Zbog toga bilo bi preporuljivo odvojiti dva procesa konverzije, vojne i civilne, jedan od drugog te ih promatrati neovisno o podatcima koje Ministarstvo obrane daje na uvid a koji su u pravilu ograniene prirode. Kako je Ministarstvo obrane institucija odgovorna za implementiranje i nadzor nad konverzijom vojne imovine ono je svakako zainteresirano privatizirati ili iznajmiti tu svoju imovinu za odreenu financijsku dobit. Na taj nain Ministarstvo obrane ne moe biti pravedan ili astan broker u ovom procesu. ZAKLJUAK U mjerenju postignua i nedostataka reforme obrane u Albaniji, jasno je da je prva faza ove reforme gotovo zavrena s obzirom na to da su usvajanje strategijskih dokumenata, zakonski okvir i proces definiranja prava ve u njihovim zavrnim fazama. Nacionalna strategija sigurnosti, usuglaena obrambena politika i doneena Vojna stratregija planiraju proces reforme na jedan realniji nain. Prema gleditu NATO-a jedino je prvu godinu bilo teko jer je bilo potrebno pritiskati Albaniju u cilju forsiranja provedbe zacrtane vojne reforme. 134 Meutim i pored injenice da je utvren nacionalni zakonski i strategijski okvir, vojna je reforma bila voena u prvom redu od strane i uz nadzor vanjskih aktera, ponajvie kroz mehanizme Akcijskog plana za lanstvo. Zbog navedenoga cijeli je proces zapravo vie meunarodni nego nacionalni, ne samo u Albaniji nego i u svim dravama regije. Postoji izvjesna opravdana kritika od strane sigurnosnih eksperata u Albaniji da je cilj dosizanja NATO vojnih standarda zapravo jedina pokretaka snaga reforme obrane u Albaniji iako bi to trebalo biti albansko sigurnosno okruenje, zahtjevi nacionalne obrane ili trenutano stanje u ekonomiji i gospodarstvu. Ironno, ovi eksperti ak ne nude bilo kakvu alternativu euroatlantskoj integraciji ili primjeni NATO standarda u reformi obrane. U stvari, zahtjevi NATO-a nisu kontradiktorni potrebama albanske nacionalne sigurnosti te razmatraju sposobnosti albanske nacionalne ekonomije. Ipak, NATO standardi pozitivo djeluju na sustav upravljanja nacionalnom obranom i poboljavaju profesionalizam albanskih oruanih snaga.

- 40 -

No, oekivanja da e

smanjenje oruanih snaga poveati plae i dozvoliti modernizaciju

albanskih oruanih snaga nisu zasnovana na realnosti. I na kraju, postoji jedino verbalna uvjerenost NATO predstavnika da je proces reforme obrane dovoljno napredovao, bez bilo kakvih daljnjih komentara ili indikatora uspjeha odnosno neuspjeha. Meutim, ispunjenje kriterija standarda obrambene sposobnosti NATO-a obvezuje

Albaniju prihvatiti NATO kulturu u upravljanju nacionalnim institucijama, u civilno vojnim odnosima i preduvjetima vojne karijere. U tom pogledu u albanskoj vojsci postoji osnovano strahovanje da promjena vlasti znai kraj profesionalne karijere mnogih visokorangiranih i onih asnika koji su bili lojalni prethodno vladajuoj stranci. Usprkos uvjerenosti predsjednika Alfreda Mojsiua i NATO angamana, mnogi su asnici miljenja da e ova politika biti nastavljenja svakom sljedeom vladom. Druga je kritina toka nedostatak transparentnosti u u sektoru obrane, to je bilo dokazano tijekom prikupljanja podataka u svezi s ovim tekstom. Podaci o restruktuiranju obrane navedeni u vladinim dokumentima u usporedbi s onima dobivenim od NATO-a i koje sam dobio kroz intervjue, nisu uvijek identini. Jasno je da se nasljee komunistike prolosti odraava prakticiranjem kulture tajnosti i u velikoj mjeri utjee na civilno vojne odnose u Albaniji. Teorijski, reforma obrane treba pruiti pomo nacionalnim institucijama u prilagodbi standardima NATO-a u civilno vojnim odnosima. Na alost, uloga albanskih institucija u voenju reformi ostaje podreena i slaba. Odnosi izmeu glavnih sigurnosnih igraa, kao to su Parlament, Predsjednik i Vlada, odnosno premijer, pokazuju kontradiktornost izmeu zakona i svakodnevne prakse. Sa gledita NATO-a, u Albaniji postoje odgovarajui instrumenti planiranja i financiranja reforme obrane ali isto tako postoje i dvije razliite realnosti: prva, slubena, za Brisel i druga za javnost u Albaniji. Budui da je vrlo malo nevladinih organizacije ukljueno u pitanja sigurnosti i obrane, mnogi jednostavno ponavljaju stereotipni cilj NATO integracije. Mediji su posebno rtve netransparentnog okruenja i nezainteresiranosti stanovnitva u svezi s pitanjima sektora obrane. U pobrojanim okolnostima teko je procijeniti sposobnost albanskih institucija da

samostalno upravljaju vlastitim reformama i u prilog tome stvore javnu potporu. ak i tako netransparentan, Akcijski plana za lanstvo navodi ciljeve usmjerene na shvaanje i tumaenje reforme obrane u Albaniji koji su usmjereni usvajanju nekih temeljnih zahtjeva NATO-a kao to

- 41 -

su interoperativnost, regionalna stabilnost i suradnja te sudjelovanje u odreenim zajednikim operacijama. Demobilizacija prekobrojnog vojnog osoblja takoer mora biti dio cijelokupnog procesa restruktuiranja. Meutim, reintegracija bivih vojnih osoba u civilni ivot ostaje jedino alosna posljedica, a ne dio reforme albanskog sustava obrane. Dojam je da ovo pitanje nije prioritet NATO-a, radije ostavljajui da se njim bave nacionalne institucije.135 Ostaje dojam da i pored dostignua u pogledu reforme obrane, glavni akteri sigurnosti u Albaniji nisu sposobni uinkovito se suoiti sa posljedicama restruktuiranja oruanih snaga, kao to je reintegracija prekobrojnog vojnog osoblja i konverzija odnosno prenamjena vojnih objekata i postrojenja. Nedostatak dostupnih financija i kvalitetne ekspertize u cilju pripreme i implementiranja programa reintegracije onemoguuje i sam poetak jednog takvog procesa a posebno njegovu potpunu implementaciju. Struna potpora meunarodnih organizacija ne moe rijeiti problem, a donatori jo uvjek nisu uvjereni u injenicu potrebe pruanja potpore potencijalnom programu reintegracije u Albaniji. Nemogunost izrade i ponude kvalitetnih i realnih reintegracijskih programa prisiljava Ministarstvo obrane raditi u pravcu poboljanja mirovinskih benefita bivih vojnih osoba, usprkos injenici da su financijske mogunosti u implementaciji predloenih izmjena mirovinskih zakona u korist bivih vojnih osoba vie nego minimalne. Svakako je poeljno angairanje vladinih agencija za zapoljavanje, poslovnih asocijacija, privatnih agencija za posredovanje u zapoljavanju i razliitih nevladinih organizacija. Meutim, iskazana nespremnost Ministarstva obrane da surauje sa odreenim nevladinim organizacijama, kao rezultat njihovih politikih afilijacija i preferenci, svakako ne pomae niti pridonosi ujedinjenju napora za uspjenu reintegraciju bivih vojnih osoba. Bez inozemne potpore Ministarstvo obrane ne moe se fokusirati na teajeve u vezi

poslovno orijentiranih programa vezanih za samozapoljavanje biveg vojnog osoblja. Iz toga su razloga poslovni ljudi s backgroundom bivih vojnih asnika jako rijetka pojava. Pored navedenoga, alosno je to nevladine organizacije sastavljene od bivih asnika nemaju gotovo nikakvog utjecaja na Ministarstvo obrane i njegovu politiku reintegracije; mogu se jedino nadati ali ne i oekivati iru javnu potporu posebnom tretmanu bivih vojnih osoba. Nedostatak

- 42 -

dovoljnog koncepcijskog i zakonskog okvira moe negativno utjecati na razumijevanje javnosti o cjelokupnom procesu reforme. Registrirano je svega nekoliko konkretnih dostignua u konverziji vojnih lokacija u Albaniji. Nacrt Plana konverzije do 2010., iako nije javno dostupan, oigledno definira to treba transformirati.

3. MAKEDONIJA
Reforma obrane elja da se obrambeni sustav uredi sukladno euroatlantskim trendovima te da se postane dio procesa europske integracije bila je openito isticana jo od samog poetka makedonske drave.137 Cilj je bio izgraditi vlastiti obrambeni sustav i strategiju Makedonije te je inkorporirati u sustav kolektivne obrane i sugurnosti, kako su to analitiari voljeli nazivati.138 Proces reforme u Makedoniji poeo je prilino rano i tijekom prvog desetljea bio dosta spor. Makedonija nije bila dio postjugoslavenskih ratova iz devedesetih, iako se i ona sama nala na rubu pravog graanskog rata tijekom 2001. godine. Tijekom devedesetih godina prolog stoljea Makedonija je bila smatrana oazom mirnog suivota u regiji. Meutim, mir je bio graen na podjeli dvije glavne etnike zajednice u dravi, Makedonaca i Albanaca, koji su ivjeli u manje ili vie izoliranim i paralelnim drutvima, sa visokim stupnjem meusobnog nepovjerenja. U veljai 2001. godine u sjeverozapadnoj Makedoniji izbio je oruani konflikt izmeu naoruanih albanskih pobunjenika i makedonskih sigurnosnih snaga. Albanska Nacionalna oslobodilaka armija (ONA), regrutirajui pobunjenike sa Kosova i iz makedonske zajednice Albanaca, poela je koristiti gerilsko ratovanje i teroristiku taktiku kao protest protiv diskriminacije Albanaca u Makedoniji. Ovaj ogranieni konflikt trajao je est mjeseci i eskalirao visokim etnikim tenzijama, s nekoliko kritinih perioda, da bi se u kolovozu 2001. tzv. Ohridskim ugovorom, potpisanim pod patronatom i odreenom prisilom meunarodne zajednice. Ugovor je omoguio vea prava i zastupljenost Albanaca kao i amnestiju boraca ONA u zamjeni za razoruanje i rasputanje iste.139 Kriza 2001. stvorila je konfuziju i suzdranost u

- 43 -

implementaciji zakonske vlasti kljunih dravnih sigurnosnih institucija. Bile su formirane i albanske i makedonske milicije kao i radikalni elementi nacionalnih policijskih snaga. Tijekom posljednjih nekoliko godina, program Partnerstva za mir (PfP), Akcijski plan za lanstvo (MAP) i Strategijski pregled obrane (SDR) bili su katalizatori transformacije i (2003.).140 SDR se reforme. SDR je usvojen u makedonskom Parlamentu u proljee 2004. godine i vjerno odraava godinu dana ranije doneen Nacionalni koncept sigurnosti i obrane trenutno preispituje kako bi u konanici postao jedini relevantan i ostvarljiv dokument. Makedonski Parlament do sada je usvojio Zakon o slubi u OS (2002.) i Zakon o obrani (2005.). Glavni je cilj Zakona o slubi u OS bio osigurati potporu novaenju i zadravanju vojnika stvaranjem sustava upravljanja osobljem na osnovi racionalne strukture inova, razvijajui doasniki kor i sistematsku vojnu izobrazbu. Zakon o obrani osigurava bazu sudjelovanja makedonskih oruanih snaga u operacijama van Makedonije, daje nacionalnu potporu operacijama u okviru granica Makedonije i zabranjuje politiku aktivnost svih pripadnika oruanih snaga.141 Sam se sustav nacionalne obrane transformirao od prijanjega, koji je bio zasnovan na obvezi sluenja vojnog roka i teritorijalnoj obrani u potpuno novi koncept koji e biti kompatibilan euroatlantskim sigurnosnim strukturama. On predvia kompletnu profesionalizaciju OS do kraja 2008., uz odgovarajuu zastupljenost svih etnikih zajednica, adekvantno smanjenje i modernizaciju opreme.142 Makedonske oruane snage (ARM) biti e restruktuirane u cilju stvaranja jedne male, uinkovite i suvremene vojske kompatibilne sa snagama NATO i EU. SDR takoer redefinira ulogu ARM, koja je ve krajem 2005. godine zavrila prijenos ovlasti u svezi uvanja i zatite granice u korist Granine policije. Ograniena sposobnost ARM u okrajima sa pobunjenicima takoer e biti posebno razvijana, budui da opozicija etnikih Albanaca odobrava ogranienu potporu policiji tijekom tuzemnih sigurnosnih operacija.143 Uspjenim ishodom EU voene operacije Concordia krajem 2003. godine proces reforme obrane pokree politika NATO-a Otvorena vrata koja je ponovno bila potvrena na summitu Saveza ljeta 2004. godine.144 Strategijski cilj postati lanicom NATO-a do kraja 2008 godine zapravo pokree mnoge od promjena u okviru ARM i sustava obrane u Makedoniji u cijelini.145 Makedonski koncept nacionalne sigurnosti i obrane kae da ...sustav obrane treba osigurati i

- 44 -

pripremiti posebne upute i planove u cilju uvoenja sustava planiranja, financiranja, programiranja i budetiranja sukladno standardima NATO-a...146 Jedan od zahtjeva NATO lanstva bila je depolitizacija makedonskih oruanih snaga. Meutim, formalni proces depolitiziranja nije uklonio sve politike linkove i sklonosti politike elite. Promjena politike vlasti nakon izbora openito znai mijenjanje visoko pozicioniranih asnika u Ministarstvu obrane, Glavnom stoeru i ARM.147 Dok makedonski Ustav ne zabranjuje pripadnicima vojske da budu lanovi politikih stranaka, lanak 47. Zakona o obrani razjanjava da ... lanstvo u politikim strankama ne smije utjecati na naznaenja, promoviranja, evaluaciju, izobrazbu, nagraivanje i ostala prava vojnog osoblja i civila koji su zaposleni u ARM...148 U okviru ARM zabranjuje se rad politikih stranaka ili udruga graana. Vojno osoblje prilikom izvravanja slube ne moe se povoditi politikom odnosno stranakom pripadnou, niti istu izraavati ili prezentirati tijekom obnaanja dunosti. Vojno osoblje ne smije biti nazono i sudjelovati na politikim skupovima nosei odore ili simbole politikih stranaka. Slino ostalim zemljama zapadnog Balkana, restruktuiranje i smanjenje su jedna od kljunih karakteristika reforme obrane u Makedoniji. Aktivna mirnodopska komponenta ARM bila je smanjena sa 16000 tijekom 2002. godine na 12585 (ukljuujui 70% profesionalaca i 30% vojnih obveznika) 2003. godine.149 Oujka 2005. godine ukupna jaina ARM, ukljuujui zaposlene u Ministarstvu obrane, bila je 8869 ljudi civilnog i vojnog osoblja od kojih 1556 asnika, 2120 doasnika, 2679 vojnika pod ugovorom i 1365 civila.150 Svibnja 2005. godine, broj obveznika je bio procijenjen na oko 10000.151 Ciljana veliina, koja se planira dostii do kraja 2007. godine, iznosi 8460 pripadnika, ukljuujui 919 asnika, 1930 doasnika i 817 civila. Broj vojnika pod ugovorom poveati e se na 4794, dok e obveza sluenja vojnog roka biti ukinuta do kraja 2006. godine.

- 45 -

Tablica 7: Trenutna i planirana veliina ARM152

CIVILI MO CIVILI ARM ASNICI ARM DOASNICI ARM VOJNICI POD UGOVOROM

UKUPNO

2005. 2007. RAZLIKA

1149 453 696

1365 364 1001

1556 919 637

2120 1.930 190

2679

8869 8.460 409

4.794 +2.115

Izvor: Ministarstvo obrane , oujak 2005.

Postoji nada da e smanjenje oruanih snaga popraviti disproporciju broja asnika svih inova u okviru postojee hijerarhije asnike populacije. Sukladno doneenom Strategijskom pregledu obrane (SRO), idelani je prikaz inova unutar Ministarstva obrane i ARM prikazan u sljedeoj tablici: Tablica 8: Klasifikacija inova asnika ARM

IN

PLAN 2007.

% UKUPNOG BROJA

TRENUTNO

% UKUPNOG BROJA

RAZLIKA

GENERALI BRIGADIRI PUKOVNICI BOJNICI (kap.1.kl.) SATNICI NATPORUNICI PORUNICI

7 58 127 205 0 223 243 56 919

0.9 6.3 14 22 0,00 24 26 6.1 100.00

8 92 250 284 94 451 356 111 1.646

0.49 5.59 15.19 17.25 5.71 27.40 21.63 6.74 100.00

1 34 123 79 94 228 113 55 727

UKUPNO

Izvor: Strategijski pregled obrane , Skopje 2004.

Planirano je da se promjena sastvnica, od vojske vojnih obveznika u profesionalnu vojsku, zavri do kraja 2007. godine. U tom kontekstu je predviena i promjena sustava izobrazbe makedonske vojske, koji je kritina toka procesa reforme obrane ne samo u Makedoniji. Jedina vojno obrazovna institucija bila je Vojna akademija utemeljena 1995. godine a njezin je glavni zadatak bio educirati, obuiti te osigurati profesionalni razvoj osoblja ARM.153 Meutim, najvei

- 46 -

dio usluga akademije nalazi se u stanju mirovanja zbog vika asnika svih inova. Apsurdno, posljednja generacija zavrenih kadeta bila je proglaena prekobrojnom. Ostaje jo jedna generacija koja bi trebala diplomirati sljedee godine, a oekuje se da e i ona biti proglaena prekobrojnom.154 Postoje razliiti modeli koji bi akademiju uspjeno ukljuili u profesionalni razvoj i obuku i izobrazbu asnika. Ipak, kao da nedostaje elja transformirati ovu instituciju u eljenom smjeru. Ukoliko akademija bude preivjela kao institucija, ona se svakako mora transformirati kako bi mogla ispuniti NATO standarde vojne obuke. Trenutno akademija nudi tek estomjesene teajeve za obuku doasnika. Najnovije smjernice razvoja makedonskih oruanih snaga govore u prilog tome da e se na poetku karijere asnici regrutirati direktno sa sveuilita, bez dugotrajnog asnikog kolovanja na ovakovoj vrsti institucije. Meutim, radna grupa za doasnike predvia da e obuka za doasnike uspjeno funkcionirati jedino u okviru Zapovjednitva za obuku GS ARM. Ona trenutno nudi osnovne i napredne teajeve za doasnike. Pored nacionalnih institucija za obuku, amerika tvrtka Booz, Allen & Hamilton (BAH) i poseban savjetniki tim NATO-a (NAT) osiguravaju redovite konzultacije Ministarstvu obrane i ARM. Oba entiteta su smjetena u prostorima ministarstva obrane . BAH savjetuje ministra, dravnog tajnika i dravne savjetnike u okviru Ministarstva obrane na polju planiranja, prorauna, logistike, ljudskih resursa i jezika. BAH istovremeno radi i sa Glavnim stoerom, u prvom redu sa odjelima G1 (osoblje), G3 (obuka) i G4 (logistika). Njegovi su ugovorni ciljevi zacrtani planom godinje pomoi amerikog europskog zapovjednitva (US EUCOM) iji je glavni cilj transformacija Ministarstva obrane RM i ARM. Cilj NAT-a je pomo Ministarstvu obrane i ARM u dosizanju NATO standarda te verifikacija da se ti standardi provode u naznaenim postrojbama. U tom smislu, NAT tijesno surauje sa GS i vri este nadzore postrojbi ARM diljem Makedonije. Restruktuiranje Ministarstva obrane i ARM je dio procesa poveanja broja pripadnika etnikih manjina u makedonskim obrambenim institucijama. Zahtjeva se da 25% svih pozicija u okviru ARM bude popunjeno Albancima. Trenutno 2,54% ukupnog broja osoblja oruanih snaga ine Albanci nasuprot 92,79% Makedonaca.156 Takoer se planira i poveanja broja ostalih manjinskih zajednica (Bonjaka, Roma, Srba, Turaka i Vlaha), koje su zastupljene u ARM. Po pitanju asnikih inova ak 1227 su Makedonci dok je svega 68 Albanaca. Etniki koeficijent treba biti promijenjen do kraja 2013. godine u omjeru 591 naspram 232. U trenutnoj strukturi osoblja Ministarstva obrane, 415 su Makedonci i svega 16 Albanaci.

- 47 -

Meutim, u okviru ministarstva neka od kljunih mjesta popunjavaju Albanci; kao primjer naelnik personalnog sektora i zamjenik ministra obrane su Albanci. Tablica 9: Etniki sastav osoblja Ministarstva obrane
TRENUTNO
Makedonci Albanci Turci Romi Srbi Bonjaci Vlasi 415 16 10 2 9

PROJEKCIJA 2013.
205 81 12 8 6 3 1

RAZLIKA
-210 +65 +12 +8 -4 +1 -8

Izvor: Ministarstvo obrane , oujak 2005.

Dva su programa u svezi s integracijom u ARM i MO bila odobrena od strane Ministarstva obrane oujka mjeseca 2005. godine.157 Cilj jednog programa su kandidati sa sveuilinom diplomom, dok su cilj drugog kandidati sa srednjom kolom koji e zauzeti asnike i doasnike pozicije u ARM i Ministarstvu obrane . Program integracije manjina sa sveuilinom izobrazbom mora biti zavren do 2013. sukladno Ohridskom okvirnom ugovoru (OFA) kojim se zahtjeva proporcionalna zastupljenost svih etnikih zajednica u dravnim slubama. Tablica 10: Integracija Albanaca sa sveuilinom izobrazbom u ARM 2005. CJELINA
Ministarstvo obrane Vojna akademija (?) ARM Ukupno

TRENUTNO
16 0 4 0 20

PROJEKCIJA
81 4 17 11 113

RAZLIKA
+65 +4 +13 +11 +93

Izvor: Ministarstvo obrane , oujak 2005.

Od 2006. pa nadalje, broj asnika iz redova Albanaca u ARM poveavati e se svake godine do ukupnog broja od 136 2013.

- 48 -

Tabela 11: Projekcija integracije Albanaca sa sveuilinom izobrazbom u ARM u vremenu 2006.-2013. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. UKUPNO
Izvor: Ministarstvo obrane , oujak 2005.

+50 +52 +6 +6 +6 +6 +5 +5 +136

Sukladno planu reintegracije, konani program integracije pripadnika sa srednjom strunom spremom treba biti zavren krajem 2007., uz malo poveanje broja Albanaca (na 77). Openito, integracija manjina u ARM u Makedoniji je veoma kontroverzno pitanje uglavnom zbog toga to implicira smanjenje zastupljenosti Makedonaca. Tradicionalisti u krugu Makedonaca suprotstavljaju se integraciji Albanaca tvrdei da oni nisu patriotski povezani sa Makedonijom. Voe opozicijskih stranaka isto tako smatraju da razlog integracije manjina u postojee strukture trebaju biti iskljuivo njihove profesionalne kvalifikacije i vjetine, a ne njihova etnika pripadnost.158 Isto tako, postoje i druga problematina pitanja. Naprimjer, dva teaja za doasnike aspirante iz manjinskih zajednica bila su zavrena tijekom 2005. i poetkom 2006. Iz operativnih razloga (itaj problema u financiranju) oba su teaja organizirana kao standardni teajevi doasnikih aspiranata bez vjebovnog stupnjevanja. Rezultati su oba teaja bili mjeoviti, sa znajnim dijelom kandidata koji nisu bili sposobni diplomirati. Oigledno je da ARM pokuava ispuniti zahtjeve OFA to rezultira manjim brojem diplomiranih manjinskih kandidata ili diplomiranjem nekvalificiranih pojedinaca doasnikih inova. Izmeu etnikih grupa postoje i kulturne razlike koje mogu onemoguiti postizanje nekih od ciljeva OFA-a. Naprimjer, vaei Zakon o slubi trai srednju strunu spremu kao minimum u pogledu prvog prijema u ARM. Meutim, neke etnike grupe jo uvijek nemaju pristupa visokoj

- 49 -

izobrazbi ili ne vjeruju da je visoka izobrazba potrebna. To je problem koji treba postaviti na nacionalnoj razini jer je to van granica tradicionalnih zahtjeva obrane . puno i bezuvjetno implementiranje od strane makedonskih vlasti. Modernizacija i nabava nove opreme trebaju biti u skladu s projektiranim sposobnostima i kapacitetima ARM a istovremeno biti kompatibilne sa zahtjevima NATO-a i projekcijama prorauna, to nije zanemarivo. Postrojbe posebne namjene (specijalne snage) svakako imaju prioritet u nabavi nove opreme.159 Istovremeno s planovima o nabavci nove, Makedonija se mora osloboditi zastarjele i vika vojne opreme.160 Proces devastiranja takovih materijala i sredstava odlukom Vlade poeo je u sijenja 2004. godine unitavanjem tenkova T-55. Sukladno Planu modernizacije 61 tenk je uniten do sada a preostalih 30 tenkova unititi e se u skoro vrijeme. etiri zrakoplova SU-25 su povuena iz uporabe, a ministarstvo obrane se nada da e nai sigurnog partnera za razmjenu ovih letjelica za druga sredstva ili usluge odravanja zrakoplovne ili neke druge opreme i sredstava. Prodaja oruja sovjetskog podrijetla je vrlo kontroverzno pitanje, iako se isto smatra dijelom ukupnog procesa modernizacije ARM koja je kompatibilna sa standardima NATO-a. No, s NATO gledita to nije u svezi sa kompatibilnou nego vie zbog injenice da Makedonija ima malo novaca odravati sovjetske tenkove i ljetilice.161 Odluivi reformirati vlastite oruane snage koristei uglavnom sredstva domaeg prorauna, Makedonija je utvrdila svoj vojni proraun za 2004. na 6108 milijuna MKD (122 milijuna US$), to je bilo ak 2,3 postotka predvienoga GDP.162 Proraun obrane za 2005 godinu iznosi 6413 milijuna MKD (neto vie od 124 milijuna US$) to je oko 2,4% GDP.163 Ipak, vanjska pomo ostaje glavnim izvorom vojnog razvoja Makedonije. Kao primjer, samo tijekom 2003. godine SAD su Makedoniji odobrile ak 12 milijuna US$, ukljuujui potporu specijalnim postrojbama u cilju poboljanja mobilnosti istih, utemeljenje IT sustava kompatibilnog sa standardima NATO-a uz razvoj vojnog poligona Krivolak kao regionalnog poligona za obuku za zemlje potpisnice Jadranske povelje. Mnogi indikatori pokazuju napredak u reformi makedonske obrane . Meutim, Makedonija je i dalje deficitarna u pogledu ispunjenja pojedinih NATO standarda. Vojni proraun zemlje jo uvjek nije u mogunosti ispuniti zahtjeve NATO-a. Nedavno je NATO traio ustrojavanje posebnih postrojbi deficitarnih sposobnosti te uspostavu Centra za zrani nadzor (ASOC). ini Ipak, integracija manjina u ARM smatra se glavnim uvjetom pristupanja zemlje NATO-u, a Savez oekuje njeno

- 50 -

se da isto nije mogue na temelju sadanjeg vojnog prorauna. Minimalni projicirani troak nacionalnog ASOC iznosi 23 milijuna US$, to je gotovo jedna sedmina sadanjeg prorauna, po mnogima previe za ulaganje u jedan projekt, ma kako se on zvao i to on predstavljao za oruane snage.

Euroatlantska integracija
Godine 1993. makedonski je Parlament zatraio, a tijekom 1995. godine Makedonija je i slubeno postala lanica programa Partnerstva za mir (PfP). Savjetniki tim NATO-a (NAT), sastavljen od vojnih savjetnika iz razliitih zemalja lanica NATO-a, stigao je u Makedoniju te angairan na vremenski period od 3 do 6 mjeseci, ovisno o podruju. No, tako kratak period angairanja asnika NAT-a u velikoj mjeri oteava izgradnju trajnih odnosa i odnosa povjerenja sa svojim partnerima u Ministarstvu obrane i ARM. Nedavno je Francuska imenovala asnika, svog predstavnika u NAT-u (u svezi s pitanjima osoblja i upravljanja ljudskim resursima) na period od dvije godine. To e svakako osigurati kontinuitet bar u ovom osjetljivom podruju reformi. Glavni je cilj NAT-a osigurati potporu i pomo ARM i GS u ispunjenju standarda NATO-a. Dogovoreni su razni postupci i prilagodbe u okviru Akcijskog plana za lanstvo (MAP) i PfP, a sve u svrhu konanog cilja: da Makedonija ispuni sve zahtjeve prije punopravnog NATO lanstva.164

NATO i PMC
Makedonski Individualni partnerski program (IPP) sadri etiri poglavlja, pokrivajui politike i ekonomske preduvjete lanstva, obranu i vojna pitanja, pitanja resursa, status obrane i pravna pitanja. Pored navedenoga, Proces planiranja i revizije (PARP) osigurava alat za uspostavu i odravanje interoperativnosti izmeu Makedonije i NATO-a na podruju mirovnih i humanitarnih misija kao i u operacijama potrage i spaavanja. Istovremeno, to doprinosi transparentnosti u planiranju obrane . MAP, aktiviran u travnju 1999. godine, usmjerava reformu obrane u Makedoniji. Kao i ostali NATO aspiranti, Makedonija je dostavila Nacionalni godinji program (ANP) priprema i prilagodbi sustava za punopravno lanstvo u Savezu. Taj program i ciljevi te shodni planovi i programi implementacije istih auriraju se svake godine. Dnevni pritisak u dostizanju ciljeva transformacije i NATO standarda provodi se od strane amerike tvrtke Booz, Allen & Hamilton (BAH). I BAH i NAT bore se sa birokracijom i

- 51 -

postsocijalistikim mentalitetom u Makedoniji.165 Upitani oko odnosa izmeu NAT-a i BAH-a u Skoplju, predstavnici NATO-a su izjavili da njihov savjetodavni tim igra glavnu ulogu u procesu restruktuiranja ARM i koristi koordinirani pristup sa BAH, koji eli postii iste ciljeve.166 No, na isto pitanje i predstavnici BAH daju isti odgovor, s tim da po njihovom odgovoru oni igraju glavnu ulogu u Ministarstvu obrane i transformaciji ARM a NAT je samo glavni partner te zakljuuju da je NATO lanstvo glavni putokaz u tom procesu te da ih vee u cilju posla u Makedoniji. Oigledno je da postoji odreeni rivalitet profesionalne razine no krajnji je cilj obje institucije da da makedonsko Ministarstvo obrane i ARM kvalitetno idu naprijed ka jednoj modernoj strukturi koja bi objedinila obja entiteta, i makedonski i albanski, te Makedoniju uinila sastavnim dijelom eurointegracija. Kao rezultat ogranienog karaktera veine strategijskih dokumenata, nije mogue definirati aktualni utjecaj strategije NATO integracije na trenutnu transformaciju ARM. Jedino to je mogue zakljuiti je injenica da ANP slui kako glavni izvor informacija u svezi sa restruktuiranjem oruanih snaga Republike Makedonije.167 Koncept ineroperativnosti, stabilnost, suradnja i sudjelovanje u mirovnim operacijama ponavljaju se konzistentno u cilju opisivanja ovog procesa transformacije i njenih ciljeva.168 Ponekad izgleda da se ideja o NATO lanstvu u Makedoniji pretvorila u jednu vrstu dogme, bez bilo kakve druge alternative.169 Posljednja anketa Instituta za demokraciju, solidarnost i civilno drutvo pokazuje javnu potporu NATO lanstvu od ak 68,89 % dok je tek 13,49% bilo protiv, a preostalih 13,49 % nije imalo odreeno miljenje ili nije htjelo odgovoriti ( 2,67%).170

Europska unija
Zajedniki je interes NATO-a i EU na zapadnom Balkanu vidjeti razvoj stabilne, prosperitetne i mirne demokracije. Kako bi ovo bilo postignuto, i Savez i Unija koriste razliite alate. U okviru EU glavni je alat takozvani Proces stabilizacije i pridruivanja (SAP) dok su kod NATO-a glavni alati upravo PfP i MAP. Ugovor o stabilizaciji i pridruivanju (SAA) Makedonija je potpisala travnja 2005. godine, dok je 09. studenoga 2005. godine Makedoniji bio dodijeljen status kandidata za EU.171 Meutim kandidatski status je bio dodijeljen bez vrstih izgleda ili krajnjeg roka zavretka pristupnih pregovora.177 Trenutno je EU fokusirana na etiri temeljna podruja potpore Makedoniji: na demokraciju i vladavinu prava, ekonomski i socijalni razvoj, pravosudni sustav i unutranje poslove te ekoloku regulativu.173

- 52 -

Ukoliko se Makedoniji dozvoli poetak pregovora o prikljuenju u punopravno lanstvo, ona e biti u mogunosti traiti financiranje insitucionalnih i ostalih reformi u daleko veem iznosu od onog koji dozvoljava sadanji ugovor o financiranju, koji je poznat kako Program pomoi za rekonstrukciju, razvoj i stabilizaciju (CARDS program).174 Prema posljednjim anketama, Makedonci snano podravaju prikljuenje EU i vjeruju da je zemlja na putu ka lanstvu. Podaci iz mjeseca svibnja 2004. godine otkrivaju da je 91,4% Makedonaca pozitivno odgovorilo na pitanje u svezi s EU lanstvom.175 Zbog toga su NATO i EU lanstvo prioriteti apsolutno svih politikih stranaka u Makedoniji.176 Kao i u ostalim zemljama regije, mogunost prikljuenja NATO savezu privukla je posebno veliko zanimanje Makedonije tijekom 2002. i 2003 godine, djelomino iz razloga to je prikljuenje NATO svezu smatrano lakim od daleko sloenijih zahtjeva i uvjeta koje je postavila EU, ali djelomino i zbog simbolike kod lokalnih zemalja, koje se transformiraju od potroakih u proizvoaka drutva. Mnogi indikatori potvruju napredak Makedonije u odnosima sa EU. Meutim, Makedoniji nedostaje jo mnogo toga u pogledu ispunjenja postavljenih EU standarda.177 Ugroze i prijetnje; regionalna suradnja Svi strategijski dokumenti istiu da Makedoniji ne prijete nikakove ugroze od konvencionalnog rata.178 Meutim, Makedonci neovisan status susjednog Kosova smatraju opom prijetnjom. Mnogi su Makedonci miljenja da Kosovo nikada nee dobiti neovisnost, jer bi to ugrozilo razvoj multietnikog drutva u Makedoniji.179 Za razliku od toga, Vlada i predsjednik su dali diplomatske izjave da e podrati odluku meunarodne zajednice o statusu Kosova. Neki makedonski politiari snano podravaju neovisnost Kosova. Izmeu ostalih, to su zamjenik ministra obrane Taljat Daferi, koji je izjavio da je to njegovo osobno gledite i stav.180 No albanska zajednica u zemlji ne vidi bilo kakvu opasnost ukoliko Kosovu bude dobilo potpunu neovisnost. Jadranska povelja, koja ukljuuje Albaniju, Hrvatsku i Makedoniju, smatra se regionalnim kotaem koji e ove zemlje kroz MAP proces dovesti do krajnjeg cilja - NATO lanstva.181 Postoje mnogobrojne aktivnosti na razliitim ekspertnim razinama, kao to su aktivnosti vezane za obuku, poboljanje operativnih kapaciteta, spremnosti, uinkovitosti i uporabe postrojbi zemalja sudionika. Ministarstvo obrane Republike Makedonije ponudilo je vojni poligon Krivolak kao

- 53 -

regionalni obuni centar namijenjen oruanim snagama zemalja potpisnica Jadranske povelje.182 Politike smjernice reforme obrane Ispunjenje NATO kriterija i standarda obrambene sposobnosti moe biti pokretaka snaga vojne reforme i demokratske transformacije, no istovremeno obvezuje Republiku Makedoniju prihvatiti politiku kulturu i razinu civilno vojnih odnosa NATO zemalja. Parlament Makedonije vri nadzor nad Vladom u poslovima obrane i sigurnosti te usvaja Nacionalnu strategiju sigurnosti i obrane.183 Parlamentarna Komisija za obranu i sigurnost je odgovorna za pitanja sigurnosti i obrane. Pored toga, Komisija mora biti redovito izvjetavana o obavjetajnim i sigurnosnim operacijama u koje se planiraju ukljuiti ili su ukljuene makedonske snage.184 Dok je proraun obrane do sada Komisiji prezentiran iskljuivo u zavrnoj i konanoj formi, koju je Komisija mogla odobriti ili ne, nedavno je ista dobila mogunost utjecati na izvrenje prorauna traei tromjesena izvjea o potronji. Meutim, imajui u vidu iroku lepezu funkcija i pitanja koja trebaju biti kontrolirana od strane Komisije, neki makedonski eksperti sumnjaju da je Komisija u mogunosti uunkovito izvravati svoje funkcije. Teorijski, Parlament ima utjecaja na proraun obrane , ali to nuno nije sluaj u praksi. Proraun obrane dolazi u Parlament kao konana verzija, bez prethodnih konzultacija i diskusija.185 Na taj nain Parlament ostaje na marginama politikih dogaaja igrajui ulogu glasake maine kod ve doneenih odluka, bilo da se radi o odlukama doneenim od strane predsjednika ili od Vlade i premijera.186 Gledita lokalnih eksperata o kritinoj ulozi Parlamenta u Makedoniji gotovo se ne razlikuju. Neki dre da stanje nije realno poboljano godinama te da Parlament nikad nije bio nemoniji i bez stvarnog nadzora nad obrambenim pitanjima.187 Drugi vide blagi napredak, posebno u pogledu Ministarstva obrane i pitanju prorauna. No, utjecaj Parlamenta na Vladu u pogledu istog realno ostaje na niskoj razini. Ovo pokazuje razliku izmeu ustavnih odredbi i realnosti marginalne uloge Parlamenta u Makedoniji.188

- 54 -

Druga znaajna institucija u civilnom nadzoru oruanih snaga je svakako predsjednik drave, koji je izabran izravno od strane graana te tako nije odgovoran Parlamentu. Povrh toga, predsjednik ima pravo veta kod usvajanja odreenih obrambenih zakona. On je vrhovni zapovjednik ARM i odobrava glavne strategijske dokumente kao to su Strategija i Plan obrane. Glavni dio dunosti predsjednika obavlja se kroz ukaze koji postaju operativnim preko Ministarstva obrane i GS. Sukladno Ustavu, predsjednik je elnik Nacionalnog vjiea obrane (NSC).189 NSC treba razmatrati pitanja od znaaja za nacionalnu sigurnost te daje savjete predsjedniku i preporuke premijeru i Parlamentu. ini se da je on vie institucija u sjeni koja djeluje na jedan netransparentan nain.190 Kompetencije Vlade u svezi s pitanjima obrane preputene su Ministarstvu obrane, no nedostaje pravna jasnoa u pogledu precizne pozicije i odgovornosti ministra obrane . Najznaajnije pitanje koje se neminovno namee kao prioritetno je da li je isti izravno odgovoran premijeru ili predsjedniku? Mada nekonzistentnost Zakona o obrani implicira bliu suradnju s predsjednikom, to nije sluaj u praksi. Odluke NSC mogu biti blokirane od strane Vlade, dok predsjednik moe blokirati inicijative Vlade u sferi sigurnosti i obrane .191 Podjela vlasti nije jasno definira Ustavom tako da ona ovisi vie o samouvjerenju pojedinaca koji su na funkcijama negoli od samog predsjednika i premijera. Sukladno Ustavu, ministar obrane je odgovoran jedino vladi. Dok je odgovornost GS i naelnika GS ARM nejasna. predsjednik imenuje i smjenjuje naelnika GS bez posebnog odobrenja Parlamenta, no zakon govori da je naelnik GS odgovoran i predsjedniku i ministru obrane.192 Nedostatak koordinacije izmeu predsjednika, premijera i ministra obrane bio je problematian tijekom etnikog konflikta 2001. godine jer su kontradiktorne zapovijedi dolazile sa sve tri strane.193 Takove dvojbene i napete odnose izmeu predsjednika i premijera NATO smatra tipinim za ovu regiju.194 Isto tako postoji opi nedostatak suradnje izmeu izvrne i zakonodavne vlasti, tek djelomino kao rezultat socijalistikog nasljea izvrne vlasti.195 Meuetniki faktor, koji se mora uzeti u obzir u procesu odluivanja, ne ini tu suradnju jednostavnijom. Tri su politike stranke albanske zajednice nazone u Parlamentu, od kojih je jedna i u vladajuoj kolaciji.196

- 55 -

Ukljuene nevladine organizacije i ekspertni timovi U Makedoniji postoji veliki broj nevladinih organizacija (NGO), no relativno mali broj od njih je ukljuen u podruje sigurnosti i obrane . Ekspertiza je ograniena na vladine i meunarodne aktere ili privatne konzalting kompanije kao to su NAT, DCAF, Pakt o stabilnosti ili BAH.197 Vojni mediji u Makedoniji pokrivaju vojna pitanja u prvom redu temama iji je cilk stvoriti javnu potporu NATO lanstvu.198 Ipak, pokrivanje navedenog sektora od strane civilnih medija je kritino, a istovremeno su, kao i u ostalim promatranim zemljama, novinari optueni da su nekvalificirani pokrivati poslove sigurnosti i obrane.199 Okrivljuju se da nisu sposobni pitanja sigurnosti obinim ljudima napraviti razumljivijim.200 Openito, vojna pitanja nisu iroko raspravljana, a novinari tvrde da su informacije koje su prikupljene tijekom press konferencija Ministarstva obrane nedovoljne da bi bilo drugaije.201 Trenutno se percepcija vojnog poziva i moralnosti vojnih osoba u Makedonije protee od neutralne do openito pozitivne (ako je suditi po ispitivanjima javnog mnijenja). ARM jo uvjek uiva pozitivnu percepciju, kao nasljednica bive Jugoslavenske narodne armije (JNA)?!. Kao to je poznato, vojska i vojna profesija su u bivoj Jugoslaviji uivale respektabilnu poziciju. To je bilo zasnovano na zajednikom iskustvu tadanjih federalnih jedinica (republika) tijekom Prvog i partizanskom iskustvu tijekom Drugog svjetskog rata. Generalno gledajui, biti asnik u zemlji sa 37.5% stopom neazposlenosti smatra se ne samo sigurnim poslom koje nosi rijeeno stambeno pitanje i besplatan godinji odmor u vojnim odmaralitima, nego i izvorom stabilnog prihoda. Zbog toga su veoma rijetki primjeri asnika koji dragovoljno naputaju aktivnu slubu. Slino Albaniji, Ministarstvu obrane u Makedoniji nedostaje Strategija komunikacija i PR u vezi s reformom obrane . Ministarstvo obrane Makedonije ima brojne prie o uspjehu koje nisu prezentirane na odgovarajui nain (ako su uope!), a tu su i izazovi koji moraju biti objanjeni javnosti kako bi se u potpunosti shvatila injenica zato su euroatlantske asocijacije tako bitne za Makedoniju. Nova informacijska kampanja Ministarstva obrane treba ciljati ne samo na stvaranje javne potpore pridruivanju dvjema asocijacijama, ve istovremeno sluiti i kao izvor informacija u pojanjenu temeljnih razloga reforme: zato ona mora biti provedena, kakovu korist ona donosi Makedoniji te na koji nain doprinosi regionalnoj suradnji i stabilnosti regije u cijelini? Kao i u Albaniji, postoje odreeni vojni mediji koji mogu biti alat navedene namjere no i njima kao i cijelom sustavu nedostaje reforma koji bi im tu ulogu osigurala te ih za isto odgovarajue pripremila.

- 56 -

Uspostava jedinstvenog sustava upravljanja obranom te svrsishodni obrambeni upravljaki mehanizam slian ostalim zemljama NATO-a i dalje ostaje strateki izazov za Republiku Makedoniju. Ovi aspekti trebaju privui veu pozornost i potporu meunarodnih aktera koje usmjeravaju proces reforme. Meutim, nacionalne institucije trebaju biti paljive oko izazova budueg vlasnitva vojnih objekata i instalacija (do sada u vlasnitvu Ministarstva obrane) te se upitati kako samostalno uspjeno odigrati tu i takovu pretvorbu potivajui nacionalni interes a opet respektirajui miljenje inozemnih aktera koje u regiji igraju glavnu ulogu? Negativne konsekvence reforme obrane u Makedoniji, kao to je zatvaranje baza i gubljenje radnih mjesta, su isto tako jako osjetljive naravi. Iz ove perspektive institucije odgovorne za pitanja obrane i sigurnosti trebaju novu strategiju odnosa s javnou, u cilju boljeg objanjenja i promidbe cjelokupnog procesa reforme obrane.

- 57 -

Konverzija obrane
Restruktuiranje u Makedoniji: vojne mirovine i individualna odgovornost Ministarstvo obrane koristi razliite mjere smanjenja202 ARM, ukljuujui i raskide ugovora o radu, vanjsko angairanje za obnaanje pojedinih dunosti te stimulirajui raniji odlazak u mirovinu. Od 2003. do oujka 2005. godine, ukupan odljev vojnog osoblja dostigao je brojku od 1971. Od toga broja njih 222 bilo je zaposleno u Ministarstvu obrane, dok je 1749 odoba bilo otputeno iz ARM.203 Tablica 12: Odljev vojnog osoblja (2003.-03/2005.)

MIROVIN A

OSOBNI ZAHTJE V

STEGOVNE MJERE

SMR T

? 0 0 167 0 167

UGOVOR NI TRANSFE R

UKUPNO

ASNICI DOASNICI
PROFESIONALNI VOJNICI

167 89 0 278 534

16 14 113 23 166

1 6 37 4 48

4 1 2 4 11

152 367 219 85 823

340 477 538 394

CIVILI UKUPNO

Izvor: Ministarstvo obrane, oujak 2005.

Ovo ranije umirovljenje biti e glavna opcija implementacije planiranog smanjenja. Ukupni broj vojnika koji trai raniji odlazak u mirovinu e dosei broj od 892 krajem 2007. (255 asnika, 172 doasnika i 465 civila). Tablica 13: Ranije umirovljeno vojno osoblje
GODINA ASNICI DOASNICI CIVILI UKUPNO

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. UKUPNO

107 31 48 35 34 255

54 24 31 33 30 172

195 67 50 77 76 465

356 122 129 145 140 892

Izvor: Ministarstvo obrane, oujak 2005.

- 58 -

Druga mjera koja treba omoguiti daljnje smanjenje je transfer pojedinih funkcija iz Ministarstva obrane u ostale dravne agencije. Krajem 2005. priblino 187 osoba trebalo je biti transferirano iz Ministarstva obrane u Upravu za spaavanje i zatitu, dok e 270 osoba biti premjeteno iz Ministarstva obrane u Centar za upravljanje krizama. Dvije stotine civila koje se bave proizvodnim uslugama u okviru ARM (ugostiteljstvo i odravanje) biti e preuzeto od strane dravnih kompanija i agencija.204 Ukupno 823 asnika i doasnika tijekom 2004. godine prekinulo je slubu u ARM i prebaeno u Graninu policiju Ministarstva unutarnjih poslova. Tijekom 2005. godine oko 660 osoba bilo je rasporeeno u Graninoj policiji.205 Tijekom 2004. i 2005. godine u ARM su bili organizirani teajevi doknadne izobrazbe iskljuivo za osoblje ARM koje je trebalo biti poslova.206 Donedavno nije bilo posebnih mogunosti dostupnih demobiliziranim asnicima i doasnicima glede potpore za dopunsku izobrazbu i reintegraciju, osim opih mirovinskih benefita, slinih u ostalim zemljama regije. No injenica je da nema sve osoblje koje naputa ARM pravo na vojnu mirovinu.207 Mirovine i beneficije Sukladno Zakonu o obrani i vojnoj slubi, a u cilju kvalificiranja za starosnu mirovinu slubenik mora imati 64 godine (62 za ene). Starosna mirovina je utvrena na osnovi pojedinanog trajaanja slube. Vladin podzakonski akt predvia jo 30% dodatka iznosu normalne mirovine umirovljenih policajaca i bivih vojnih osoba.208 Krajem 2002. bilo je 275446 korisnika mirovinskog i invalidskog osiguranja. U to vrijeme ukupan broj umirovljenika u Makedoniji iznosio je 249421, od kojih su svega 3083 bili vojni umirovljenici.209 U cilju dobivanja vojne mirovine, vojne osobe moraju imati 35 godine slube u oruanim snagama (30 za osobe enskog spola). Zakon o ranijem umirovljenju (s periodom trajanja od 2003. do 2007.) regulira pogodnosti asnika koji su prisiljeni napustiti oruane snage zbog brojane redukcije. Vojni asnici koji su u navedenom vremenu morali otii u prijevremenu mirovinu primaju posebnu naknadu do pet godina nakon prisilnog prestanka slube. To je jedina mjera u svezi s potporom reintegraciji demobiliziranog osoblja u Republici Makedoniji. prebaeno u Graninu policiju Ministarstva unutarnjih

- 59 -

Nedavno je makedonski Parlament usvojio amandmane na Zakon o slubi u OS i Zakon o obrani na prijedlog Ministarstva obrane, kako bi ministru dali ovlast otputati vojne slubenike na osnovi tehnolokog vika, a istovremeno je utvrena starosna i stana granica odlaska u vojnu mirovinu; na 55 godina ivota i 25 godina slube. Cilj amandmana je uskladiti starosna umirovljenja svih pripadnika Ministarstva obrane s onima u ARM. Poetna prognoza u svezi s umirovljenjem vojnih osoba krajem 2005. Bila je 607 osoba. Od toga broja njih 186 su asnici, 109 ddasnici i 312 civilni zaposlenici. Planirano financiranje ranijeg umirovljenja iznosi 23 milijuna EUR (za period 2003.-2007.) i ova sredstva su ve dislocirana iz dravnog prorauna.210 Imajui u vidu amandman 55/25 mnogi kljuni pojedinci e biti u situaciji napustiti slubu. Ta je mogunost dovela u pitanje i sam proces transformacije, zbog vrste kadra koje bi moglo napustiti Ministarstvo obrane i ARM. Zbog navedenog razloga Ministarstvo obrane trenutno razvija sustav selektivnog zadravanja pojedinanog osoblja u cilju stvaranja mogunosti da pojedinci ostanu u Ministarstvu obrane i ARM i nakon 25 godina slube. Inicijalni koncept bio je podrati slubenike koji su prisiljeni napustiti oruane snage kao dio procesa redukcije te im ponuditi nadoknadu koja ovisi o njihovom vojnom inu, plai i radnom stau u ARM (oni koji nemaju 35 godina staa u ARM nemaju prava na raniji odlazak u mirovinu ili na bilo kakav mirovinski benefit). Njihova nadoknada ne moe biti vea od 8 mjesenih plaa. Naprimjer, tridesetpetogodinji satnik koji je 17 godina sluio u ARM i zarauje 300 EUR mjeseno ne bi dobio vie od pet plaa (1.500 EUR) u vidu kompenzacije. Ukoliko vojna osoba naputa ARM dobrovoljno prije nego navri minimalni broj godina, on nema prava na bilo kakovu nadonadu. Grupa ranije umirovljenih osoba bez 35 godina slube, iji je broj nepoznat, nije dio statistike Ministarstva obrane. Ovi pojedinci nisu korisnici zakona o ranijem umirovljenju. Pored onih bez mirovinskih benefita, postoji i druga kritina grupa kojoj treba obratiti pozornost: bivi gerilci takozvane Oslobodilake narodne armije (ONA). sudjelovali u etnikom konfliktu 2001. godine i nisu bili ukljueni u Ovi su pojedinci posebni Zakon o

nadoknadi budui da se oni jo smatraju neprijateljima drave i pored toga to je i njima bila odobrena opa amnestija. Obitelji pripadnika ONA koji su poginuli u konfliktu nemaju prava na nadoknadu dok su svi etniki Makedonci dobili pravo na ovu potporu.211 Javna debata o ovom pitanju provocirala je negativan odgovor albanske zajednice. Demkratska unija za integraciju

- 60 -

(DUI) isto tako je izjavila da ukoliko su makedonski domai branitelji nagraeni od drave sa svoju slubu, onda treba razmotriti i pitanje socijalne nadoknade obitelji boraca ONA koji su poginuli ili su bili ranjeni tijekom konflikta.212 Samo su neki sudionici civilnog rata 2001. sa albanske strane zapolseni u ARM i civilnoj administraciji.213 Za razliku od toga, albanski politiari koji su sudjelovali u etnikom konfliktu 2001. su dobro integrirani u civilnom ivotu. Postoje tri stranke Albanaca koje su zastupljene u Parlamentu. Ve spomenuta DUI poznata kao politiko krilo ONA214 je dio vladajue kolacije. Njen lan Taljat Daferi je bivi lan OVK sa Kosova koji sada obavlja funkciju zamjenika ministra obrane. Naelnik stoera bive ONA general Gazim Ostreni je potpredsjednik Parlamenta Makedonije. Meutim, pojedini eksperti cinino navode da su iskusni borci postali i uspjeni politiari,,. Zaista, jedino su ti iskusni borci mogli uspjeno parirati civilnim politiarima u Parlamentu, na taj nain reintegrirajui se u civilni ivot na najbolji i najprofitabilniji nain. Makedonska SPECTRA: LEPEZA; pojedinana odgovornost i sudjelovanje Prvobitna perspektiva Ministarstva obrane bila je jednostavna u pogledu naknadne izobrazbe vojnog osoblja koje naputa slubu: ona je bila smatrana neuinkovitom imajui u vidu gospodarsko i socijalno stanje u Republici Makedoniji. Prema podacima makedonskog Zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti u Makedoniji je 37,5%, ukljuujui sve izobrazne profile.215 Zbog navedenoga Makedonija do skora nije imala nacrt programa prekvalifikacije osoblja. Iako su dva programa u svezi s integracijom etnikih manjina pogrekom bila prezentirana od Ministarstva obrane kao programi reintegracije, ovi programi u stvari nemaju nikakovu vezu sa prekvalifikacijom vojnog osoblja. Poetkom 2006. godine, Ministarstvo obrane i Veleposlanstvo Norveke u Skoplju sklopili su ugovor o projektu prekvalifikacije LEPEZA .216 Cilj ovog projekta je nai alternativne karijere viku asnika, pruiti sudionicima vjetine i znanja koja e ih uiniti konkurentnima na tritu rada.217 Projekt prekvalifikacije imati e kapacitet od 700 osoba godinje. Nakon zavretka perioda transaformacije ARM, godinji priljev i istodobni odljev vojnog osoblja iz ARM biti e isto na razini od ukupno 700 osoba godinje. LEPEZA je stvorena kao pomo asnicima koji naputaju oruane snage i Ministarstvo obrane u tranzicijskim savjetima i civilnom tritu rada. Planirano je da e cilj biti postignut dvofaznim pristupom. - 61 mogunostima izobrazbe i promjene njihovih kvalifikacija kako bi se podigla razina njihove konkurentnosti na

Prva faza je zavrena u cijelosti financirana sredstvima Ministarstva obrane a ukljuuje savjetovanje i tranzicijsku pomo u pisanju CV, uenju taktika intervjuiranja, testiranju
218

sklonosti i dr. Prvi je korak projekta bio otvaranje tranzicijskog centra u Skopju.

Centar e

obuavati osoblje u pomoi prekobrojnim vojnim osobama kako bi nastavile sa drugom, civilnom karijerom. Druga faza, koja je u fazi planiranja, je zapravo sama izobrazba i moe ukljuivati uenje stranih jezika, akademske programe i strunu obuku. Pored Skopja, Ministarstvo obrane planira otvoriti dva regionalna centra u tipu i Kievu. Norveka vlada donirala je 200.000 eura u opremanju projekta prekvalifikacije. Britanija, vedska i Danska takoer su se obvezale osigurati financijsku potporu. Na primjer, biti e organizirana kampanja javnog informiranja o makedonskom programu prekvalifikacije koji e na poetnoj razini biti financiran sa 25.000 eura osiguranih od Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Osnovni fokus kampanje biti e prezentiranje raznih informacija o prekvalifikaciji makedonskoj javnosti. Interni komunikacijski napori biti e zaokrueni publikacijama Ministarstva obrane , a serije brifinga sa raznim korisnim informacijama e biti prezentirane svim postrojbama. elementom Oekuje se da e to biti implementirano tijekom 2006. Planirano je da LEPEZA bude nastavljena i nakon perioda transformacije i smatra se kritinim novog sustava potpuno profesionalne vojske. Budui da su svi asnici pod ugovorom, biti e stalnog odljeva osoblja iz slube, a LEPEZA e i dalje pomagati ovim pojedincima u reintegraciji u civilni ivot. Planira se da e LEPEZA nakon 2007. biti financirana iz nacionalnih resursa. Makedonsko ministarstvo obrane smatra da je potpora prekvalifikaciji i reintegraciji

priznanje za vjerno odraenu vojnu slubu. Meutim, Ministarstvo obrane isto tako naglaava individualnu odgovornost svih sudionika LEPEZE jer oni esto nisu dovoljno kvalficirani za civilni ivot te im nedostaju mnogi neophodni preduvjeti za uspjenu reintegraciju. Na primjer, zavretkom njihove izobrazbe na Vojnoj akademiji, asnici stjeu diplomu sveuiline izobrazbe, meutim, ona nije ekvivalentna onoj koji dodeljuje civilni sektor. Drugi faktor koji ima utjecaja na reintegraciju vojnog osoblja je visoka stopa nezaposlenosti. Ovaj faktor je indikacija kritinog nedostatka mogunosti zapoljavanja u zemlji koji ponajvie oteava cjelokupnu reintegraciju. Iako se makedonski program prekvalifikacije jo uvijek nalazi u fazi stvaranja kontura, fokusirajui se trenutno na postvojnu orijentaciju, uinci istog jo uvijek se smatraju skromnim.

- 62 -

No, i pored te injenice ipak ima mnotvo dobrodolih inicijativa koje slijede iz rada mnogih meunarodnih eksperata, a koji su olakavali niz sastanaka i radnih grupa te kasnijih aktivnosti po ovome pitanju. Konverzija vojnih objekata: prodaja i vanjsko ulaganje Makedonija je naslijedila jugoslavensku obrambenu strukturu koja je bila zasnovana na teritorijalnoj obrani.219 ARM ne posjeduje velike vojne baze, tako da se konverzija imovine fokusira iskljuivo na manje objekte. Ukupno 112 vojnih objekata treba biti transformirano.220 Ukupna povrina zemljita sa vojnom infrastrukturom iznosi oko 28562 hektara. ARM se mora osloboditi vlasnitva one imovine koja nema izravnu vojnu funkciju, ukljuujui vojarne, zapovjedne objekte, skladita, strelita i poligone, domove i objekte OS u gradovima, vojne kantine, ugostiteljske objekte, vojna odmaralita, baze i vojne hotele. Tablica 14: Konverzija objekata VRSTA TRENUTNI BROJ NEKRETNINE Vojarne 26 Zapovjedni objekti 9 Zdravstveni 4 objekti/odravanje Skladita 43 Strelita 16 Domovi OS 12 Vojne kantine 19 Ugostiteljski 4 objekti Bazeni 3 Vojna odmaralita 3 Vojni hoteli 1 Vojna polj. dobra 3 Zemljina reforma Poslovni objekti Povrina u m2 37 21 3.458.097 I DALJE ZA KONVERZIJU TREBAJU MO 13 13 5 4 4 24 13 3 19 3 9 19 4 2 3 11 1 1.783.902 26 20 1.674.195

1 3 1

Izvor: Makedonsko Ministarstvo obrane , oujak 2005.

- 63 -

Plan konverzije vojne imovine razvijen je od strane Ministarstva obrane Makedonije u suradnji sa ostalim dravnim agencijama a cilj mu je kompletirati transfer i prodaju vojnih objekata do 2007. Transfer vojnih lokacija je reguliran Zakonom o prometu i prodaji nekretnina tako da poseban Sektor nekretnina Ministarstva obrane koordinira i nadzire implementaciju ovog transfera.221 Meutim, Ministarstvo obrane nije iskljuivi donositelj odluka u procesu konverzije i mora suraivati sa ostalim dravnim agencijama kao to je Agencija za privatizaciju je odgovorna za privatizaciju cjelokupne dravne imovine, dok je Javno poduzee za upravljanje stambenim i poslovnim objektima odgovorno za procjenu vrijednosti te imovine. Konano, Dravni zavod za geodetske poslove vri registraciju imovine.222 Koordinacija izmeu ovih cjelina u pogledu procedura za privatizaciju vojne imovine i dalje ostaje nejasna. Plan konverzije predvia razliite naine transformacije vojne imovine ukljuujui raspolaganje ili prodaju, zamjenu za stanove, koncesiju/iznajmljivanje, transfer prava koritenja imovine drugom organu dravne vlasti te transfer prava koritenja lokalnoj vlasti.223 Ministarstvo obrane tvrdi da je proces privatizacije vojnih nekretnina u tijeku. Zakljuno sa travnjom 2005. godine, tek je 57 objekata Ministarstva obrane bilo identificirano transformaciju. Tablica 15: Objekti identificirani od strane MO za konverziju VRSTA NEKRETNINE Domovi OS gradovima Skladita BROJ po 3 3 1 7 17 2 8 6 10 57 PREDVIENA RADNJA Prodaja Koncesija Prodaja Iznajmljivanje Koncesija Koncesija Koncesija Transfer Ministarstvu unutarnjih poslova Transfer unutar Ministarstva obrane za

Vojne kantine Vojna polj. dobra Vojni ugostiteljski objekti Vojarne Karaule Ukupno
Izvor: Makedonsko Ministarstvo obrane , travanj 2005.

- 64 -

Tijekom proljea 2005. godine vie je objekata na raznim lokacijama bilo transformirano razliitim modelima224 ukljuujui 6 vojarni u Skopju, Krivoj Palanci, Koanima, Delevu, Berovu, Strumici; 6 domova u Tetovu, Velesu, Kievu, Bitoli, Krivoj Palanci, tipu; 17 vojnih kantina (5000 m2) u Kumanovu, Skopju, Tetovu, Petrovcu, Debru, Kievu, Velesu, tipu, Strumici, Krivolaku, Prilepu, Ohridu, Bitolju te 2 poljoprivredna dobra225 Petrovcu. Kao dio bilateralne vojne suradnje sa Republikom Makedonijom, SAD su spremne uloiti odreena financijska sredstva u infrastrukturu vojnog poligona na Krivolaku,226 no samo Ministarstvo obrane ne oekuje bilo kakovo drugo vanjsko financiranje glede konverzije, niti je apliciralo i pokualo privui sredstva iz inozemstva u vezi s konverzijom baza i vojnih objekata.227 Treba napomenuti da ne postoje pravne smetnje glede prava stranaca da kupuju imovinu u Makedoniji.228 Ipak u Ministarstvu obrane postoji nada da e transfer vojne imovine generirati sredstva i donijeti socijalne i financijske benefite. Sredstva namaknuta od prodaje vojne imovine, a kako se trenutno planira, biti e iskoritena u korist djelatnog vojnog osoblja, u prvom redu za njihovo stambeno zbrinjavanje.229 Ovakav pristup nije neobian za drutvo gdje bivi asnici imaju pravo na stan i stambeno zbrinjavanje. Pri zamjeni vojne imovine, Ministarstvo obrane je ve osiguralo 22 stana za potrebe vojnih osoba (3 u Skopju, 4 u Koanima, 13 u Kumanovu te 2 u Velesu) Izmeu ostalog ta imovina obuhvaa: poslovni prostor "Kumanovo", (vrijednost 330 658,13 eura); poslovni prostor "11 Oktomvri" - Kumanovo, (119 605,89 eura); osnovno pomono podruje Kocani, (vrijednost 76 213,60 eura); skladita "Gorce Petrov" (objekti Ministarstava obrane) - )178 603,60 eura); skladita "Biqanovce" Kumanovo, (69 956,00 eura); sklonita dvostruke namjene (Dom oruanih snaga) - Veles, (71 764,00 eura). 230 Institucionalna postavljenost Javno poduzee za upravljanje stambenim i poslovnim objektima je odgovorno za procjenu vrijednosti vojne imovine. Meutim, postoje neke sumnje u pogledu transparentnosti procesa privatizacije vojne imovine. Na primjer, proces privatizacije Doma OS u Velesu dugo je bio istraivan od strane makedonskih medija, koji su otkrili korupciju i klijentelizam. Mnogi su novinari i lanovi opozicijskih stranaka bili uvjereni da je procijenjena vrijednost Doma bila umjetno smanjena do krajnjih granica te da je novi kupac proao vie no povoljno. Dobiveni u Krivolaku i

- 65 -

prihod od samo 71764 eura bio je dovoljan tek za kupnju dva manja stana, kao zamjena za zgradu od ije se prodaje trebalo kupiti i pribaviti mnogo vie od navedena dva stana. Druga optuba u svezi s navedenim sluajem bila je zasnovana na obiteljskim vjezama novoga vlasnika navedene zgrade i predsjednika lokalnog ogranka tadanje vladajue stranke.231 No, i pored esth optubi, Ministarstvo obrane tvrdi da se proces konverzije i privatizacije odvija sukladno zakonskim odredbama. Jedan puta godinje, Ministarstvo obrane dostavlja izvjee Parlamentu u svezi s postignutim napretkom u vezi transformacije i konverzije vojne imovine, sredstvima koja su prikupljena od prodaje iste i konsekventnim ulaganjima tih sredstava, a sve u cilju transparentnosti cijelog procesa.232 Ministarstvo obrane nije nam dalo bilo kakovu informaciju o ekolokim problemima na vojnim lokacijama, navodei jedino da vojne lokacije ispunjavaju sve ekoloke, geografske, hidroloke i klimatske zahtjeve koji su propisani postojeom legislativom.233 Ipak, zajedniki napor Ministarstva obrane i Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja rezultirao je da su odreene mjere ekoloke zatite ipak poduzete.234 U samom procesu reintegracije, Od 2003. godine Ministarstvo obrane ne moe ponuditi neke pozitivne primjere kombiniranja konverzije baza sa reintegracijom naknadnom izobrazbom prekobrojnog vojnog osoblja.235 gotovo svi tenderi i javni natjeaji u svezi s koncesijom vojnih objekata podlijeu preduvjetu da e novi vlasnik zadrati trenutno zaposleno osoblje na rok od najmanje 10 godina, to je za nove vlasnike izrazito nepovoljan preduvjet.236 potencijalne kupce. U usporedbi sa Albanijom, konverzija vojnih lokacija u Makedoniji je relativno transparentan proces, sa dostignuima koja su javno prezentirana tijekom odreenih seminara i radnih grupa. Slino kao i u Albaniji, Ministarstvo obrane je institucija odgovorna za implementaciju i nadzor privatizacije vojne imovine te se sredstva od prodaje ili iznajmljivanja takove imovine u prvom redu koriste kao sredstva generiranja prihoda za samo Ministarstvo obrane. Odvojena dravna agencija, nevladin igra ili ak posebna nevladina organizacija mogla bi biti alernativna institucija koja e nadzirati ovaj proces kako bi se prevaziao samointeres Ministarstva obrane te se na taj nain smanjile este optube o pristranosti i korupciji. Naalost, ovaj propis djeluje demotivirajue na

- 66 -

ZAKLJUAK Usvajanjem strategijskih dokumenata prva faza reforme obrane u Makedoniji je gotovo zavrena. Strategijski pregled obrane (SDR) odraava ciljeve procesa reforme; no ipak ovu reformu usmjeravaju prvenstveno vanjski akteri mehanizmom zvanim MAP! Na taj nain reforma obrane u Makedoniji je vie meunarodni nego li nacionalni projekat. Do sada su NATO standardi pozitivno utjecali na sustav upravljanja nacionalnom obranom, korigirali su disproporcionalnu etniku zastupljenost u okviru asnikih inova i stimulirali profesionalizaciju ARM. Ukljuenje etnikih manjina u okvire i brojeve tih inova smatra se prirodnim elementom vojne kulture zemalja lanica NATO-a. Nasuprot svemu tome, jo uvijek je teko procijeniti aktualno stanje procesa u sferi tranzicije i reforme jer u veini sluajeva postavlja se pitanje odrivosti istog te se postavlja pitanje jesu li transformirane institucije obrane sposobne opstati funkcionirajui potpuno samostalno bez inozemnih savjeta i financijske i druge potpore? Makedonsko Ministarstvo obrane bilo je pohvaljeno od strane NATO-a u svezi s uvoenjem instrumenata uinkovitog planiranja i budetiranja. No prema nekim izvorima, koherentna uloga nacionalnih institucija u voenju reforme nacionalne obrane ostaje samo na papiru. Makedonski Parlament nalazi se na marginama vojnih dogaaja ali polako preuzima svoju ulogu, kako demokracija u zemlji i njezini alati jaaju. Istovremeno, neki eksperti, koji su i inae kritiari trenutne strukture sektora sigurnosti i obrane, smatraju da povjerenje i odnos glavnih nacionalnih igraa u sektoru obrane , kao to su ministar obrane, premijer i predsjednik nisu jasno definirani Ustavom. Njihova uloga i odnos ovisi vie o nametljivosti i osobnosti pojedinaca koji obavljaju ove funkcije negoli regulama koje su nametnute ustavnim rjeenjima. Iste institucionalne slabosti mogu biti pronaene i kroz promatranje cjelokupnog civilnog drutva u cijelini. Postsocijalistiki mentalitet u Makedoniji je jo uvijek snaan te postoji znatna nostalgija za danima ujedinjene i nominalno prosperitetne Jugoslavije. Nevladine organizacije u Makedoniji nisu ozbiljno ukljuene u formuliranje politike sigurnosti i obrane . Mediji su rtve opeg nedostatka interesa u svezi s obrambenim pitanjima kao i nedostatka njihove strunosti na ovom polju. Malobrojne ali kompetentne kritike koje su se pojavile oko reforme nacionalne obrane ine Ministarstvo obrane vrlo nervoznim.237

- 67 -

Teko je procijeniti uinkovitost institucija nacionalne obrane .

U biti su mnoge

savjetodavne funkcije preuzete od strane vanjskih aktera kao to su NATO i BAH. Savjetodavni tim NATO-a (NAT) je lociran u okviru Ministarstva obrane Makedonije te i dalje nastavlja pritiskati Vladu u svezi s ispunjenjem zahtjeva NATO lanstva. No, injenica je da NAT (bar trenutno) nije sposoban iskorijeniti postsocijalistiki mentalitet makedonske vojne birokracije. Zbog navedenoga je uloga guraa i pokretaa reforme obrane preputena privatnoj amerikoj kompaniji BAH. Njezini kombinirani politiko-vojni napori trebaju pomoi ARM pribliiti se NATO standardima. Uspjeh reintegracije ovisi o kvalifikacijama, starosti te orijentiranosti naknadne izobrazbe pojedinaca, ali u prvom redu o apsorpcijskom kapacitetu regionalnih kompanija i trita rada. Ogranieni apsorpcijski kapaciteti u Makedoniji su svakako glavna prepreka daljnjem i proirenom kolovanju i izobrazbi biveg vojnog osoblja. Demobilizacija i reintegracija jo uvijek nisu stvorile nove socijalne uloge te novu profesionalnu orijentaciju bivih vojnih osoba. Zamjena vojne profesije civilnom karijerom esto rezultira osjeajem gubitka osobne sigurnosti i drutvenog prestia, to djeluje na sampouzdanje i poziciju mukarca u svojstvu glave obitelji. Donedavna, u Makedoniji nije bilo mjera koje su dostupne bivim vojnim osobama u pogledu potpore za naknadnu izobrazbu i reintegraciju, osim opih mirovinskih benefita. Naposljetku injenica da sve otputene osobe nemaju prava na mirovinu govori sama za sebe o nekim propustima ovih procesa. Reintegracija ranije otputenih vojnih osoba ostaje najslabijom tokom makedonskog procesa reforme sustava obrane . Makedonski planovi prekvalifikacije osoblja tek dobivaju konture programa, fokusirajui se trenutno na postvojnu orijentaciju, te se trenutno mogu ocijeniti skromnima. Nedostatak konceptualnog, dugoronog i stabilnog pravnog okvira reintegracije negativno utjee na potporu stanovnitva. Javno mnijenje povezuje reformu obrane vie sa zatvaranjem vojnih lokacija, gubitkom radnih mjesta i padom ivotnog standarda negoli sa potrebom koju namee budua eurointegracija. To je podruje gdje bi ekspertiza meunarodnih nevladinih organizacija mogla biti najbolje primjenjena. Ne samo da one mogu pomoi makedonskom Parlamentu u stvaranju odgovarajue legislative ve one isto tako mogu pomoi u osiguranju poetnog financiranja programa savjetovanja i naknadne izobrazbe bivih vojnih osoba.

- 68 -

Konverzija vojne imovine fokusirana je na male objekte bez bilo kakve izravne strategijske ili vojne vrijednosti. Postoji Plan pretvorbe vojnih objekata kao i zakonski okvir transformacije objekata i imovine. Ministarstvo obrane je institucija koja implementira i nadzire konverziju vojne imovine. Konsekventno, prodaja ili iznajmljivanje takove imovine koristi se kao sredstvo generiranja prihoda MO. Takav sustav stvaranja novca mogao bi objasniti este navode o korupciji usmjerene protiv ministra te ga svakako treba mijenjati.. Jedan od najuspjenjijih primjera konverzije bivih vojnih baza i njihovog integriranja u lokalne gospodarske i civilne strukture u Istonoj Europi je njihova transformacija u stambene zone, u objekte za izobrazbu te u drutvene i kulturne centre. Autori ove studije nisu bili u stanju nai takove primjere u Makedoniji. S druge strane, bilo kojoj dravnoj ili nevladinoj upravi ili agenciji koja bi dobila pravo uporabe, odnosno u sluaju izravnog transfera bivih baza i vojnih objekata lokalnoj upravi i samoupravi, biti e neophodne donacije za njihovu prilagodbu, jer kod samog Ministarstva obrane, koje upravlja procesom konverzije, takova sredstva nisu planirana niti dostupna a Vlada ih na posebnom kontu jednostavno nema. Istodobno, postoje nerealna oekivanje da e konverzija ili transfer vojnih baza preostalom vojnom osoblju donijeti vie socijalnih i financijskih benefita. Prodaja vojne imovine jo nema utjecaja na ivotni standard djelatnih vojnih osoba a kamoli onih umirovljenih. Iz svega navedenoga oituje se velika greka makedonske Vlade to nije uspjela pronai vanjske financijere i donatore spomenutih procesa.

- 69 -

4. HRVATSKA
Reforma obrane Za razliku od razvoja dogaaja u ostalim postsocijalistikim zemljama sredinom devedesetih, Hrvatska je jedina s podruja bive drave zadrala tradicionalnu strukture snaga, strategiju tekog naoruanja i teritorijalne obrane, vie kao rezultat njenih iskustava u ratu koji je vodila od 1991. do 1995., negoli stvarne potrebe u budunosti. 238 Isto vrijedi i za reformu vojske, smanjenje i sporo restruktuiranje oruanih snaga za nove zadae. Nakon smrti Franje Tumana 1999. godine i pobjede opozicije na izborima 2000. struktura i veliina hrvatskih oruanih snaga (HOS) polako se poela mijenjati. Zahvaljui konceptu takozvane openarodne obrane Titove bive Jugoslavije i velikog broja mogueg osoblja u snagama takozvane teritorijalne obrane u svim jugoslavenskim republikama, veliki broj punoljetnih graana sudjelovao je u vojnoj obuci prije samog izbijanja rata. Ova obuka potvrdila se kao kritina i presudna u situaciji kada je Hrvatska morala formirati vlastite oruane snage poetkom i tijekom rata. Dok je Jugoslavenska narodna armija (JNA), sa dominantnim srpskim asnikim osobljem, bila u stanju raunati na profesionalne vojnike i vlastitu vojnu opremu, Hrvatska je imala tek neto asnika ili vojnika obuenih u bivoj JNA, dok su veinu sastava inili civili koji su uzeli puke u ruke kako bi pomogli dravi u borbi za neovisnost, naoruanih lovakim i zastarjelim pjeakim orujem. Veina Hrvata taj rat smatra nacionalnim ratom hrvatskog naroda za izdvajanje svoje zemlje iz sastava bive Jugoslavije. Hrvatske oruane snage imale su posebnu poziciju u drutvu zahvaljujui hrvatsva. Zbog navedenoga je bilo kakva reforma koja se tie veliine i strukture jo uvijek relativno upitna. Posebno su dvojbene mogunosti prihvata novih zadaa proisteklih ulaskom u PfP te skoro NATO lanstvo zbog opisanog backgrounda stvaranje vojske u ratnim uvjetima. Razina vojne izobrazbe pripadnika hrvatskih oruanih snaga i dalje je veoma niska, iako su operativni i borbeni kapaciteti usmjereni posebno za klasino teritorijalno voenje rata veoma razvijeni. Ipak mnogim asnicima nedostaje ak i temeljna vojna i civilna izobrazba pa su nastali mnogi asnici heroji koji bez odgovarajue izobrazbe koe i sam sustav i ostale u implementaciji injenicu da ih je Tuman koristio u cilju stabiliziranja i odranja vlastitog poluautoritarnog reima i potpore vlastite popularnosti jedinog istinskog branitelja zemlje i

- 70 -

vlastitih i osobnih ciljeva

240

te su relativno brzo promovirani na pozicije odakle se sada

suoavaju sa asnicima koji su bili obuavani u JNA te mladim asnicima koji su diplomu stekli zapadnim vojnim akademijama, to je jedan od najveih problema sustava. Pristup da nema potrebe znaajnijoj reformi vojske nije se promijenio sve do 2000. godine. Od 2000. do 2003. reforma vojske bila je predmet politikih igara razliitih stranaka ali bez znaajnijeg napretka u restruktuiranju i modernizaciji hrvatskih oruanih snaga na nain da se one mogu suoiti s buduim izazovima interoperabilnosti sa NATO-om. Ipak, Hrvatska je implementirala neke aktivnosti prije stavljanja svojih ratnodobnih struktura u mirnodopske, koje su uglavnom usmjeravan od strane amerike privatne vojne kompanije Military Professional Resources Inc (MPRI), koja je ve bila ukljuena u obuku hrvatskih oruanih snaga tijekom rata. Neke su usluge MPRI-a bile predmet kritika zbog loe kvalitete i zbog nedostatka transparentnosti. strane MPRI. Prva Nacionalna sigurnosna strategija i Strategija obrane u 2002. bile su sastavljene veoma ishitreno i bez znaajnijeg sudjelovanja parlamentaraca i civilnih eksperata, to je u konanici umanjilo njihovu ukupnu vrijednost i provodljivost.244 Izgledalo je da je vanjski pritisak dvije godine nakon prijema Hrvatske u program Partnerstva za mir (PfP) utjecao na drastino ubrzanje tog procesa. Samo dva mjeseca nakon prijema u PfP hrvatski parlament je usvojio obje strategije a Hrvatska je uskoro pristupila i Akcijskom planu za lanstvo (MAP), tijekom ministarskog sastanka Euroatlantskog partnerskog vijea odranoga 15. svibnja 2002. godine na Islandu, to svakako ne bi bilo mogue bez prethodno usvojenih strategijskih dokumenata. Nakon zatvaranja dva uspjeno odraena ciklusa, Hrvatska je trenutno u treem ciklusu MAP-a.245 Iako se nadala punopravnom NATO lanstvu ve na summitu u Istambulu 2004. godine to se nije dogodilo. Nekoliko se razloga isprijeilo izmeu Hrvatske i punopravnog lanstva: ne samo, za ratne zloine osumnjieni, general Gotovina i odreena nesuradnja sa Meunarodnim sudom za ratne zloine u bivoj Jugoslaviji, nego u znaajnijoj mjeri i nedovoljna razina i brzina modernizacije hrvatskih oruanih snaga, to esto nije bilo zamijeeno od vojnog i politikog vrha drave. 246 Hrvatska je bila prva drava obuhvaena sveobuhvatnim konzultacijama u svezi s reformom vojske i izradom strategijskih dokumenta od

- 71 -

Republika Hrvatska sudjeluje u operaciji pod vodstvom NATO-a u Afganistanu od 2002., a sudjelovala je i u razliitim vjebama meunarodnog karaktera sa zemljama lanica NATO-a tijekom nekoliko proteklih godina. I pored toga to je Europska unija odloila hrvatske pristupne pregovore zbog sluaja Gotovine, cilj potpune i bezuvjetne integracije u dvije strateke organizacije europske i svjetske politike, NATO i EU, ostaje visoko na agendi glavnih politikih stranaka. Jasan signal izrazitog interesa hrvatske vlade u svezi s reformom vojske je Strategijski pregled obrane (SDR) koji je konano zavren i eka usvajanje hrvatskog parlamenta. Ministarstvo obrane Hrvatske SDR smatra temeljnim dokumentom obrambenog sustava koji e predloiti novi koncept obrane.247 SDR i dugo oekivani ali jo uvijek nedovreni Plan dugoronog razvoja oruanih snaga Republike Hrvatske (LTDP), koji se trenutno nalazi u fazi usvajanja i usaglaavanja te e vjerojatno biti doneen do proljea 2006.248 Rad na SDR poeo je poetkom listopada 2003. osnivanjem Vijea za izradu SDR koje je osim dunosnika Ministarstva obrane i OS RH u svoj rad ukljuilo i predstavnike iz Ureda Predsjednika, MVP i Ministarstva financija, bez sudjelovanja civilnih eksperata po pitanju sigurnosti. Tijekom itavog procesa navedeno Vijee je odravalo redovite konzultacije sa glavnim uredom NATO-a i njegovim ekspertnim timovima, koji su redovito posjeivali zemlju. SDR zakljuuje da se glavna promjena dogodila upravo u sigurnosnim percepcijama Hrvatske i regije kao cjeline, promatrajui vrijeme od kraja rata prije deset godina do dana donoenja. On predvia jedino malu vjerojatnost konvencionalnog konflikta u kojoj bi hrvatski teritorij bio dio veeg bojita.249 Kolektivna a ne individulana sigurnost smatra se najkorisnijom strategijom za Hrvatsku, posebice u pogledu zaostalog gospodarstva. Iako je zakljueno da SDR ne moe rijeiti sve tekue probleme hrvatskih oruanih snaga, bio je to znaajan okvir za Plan dugoronog razvoja te je uspio korigirati pojedina naivna razmiljanja250 i kolebanja dunosnika i visokih asnika oko promjena koje su ukljuivale sljedee:

- 72 -

1. ukinuti obvezni vojni rok u sljedeih pet godina; 2. ustrojiti pokretne i prilagodljive snage za meunarodne operacije u okviru misija NATO, EU ili UN umjesto stacionarne i nepokretne teritorijalne obrane; 3. ukinuti takozvanu priuvu tipa B koja ukljuuje 76000 priuvnika sa redovnom obukom i osnovnom opremom; 4. preostala priuva sainjavati e posebnu komponentu koja bi bila pozvana u sluaju nacionalne obrane (ukljuujui i 8000 pripadnika takozvane aktivne priuve); 5. smanjenje aktivnog vojnog osoblja na 16000, s dopunskih 2000 civilnih namjetenika i slubenika; Reforma obrane u Hrvatskoj jo uvijek nije zavrena a mnogi e spomenuti napori za modernizaciju i restruktuiranje ostati samo ideje na papiru ukoliko se tijekom sljedeih godina ve limitirana sredstva ne materijaliziraju i poveaju. Opcija odlaganja nekih od predloenih mjera ve je navedena u SDR.251 Temeljni dokumenti usklaeni s NATO-ovim trebali bi biti zavreni do 2007. Najznaajnija je zapravo promjena svijesti o pitanjima obrane i sigurnosti u regiji krhog mira i stabilnosti. Politiko pitanje punopravnog lanstva i suradnje s Meunarodnim kaznenim sudom u Hagu trebalo bi biti rijeeno nedavnim uhienjem Gotovine na Tenerifima u prosincu 2005. Zbog svega navedenoga oekuje se poziv za lanstvo ili bar naznaka do kraja 2006. godine. Euroatlantska integracija U treem mjesecu 2005. godine Europska je unija odloila poetak pristupnih pregovora sa Republikom Hrvatskom. Gotovina nee u Hag! bilo je napisano na nekim zidovima, na taj nain reflektirajui ne samo ire javno mijenje nego i stav politike elite da ne preda ili ne otkrije mjesto skrivanja generala Gotovine koji je optuen za ratne zloine tijekom rata Hrvatske protiv Srba u regiji Krajine te u samoproglaenoj Republici Srpskoj.252 Gotovo godinu dana nakon Istambulskog summita 2002., kada je NATO odloio punopravno lanstvo Hrvatske, odbijanje EU za nastavak pregovora bio je drugi u nizu hrvatskih neuspjeha glede euroatlantskih integracija. Iako je suradnja s Hagom drastino poboljana tijekom posljednje dvije godine, sluaj Gotovine je jo vie eksponirao egzisitirajue naslijee Tumanovog reima, ne samo u HDZ-u nego i u Ministarstvu obrane, koje je tek nedavno

- 73 -

pristalo obustaviti isplatu mirovina suradnicima Gotovine.253 Ipak do listopada 2005. EU je iznenaujue brzo promijenila svoje miljenje i Hrvatskoj dala kandidatski status koji je dugo prieljkivala. Spekuliralo se da se ova promjena dogodila zbog promijenjenog miljenja glavne tuiteljice suda, Carle del Ponte, posebice glede iznenadne i potpune hrvatske suradnje sa hakim tribunalom. Meutim, vjerojatnije je da je pritisak Austrije u listopadu 2005. godine oko postizanja sporazuma o prihvaanju kandidatskog statusa Turske bio znaajniji od hakog miljenja. tovie, Hrvatska je ve viestruko involvirana u razne oblike suradnje s NATO i EU posebice po pitanju planiranja sigurnosti. Iako jo nije lanica, Hrvatska u svom Strategijskom pregledu obrane razmatra doprinos borbenim grupama i postrojbama pod okriljem EU te ostalim strukturama budue zajednike europske politike sigurnosti i obrane (ESDP).254 Najvei dio planiranoga doprinosa biti e postrojbe koje je Hrvatska prethodno ve deklarirala za operacije i strukture NATO-a. Programi NATO-a i Hrvatske Perspektiva NATO lanstva je tijekom posljednjih nekoliko godina bila glavna pokretaka snaga reforme hrvatskog sektora obrane. Od pristupanja Partnerstvu za mir (PfP) 2000., Hrvatska je godinje poveavala svoje aktivnosti i obveze u okviru programa. Kroz Individualni partnerski program (IPP) ona je sudjelovala u 251 raznih dogaanja255 2004. i namjeravala sudjelovati u 430 IPP aktivnosti 2005.256 Pored navedenoga, Hrvatska se suglasila koordinirati Proces planiranja i revizije (PARP), dvogodinji ciklus bilateralnih i multilateralnih konzultacija u svezi s planiranjem obrane. Kroz PARP e hrvatska strana svake godine davati suglasnost u svezi sa setom partnerskih ciljeva (PG), a u cilju utvrivanja interoperativnosti hrvatskih oruanih snaga sa snagama NATO-a. Partnerski ciljevi ne osiguravaju samo jasne smjernice obrambenoj reformi nego postavljaju i krajnje rokove za svaki od tih ciljeva. Kako je Hrvatska postigla slubeni status kandidata za punopravno lanstvo, sve mjere u okviru PARP-a i IPP-a sadrane su i u Akcijskom planu za lanstvo (MAP). Pored toga, eksperti NATO-a kao i bilateralne misije iz Velike Britanije, Sjedinjenih Amerikih Drava i Njemake bile su pozivane za razne konzultacije, misije i radionice. Dva ekspertna tima NATO-a, jedan za prekvalifikaciju i dokandnu izobrazbu prekobrojnog osoblja i drugi za konverziju baza su redovito komunicirala i susretala se sa

- 74 -

odreenim utjecajnim lanovima hrvatske strane.257 NATO eksperti su takoer bili ukljueni u izradu Strategijskog pregleda obrane 2005. godine. Zakljuno, hrvatsko je ministarstvo obrane potpisalo vie aktivnosti sukladno Prakoj obvezi o spremnosti (PCC). Izgledalo je kao da se itavim procesom reforme obrane upravlja kroz radionice, zajednike vjebe i konzultacije sa zemljama NATO-a na bilateralnoj i multilateralnoj razini. Iako je teko mjeriti izravni utjecaj NATO-a na svaku aktivnost u hrvatskoj reformi obrani, poveana brzina ovih reformi i promjena obrambenih strategija, zadataka i spremnosti jasno je povezana sa obvezama i krajnjim rokovima postavljenim od strane NATO-a. Bez opcije NATO i EU lanstva te potencijalnih koristi koje one mogu donijeti, hrvatska vlada ne bi inicirala i inzistirala na procesu reforme ovim tempom i brzinom.259 Politike smjernice reforme obrane Hrvatska vojska, kao i ostali dijelovi sustava sigurnosti, bili su visoko politizirani tijekom rata i nakon zavrne ratne 1995. godine od reima tadanjeg predsjednika RH dr.Franje Tumana. Tumanov reim, godinama klasificiran djelomino slobodan raspao se nakon njegove smrti. Iako je GS OS RH due vrijeme uspjeno odbijao bilo kakvu reformu, promjena vlasti na izborima 2000. dovela je do preustroja i prve znaajnije transformacije oruanih snaga.
260

Istovremeno je Hrvatska poduzela razliite institucionalne mjere u cilju jaanja civilnog

nadzora nad vojskom. Parlamentarni i civilni nadzor260 Temeljem Zakona o obrani i Zakona o sigurnosnim slubama, hrvatski je parlament ovlaten odluivati o glavnim pitanjima obrane kao i opem nadzoru svih snaga sigurnosti ukljuujui i OS RH. Njegov Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost moe pozivati dunosnike i visoke asnike iz Ministarstva obrane i OS RH na sasluanje, a zaduen je i za procjenu i predlaganje svih financijskih i materijalna pitanja oruanih snaga i ostalih sigurnosnih agencija i slubi. Pored toga osnivanje Vijea za nadzor sigurnosnih slubi (VNSS) 2003. godine, koje je bilo sastavljeno od sedam neovisnih eksperata, bilo je s oduevljenjem pozdravljeno od tuzemne i inozemne javnosti. Po navedenome, VNSS ima pravo pristupa izvjeima sigurnosnih slubi i njihova osoblja, kojega moe pozivati na razgovor.263

- 75 -

Premda osnivanje navedenog Vijea izgleda kao dovoljna i slina ostalim mjerama nadzora koje se primjenjuju u europskim zemljama, realnost pokazuje neto drugo. Postoji opi nedostatak civilne ekspertize u svezi s vojnim i sigurnosnim pitanjima u hrvatskom parlamentu. Kao rezultat ogranienja etvorogodinjeg mandata, parlamentarcima u navedenom Vijeu je teko izgraditi takav kapacitet. Isti je sluaj i kod nevladinih organizacija i istraivake zajednice u Hrvatskoj, gdje trenutano nema dovoljne ekspertize u vezi sa sigurnosnim pitanjima.265 Zakljuno, ne samo da se predsjedavajui ovoga Vijea, poznati akademski ekspert za pitanja obrane i sigurnosti, dr.Vlatko Cvrtila, nedavno povukao sa pozicije davi neopozivu ostavku, nego izgleda da su i Ministarstvo obrane i Glavni stoer jo uvijek nespremni opskrbiti ovaj forum traenim dokumentima. Skandali, koji ukljuuju optube u svezi s pljakom i seksualnim zlostavljanjem u hrvatskim oruanim snagama, o emu vojna istraga nije dala konkretne pokazatelje ili podatke, nikada nisu bili javno prezentirani niti poslani na daljnju istragu navedenom parlamentarnom odboru ili COSS. U studenom 2004. Ministarstvo obrane naloilo je istragu u svezi s navodima jedne grupe o ljudskim pravima glede seksualnog zlostavljanja u OS RH, no isto nije dalo konkretnih podataka i novih informacija. Ministar je ak minimizirao znaaj navoda iako je skandal izbio kada je druga nevladina grupa izala u javnost sa priama o seksualnom zlostavljanju i pljaki ronika iz 2000. Informacija je stigla od tri asnika266 koji su ih proslijedili nadreenim pokazivao nedostatak zapovjednitvima. Poslije sluaja Gotovine i ovaj je navedeni sluaj mrea iz Tumanovog reima.267 Demokratski nadzor nad OS RH Kao posljedica akumulacije nasljea prethodnog predsjednika, sadanji predsjednik dri vrstu ustavnu poziciju Vrhovnog zapovjednika hrvatskih oruanih snaga. On je predsjedavajui Vijee obrane i nacionalne sigurnosti (ZKNS) u ijem radu sudjeluju i premijer i ministar obrane. Premda su ovlasti predsjednika smanjene ba na prijedlog i od strane aktualnog predsjednika, neka podruja potencijalnog konflikta izmeu Ureda predsjednika i vlade odnosno ministra obrane ostaju.268

civilnog nadzora sigurnosnih slubi u Hrvatskoj, kao i kontinuiranog naslijea obavjetajnih

- 76 -

Dok ministar obrane nadzire vojne institucije, proraun i proces planiranja, strategijske odluke trebaju biti usvojene konsenzusom predsjednika i premijera u ZKNS. Iako trenutna postavljenost izgleda razumno balansirana, ista bi mogla dovesti do zablude i konfuzije u sluaju moebitnog vanjskog napada ili neposredne opasnosti zbog mnotva nejasnoa.269 demokratskog nadzora hrvatskih oruanih snaga i ostalih sigurnosnih agencija.270 Bertelsmann Transformation Index Hrvatsku vidi kao konsolidiranu i demokratsku trinu ekonomiju, to je znaajno kada se sluaj Hrvatske usporedi sa sluajevima Albanije i Makedonije.271 Iako su demonstracije u potpori Gotovini u Zadru i ostalim priobalnim gradovima u prosincu 2005. godine pokazale da u Hrvatskoj jo uvjek postoji nacionalistika manjina, vei dio javnosti bio je za izruenje Gotovine, svjestan da Hrvatska time uklanja najozbiljniju prepreku za euroatlantske integracije. Denacionalizacija hrvatske politike nakon Tumanove smrti definitivno ima utjecaja na denacionalizaciju hrvatskih oruanih snaga i na razvoj demokratskog nadzora nad njima. KONVERZIJA OBRANE Smanjenje i prekvalifikacija osoblja: program SPECTRA Slino situaciji u Srbiji i Crnoj Gori, hrvatska je vlada morala smanjiti i restruktuirati vlastite oruane snage bez ikakovih prethodno doneenih strategijskih dokumenata, to je umnogome otealo navedeni proces jer je umjesto determiniranja buduih zadataka te snage i strukture istih uinjeno samo tehniko smanjenje i blaa rekonstrukcija, bez prave transformacije. Protiv transformacije bile su brojne udruge ali i politiki vrh, potpomognut raznim udrugama veterana Domovinskog rata.272 Tijekom Tumanovog reima nije bilo posebnog zanimanja u vezi s ovim pitanjem. Hrvatske su oruane snage, zajedno sa ostalim dijelovima obrambeno sigurnosnog sistema, tvorile znaajnu bazu moi reima, pa su ak i nakon 2000. godine novi dunosnici ostali nespremni za ulazak u ozbiljnije reforme sustava.273 Stalno odlaganje donoenja nacionalne sigurnosne strategije i strategije obrane takoer su doprinijele tome trendu. Stalne diskusije u svezi s kompetencijama predsjednika i premijera smanjile su uinkovitost instituta

- 77 -

Ipak, razvoj Programa smanjenja, prekvalifikacije i reintegracije prekobrojnog vojnog osoblja bio je inciran krajem 2001. godine na osnovi zbirnog Programa aktivnosti hrvatske vlade u periodu 2000.-2004.. Prvi nacrt prijedloga projekta bio je predstavljen u petom mjesecu 2002. godine, a zavrni nacrt prihvaen od strane hrvatske vlade 03. listopada 2002. godine, dok je Program tranzicije i zbrinjavanja izdvojenog osoblja (SPECTRA) predstavljen 2003. godine, sa prvim operativnim timom spremnim ve u rujnu 2003 godine.274 Tranzicijski uredi (TU), kao koordinacijska tijela programa, bili su postavljeni kao dislocirani dijelovi centralnog ureda koji je djelovao u sastavu Ministarstva obrane, prvo u Zagrebu a kasnije i u svim veim hrvatskim gradovima. Ciljana grupacija Prvenstveni je cilj programa SPECTRA bio potpora otputenom osoblju hrvatskih oruanih snaga od 2002. naovamo. Iako je cijeli proces bio baziran na dragovoljnoj bazi, jedan dio dunosnika zahtjeva da se program provede bez obzira na volju prekobrojnog osoblja za ranijim odlaskom. SPECTRA je trebala zbrinuti oko 11000 pripadnika oruanih snaga do kraja 2006.275 Meutim, planirani broj od 3286 osoba koje su trebale biti otputene 2002. godine poveao se na 8000.276 Sveukupno je glavni tranzicijski ured izvjestio o 14632 otputene osobe do kraja 2005. godine. Novom odlukom u Strategijskom pregledu obrane (SRO) o brojanoj veliini od 16000 ljudi, broj pojedinaca s pravom na potporu kroz SPECTRA biti e znaajno povean. Usporeujui projekcije osoblja u prvobitnom dokumentu SPECTRA iz 2002. godine sa trenutanim stanjem, a prema podacima dobivenim od glavnog tranzicijskog ureda, izgleda da postoje velike razlike i nepravilnosti. ak su i podaci o aktualnoj veliini hrvatskih oruanih snaga 2002. i 2003. godini promenjeni u svim dokumentima. Hrvatska je dosegla brojku od 19520 pripadnika ve koncem 2005. godine, dakle godinu dana prije od predvienog roka.

- 78 -

Tablica 16: Projekcija jaine osoblja oruanih snaga Hrvatske i broj ljudstva koji treba biti otputen od 2002 do 2005 Godina Poetna veliina (brojana) Organizacisjko otputanje Broj odlazaka u mirovinu Ostali oblici prirodnog smanjenja Prekobrojno ljudstvo Ukupno godinje otputanje Krajnja veliina (brojana) 2002. 40714 2.117 2.998 663 3000 8778 31936 2003. 31936 0 490 582 3000 4072 27864 2004. 27864 0 615 507 3000 4122 23742 2005. 23742 0 790 432 3000 4222 19520

Izvor: SPECTRA (prezentacija u Meunarodnom centru za konverziju u Bonu, SR Njemaka, prosinca 2005. godine)

Osim ovih 14632

277,

preko 9000 osoba primilo je pozivno pismo od SPECTRA kako bi

potvrdili njihovu podobnost za potporu. Do kraja 2005. godine 2100 pojedinaca primilo je SPECTRA potporu.278 Zbog proraunskih i strukturalnih ogranienja, SPECTRA je u mogunosti poduprijeti od 800 do 1000 otputenih vojnih osoba godinje. Zbog toga je planirana potpora nekim ratnim veteranima i invalidima u okviru programa trenutano preputena drugim vladinim inicijativama i projektima udruga ratnih veterana. Openito, najvei je dio otputenog osoblja iskoristio opciju prijevremenog odlaska u mirovinu ili otpremnine, to pokree ope pitanje da li je Hrvatskoj zaista bio potreban jedan ovako visoko sofisticirani i relativno skup program. 279 Pravo na SPECTRA potporu za gotovo sve otputene osobe kao i nedostatak jasnih kriterija koji bi utvrdili tko bi trebao nastaviti slubu u hrvatskim oruanim snagama a tko ne bile su temeljne slabosti programa. Neki pripadnici oruanih snaga ne bi trebali biti ohrabreni napustiti hrvatske oruane snage kroz SPECTRA nadoknade. 280 Tijekom poetnih godina smanjenja i implementacije programa SPECTRA, procjene pokazuju da su priblino 10-15% od broja otputenog osoblja visoko educirani pojedinci, neki ak obuavani u vojnim institutima partnerskih zemalja NATO-a, to je izrazito negativan pokazatelj. Ve spomenuto rivalstvo izmeu neobrazovanih ratnih heroja i mladih asnika koji govore strane jezike i imaju NATO obuku dovelo je do frustracija kod ovih drugih, tako da su mladi asnici imali odreenih problema kod napredovanja u slubi ili u svojim zahtjevima za - 79 -

naknadnom i poslijediplomskoj izobrazbi korisnoj i njima i sustavu za budue zadae NATOa.281 Isto tako je injenica da su pripadnici oruanih snaga koji imaju visoku izobrazbu vie voljni prijaviti se dragovoljno za otputanje i kasniju potporu preko SPECTRA programa iz dva razloga: izobrazba kao takova se u sustavu ne cijeni a njihove anse na hrvatskom tritu rada su znaajno vee od ostalih. Ipak za budue zadae hrvatskih oruanih snaga vezane za NATO i EU strukture, ovaj odljev personalnih resursa moe se pokazati kao ogromna slabost na dui rok. Institucionalna postavljenost doknadne izobrazbe i prekvalifikacije Pristup implementaciji SPECTRA je inter-ministarski to znai da su svi relevantni ministri ukjlueni i da su prihvatili implementaciju nekih dijelova SPECTRA programa.282 Interministarsko Vijee nadzora nosi svu odgovornost u svezi sa upravljanjem projektom - mada je to vie simbolian i politiki zadatak- dok se interministarsko Operativno vijee sastaje svaka tri mjeseca i razmatra status implemtacije programa.283 Glavno tijelo ipak je Tranzicijski ured koji djeluje veoma neovisno, meutim odrava prisne komunikacije sa ostalim partnerima. Prvobitni projektni dokument predviao je prisnu suradnju sa nevladinim organizacijama u implementaciji nadzoru programa, iako to nije materijalizirano.284 Takova bi suradnja bila prednost programa. SPECTRA tim je u program ukljuio i udruge hrvatskih ratnih veterana kao potencijalne nevladine partnere, iako dvojim da je to pravilna odluka. Na sastanku s predstavnikom jedne takove udruge285 postalo je jasno da su te udruge jo uvijek institucionalno jako odvojene od SPECTRA programa, ali da bi osoblje SPECTRA programa svakako htjelo prisnije suravati s njima, budui da one imaju na raspolaganju odreena financijska sredstva no bez dovoljnog kapaciteta implementirati projekte.286 Pored centralnog Tranzicijskog ureda ugraenog u ustroj Ministarstva obrane, sam se program sastoji od etiri takozvana Mobilna tranzicijska tima (MTT) locirana u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. Svi mobilni tranzicijski timovi imaju zaposlene savjetnike, psihologe, sociologe, ekonomiste i pravnike. Trenutno 16 ljudi radi u MTT.287 Za razliku od ostalih promatranih drava, program SPECTRA ukljuio je involviranje

Meunarodne organizacije za migracije (IOM). Za razliku od slinih projekata u Bosni i

- 80 -

Hercegovini,288 Ministarstvo obrane je pristupilo IOM-o sa zhatjevom postavke SPECTRI komplementarnih programa. Nakon toga su IOM te osoblje iz SPECTRE i Ministarstva obrane razvili i vodili zajedniku radionicu razvijajui PRIOM ili RPOOO - Reintegracijsku pomo otputenom osoblju obrane. U veljai 2004. godine IOM i Ministarstvo obrane potpisali su ugovor o suradnji. Umjesto dupliranja ureda i napora, kako to je esto sluaj, eksperti i projekt menaderi IOM-a integrirali su se sa strukturama SPECTRE, ostajui neovisni u implementiranju njihovih aktivnosti ali koristei strukture i prostorije programa SPECTRA. IOM ima tri ureda u prostorima Ministarstva obrane u Zagrebu, Osijeku i Splitu, koji pokrivaju etiri regije Hrvatske. Sedmoro savjetnika sa bogatim iskustvom iz obuke, biznisa, psihologije te poslova obrane i vojsce (troje asnika) rade kao mobilni timovi te posjeuju korisnike ak i u najudaljenijim selima.289 Program RASDP podupire jedino pojedince koji su ve odabrani od strane SPECTRA programa, odnosno one koji su zavrili orijentacijsku radionicu u cilju maksimiziranja njihovih ansi za zapoljavanje i poetak druge karijere. Za razliku od SPECTRE, IOM je odabrala podupirati pojedince koji ive u takozvanim podrujima od posebnog dravnog interesa, kao to su ratom zahvaene regije Slavonije i Dalmacije, odnosno Like i Zalea. Prije postavljanja programa bio je napravljen pregled trita rada na navedenim podrujima koji je trebao osigurati da se razvijaju programi i aktivnosti kojima e se zadovoljiti lokalna potranja za ciljanom radnom snagom i strunjacima. Glavni fokus IOM-a je samozapoljavanje razvojaenih osoba.290 Programi i aktivnosti Nacrt programa SPECTRA iz 2002. godine predviao je mnotvo aktivnosti u svezi s prekobrojnim vojnim osobljem, krenuvi prvo s obveznom radionicom o orijentaciji i tranziciji, nudei zajmove poslodavcima i posebne financije za samozapoljavanje. Neke od ovih aktivnosti, posebice zajmovi i plaanja te potpora malim i srednjim poduzeima (MSP) nisu materijalizirane zbog nedostatka sredstava.291 Umjesto navedenoga, Tranzicijski ured SPECTRE odluio je fokusirati se na PR kampanju u cilju poveanja svijesti o mogunosti promjene posla i pogodnostima koje SPECTRA prua. Nakon zavretka radionica polaznici mogu odabrati izmeu dobivanja potpore za zapoljavanje, samozapoljavanje ili struno osposobljavanje.

- 81 -

Bilo je planirano da tranzicijske radionice traju etiri dana no ubrzo su iste skraene na svega tri dana, a u cilju poveanja broja korisnika. Radionice su odravane u sva etiri ureda SPECTRE te generalno koriste iste metode i programe, s nekoliko malih razlika (vidjeti nie primjer Osijeka). Mjeovite grupe ljudi sukladno inu, poziciji i starosti okupljaju se na tranzicijskom teaju. Moram napomenuti da organizatori pokuavaju to vie ukljuiti enske pripadnike otputenog osoblja, iako je to teko zbog malog broja enskog vojnog osoblja u hrvatskim oruanim snagama, pa je samim tim i njihov postotak u otputenom osoblju relativno malen. Tri dana su strukturirana na sljedei nain : Prvi dan Nakon opeg uvoda i tzv. ice break vjebi, polaznici popunjavaju upitnik i prolaze test sposobnosti a nakon toga sudjeluju u radnom intervjuu, koji se snima i analizira treeg dana. Ostale teme prvoga dana ukljuuju zakone i regulative, osobne i drutvene vrijednosti, tehnike rjeavanja problema i izradu pojedinanog tranzicijskog plana svakoga sudionika ponaosob. Drugi dan Drugog dana svi sudionici elaboriraju njihov tranzicijski plan na kojem nastavljaju raditi tijekom veeri u obliku domae zadae. Drugi dan je i karijerni dan; vjebanjem pisanja prateih pisama, kratkih biografija i CV polaznici se osposobljavaju kako najbre pronai posao te kako pristupiti potencijalnom poslodavatelju. Trei dan Trei se dan uglavnom koristi za zajednike analize radnih intervjua snimljenih prvog dana. Pored toga, uspjeni korisnici SPECTRA programa vraaju se razgovoru o njihovom trenutnom radnom mjestu ili eventualnom biznisu. Povrh navedenoga, IOM osigurava pregled opcijskih aktivnosti RASDP potpore. Na zavretku slijedi podjela uvjerenja o zavretku radionice odnosno teaja. Kao dopunu opisanim radionicama savjetnici kontaktiraju polaznike nakon drugog dana. Postoje tri slubena savjetnika susreta (iako neki polaznici realno trebaju vie termina) za polaznike u cilju definiranja njihovih ciljeva u svezi sa zapoljavanjem u budunosti te pravilnog odabrati jednog od programa potpore. Mada je bilo planirano pratiti uspjeh polaznika dvije

- 82 -

godine od poetka, ovo je reducirano na

vremenski okvir do godinu dana, kao rezultat

strukturalnih i financijskih ogranienja SPECTRA programa.292 Premda ne postoji detaljna procjena utjecaja programa, poetni broj uspjeha SPECTRA programa indicira pozitivni predznak, prije svega uzimajui u obzir trenutno ekonomsko stanje u Hrvatskoj te posebice trite rada i njegove zakonitosti koje se ne mogu mijenjati. Do listopada 2004 godine, 1100 korisnika sudjelovalo je u aktivnostima SPECTRA od kojih je 40% bilo zaposleno, 16% su bili u stanju samozaposliti se, dok je 20% bilo u procesu pokretanja njihovog vlastitog biznisa, a 12% zavrilko naknadnu strunu izobrazbu odnosno prekvalifikaciju.293 U intervjuima provedenim tijekom travnja 2005. godine, programski su menaderi SPECTRA otkrili neto drugaije podatke od prethodno navedenih: samo 30% od ukupno 1600 korisnika bilo je zaposleno, 23% samozaposleno a 15% obuhvaenih strunom obukom i prekvalifikacijom. Do prosinca 2005. godine ove su brojke ponovo promijenjene, sada sa 2100 korisnika od kojih 20% ine zaposleni a 42% samozaposleni. Iako su promjene u broju zaposlenih i samozaposlenih znaajne, indikativnija je promjena fokusa poslovnih savjetnika prema samozapoljavanju jer je sve tee bilo pronai posao dok je samozapoljavanje ilo relativno lake; osoblje SPECTRA programa dolo je do spoznaje da onim korisnicima koji nisu uspjeli dobiti posao ne nedostaju sposobnosti ili kvalifikacije ali im odgovara status nezaposlenih iz nekog nepoznatog razloga. Neki rade na crnom tritu koje im pomae da ne izgube 50% visine mirovine, to bi bilo neminovno ukoliko se legalno zaposle. 294 Meunarodna organizacija za migracije od svog poetka djelovanja na ovim prostorima se fokusira na potporu prekobrojnog osoblja uglavnom u cilju samozapoljavanja. Njihova se sredstva koriste za sponzoriranje nabave opreme, doknadnu izobrazbu te sufinanciranje adaptacije poslovnih prostorija i objekata.295 IOM osoblje program predstavlja na tranzicijskim radionicama SPECTRE, a dotini kandidati dobivaju obrasce za prijavu (2800 prijavljenih do sada) koje trebaju ispuniti i dostaviti ukoliko su zainteresirani sudjelovati u programu. Do sada je 1445 otpuenih osoba trailo potporu od strane IOM. Projektni je tim potpisano 667 reintegracijskih ugovora sa stanjem u treem mjesecu 2005., od kojih su 222 u regiji Zagreba i Rijeke, 263 na podruju Osijeka i 182 u splitskoj regiji.396 Do kraja 2005. godine ukupni broj korisnika je narastao na 1002, sa 852 samozaposlenih i 153 zaposlenih na tritu rada.

- 83 -

Sunfinanciranje opreme bio je najei tip potpore (76%) rezultirajui time da 82% svih korisnika ili nastavljaju ili tek planiraju aktivnosti samozapoljavanja. Priblino 73% odabralo je poljoprivredu kao podruje samozapoljavanja, ponajvie stoarstvo i pelarstvo. Uzimajui u obzir skori pristup Hrvatske EU, ovaj odabir bi se za neke klijente mogao pokazati rizinim i pogrenim na dui rok, jer e male poljopivredne proizvoae vjerojatno unititi okrupnjivanje poljoprivredne proizvodnje, kako preferiraju EU zahtjevi. Kada su bili upitani o ovome, menaderi IOM-a tvrde da su oni informirali njihove klijente o ovom riziku te su uspjeno lobirali za osnivanje zadruga koje bi se s navedenim rizikom lake nosili a savjetnici IOM-a po ovom pitanju vrlo blisko surauju i sa Ministarstvom poljoprivrede.297 Projekt planira da e tijekom 2005. godine pruiti potporu za 650 pojedinaca. Premda je monitoring zapoeo u devetom mjesecu 2004. godine sa 65 predmeta, jo je prerano suditi o uspjehu i odrivosti reintegracijske pomoi IOM-a. Ipak, fleksibilnost programa i visoka motivacija lanova tima ukljuenih u program mogle bi inducirati prosperitetan pokuaj i poluiti odreeni uspjeh vidljiv na ukupnoj ekonomskoj slici Hrvatske, imajui u vidu da IOM servisira neke od ekonomski najnazadnijih regija zemlje. Savjetnici osobno i redovito posjeuju svoje klijente, vozei i do najudaljenijih sela i farmi. tovie, RASDP IOM-a planira proiriti njihovu potporu iroj grupi nezaposlenih ratnih veterana koji dobivaju jedino beznaajnu potporu kroz svoja zakonska prava i aktivnosti Ministarstva branitelja te nekih udruga stradalnika i veterana rata. Od oko 20% nezaposlenih osoba u Hrvatskoj, 10% su ratni veterani iji broj dostie do broja od 34000 pojedinaca.298 Slubene procjene kalkuliraju da je vie od 350000 mukaraca i ena prolo kroz hrvatske oruane snage od 1991. do 1995. godine Pored razliitih zajednikih aktivnosti programa SPECTRE i IOM-a, RASDP je pridonio i prvoj jasnoj analizi stanja vezanog za ciljanu grupu korisnika glede obrazovnog backgrounda, starosti i socioekonomskog stanja.299 Prosjena starost korisnika je 40 godina, no oko 20% klijenata su ispod 35 godina starosti, to je neobina injenica razmatrajui problem prestarih oruanih snaga i njihov izazov da novai mlae osoblje za svoju popunu. Dok je oko 32% klijenata imalo iskljuivo vojnu izobrazbu, priblino 6% bilo ih je sa sveuilinom diplomom, a vie od 35% su imali dobro znanje stranog konkretno engleskog jezika, to bi svakako bilo korisno za buduu integraciju hrvatskih oruanih snaga u euroatlantskim strukturama (naravno, pod uvjetom da su te osobe ostale pripadnici/e djelatnog sastava).300 Studija isto tako pokazuje da su najvei dio pripadnika hrvatskih oruanih snaga bili civili koji su uzeli puke u ruku, njih 63% bili su ili zaposleni (56) ili samozaposleni (7%) prije negoli su pristupili oruanim

- 84 -

snagama Republike Hrvatske, to predstavlja glavnu prednost reintegracijske potpore. Kao to je bilo objanjeno u intervjuima sa osobljem IOM-a najvei dio klijenata je zainteresiran za samozapoljavanje (80%) od ega 61% favorizira nabavu opreme kroz program IOM-a. Financiranje ostaje jedan od problema oba projekta. Od poetka, menadment SPECTRA je projektirao iznos sredstava domaih donatora na oko 54% ukupnog prorauna programa, na napuhani iznos od ak 120 milijuna US$. Do sada je Tranzicijski ured morao sponzorirati svoje vlastite strukture a trokovi osoblja su bili priblino 100000 EUR, to je bilo dovoljno tek za jednu a ne za tri godine.302 Trenutno menadment SPECTRE pokuava preuzeti vodstvo i koordinaciju budueg projekta oko konverzije baza u cilju pribavljanja vie sredstava kroz oekivanu dobit od prodaje i iznajmljivanja vojnih objekata i instalacija. I SPECTRA i RASDP se suoavaju sa veim zahtjevima no to su u stanju pruiti. Samo u regionalnom centru u Osijeku ima 300 osoba na listi ekanja jer su tranzicijski teajevi potpuno bukirani do lipnja 2006.303

- 85 -

Preporuke Iako se SPECTRA i njena IOM komponenta stalno bore za sredstva, izgleda da e njihov rad u naredne dvije godine imati pozitivnih izgleda. Insitucionalna postavljenost i aktivnosti obje organizacije bile su dobro smiljene i primenjene. Ipak, neki aspekti ostaju kritini, a iste u navesti po odlomcima kako slijedi: 1. Potrebno je izraditi jasne kriterije i benificije koji e sprijeiti mlade i/ili u NATO dravama obuavane vojnike, doasnike i asnike ne samo da napuste hrvatske oruane snage, nego istovremeno da na temelju toga da su tako obueni da ostvare posebne beneficije unutar OS RH odnosno programa SPECTRA. Ovim su asnicima neophodni uvjeti za bru karijeru i promicanja u okviru hrvatskih oruanih snaga. 2. Nevladine organizacije civilnog drutva, a ne samo i iskljuivo udruge veterana, trebaju biti vie ukljuene u orijentacijske teajeve, posebice u sluajevima prekobrojnog osoblja sa ratnim iskustvom te pomoi njihovu daljnju reintegraciju u civilno okruje. 3. Izuzetna suradnja sa IOM treba inicirati i biti poticaj daljnjoj suradnji sa ostalim meunarodnim razvojnim programima u Hrvatskoj. 4. Iako su SPECTRA i IOM osigurali neke podatke o programima i njihovim korisnicima, njima i dalje nedostaje temeljita prosudba trenutnog stanja prethodnih korisnika. Takva jedna analiza mogla bi omoguiti programu SPECTRA da lake pristupi donatorima u cilju nabavke doknadnih sredstava. 4. IOM takoer planira ukljuiti i ratne veterane bez reguliranih i ostvarenih vojnih beneficija i prava u svoje budue programe. Tranzicijski ured SPECTRE treba razmiljati o jednom takvom proirenju koje bi moglo voditi ka zajednikom programu sa Ministarstvom branitelja i raznim udrugama veterana.

- 86 -

Konverzija baza : Dobitak za modernizaciju ? Veliki je broj obrambenih objekata i instalacija u Hrvatskoj zatvoren tijekom posljednjih nekoliko godina a daljnje zatvaranje je predvieno u periodu od sljedeih desetak godina. Prema posljednjim procjenama, vojnim vlastima bit e potrebna svega jedna treina trenutnog broja objekata i instalacija no one koje ostaju trebaju biti opremljene i pribliene suvremenim standardima. Iako su hrvatske oruane snage bile stvorene od niega tijekom rata 1991.-1995., nova neovisna drava je naslijedila puno vojnih baza i lokacija na svom teritoriju. Neke su od njih bile ranije lokacije JNA, snaga Teritorijalne obrane ili su odravane od strane Ministarstva unutarnjih poslova za svoje posebne postrojbe. tovie, neke su vojne lokacije ve 1992. godine bile date na uporabu i odgovornost gradova i opina. Klasifikacija vojne imovine u toj godini pokazuje ukupno 657 vojnih lokacija od kojih su 511 bile pod nadzorom Ministarstva obrane, 43 Ministarstva unutarnjih poslova i 103 gradova i opina po tadanjoj teritorijalnoj podjeli.304 Razliito vlasnitvo i tipologija (JNA, TO) lokacija vodila je ka izvjesnoj iritaciji u pogledu ukupnih izrauna i broja lokacija koje su odravane te onih koje su bile predane na uporabu ostalim dravnim agencijama, udrugama ili tada ustanovljenom Fondu za privatizaciju drutvene imovine.305 Nedosljednost brojeva i injenica pokazuje da je neophodna vea sistematizacija odnosno bolji izraun od do sada napravljenog i prikazanog, a u cilju preciznog pregleda statusa konverzije vojnih objekata u Republici Hrvatskoj. Pitanje pojedinih tajnih lokacija, u zoru rata naputenih od strane snaga tadanje Teritorijalne obrane moe predstavljati veliko ekoloko pitanje za Republiku Hrvatsku.306 Kako se moe vidjeti u Bosni Hercegovini, naoruanje i streljivo snaga Teritorijalne obrane na sakrivenim lokacijama i danas predstavlja ekoloko i sigurnosno pitanje a samim tim i problem lokalnim zajednicama. Nije jasno koliko je velik taj problem u Hrvatskoj i kako je on do sada tretiran jer podaci o takovim skladitima slubeno ne postoje. Iako je prenamjena vojnih objekata poela jo 1992. godine, sa 64 lokacije prenamijenjena ve do kraja 1995 godine (od ukupno 511), nije bilo sistematizacije procedura i postupaka vezanih za konverziju vojnih objekata i baza. ini se da su tijekom rata strategijski nevane baze bile besplatno preputene osobito zaslunom ili politiki podobnom osoblju hrvatskih oruanih

- 87 -

snaga za uinjeni ratni napor i njihovo sudjelovanje u ratu.307 Do sada nije bilo sistematske analize o tome to se dogodilo tim lokacijama. Pitanje smanjenja i prenamjena vojnih objekata i baza openito nije bilo visoko na agendi Tumanove vlade, koja je pokuala zadrati veliku vojsku kako bi mogla odgovoriti evenutalnom napadu tadanje Jugoslavije te istovremeno zadrati mo protiv domae opozicije. Od 1996. pa do Tumanove smrti 2000. godine svega 22 lokacije su bile prenamijenjene, u usporedbi sa 25 odnosno 41 tijekom 2002. i 2003. godine.308 Nedostatak strategijskih dokumenata i dugoronih planova oruanih snaga imao je slian utjecaj na poroces prenamjene i konverzije lokacija kao i na smanjenje vojnog osoblja. Sve u svemu, to je rezultirao sistematskog pristupa: ad-hoc prodaja imovine uz nedostatak jasne slike o buduim potrebama vojnog sustava za tim i takovim objektima nakon pribliavanja i pridruivanja euroatlantskim strukturama. Nedavno su Ministarstvo obrane i vlada shvatili da je pitanje vojnih objekata zapravo pitanje visokih trokova njihova odravanja, meutim i to da oni istovremeno mogu stvarati i odreene prihode ukoliko se inicira strukturirani pristup transferu i konverziji, kojega do sada nije bilo. Jo uvijek postoje nedostaci za konkretne i uspjene korake u ovom procesu. U Nacionalnom godinjem programu, a u vezi treeg ciklusa Akcijskog plana za punopravno lanstvo u NATO-u, Ministarstvo obrane naglaava potrebu modernizacije vanih vojnih lokacija kao i prodaju nekih objekata u cilju prikupljanja sredstava za oruane snage Hrvatske i SPECTRA program u budunosti.309 On postavlja krajnji rok donoenja jednog konkretnog programa transfera i konverzije sa nadlenim sektorom u Ministarstvu obrane na elu tog procesa, uz uvjet da se sva pravna pitanja (vlasnika prava i drugo) rijee do kraja 2004. godine. Vanjski pritisak je takoer, utjecao na Ministarstvo obrane u svezi s ovim pitanjem. Ured hrvatskog Predsjednika dostavio je zahtjev Ministarstvu obrane u cilju kompilacije sistematske liste svih vojnih objekata i njihovog statusa.310 Ministarstvo obrane sastavilo je jednu radnu grupu sa zadatkom razvijanja plana konverzije vika objekata. Meutim, i dalje postoji problem nedostatka dugoronog plana razvoja hrvatskih oruanih snaga, koji bi mogao navesti koji bi objekti bili neophodni za izvravanje buduih zadataka a koji ne. Iako nacrt LTDP postoji i neslubeno cirkulira, dunosnici NATO-a su naveli da oni ne oekuju slubeno usvajanje istog do kasnog proljea 2006.311 Iako se Strategijski pregled obrane od njegova donoenja u oujku 2005. godine smatra znaajnim korakom u pravcu LTDP, on opet odlae jasne odluke. Naprimjer, SDR spominje

- 88 -

financijski teret odravanja i uvanja prevelikog broja vojnih lokacija, meutim to ostaje na LTDP da definira ciljeve i dinamiku razvoja zgrada i infrastrukture.312 Ipak i bez jasnih naznaka budue strukture hrvatskih oruanih snaga, Ministarstvo obrane je transferiralo 124 vojne lokacije u periodu izmeu 2002. i 2004. godine.313 Od 336 objekta odravanih od strane Ministarstva obrane, svega 203 bit e zadrano od strane oruanih snaga. Za prenamjenu je spremno ak 71 lokacija, dok 62 lokacije trebaju biti ispranjene od strane oruanih snaga.314 Pored pitanja naputanja potencijalno znaajnih buduih lokacija, ova politika razumje perspektivu hrvatskog Ministarstva obrane. Koliko e Ministarstvo obrane bre transferirati ove lokacije toliko e vie porasti njegov prorain i alocirati novce i u druge svrhe.315 Meutim, opi interes hrvatske vlade i drave u strukturiranom i korisnom procesu konverzije treba biti vei od kratkoronog interesa vojske u stjecanju brzih i profitabilnih transfera. Bez razlike na brojeve, jasno je da Hrvatska ve ima dosta iskustava u zatvaranju baza, konverziji i ponovnom razvoju sa 204316 uspjeno obavljenih prenamjena, transfera i dr. do danas. Ukoliko do sada nije bilo neke zbirne prosudbe, Ministarstvo obrane treba ozbiljno razmotriti neto slino prije nego preduzme bilo kakav novi korak u pogledu uspostavljanja nove institucionalne postavljenosti ili drugih procedura. Primjena najbolje prakse (razliite vrste uspjene ponovne uporabe, uinkovite strukture procesa konverzije na lokalnoj razini i dr.) bila bi prednost za sve budue radnje vezane za konverziju. Institucionalna postavljenost prenamjene i prodaje Tijekom 2001. godine hrvatska je vlada osnovala dravnu agenciju u cilju prodaje i prenamjene objekata i institucija u dravnom vlasnitu Fond za privatizaciju. Ogranienje prenamjene i konverzije vojnih objekata lei u tome to je dravna agencija odgovorna za prodaju sredstava koja pripadaju svim vladinim sektorima, na taj nain usporavajui kompletan proces jer ista agencija ini usko grlo. Ministarstvo obrane trenutno parlamentu priprema nacrt zakona kojim e ono moi samostalno vriti prijenos objekata. Izgleda da nee biti znaajnijeg suprotstavljanja tome prijedlogu317 premda je Ministarstvo obrane priznalo da je primilo malu ili nikakovu potporu za navedeno van samog ministarstva. Prijedlog ima potencijalnu prednost zbog ubrzanja samog

- 89 -

procesa transfera vojnih objekata, ali isto tako i potencijalnu slabost zbog preuskog fokusa na rezultate konverzije koji bi bili korisni jedino Ministarstvu obrane. Potrebno je stvoriti mogunost cjelokupna konverzija vojnih objekata bude od koristi cijeloj dravi i njezinoj ekonomiji a ne samo Ministarstvu obranu. Kod prenamjene ili prodaje dravne imovine, procesom upravljaju tri razliita tijela, ovisno o vrijednosti imovine: vladin Ured za upravljanje dravnom imovinom kada je vrijednost imovine do 100000 kuna, posebna komisija hrvatske vlade kada je vrijednost imovine od 100000 do 10 milijuna kuna te sama hrvatska vlada svojom odlukom kad vrijednost prelazi 10 milijuna kuna. Konkretne procedure i postupci djelovanja tri tijela su nejasne kao to je nejasan i njihov odnos sa navedenim fondom. Tijekom posljednje dvije godine veina transfera bila je izvrena preko spomenute vladine komisije, neki od strane hrvatske vlade, ali niti jedan od strane vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom.318 Ova tijela transferiraju objekte i instalacije izravno opinama, gradovima ili odnosno Fondu. Od 124 lokacije koje su predane u vremenu izmeu 2002. i 2004., njih ak 54 njih bile su predane Fodnu bez ikakove naknade tijekom 2002. i 2003. Ipak, izgleda da je bilo odreene promjene takove politike, budui da tijekom 2004. nije bilo nijednog transfera Fondu i to je svega jedna lokacija bila predana bez naknade iako je to sluaj tek posljednje dvije godine.319 Moda bi model neovisne agencije koja se bavi svim pitanjima konverzije mogao biti hrvatski izbor. Na sastanku sa predstavnicima misije NATO-a u Zagrebu, predstavnik Fonda je no ostaje nejasna ini se da jo nedostaju spomenuo odreeni dio Fonda koji se bavi pitanjima konverzije, postavljenost, konstituente i postupci pri postupanju istog.320

uinkovite i transparentne strukture sa jasno postavljenim zadatcima i odgovornostima, ne samo u transferu vojnih sredstva, nego i u transferu dravne imovine uope. Procedure transfera Slino rupama u institucionalnoj postavljenosti transfera i konverzije vojnih objekata, procedure i postupci tijekom samog procesa su jo uvjek u razvojnoj fazi koja je zasnovana na Strategiji obrane i SDR.

- 90 -

Vojni objektu su klasificirani u etiri grupe : 1. perspektivni vojni objekti 2. djelomino perspektivni vojni objekti 3. neperspektivni vojni objekti 4. budui objekti (oni koje treba nabaviti ili izgraditi) za potrebe OS321 Na osnovi ove tipologije Ministarstvo obrane odluilo je zadrati 203 od imajuih 336 vojnih objekata.322 Jo jednom treba naglasiti da bi odabir baza za zatvaranje bez svih strategijskih dokumenata mogao voditi problemima budueg procesa restruktuiranja i modernizacije. Sljedei koraci u svezi sa odabranim lokacijama za prodaju su kompilacija dolje navedenih informacija, kojima se koristi Ministarstvo obrane u pripremi dokumentacije za koritenje vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom : 1. Kopija iz zemljinog registra 2. Potvrda o statusu i namjeni parcele sukladno gradskom urbanistikom planu 3. Informacije u svezi sa statusom na dan donoenja Zakona o poljoprivrednom zemljitu 4. Informacije o zahtjevima za povrat imovine na osnovi Zakona o povratu imovine koja je bila nacionalizirana tijekom jugoslavenskog komunistikog sustava 5. Izjava Hrvatskih uma o statusu graevinskog zemljita 6. Procjena trine vrijednosti od strane Porezne uprave Ministarstva financija 7. Fotografija imovine 8. Terenski izviaj 9. Miljenje odgovarajueg tijela dravne vlasti (?) Izmeu 2001. i 2005. Ministarstvo obrane dostavilo je 262 prosudbe po gore navedenom modelu Uredu, to je vodilo transferu 100 objekata.324 Meutim, ove brojke i cijelokupna procedura pokreu brojna pitanja. Od 124 instalacije koje su nedavno bile transferirane, niti jedna nije bila predana Uredu; tovie predana su jedino sredstva i objekti male vrijednosti a injenica je vojarne i baze imaju vrijednost koja je svakako vea od 100000 kuna. Ovo pokazuje nekonzistentni i netransparenti karakater struktura i procedura koje se trenutno koriste u konverziji i transferu, te nedostatak institucionalnog i centraliziranog poznavanja navedenog

- 91 -

procesa od strane odgovornih iz Ministarstva obrane i ostalih dravnih agencija u navedenim procesima. to je jo bitnije, ostaje pitanje tko u stvari radi takove izvide i prosudbe. Ukoliko je Ministarstvo obrane odgovorno za cijelokupni input toga procesa, to bi bio sukob interesa. Glavni je cilj Ministarstva obrane brza i profitabilna prodaja vojnih instalacija. Iako Ministarstvo financija vri trinu procjenu i nadalje ostaje dosta prostora za Ministarstvo obrane kako bi isto utjecalo na cjelokupni proces, dostavljajui neke netone i nepotpune podatke. Trine su procjene Ministarstva financija ponekad znatno vee od onih koje ine gradovi i opine koji su zainteresirani za kupnju ili iznajmljivanje lokacije. Pored svega navedenoga, bilo je i prigovora pojedinih lokalnih uprava i opina da trina procjena objekata traje predugo.325 Vlasnika prava i ekoloki problemi Drugo vano pitanje procesa konverzije je vlasnitvo lokacija. Ova se tema bavi ne samo pitanjem pripadaju li ove instalacije i objekti te profit nastao iz njihove prodaje dravi ili ne, nego i vlasnikim pravima iz predsocijalistikih vremena, odnosno da li je JNA imala pravo te objekte imala pravo uknjiiti kao svoje vlasnitvo. U nekim sluajevima spor oko vlasnitva neke instalacije predstavlja ograniavajuu okolnost za sam postupak. Hrvatska je dobila zajam Svjetske banke u cilju sreivanja zemljinih knjiga, jer postojei registri niti su toni niti vjerodostojni u mjeri koja jami stvarno vlasnitvo nad tim objektima. Dunosnici intervjuirani prilikom izrade ove studije vie su puta minimizirali pitanje zagaenja vojnih lokacija i objekata.326 Meutim, uzimajui u obzir iskustva kod ostalih lokacija u Junoj Europi, moe se oekivati da slini problemi postoje odnosno nastanu i u Hrvatskoj. Posebno se to odnosi na streljivo starije proizvodnje i ostala eksplozivna sredstva sa ve spomenutih tajnih ali i javnih lokacija gdje su bila skladita bive Teritorijalne obrane; ista ta sredstva vjerojatno predstavljaju ekoloku ili sigurnosnu prijetnju lokalnoj populaciji, kao to je to bio prethodno spomenuti sluaj u Bosni i Hercegovini.327 Iz razgovora sa dunosnicima Ministarstva obrane nije bilo jasno postoje li bilo kakovi ekoloki strunjaci i eksperti koji su ukljueni u izradu posebnih pregleda i prosudbi u svezi s gore navedenim lokacijama, te postoje li posebne postrojbe koje su u stanju oistiti eventualno zagaene vojarne, baze i skladita oruanih snaga. Slubeni odgovor hrvatskog veleposlanika u

- 92 -

NATO-u

u listopadu 2005. godine konano je pokazao da Minsitarstvo obrane potvruje bivih

problem i njegovo postojanje. Slubena izjava glasi: Najskuplja e biti konverzija

skladita goriva jer nisu bila pravilno odravana i koritena. To e pokrenuti ekoloka pitanja. Iako Republika Hrvatska nema imovinu koja je zagaena radioaktivnim materijalom, postoji izvjestan postotak imovine koja je okruena minskim poljima, a to je isto tako znaajno zagaenje u jednom drugom smislu.328 Postavljeni ciljevi Ministarstva obrane Dva su glavna cilja Ministarstva obrane u svezi s transferom lokacija i sredstava : 1. Osloboditi sredstva (osigurati od prenamjene ili prodaje!) za modernizaciju prespektivne vojne imovine ili izgradnju novih objekata 2. Osloboditi sredstva (osigurati od prenamjene ili prodaje!) za realizaciju SPECTRA programa i preustroj OS RH i Ministarstva obrane u cjelini329 Kroz predvieni program konverzije Ministarstvo obrane eli generirati sredstva za modernizaciju hrvatskih oruanih snaga i cjelokupnog obrambenog sustava, kako i za potporu suvinog osoblja. Dojam je da je ovaj plan prilino upitan. Nije potrebno da vojni proraun ovisi o oekivanim profitima od prodaje vojnih lokacija jer su su takovi prihodi previe nepredvidljivi. Iz prakse je dokazano da tijekom prvih godina procesa konverzija esto donosi vie trokova od profita. Iitavajui odluke navedenih vladinih ureda i agencija od 2002. do 2004., oekivanja Ministarstva obrane u svezi sa stvaranjem prihoda nerealno su se poveavala posljednjih nekoliko godina.330 Dok je tijekom 2002. i veim djelom 2003. veina lokacija bila ustupljena potpuno besplatno, krajem 2003. i posebno tijekom 2004. broj lokacija koje su ustupljene smanjio se na 1 od 20 moguih. Zbog ega je dolo do promjene politike? Hoe li Ministarstvo obrane poveati profite? Pokazuje li ovaj razvoj rasteu potranju i zanimanje kod lokalnih jedinica za posjedovanje vojnih lokacija ? Sudei prema iskustvima konverzije u ostalim postsocijalistikim zemljama, Ministarstvo obrane treba smanjiti svoja, kako sam nekoliko puta naveo, nerealna oekivanja : dividenda mira rijetko je ostvarena u svim promatranim zemljama. Meutim, konverzija i

- 93 -

ponovni razvoj i uporaba baza nude mogunost ope koristi drutva i lokalne ekonomije, koja se ne moe mjeriti fiksnim profitima. Vei dio ciljeva Ministarstva obrane su kratkoronog karaktera, traei brza rjeenja i visoke profite. Hrvatska drava treba pokuati formulirati dugorone ciljeve i partnerstva u procesu konverzije koji mogu donijeti korist cjelokupnom drutvu. Budui da se mnoge vojne lokacije nalaze u nedovoljno razvijenim te ratom zahvaenim podrujima, hrvatska drava mora uzeti u obzir vie faktora a ne iskljuivo vojni. Zatvaranje baza moe imati ozbiljnih posljedica u takovim regijama.331 Moda bi partnerstvo sa nekom od meunarodnih agencija za razvoj moglo biti od koristi. Povezivanje procesa konverzije objekata sa izvjesnom SPECTRA potporom moglo bi isto tako biti iznimno korisno za cjelokupno hrvatsko drutvo. Menaderi SPECTRA programa trenutano trae sredstva poljoprivredne svrhe332 za aktivnost koja je nazvana konverzijom vojnih baza u koja bi ukljuila ekoloki razvoj nasada i ekoloku poljoprivrednu

proizvodnju, uz obvezu podizanja nasada za one koji objekte preuzmu. Moda e ba navedeni program osigurati samozapoljavanje nekim bivim vojnim osobama, to je svakako opi cilj. Preporuke Uz postizanje najbolje prodajne cijene, mogua ponovna uporaba vojnih objekata treba biti glavni predmet investicijske procjene. To e ukljuiti sistematsku usporedbu trokova i benefita razliith opcija ponovne uporabe svake pojedinane lokacije. Neovisni procjenitelji trebaju izvriti realnu procjenu ve prodanih instalacija. Problemi povjerenja na taj bi nain izbjegnuti a diskusije u svezi s postignutom cijenom olakane. Jedan nain ubrzanja procesa konverzije moe biti stvaranje savjetnikog tima po pitanju nekretnina, sa dobrim poznavanjem hrvatskog trita nekretnina, ekonomije i njihova financiranja. Ovaj tim moe biti dio Ministarstva obrane ili biti potpuno neovisan o ministarstvu. Tim mora imati dvije temeljne zadae : 1. Mora dati realnu sliku uvjeta prodaje i konverzije kako kod Ministarstva obrane, tako i kod lokalnih vlasti 2. Pruanje profesionalne potpore lokalnim vlastima s ciljem to breg poetka i zavretka procesa bili

- 94 -

ZAKLJUAK Dok je reforma obrane openito bila pod vrlo jakim utjecajem vanjskih igraa i stimulacija kao to su potencijalna lanstva u EU i NATO, konkretne mjere poduzete u oblasti smanjenja i prekvalifikacije osoblja te konverzija baza i vojnih objekata su bile forsirane inozemnom financijskom potporom. Reduciranjem broja osoblja i vojnih baza, Ministarstvo obrane oekuje sakupiti vie sredstava za socijalne nadoknade prekobrojnog osoblja, kao i za modernizaciju hrvatskih oruanih snaga u skladu s NATO zahtjevima sadranim u pretpristupnim programima. Domaa politika i politika scena su ipak bile glavna prepreka mnogim mjerama reforme obrane, posebice u vrijeme Tumanovog reima, kada je nedostajala demokratski nadzor vojske. Civilno-vojni odnosi u Hrvatskoj do izvjesnog su stupnja i dalje nepotpuni i u fazi poenog razvoja, no ostaje injenica da je nacionalizam kao prvotna dominantna pojava i u vojsci i u hrvatskom drutvu sveden na najmanju moguu mjeru. Ipak, ostaje dojam da su parlamentarni akteri ili civilni eksperti imali malog utjecaja na pitanja konverzije i odgovarajui proces planiranja. Dva glavna podruja konverzije, SPECTRA program te novouspostavljeni program konverzije vojnih objekata su dobro dizajnirana, a u sluaju programa SPECTRA i vrlo dobro implementirana, imajui u vidu ogranieni iznos sredstava u usporedbi sa slinim projektima u susjednim zemljama. U svakom sluaju proces konverzije baza i vojnih objekata zahtijeva veu transparentnost i neovisnu procjenu vrijednosti istih. Neophodno je jasno razmatranje svih transfera baza u cilju poboljanja rezultata programa, a moda i stvaranja eventualnog profita od prodaje istih. No i pored toga Ministarstvo obrane treba smanjiti oekivanja u prikupljanju vanjskih sredstava za oba projekta, kao i kod visine potencijalnih profita koji se eventualno mogu ostvariti kroz prodaju vojne imovine, jer su se dosadanja oekivanja pokazala promaenima. Hrvatske reforme obrambenog sektora imaju znaajnu prednost: one se ipak odvijaju jednom brzorastuem gospodarstvu i stabilnoj demokraciji. Od listopada 2005. europska je perspektiva Hrvatske te procijenjena sposobnost dosizanja euroatlantskih standarda svakako realnija i pozitivnija u usporedbi s bilo kojom drugom zemljom zapadnog Balkana ali i ire. Europska sredstva za ekoloko ienje vojnih baza, mjere u svezi s potporom u zapoljavanju bivih

- 95 -

vojnih osoba i poveano izravno inozemno investiranje u turistikim regijama su na dohvat ruke i bila bi zaista teta te oigledne prednosti u potpnosti ne iskoristiti. Tri zemlje koje su analizirane u ovoj studiji, Albanija, Hrvatska i Makedonija, u velikoj se mjeri meusobno razlikuju u pogledu statusa reforme, modernizacije i profesionalizacije njihovih oruanih snaga. Ova izreena injenica vrijedi i za programe koji su inicirani i implementirani na podruju konverzije obrane, pri emu su se sve tri zemlje suoile sa razliitim problemima ili se nalaze u razliitima fazama implementacije. Temeljem tih injenica, a u cilju spoznaje trenutnih dostignua, provedena je analiza razine reforme i planiranja, identifikacije i usvajanja nauenih lekcija i pitanja koja trebaju biti razmatrana i na kojima poiva konverzija obrane, na razini koja je daleko vie od formalne komparativne studije. Djelokrug studije bio je ogranien nedostatkom jedne sistematine analize u obrambenim sektorima promatranih zemalja, to je opet bilo u vezi s planiranjem i implementacijom projekta kao zajednikih problema za sve obraivane programe. Pored navedenoga, esto su nedostajali podaci o osnovnim pitanjima obrane koji su ili bili nedostupni ili nepotpuni to je u konanici dovelo do rezultata koji su u ovoj studiji prikazani. Zbog svega navedenoga ova studija posebno istie sljedea pitanja kao to su sljedea: Da li je mogue mjeriti uspjeh reforme na temelju nedostatnih i netonih podataka? Kako procijeniti dostignua reformi ako su indikatori koji bi to trebali pokazati na neki nain zamagljeni i inozemnim i domaim promatraima reformi? Ipak postoje injenina stanja koja nam omoguuju doi do identifikacije dostignua, nedostataka i determinacijskih toki u vezi s reformom sustava obrane u postsocijalistikim drutvima jugoistone Europe. Dostignua Osnovni je uspjeh svih promatranih drava znatno reduciranje vojne organizacije uz potpunu strukturalnu reformu i reorganizaciju, to bi moglo garantirati buduu trajniju stabilizaciju ove ne tako davno ratom zahvaene regije. U najveem broju sluajeva projekti smanjenja vodili su drastinim promjenama ne samo u strukturi vojnog osoblja, nego i u nainu i vrsti izobrazbe i obuke pripadnika za nove zadae. Kvalitetna vojna izobrazba te pomno planirani programi reintegracije i strunog osposobljavanja ne vode samo veoj osposobljenosti

- 96 -

i kvalifikaciji osoblja nego i promjeni socijalkomunistikog razmiljanja, koje je sada totalno drugaije no to je bilo tek koju godinu prije. Pored gore navedenoga reformirane su oruane snage u trima zemljama izgubile iluzije i nerealna oekivanja u pogledu nove opreme, dostupnih fondova i percepcije prijetnji. Prethodno pobrojano je na neki nain veliki uspjeh i dostignue reforme sustava obrane jer su oekivanja o istome bila nerealno velika. Drugi pozitivni rezultat je kvalitetno izbjegnuta mogunost podizanje nemira i socijalnog bunta od strane otputenog vojnog osoblja ili ratnih veterana u sporo narastajuim demokracijama Albanije, Hrvatske i Makedonije. Ipak, a ovdje bih rekao posebice u sluaju Hrvatske, gdje je rat traumatizirao i negativno utjecao na vei dio populacije, vano je bilo predvidjeti mogue psiholoke posljedice ali i socijalne probleme reintegracije koje su kasnije izrodile organizirani kriminal i razne vrste nasilja te izazvale porast stope samoubojstava kod pripadnika biveg vojnog osoblja, to je samo po sebi postala zabrinjavajua injenica. Pored pomoi u samom procesu obrambene reforme, zapadni su savjetnici dali znaajnu potporu procesu denacionalizacije i postupne internacionalizacije oruanih snaga u sve tri zemlje. U pogledu konkretnih nacionalnih programa koji se trenutano implementiraju u procesu konverzije obrane jedino se hrvatska SPECTRA moe smatrati uspjenim programom, dok svim ostalima neto nedostaje ili su upravo uli u fazu implementacije sa veoma skrominim rezultatima (npr. LEPEZA). Uoeni problemi i nedostaci Kasni poetak reforme obrane te stalno odlaganje izrade i usvajanja strategijskih dokumenata u najveem su broju promatranih zemalja glavni faktori tekuih problema sa kojima se promatrane drave suoavaju. Jo uvijek postoje velike strukturalne razlike u sigurnosnom sektoru, nedostatak civilnog nadzora nad oruanim snagama ponegdje je samo fraza, a kronino nedostaje organizacija i institucija koje bi se bavile neovisnom analizom obrambenog sustava. Ovi nedostaci esto vode uestalim promjenama, odlaganjima i prosjenoj

- 97 -

produkciji strategijskih i razvojnih dokumenata obrane, to je utjecalo i moe utjecati na dugorono planiranje razvoja oruanih snaga, njihovog razmjetaja i pitanja njihova opremanja. Bez dugorone strategije i planiranja, redukcija i novi razmjetaj oruanih snaga moe voditi neuinkovitosti, looj opremljenosti i niskoj moralnosti istih. Nedostatak razvojnih i drugih planova te preostali strukturalni problemi u velikoj su mjeri utjecali na nain odvijanja procesa konverzije i transformacije u sve tri zemlje. Pored toga u sva tri promatrana sluaja nedostaju jasne analize i ralambe do sada

uinjenoga te procjena to jo treba uraditi. Niska razina obavijetenosti javnosti o tekuim procesima, a koja je nazona u sve tri promatrane drave, onemoguuje realnu procjenu javne potpore reformama i transformaciji sustava obrane. I na kraju: sve su tri zemlje due vrijeme imale prevelika oekivanja u pogledu inozemnog financiranja ili naknadnog profita od prodaje ili transfera vojnih objekata. Financiranje cjelokupnog programa veliki je financijski problem, pa ak i u Hrvatskoj, gdje se gospodarstvo oporavlja brim tempom u usporedbi sa druge dvije zemlje. Dosezi promjena Dojam je da je potencijalno NATO i EU lanstvo pokretaka snaga reformi u sve tri zemlje promatrane u ovoj studiji. Ipak, mora se rei da zapravo dostupne financije igraju glavnu ulogu u ostvarenju zacrtanih ciljeva transformacije, reforme i konverzije sustava obrane. Financijski pritisak je dodatno povean zbog velikih zahtjeva za modernizacijom i restruktuiranjem oruanih snaga i pripadajue opreme te kroz stalno i ponekad nerealno brzo nametanje standarda i obveza od strane NATO saveza. Jedinstveni je sluaj Makedonija jer se restruktuiranje oruanih snaga forsira ne samo od strane NATO-a nego i od strane EU te ostalih svjetskih centara moi, a u cilju postizanja etnikog balansa vojske izmeu pripadnika makedonskog i albanskog naroda. Nametnuti zapadni standardi takoer utjeu na djelokrug reformi kao i na smjenu generacija, koja tee sporije od oekivanoga ali se ipak odvija u eljenom pravcu u sve tri drave, to je svakako uspjeh samo po sebi. U sve tri zemlje donedavno su i privatne vojne kompanije

- 98 -

(PMC) igrale znaajnu ulogu u forsiranju reformi, iako se njihov utjecaj ne moe mjeriti s prvonavedenim razlogom ali su iste imale znaajnu politiku potporu svojim nacionalnih drava (npr.MPRI od strane SAD i dr.). Najvei dio faktora koji su onemoguili bre reforme uzrokovan je sporo nestajuim socijalistikim mentalitetom i ponovno probuenim postratnim nacionalizmom, koji je dodue bio pokreta za izgradnju i obnovu dravnosti i u Hrvatskoj i u Makedoniji, no sada predstavlja teret za bru transformaciju. Institucionalno naslijee iz vremena devedesetih negativno je utjecalo na djelokrug i brzinu reformi, posebno na nerijeene tenzije izmeu predsjednika i premijera vlada promatranih drava glede obrambenih kompetencija. U navedeno treba ukljuiti i neiskustvo te nezainteresiranost parlamentaraca u nadzoru vojske. Za razliku od zapadnih zemalja parlamentarci u promatranim zemljama ne mogu raunati na neovisnu analizu i savjet obrambenih strunjaka jer postoji nedostatak takove vrste kapaciteta u obrambenom sektoru promatranih drava; pojmovi kao to su neovisni obrambeni eksperti, istraivake institucije i think thank organizacije u obrambenom podruju jo uvijek su nepoznanica u promatranim dravama. Razliiti rezultati procesa reformi u Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji su u najveoj mjeri uvjetovane razinom realnosti glede potencijalnog NATO i EU lanstva. U sluaju Makedonije etnika heterogenost jasno komplicira ovaj proces, posebno neophodnim promjenama koje se poduzimaju. Osim navedenoga, briga koja se vodi o bivem vojnom osoblju kao i o prenamjeni objekata razliita je od drave do drave. Hrvatskoj uspjeno koristi njezin veliki ekonomski rast te ubrzanu demokratsku konsolidaciju struktura koja uvelike pomae navedeni proces. Isto tako moe se zakljuiti da su ukupni kapaciteti politikog reima glede nadzora i efikasnog upravljanja sustavom obrane daleko bolje razvijeni u Hrvatskoj negoli u druge dvije promatrane zemlje. Ukljuenost razliitih meunarodnih organizacija (IOM i dr.) u implementaciju projekata (kao to je SPECTRA) u velikoj je mjeri poboljalo uspjenu implementaciju istih. Od navedenih promjena i Hrvatska i Makedonija takoer imaju znaajne koristi glede svojih aspiracija za punopravno lanstvo u EU.

- 99 -

Preporuke glede konverzije Neophodna je vea transparentnost u svim planiranim i tekuim aktivnostima konverzije, posebno u okviru procesa konverzije i prodaje vojnih baza, lokacija, objekata i sredstava. U cilju postizanja takve transparentnosti, parlamentarne komisije trebali bi biti bolje obuene i pojaane ekspertima za navedena pitanja. Neovisna ekspertiza u konzultiranju, implementiranju i procjeni takvih mjera temelj je uspjenosti cijeloga procesa. Moda bi model neovisne agencije za konverziju jamio vie transparentnosti i doveo do racionalnih birokratskih procedura koje su u velikoj mjeri koile navedeni proces. Neovisna procjena trine vrijednosti predmeta konverzije u velikoj bi mjeri pomogla i ubrzala istu. Institucionalna struktura organizacije koja provodi konverziju u sve je tri promatrane zemlje bila nejasna i nepraktina za implementaciju. Planiranje mora biti predvidljivo i dugorone orijentacije, a beneficije, nadoknade i prava moraju biti predvidljiva i voena transparentnim kriterijima. Dobar primjer izbjegavanja dupliranja integriranjem IOM u postavljenost programa SPECTRA mogao bi biti koriten u ostalim dravama glede konverzije. Pored toga, nevladine organizacije kao i postojee nacionalne agencije trebaju biti pravilno koritene kako bi se napravio jedan transparentan proces s veom trokovnom i financijskom uinkovitou, a iste bi trebale imati civilne partnere u reintegraciji ekonomiju. Velika oekivanja u svezi s profitima od transfera i prodaje vojne imovine moraju biti smanjena, jer nije vjerojatno da e biti ostvarena. Ekoloka bi pitanja mogla doi do izraaja kod planiranih prodaja vojnih objekata jer ukljuuju i opciju privlaenja sredstava s pozicije ienja zagaenih baza; iako to nema izravnog utjecaja na sam proces i oekivani profit, moe pozitivno utjecati na stav javnosti. Razmjena iskustava u regiji u vezi obrambene reforme i konkretnih projekata konverzije treba biti poveana. Programi reintegracije osoblja u pojedinim dravama trebaju uzeti u obzir njihove razliite situacije, okruje i mogunosti svake drave ponaosob, a ne usvajati jednaki pristup, to je bio sluaj do sada. Za kraj neophodna je jasna poruka svima da vojna karijera ne donosi i ne zadrava socijalne benefite ve svaki vojnik ima svoj osobni civilni identitet i odgovornost prema civilnom drutvu iji je integralni dio. bivih vojnih osoba u drutvo i postojeu

- 100 -

POPIS INTERVJUIRANIH OSOBA S MJESTOM I DATUMOM INTERVJUA

Agoli Ilirijan, Glas Amerike, novinar, Tirana, Albanija 02.03. 2005.; Aleksoski Mile, Ministarstvo obrane, brigadir, Skopje, Makedonija, 23.03. 2005.; Atansasovski Emil, NDI project officer, Skopje, Makedonija, 21.03. 2005.; Babi Tomislav, program manager, IOM, Osijek, Hrvatska, 14.04.2005.; Bai Ivan, program manager, IOM, Zagreb, Hrvatska, 10.03.2005.,12.04. i 12.12.2005.; Bega Ermir, Specijalne postrojbe albanske vojske, satnik, Tirana, Albanija, 28.02. i 03.03.2005.; Begalla Engjel, Ministarstvo vanjskih poslova, voditelj protokola, Tirana, Albanija, 04.03.2005.; Bilandija eljka, novinarka, France Press, Zagreb, Hrvatska, 13.04.2005.; Bikovski Jovan, Ministarstvo obrane, voditelj odjela nekretnina, Skopje, Makedonija, 24.03.2005.; Boland Frank, NATO HQ, Brusselles, Belgija, 09.12.2005.; Bonovil Ana, savjetnik, SPECTRA, Bonn, SR Njemaka, 12.12.2005.; Bradi Tomislav, Atlantsko vijee Hrvatske, Zagreb, Hrvatska, 12.04.2005.; Kadri Marijana, Ministarstvo obrane, Direkcija upravljanja ljudskim resursima, ravnatelj, Tirana, Albanija, 22.03.2005.; Ceko Ivan, projekt manager, IOM, Zagreb, Hrvatska,12.4.2005.; Cela Arben, Ministarstvo obrane, Direkcija upravljanja ljudskim resursima, ekspert, Tirana, Albanija, 31.05., 01-02.06.2005.; Cota Ilija, program manager, SPECTRA, Osijek, Hrvatska,13.04.2005.; Cvrtila Vlatko, savjetnik Predsjednika RH za obranu i i profesor, Fakultet politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska, 03.04.2005.; Dimevski Sako, Utrinski vesnik, novinar, Skopje, Makedonija, 26.03.2005.; Drenova Ismet, predsjednik nevladine organizacije Centar za nacionalnu demilitarizaciju (CND), Tirana, Albanija, 01.03.2005.;

- 101 -

Fuerst Albert A., Booz/Allen/Hamilton Inc, slubenik, Skopje, Makedonija, 24.03.2005.; Gerveni Kris, Ministarstvo obrane, voditelj Direkcije planiranja obrane, CAPIR, Tirana , Albanija, 28.02. i 03.03.2005.; Gjata Arben, TRADOC, Ministrastvo obrane, brigadir (R), bivi savjetnik sigurnosti premijera, Tirana, Albanija, 01.03., 03.03. i 05.03.2005.; Golubovi Vjekoslav, manager tranzicijske radionice SPECTRA, Zagreb, Hrvatska, 12.04.2005.; Goodstein Gregory, voditelj misije IOM, Zagreb, Hrvatska, 10.03.2005.; Hudra Thiny, Ministarstvo obrane brigadir, bivi vojni savjetnik premijera, Tirana, Albanija, 01.03.2005.; Hrg Branko, gradonaelnik, Krievci, Hrvatska, 08.03.2005.; Ivanovski Zoran, Vojna akademija, bojnik, nastavnik, Skopje, Makedonija, 22.03.2005.; Kolchaku Baedhyl, Ministarstvo obrane, Direkcija meunarodne suradnje, bojnik, Tirana, Albanija, 03.03.2005.; Konci Besnik, bii veleposlanik u Srbiji, Tirana, Albanija, 03.03.2005.; Kosirnik Rok, analitiar kopnenih snaga i PARP oficir, oddjel obrambene politike i planiranja, NATO, Brisel, Belgija, 09.12.2005.; Kovaev Ivan, Hrvatski fond za privatizaciju, koordinator odjela konverzije, Zagreb, Hrvatska, 07.03.2005.; Kroj Zyhdi, predsjednik nevladine organizacije NAMRA, brigadir (M), Tirana, Albanija, 05.03.2005.; Kuzev Stojan, Vojna akademija, Ministarstvo obrane, voditelj Odjela strategijskih istraivanja, Skopje, Makedonija, 22.03.2005.; Kuzmanovski Slobodan, Parlament Makedonije, savjetnik, Skopje, Makedonija, 25.03.2005.; Mahei Zvonimir, zamjenik proelnika Vojnog kabineta Predsjednika Republike Hrvatske, Zagreb, Hrvatska, 13.04.2005.; Malinkova Verica, Ministarstvo obrane, voditelj Odjela upravljanja osobljem, Skopje, Makedonija, 23.03.2005.;; Zagreb, RACVIAC, Hrvatska, 30.05., 31.05., 01.06., 02.06., 2005.; Millja Cesk, Ministarstvo obrane, voditelj Ureda monitoringa projekata, brigadir, Zagreb, RACVIAC, Hrvatska, 02.06.2005.; Moro Mario, tranzicijski menader, SPECTRA, Osijek, Hrvatska, 14.04.2005.;

- 102 -

Morffew Chris, analitiar zranih snaga, NATO HQ, Brusselex, Belgija, 09.12.2005.; Nikoloski Aleksandar, VMRO DPMNE, lan Izvrnog odbora, Skopje, Makedonija, 26.03.2005.; Pogae Mehdi, zamjenik predsjednika nevladine organizacije INAMRA, brigadir (M), Tirana, Albanija, 02.03., 05.03.2005.; Ponziani Enriko, voditelj misije IOM, Skopje, Makedonija, 23.03.2005.; Popovi Zvonko, ravnatelj SPECTRA, Zagreb, Hrvatska, 10.03., 12.04., 12.12. 2005.; Redhy Bardhyl, bivi predstavnik Albanije u NATO, brigadir (M), Tirana, Albanija, 01.03.2005.; Seierstat Knut Are, pukovnik, Odsjek obrambenog planiranja i transformacije, SHAPE, Mons, Zagreb, Hrvatska, 11.03.2005.; Schellekens Frank, analitiar pomorskih snaga, Odjel obrambene politike i planiranja, NATO HQ, Brusselex, Belgija, 09.12.2005.; Shiqerukaj Elez, slubenik veleposlanstva SAD, maj (R), Tirana, Albanija, 2.3.2005.; imunovi Pjer, nacionalni NATO koordinator, hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova, Zagreb, Hrvatska, 7.3.2005.; Sikiri Katarina, savjetnik SPECTRA, Bonn, SR Njemaka, 12.12.2005.; Skupnjak-Kapi Sunanica, koordinator projekta IOM RASDP, Zagreb, Hrvatska, 12.04.2005.; Spaji Darko, pukovnik, naelnik NATO/PfP slube hrvatskog Ministarstva obrane, Varadin, Hrvatska, 11.03.2005.; piljak Robert, ravnatelj SPECTRA ureda u Rijeci, Osijek, Hrvatska, 14.04.2005.; Spirollari Mihallaq, asnik za provedbu nacionalnog programa UNDP, pukovnik (M), Tirana, Albanija, 01.03.2005.; Starova Rijan, lan Parlamenta, bivi ministar vanjskih poslova, predsjednik nevladine organizacije AAA, Tirana, Albanija, 30.03.2005.; Taleski Dane, Centar za europske integracije pri Friedrich Wilhems University, magistrant, Bonn, SR Njemaka, 14.03., 01.04., 10.06.2005.; Temelkova Vilma, Parlament Makedonije, ekspert u Odboru obrane i sigurnosti, Skopje, Makedonija, 24.03.2005.; Dafery Taljat, zamjenik ministra, Ministarstvo obrane, Skopje, Makedonija, 25.03.2005.

- 103 -

- 104 -

Tablica 1: Struktura etnike zastupljenosti u Armiji Makedonije na dan 01.02.2006.

Izvor: Ministarstvo obrane, veljaa 2006.

RBR

G r u p a

Osoblje MO i VA334 asnici Doasnici

OSOBLJE Ukupno Civili na slubi u ARM Broj 1021 80 9 62 9 5 11 21 1218 % 0 6,57 0,74 5,09 0,74 0,41 0,9 1,72 100 Profesionalni vojnici Ukupno ARM

Broj 1 2 3 4 5 6 7 8 MK Albanci Turci Srbi Romi Bonjaci Vlasi Ostali335 UKUPNO 566 52 7 16 3 2 10 4 660

% 85,76 7,88 1,06 2,42 0,45 0,30 1,52 0,61 100

Broj 1227 68 13 24 3 12 17 31 1395

% 87,96 4,87 0,93 1,72 0,22 0,86 1,22 2,22 100

Broj 1430 316 27 32 6 18 7 31 1867

% 76,59 16,93 1,45 1,71 0,32 0,96 0,37 1,66 100

Broj 2139 420 41 63 28 7 9 25 2732

% 78,29 15,31 1.5 2.31 1,02 0,26 0,33 0,92 100

Broj 5817 884 90 181 46 42 44 108 7212

% 80,66 12,26 1,25 2,51 0,64 0,58 0,61 1,50 100,01

Broj 6383 936 97 197 49 44 54 112 7872

% 81,08 11,89 1,23 2,50 0,62 0,56 0,69 1,42 99,99

- 105 -

Tablica 2: Platni razredi u Armiji Makedonije

Izvor: Ministarstvo obrane, veljaa 2006.

RBR
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

IN
general bojnik brigadni general brigadir pukovnik bojnik satnik natporunik porunik asniki namjesnik stoerni narednik nadnarednik

Prosjena plaa specijalne postrojbe u MKD

Prosjena plaa specijalne postrojbe u USD ($)

Prosjena plaa ostalih u ARM u MKD

Prosjena plaa ostalih u ARM u USD ($)

43.500,00 32.700,00 35.800,00 30.200,00 24.400,00 23.700,00 22.900,00 22.300,00 23.300,00 716,00 604,00 488,00 474,00 458,00 446,00 466,00 25.600,00 21.600,00 18.500,00 17.200,00 16.400,00 14.900,00 14.500,00 15.300,00 20.400,00 20.300,00 19.600,00 408,00 406,00 392,00 402,00 388,00 390,00 362,00 350,00 14.600,00 13.900,00 13.500,00 13.800,00 12.600,00 12.300,00 12.000,00 11.900,00

870,00 654,00 512,00 432,00 370,00 344,00 328,00 298,00 290,00 306,00 292,00 278,00 270,00 276,00 252,00 246,00 240,00 238,00

narednik desetnik skupnik razvodnik pozornik

20.100,00 19.400,00 19.500,00 18.100,00 17.500,00

- 106 -

Tablica 3: Odljev vojnog osoblja u Armiji Makedonije do 31.12.2007.

Izvor: Ministarstvo obrane, veljaa 2006.

KATEGORIJA

IN general brigadir pukovnik bojnik (kap.1.klase) satnik natporunik porunik UKUPNO 1. godina VA 2. godina VA 3. godina VA 4. godina VA UKUPNO asniki namj.

01.09.2005. 7 87 213 262 55 428 287 103 1441 3 1 88 92 80 171 271 247 5 1.055 1.829 3.453

31.12.2007. 6 59 127 205 0 223 243 56 919

RAZLIKA 1 28 86 57 55 205 44 47 512336 3 1 88 92

ASNICI

KADETI

DOASNICI

stoerni narednik

38 135 213 425 0 1.119 1.930 2.849

42 36 58 178 5 64 101 503

nadnarednik narednik desetnik skupnik UKUPNO

SVEUKUPNO ,D,K

- 107 -

Tablica 4: Pregled imovine u uporabi, imovina koja treba biti naputena i imovina za prenamjenu u Hrvatskoj
za tablice od 4 do 9 izvor: Ministarstvo obrane RH, oujak 2005.

VRSTA VOJNOG OBJEKTA vojarne, zapovjednitva, zrakoplovne baze logistiki objekti objekti specijalne namjene vjebalita, poligoni za obuku i strelita ostalo UKUPNO

U UPORABI

BITI E NAPUTENI 10 26 24

NAPUTENI

56 37 76

30

4 203

0 62 71

Tablica 5 : Klasifikacija vojne imovine u Hrvatskoj 1992.

VRSTA VOJNE IMOVINE vojarne, zapovjednitva, zrakoplovne baze logistiki kapaciteti objekti specijalne namjene vjebalita, poligoni za obuku i strelita zemljite (livade i ume) domovi i dvorane oruanih snaga turistiko-ugostiteljski objekti vojni zdravstveni objekti karaule ostalo UKUPNO MO 155 133 72 34 39 25 16 1 3 33 511 MUP 14 1 GRADOVI I UPANIJE 48 19 1 6 13 6 1 9

1 1 1 25 43

103

- 108 -

Tablica 6 : Objekti predani vladinom Uredu za upravljanje dravnom imovinom u vremenu od 2001. do 2005.

VRSTA VOJNE IMOVINE vojarne, zapovjednitva, zrakoplovne baze logistiki kapaciteti objekti specijalne namjene vjebalita, poligoni za obuku i strelita zemljite (livade i ume) domovi i dvorane oruanih snaga turistiko-ugostiteljski objekti vojni zdravstveni objekti

PREDANI OBJEKTI

PRENAMIJENJENI OBJEKTI

77 61 31 6 42 12 3 30 262

46 15 9 3 10 2 11 4 100

UKUPNO

Tablica 7: Prenamjena vojnih objekata u Hrvatskoj u vremenu od 1992. do 2005.

VRSTA VOJNE IMOVINE vojarne, zapovjednitva, zrakoplovne baze logistiki kapaciteti objekti specijalne namjene vjebalita, poligoni za obuku i strelita zemljite (livade i ume) domovi i dvorane oruanih snaga turistiko-ugostiteljski objekti vojni zdravstveni objekti

STANJE 1992. 155 133 72 34 39 25 16 37 511 - 109 -

PRENAMIJENJENO DO 2005. 77 30 14 4 27 9 13 10 184

UKUPNO

Tablica 8: Prenamjena vojnih objekata u Hrvatskoj po godinama

VRSTA vojarne, zapovj., zrakoplovne baze logistiki kapaciteti objekti specijalne namjene vjebalita, poligoni za obuku i strelita zemljite (livade i ume) domovi i dvorane oruanih snaga turistiko ugostiteljski objekti vojni zdravstveni objekti UKUPNO 1993 13 1994 10 1995 2 1996 1 1997 1 1998 2 1999 2 2000 2001 5 2002 9 2003 13 2004 19 UKUPNO 77

7 3

1 1 1 1

3 2 1

2 2 1

9 5 1

30 14 4

7 5

3 2

1 1

9 1

27 9

1 1 37

1 2 25 2 3 1 2 2 9 4 2 12

10

1 2 2 22

13 10

25

41

184

- 110 -

Tablica 9: Odluke hrvatske Vlade o prenamjeni vojnih objekata 2002.

LOKACIJA
BAKO POLJE, odmaralite i autokamp, BAKA VODA

NOVI KORISNIK

OPIS, KOMENTAR

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

SUTJESKA, odmaralite, BAKA VODA BILOGORA, vojarna, BJELOVAR, dio poligona za obuku Lepirac

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

Grad Bjelovar

Odluka Vlade RH, Ugovor o donaciji i aneks Ugovoru, kupnja nove lokacije za MO kao kompenzacija

KRIEVAKA bb, gospodarstvo,(ribnjak) Pulman, BJELOVAR KUKAVICA (Biograd), odmaralite, CRIKVENICA EDEN (Biograd), odmaralite, CRIKVENICA PARK (Istra), CRIKVENICA UVALA SLANA, autokamp, SELCE VILA ISTRANKA, odmaralite, CRIKVENICA DONJI MIHOLJAC, stambeni blok, DONJI MIHOLJAC

Grad Bjelovar

Odluka Vlade RH

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

Ured za upravljanje dravnom imovinom

Odluka Vlade RH, rezidencijalni objekti

Grad Donji Miholjac

Odluka Vlade RH

- 111 -

LOKACIJA
TRSTENIK, vojarna, DUGO SELO MOSLAVINA, vojarna, IVANI GRAD LOGORITE, vojarna, KARLOVAC POPOVI BRDO, skladite streljiva, gospodarstvo, KARLOVAC BORT, skladite goriva, APJANE STUDENA (LISKOVAC), skladite, KLANA

NOVI KORISNIK
Ministarstvo obrane Hrvatski fond za privatizaciju Hrvatski fond za privatizaciju Hrvatski fond za privatizaciju Hrvatski fond za privatizaciju

OPIS, KOMENTAR

Odluka Vlade RH Odluka Vlade RH Odluka Vlade RH

Odluka Vlade RH Odluka Vlade RH

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

SENJAK, skladite intendantskih sredstava

Grad Knin

Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, besplatno

STRMICA, skladite, KNIN

Grad Knin

Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, besplatno

KRVAVICE, vojni bazen, MAKARSKA KRVAVICE, odmaralite, MAKARSKA GOLI, pristanite, otok MLJET

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

Nacionalni park Mljet

Odluka Vlade RH

BONASTER, vojarna, otok MOLAT Zaljev LUINA, stambeni blok, MOLAT, ZADAR

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

- 112 -

LOKACIJA
DOM I VOJARNA ORUANIH SNAGA, Frankopanska 7, OGULIN

NOVI KORISNIK
Grad Ogulin

OPIS, KOMENTAR
Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, grad daje dva stana za potrebe MO (cca. 60 m2), otpisuje dug drave i oslobaa MO plaanja komunalija Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, grad daje dva stana za potrebe MO (cca. 60 m2), otpisuje dug drave i oslobaa MO plaanja komunalija Odluka Vlade RH

GALGE, vojni kompleks, OGULIN

Grad Ogulin

PERNA,odmaralite i autokamp, otok Peljeac, OREBI TENJA, skladite, OSIJEK

Hrvatski fond za privatizaciju

DUMPING,d.o.o Osijek

Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, prodan poduzeu DUMPING, d..o.o. u Osijeku. Novac uplaen dravnom proraunu. Odluka Vlade RH

PODKRPELJ, skladite streljiva, OTARIJE

Hrvatski fond za privatizaciju

PILNIK, vojni kompleks, OTOAC (devastiran)

Grad Otoac

Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, zamjena za lokaciju u Runjavici

KARLO ROJC, vojarna, PULA PINETA, odmaralite, FAANA, PULA LAANSKA (VASIL GAEA), vojarna, okolica SISAK POTOANI, strelite, SLATINA

Grad Pula Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH, otpis duga drave u vrijednosti imovine Odluka Vlade RH

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

Grad Slatina

Odluka Vlade RH, besplatno

- 113 -

LOKACIJA
SLATINA, vojarna, SLATINA SV. NIKOLA (LORA), vojarna, dio, SPLIT

NOVI KORISNIK
Grad Slatina

OPIS, KOMENTAR
Odluka Vlade RH, besplatno

Grad Split

Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, plaanje iznosa sredstava u tijeku

SEGET, MEDENA, odmaralite, SPLIT

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

BIOE, skladite (KOSA), IBENIK KULINE, vojarna, IBENIK

Grad ibenik

Odluka Vlade RH, otpis duga drave u vrijednosti imovine Odluka Vlade RH, otpis duga drave u vrijednosti imovine Odluka Vlade RH, obveza grada izvriti graevinske poslove u vojarni Ivana V. Drakovia u Varadinu sukladno specifikacijama u trokovniku MO

Grad ibenik

JELKOVEKE RTVE, vojarna, VARADIN

Grad Varadin

JELKOVEC, poligon za obuku i strelite,VARADIN

Grad Varadin

Odluka Vlade RH o lokacijama za izgradnju stanova za zaposlenike MO

Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, lokacije za izgradnju stanova za zaposlenike MO

RIBNJAK, vjebalite, VARADIN

Grad Varadin

EKA VILA, skladite, VIS

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, besplatno Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, otpis duga drave prema gradu

Dom HV VIS, otok VIS

Grad Vis

- 114 -

LOKACIJA
RUKAVAC, zemljite, otok VIS SAMOGOR (MARIJAN BILI), vojarna, otok VIS

NOVI KORISNIK
Hrvatski fond za privatizaciju

OPIS, KOMENTAR
Odluka Vlade RH Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, otpis duga drave prema gradu Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, dio vojarne dat gradu koji e osigurati graditeljske radove na hali za smjetaj zrakoplova u Zadru (Zemunik) Ugovor o zamjeni imovine

Grad Vis

ANTE BANINA (STANOVI, NOVI LOGOR, VINJAK), dio vojarne, ZADAR

Grad Zadar

PUT MURVICE, (ex. KONJUNICE), skladite, ZADAR VUKOVARSKI BRANITELJI (KUMROVEC) , vojarna, ZAGREB (okolica)

Tvornica elektronskih proizvoda d.d. Zagreb

Minsitarstvo pravosua

Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, besplatno

- 115 -

Tablica 10: Odluke hrvatske Vlade o prenamjeni vojnih objekata 2003.

LOKACIJA BILJE posjed SAVOJSKI, ume, BILJE

NOVI KORISNIK Opina Bilje

OPIS, KOMENTAR Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, besplatno Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, besplatno Odluka Vlade RH

GLAVICA, vojarna, MILNA, otok BRA

Opina Milna

PRIGORJE II , skladite, BRDOVEC KUPARI, odmaralite i autokamp SALI, stambeni blok, otok DUGI OTOK PEROVEC (PREEC), skladite, DUGO SELO MAGAREVAC MS 400 (PETROVA GORA), objekt posebne namjene, KARLOVAC FRANKOPAN (biva I.L.RIBAR), vojarna, KARLOVAC

Opina Brdovec

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

Ministarstvo unutarnjih poslova Ministarstvo unutarnjih poslova

Odluka Vlade RH

Odluka Vlade RH

Hrvatske ume,d.o.o. Zagreb

Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, plaanje komunalnih trokova Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, besplatno Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, Opina Klana e otpisati dug drave do vrijednosti imovine Odluka Vlade RH

Veleuilite u Karlovcu

MATE BLAINA, vojarna, KLANA

Opina Klana

STARA STRAA, skladite goriva, KNIN

Hrvatski fond za privatizaciju

- 116 -

LOKACIJA BIEVO, podzemno skladite i topnika lokacija, otok BIEVO PODHUMLJE, vojarna, KOMIA, VIS

NOVI KORISNIK Hrvatski fond za privatizaciju

OPIS, KOMENTAR Odluka Vlade RH

Grad Komia

Zamjena za zemljite neophodno za izgradnju radarske instalacije

SUBOTICA I, skladite, KOPRIVNICA SUBOTICA II, zemljite, KOPRIVNICA REZERVOAR ZA VODU, otok LASTOVO KATEL, objekat specijalne namjene, otok LASTOVO MARAL TITO, ex. vojarna, LASTOVO NINO POLJE, skladite, LASTOVO TRGOVINA, Ubli, otok LASTOVO RITEVNAK MALI, otono zemljite, LASTOVO

Hrvatski fond za privatizaciju Hrvatski fond za privatizaciju Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH Odluka Vlade RH Odluka Vlade RH

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

Hrvatski fond za privatizaciju Hrvatski fond za privatizaciju Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH Odluka Vlade RH Odluka Vlade RH

ZEMLJITE, zemljini registarski broj 6929/8, otok LASTOVO ANGELI BB, objekt posebne namjene , podzemni, MATULJI BETONSKA PUKARNICA, NAICE

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

- 117 -

LOKACIJA BETONSKA PUKARNICA, NAICE

NOVI KORISNIK Hrvatski fond za privatizaciju

OPIS, KOMENTAR

Odluka Vlade RH

BETONSKA PUKARNICA, NAICE SKRIVNICE, NAICE

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

SKRIVNICE, NAICE

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

SKRIVNICE, NAICE ZEMLJITE, Novo Naselje, NAICE ZEMLJITE, ulica Kralja Petra Kreimira IV, NAICE IVA GORICE,skladite goriva, LIKE JASENICE, OGULIN VOLINJA, skladite streljiva, KOSTAJNICA, PETRINJA Mornariki dom, PLOE, Zmijanac

Hrvatski fond za privatizaciju Hrvatski fond za privatizaciju Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH Odluka Vlade RH Odluka Vlade RH

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

Grad Ploe

Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, besplatno Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, besplatno

DOM ORUANIH SNAGA, POEGA

Grad Poega

- 118 -

LOKACIJA MEDVIJAK, skladite, otok PREMUDA

NOVI KORISNIK

OPIS, KOMENTAR Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, besplatno Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, besplatno

Hrvatski fond za privatizaciju

NOZDRA, zemljite, otok PREMUDA

Hrvatski fond za privatizaciju

MONUMENTI, vojarna sa otokom Katarinom, PULA VLADIMIR GORTAN, vojarna, PULA

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, Grad Pula e rekonstruirati zgradu dravne uprave Istarske upanije
Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, plaanje komunalnih trokova

Grad Pula

Sv. Katarina (Nikola Car), vojarna, RIJEKA

Ministarstvo unutarnjih poslova

TRSAT (PANJ. DRAGOVOLJCI), vojarna, RIJEKA

Grad Rijeka

Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, grad Rijeka oslobaa MO plaanja komunalnih trokova u sljedeih 10 godina

MARKOVO POLJE, skladite, izgorjelo do temelja, SESVETE

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

MARKOVO POLJE ,DUBOKI JARAK, zemljite,SESVETE SKRAD, dio vojnog medicinskog centra, SKRAD

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

Opina Skrad

Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom

- 119 -

LOKACIJA

NOVI KORISNIK

OPIS, KOMENTAR
Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, iznajmljen poduzeu Venzor d.o.o iz Splita na period od 10 godina Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, obveza grada Splita rijeiti pitanje vlasnikih odnosa i podijeliti zemljite na parcele kao i prolongiranje ugovora o najmu na 10 godina za zgrade gdje je smjetena dravna administracija Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, dodeljeno koli .... zajednice na 20 godina, uz zahtjev za renovacijom na teret kole

POLJUD, park, veslaki klub, SPLIT

Za iznajmljivanje

Sv.KRI, bivi DRAEVAC, vojarna, SPLIT

Grad Split

LUA (BRODARICA), poligon za vjebe, IBENIK

Visoka kola ..... zajednice Zagreb (?)

VELJI VRH, objekt posebne namjene, otok IPAN

Hrvatski fond za privatizaciju

Odluka Vlade RH

VELA STRAA, vojarna, OLTA

Udruga Zelena akcija Zagreb

Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, u besplatnom najmu sljedeih 10 godina Odluka Vlade RH

SEGET, MEDENA, odmaralite, SPLIT

Hrvatski fond za privatizaciju

BOKANJAC, poligon za obuku, ZADAR, dio

Grad Zadar

Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, uz obvezu grada za izvoenje graevinskih radova na drugim objektima po zahtjevu MO

- 120 -

LOKACIJA FRENKI LISICA, bivi URO AKOVI, ZADAR, dio

NOVI KORISNIK Grad Zadar

OPIS, KOMENTAR Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, uz obvezu grada da izvri traene graevinske radove na drugim vojnim objektima do vrijednosti donirane imovine Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, uz obvezu grada otpisati dug drave do vrijednosti donirane imovine Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, besplatno Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, korisnik plaa komunalne trokove

PUT DIKLE (MOCIRE), skladite, BRODARICA, ZADAR

Grad Zadar

BARUNA FILIPOVIA, vojarna, ZAGREB STUBIKA SLATINA, vojarna, ZABOK, ZAGREB

Ministarstvo pravosua

Ministarstvo unutarnjih poslova

- 121 -

Tablica 11: Odluke hrvatske Vlade o prenamjeni vojnih objekata 2004.

LOKACIJA

NOVI KORISNIK Grad Samobor Ugovor o donaciji

OPIS, KOMENTAR Odlukom Vlade RH, grad Samobor otpisuje dug drave te se obvezuje kompenzirati HVIDR-u Samobor, vlasnitvo stana od 60m2 na podruju Zagreba Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, besplatna uporaba jednog objekta

Dom OS RH337 BREGANA

Vojarna NIKOLA UBI ZRINSKI (biva 27. JULI), AKOVEC

Ministarstvo obrane Sredinji dravni ured za upravljanje dravnom imovinom Zagrebaka upanija,

Dom OS RH, B.Pavlia bb, DUGO SELO

Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom prvi kat privremeno ustupljen Osnovnoj koli ,,Dugo Selo,, te e biti koriten do zavretka nove kolske zgrade

Dom OS RH, GOSPI

Grad Gospi

Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom , obveza grada otpisati dug drave do vrijednosti imovine Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom , obveza grada otpisati dug drave do vrijednosti imovine Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom , obveza grada otpisati dug drave do vrijednosti imovine

vojarna i skladite, GOSPI

Grad Gospi

PAZARITE (V.erine) skladite, GOSPI

Grad Gospi

- 122 -

LOKACIJA MANOJLOVAC, skladite streljiva, KNIN

NOVI KORISNIK Javna ustanova nacionalni park prirode ,,Krka,,

OPIS, KOMENTAR Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom , besplatno, pod uvjetom da e dvije zgrade u okviru kompleksa biti ustupljene Gradskom muzeju Drnia Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom , ustupljeno na privremeno koritenje od pet godina Odluka vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, ustupljeno DVD Lumbarda na uporabu Odlukom vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom ustupljeno osnovnoj koli ,,Mato Lovrak,, Nova Gradika do renoviranja kolske zgrade Odlukom vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, obveza grada otpisati dug drave do vrijednosti imovine Odlukom vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, iznajmljivanje Odlukom vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, trajno ustupanje Ugovor o uspostavljanju prava na uporabu sa financijskom obvezom grada Splita da povee Duilovo sa novim kolektorom otpadnih voda Odlukom vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, obveza grada otpisati dug drave do vrijednosti imovine

PERE KRVAVICE 6, knjinica,KNIN (Kreimirova br.6) RANJI, vojarna, KORULA

Udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata Opina Lumbarda

SLAVONSKI GRANIARI (M.KLJAJI) vojarna, dio, NOVA GRADIKA

upanija brodskoposavska

OTARIJE II, pored eljeznikog kolodvora, skladite, OTARIJE, loe stanje VALDEBEK, strelite, RIJEKA Dom OS RH PETRIEVAC, SINJ

Opina Josipdol

Viadukt, dioniko drutvo Zagreb Alkarsko viteko drutvo Sinj

DUILOVO, odmaralite, SPLIT

Grad Split

RAICE, zemljite, SKRADIN, IBENIK

Grad Skradin

- 123 -

LOKACIJA BARUTANA, NOVA VES, skladite, VARADIN

NOVI KORISNIK OEKUJE SE PRODAJA

OPIS, KOMENTAR Odlukom vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom skladite e biti ponueno na prodaju putem javne licitacije Odlukom vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom, obveza grada otpisati dug drave do vrijednosti donirane imovine Odlukom vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom

O.KEROVANIJA, administrativni kompleks, VIROVITICA MAKSIMIRSKA 63, administrativna zgrada, ZAGREB PANTOVAAK 258, administrativna zgrada, ZAGREB

Grad Virovitica

Sredinji ured dravne uprave Vlade RH

Ured za javnu nabavu Vlade RH, Ured za zatitu osobnih podataka Vlade RH

Odlukom vladina Ureda za upravljanje dravnom imovinom 3. kat (oko 136 m2 ustupljen Uredu za javnu nabavu, a 2. kat (oko 185 m2 ) Uredu za zatitu osobnih podataka Vlade RH

- 124 -

Tablica 12: BROJANA VELIINA OS ALBANIJE, HRVATSKE I MAKEDONIJE U PERIODU IZMEU 1991. I 2005.

GODINA 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

ALBANIJA 48.000 65.000 65.000 41.300 (22.800 vojnih obveznika) 87.000 54.000 (22.050 vojnih obveznika) 34.000 22.000 27.000 47.000 (broj nije toan) 27.000 (period izgradnje) 13.000 22.000 (period izgradnje)

HRVATSKA 103.000 103.000 105.000 (65.000 vojnih obveznika) 150.000 64.700 (41.400 vojnih obveznika) 58.000 (33.500 vojnih obveznika) 56.180 (33.500 vojnih obveznika) 61.000 (21.000 vojnih obveznika) 61.000 (21.320 vojnih obveznika) 58.300 (20.000 vojnih obveznika) 34.000 20.800 (7.000 vojnih obveznika) predmet reima ogranienja naoruanja sukladno Daytonskom sporazumu NEMA PODATAKA NEMA PODATAKA

MAKEDONIJA 10.000 10.000 10.000 (8.000 vojnih obveznika) 10.000 10.400 (8.000 vojnih obveznika) 15.400 (8.000 vojnih obveznika) 20.000 (8.000 vojnih obveznika) 20.000 (8.000 vojnih obveznika) 16.000 (8.000 vojnih obveznika) 16.000 (8.000 vojnih obveznika) 12.850 (5.200 vojnih obveznika) NEMA PODATAKA NEMA PODATAKA

2004. 2005.

NEMA PODATAKA NEMA PODATAKA

Izvori: MILITARY BALANCE (1996.-2003.) International Institute for Strategic Studies (IISS) London; SE EUROPE YEARBOOK 1994./1995. grke Fondacije za europsku i vanjsku politiku, Atena, 1995. INDIKATORI SVJETSKOG RAZVOJA 2004.-2005., World Bank SVJETSKA VOJNA POTRONJA I TRANSFERI ORUJA 1991.-1994., Dravna agencija za nadzor razoruanja SAD

- 125 -

Krajnje biljeke organizacije ukljuuju DCAF i BICC ali isto tako i privatne vojne kompanije kao to su MPRI, SAIC i BA&H.
2Oruane snage svih zemalja zapadnog Balkana suoavaju se prekobrojnim, teritorijalno ogranienim snagama te sa drastinim nedostatkom svih resursa i opadajuim ivotnim standardom, posebice malim primanjima i nerijeenim stambenim pitanjem. Vidi Jazbek Milan, Reforma obrane na Zapadnom Balkanu: Put naprijed, DCAF, eneva, 2005. 1Ove

2003. i 2005. godine dvije su studije analizirale pitanja konverzije u Bosni i Hercegovini i Srbiji i Crnoj Gori. Vidi Heinemann - Gruder, Andreas i Tobiaz Pietz, Vojnici kao dio radne snage. Demobilizacija i reintegracija u postdaytonskoj Bosni i Hercegovini, studija 27, BICC, Bonn, 2003. te Pietz, Tobias i Marc Remillard. Demobilizacija i reintegracija za budunost. Oruane snage Srbije i Crne Gore, studija 31, BICC, Bonn, 2005.
4Vidi

3Tijekom

opis radne tablice III SP na www.stabilitypact.org se na publikacije BICC.

5Odnosi

6Vidi Pietz, Tobias i Marc Remillard, Demobilizacija i reintegracija za budunost: oruane snage Srbije i Crne Gore, studija 31, BICC, Bonn, 2005. 7Kao

primjer vidi godinje aurirane podatke u Pregledima konverzije BICC.

8Vidi Brommelhorster Jorn, Demisitificiranje dividende mira, Nomos Verlagsgesellschaft, BadenBaden, 2000.

George, Reforma obrane i NATO, lanak u Gyarmati, Itvan i Teodor Winkler Reforma obrane nakon hladnog rata : lekcije nauene u Europi i SAD, Brasseys, Washington, 2002., str. 189 204.
10Ibid. 11Ibid. 12Za

9Katsirdakis

vie informacija u svezi s PfP vidi www.nato.int.

12Deveta radionica studijske grupe PfP Konzorcija Regionalna stabilnost u jugoistonoj Europi, Sofija, od 21.do 24. listopada 2004., http://wwwbmlv.gv.at/pdf-pool/publikationen/10-vg9-taf-10.pdg. 14Ova poglavlja o Albaniji i Makedoniji su nastala na temelju informacija koje su prikupljene od strane Igora Grebenikova tijekom dva terenska putovanja 2005.

George, Reforma obrane i NATO, lanak u Gyarmati, Itvan i Teodor Winkler Reforma obrane nakon hladnog rata : lekcije nauene u Europi i SAD, Brasseys, Washington, 2002., str. 189.204.
16Takozvana

15Katsirdakis

Bijela knjiga.

17Caparini Marina, Reforma sigurnosnog sektora na Zapadnom Balkanu u SIPRI Yearbook 2004., Oxford University Press, 2004., str. 251.- 282.

postoji realno suprotstavljanje euroatlantskoj integraciji, ak i pored nekih kritika vladinog pristupa transformaciji sustava obrane.

18Ne

- 126 -

19Vlada

Republike Albanije, Vojna strategija Republike Albanije, Tirana, 2002. Balance 2004.-2005., IISS, London.

20Military 21Simon

Jeffrey, Put do NATO pristupanja: Priprema za lanstvo, IISS, London, 2002., Balance 2004.-2005. IISS, London.

22Military 23Ibid. 24Vlada 25Vlada

Republike Albanije, Vojna strategija Republike Albanije, Tirana, 2002. Republike Albanije, Vojna strategija Republike Albanije, Tirana, 2002.

sa gospodinom Arbenom, bivim savjetnikom albanskog premijera za sigurnosna pitanja, Tirana, 03. oujka 2005.
27Intervju sa predstavnicima Sektora obrambene politike i planiranja NATO. Brusselex, 09. prosinca 2005. 28Glavni

26Intervju

stoeri oruanih snaga drava NATO-a obino su struktuirani u 9 sektora odnosno uprava. sa predstavnicima Sektora obrambene politike i planiranja NATO-a, Brusselex, 09. akademija je odgovorna za vojnu izobrazbu doasnika.

29Intervju

prosinca 2005.
30Obrambena 31Intervju

oujka 2005.
32Bumi

sa Elezom ikerukajom, asnikom za vezu amerikog veleposlanstva u Tirani, Tirana, 02.

Aldo, Reforma sektora obrane u Albaniji kao dio u Jan A. Trapans i Philipp H. Fluri, zbornika Voenje sektora obrane i sigurnosti u JI Europi: vienja i perspektive; Albanija. - studija samoprocjene, DCAF, eneva, 2002., str.6.
33Albanski

sudionici mirovnih misija u Bosni Hercegovini i Iraku.

34Vlada Republike Albanije, Akcijski plan za lanstvo ciklusa 2004.-2005.; Godinji nacionalni program Republike Albanije, Tirana, 2004.

Republike Albanije, Akcijski plan za lanstvo ciklusa 2004.-2005.; Godinji nacionalni program Republike Albanije, Tirana, 2004.
36 Selimaj Erlis, Albanija prima financijsku pomo Sjedinjenih Amerikih Drava, Southeast European Times, Tirana, 03 kolovoza 2005., http//www.settimes.com/cocon/setimes/zhtml/enGB/features/setimes/features/2005/08/03/feature-01. 37Intervju sa predstavnicima NATO-va Sektora obrambene politike i planiranja, Brusselex, 09. prosinca 2005. 38Program 39CIA

35Vlada

pojedinanog partnerstva izmeu NATO-a i Albanije, 2004. - 2005.

Worldfactbook; http//www.cia.gov/ciapublications/factbook/geos/al.html.

40Intervju sa predstavnicima NATO-va Sektora obrambene politike i planiranja, Brusselex, 09. prosinca 2005.

- 127 -

sa predstavnicima Sektora obrambene politike i planiranja NATO-a, Brusselex, 09. prosinca 2005., kada je reeno kako NATO nije suglasan postojanju fiksiranog NATO modela koga se nove lanice moraju pridravati. Svaka zemlja je individuum za sebe. prosinca 2005.
43Intervju 44Intervju 45Intervju 46Intervju 42Intervju

41Intervju

sa predstavnicima Sektora obrambene politike i planiranja NATO-a, Brusselex, 09.

sa Barduljom Reijem, Tirana, 01. oujka 2005. sa asnikom albanskih oruanih snaga, Tirana, 28. veljae 2005. sa Timi Hundra, Tirana, 01. oujka 2005. sa predstavnicima Sektora obrambene politike i planiranja NATO-a, Brusselex, 09.

prosinca 2005.
47SAIC je glavni provider obuke poetne i srednje razine kao i obuke i izobrazbe viih asnika. Vidi www.saic.com. 48Prirunik 49Vlada

NATO-a dostupan je na http//:www.nato.int./docu/handbook/2001/.

Republike Albanije, Akcijski plan za lanstvo ciklusa 2004.-2005.; Godinji nacionalni program Republike Albanije, Tirana, 2004.
50Prirunik 51Reim

NATO-a dostupan na http//:www.nato.int./docu/handbook/2001/.

demokratskog nadzora oruanih snaga u cjelokupnoj se OSCE zoni provodi kroz Kodeks ponaanja u svezi s policijsko-vojnim aspektima sigurnosti, usvojen 1994. On obvezuje sve zemlje lanice OSCE-a da redovito razmjenjuju informacije o statusu demokratskog nadzora njihovih oruanih snaga kao i pitanjima kao to je borba protiv terorizma i stacioniranja snaga na inozemnom tlu. Vie pogledati na http//:www.osce.org/ documents/sg/1994/12/702-en.pdf.
52Striktna primjena NATO klasifikacije dokumenata ne smatra se neophodnom od strane visokorangiranih dunosnika vojske u Tirani niti po njihovim rijeima ta injenica pravi proces manje transparentnim no ipak se te klasifikacije pridravaju cijelo vrijeme reformi. 53Studija

o proirenju NATO-a, http//:www.nato.int/docu/basictxt/enl-9501.htm.

Marina, Reforma sigurnosnog sektora na Zapadnom Balkanu, SIPRI godinjak 2004 : Naoruanje, razoruanje i meunarodna sigurnost, Oxford University Press, Oxford, 2004, str. 251.-282.
55Europska komisija, Odnosi EU-Albanija, http//:www.europa.eu.int/comm/enlargement/ albania/eu-albania-relations.htm. 56Abazi Enika, Institucionalna perspektiva sigurnosnih pitanja, kao dio studije urednika Jan A.Trapansa i Phillipa H. Flurija, Voenje sektora obrane i sigurnosti u Jugoistonoj Europi; Vienja i perspektive, edicija 1: Albanija, Bugarska, Hrvatska; Studija samoprocjene, DCAF, eneva, 2003., str. 133.-148. 57Pakt 58U

54Caparini

za stabilnost JugoistoneEurope, http://www.stabilitypact.org/about/ default.asp.

pogledu politikih prava i civilnih sloboda zemlja ostaje djelomino slobodna, (http://www.freedomhouse.org/research/freeworld/2005/table2005.pdf). Prema statistici Freedom House Albanija je na 107. mjestu u svijetu po pitanju politikih prava i civilnih sloboda, (http://freedomhouse.org/research/pressurvey/comparison0405.pdf). Glede ekonomskih sloboda kao

- 128 -

67. drava na tom popisu, Albanija pripada kategoriji uglavnom slobodnih zemalja (http://www.answers/com/topic/index-of-economic-freedom). U Indeksu ljudskog razvoja UNDP-a Albanija se nalazi na 65. mjestu to znai da se Albanija ne nalazi izmeu 50 najrazvijenijih zemalja svijeta, (http://hdr.undp.org/statistics/data/country-fact-sheets/cty-fs-ALB.html). Prema Transparency Internationalu Albanija zauzima 126. mjesto od 159. zemalja rangiranih u indeksu korupcije, Albanija je u drutvu Ugande i Nigerije, (http://www.transparency.org/pressreleases/2005/2005.20.20.cpi.en.html). Bertelsmann Transformation Index smatra zemlju deficitarnom u pogledu demokratski zasnovanog trita rangirajui Albaniju na 37.mjesto od 119 zemalja (http://www.bertelsmann-transformationindex.de./filadmin/pdf/BTI-2006-Rankiog-GB.pdf).
59Jadranska

povelja, http://www.adrrriaticcharter.gov.mk/adriatic treaty.htm

60Bumi Aldo, Reforma sektora obrane u Albaniji kao dio u Jan A. Trapans i Philipp H. Fluri, zbornika Voenje sektora obrane i sigurnosti u JI Europi: vienja i perspektive; Albanija. - studija samoprocjene, DCAF, eneva, 2002., str.12. 61Gumi Viktor, Parlament i sektor sigurnosti, kao dio studije urednika Jan A.Trapansa i Phillipa H. Flurija, Voenje sektora obrane i sigurnosti u Jugoistonoj Europi; Vienja i perspektive, edicija 1: Albanija, Bugarska, Hrvatska; Studija samoprocjene, DCAF, eneva, 2003., str.45.-57. 62NSC je sastavljen od predsjednika, premijera, ministra vanjskih poslova, ministra obrane, ministra javnog reda, ministra transporta i ministra zdravlja, naelnika GS vojske i ravnatelja Nacionalne kontraobavjetajne slube. Ostali se akteri pozivaju u ovisnosti o aktualnim pitanjima. 63Naprimjer, sastanak NSC tijekom zime 2005. bio je posveen izvanrednoj situaciji koja je bila rezultat velikih snjenih oborina. Intervju sa Arbenom Fatom, Tirana, 03. oujka 2005. 64Ibid. 65Intervju 66Glavni

s Arbenom Fatom, Tirana, 3. oujka 2005.

stoer (GS) i Ministarstvo obrane (MO) smjeteni su u istoj zgradi.

67Vlada Republike Albanije, Zakon o ovlastima, zapovijedanju i strategijskim upravljanjem oruanim snagama, Tirana, 2002. 68Intervju 69Intervju 70Intervju

s Arbenom Fatom, Tirana, 05. oujka 2005. sa Engelj Begalom, Tirana, 04.oujka 2005. s Arbenom Fatom, Tirana, 05. oujka 2005.

71Intervju sa predstavnicima NATO-ova Sektora obrambene politike i planiranja, Brusselex, 09. prosinca 2005. 72Bumi Aldo, Reforma sektora obrane u Albaniji kao dio u Jan A. Trapans i Philipp H. Fluri, zbornika Voenje sektora obrane i sigurnosti u JI Europi: vienja i perspektive; Albanija. - studija samoprocjene, DCAF, eneva, 2002., str. 25. 73Bumi Aldo, Reforma sektora obrane u Albaniji kao dio u Jan A. Trapans i Philipp H. Fluri, zbornika Voenje sektora obrane i sigurnosti u JI Europi: vienja i perspektive; Albanija. - studija samoprocjene, DCAF, eneva, 2002., str. 6. 74Intervju 75Ibid.

s Arbenom Fatom, Tirana, 05. oujka 2005.

- 129 -

76Ibid. 77Upitnik

MO, Tirana, oujka 2005. sa Ilirijanom Agolijem, Tirana, 02. oujka 2005. sa asnicima albanskih oruanih snaga, Tirana, 03. oujka 2005.

78Intervju 79Intervju 80Intervju

sa Mihalac Spirolarijem, pukovnikom (M), slubenikom nacionalnog projekta UNDP, Tirana, 01.oujka 2005.
81Intervju

sa Ilirijanom Agolijem, novinar, Glas Amerike, Tirana, 02. oujka 2005. vijee Albanije, Nacrt programa transformacije i izmjetanja, Tirana, prosinac 2003.

82Atlantsko

83Ranije umirovljeno vojno osoblje tretira se sukladno Zakonu o posebnom socijalnom osiguranju osoblja oruanih snaga Republike Albaniji. Intervju sa predstavnicima MO, Tirana, 01 oujka 2005. 84esto sastanak DCAF-a, Radna grupa za demobilizaciju i reintegraciju, RACVIAC, 01.-02 lipnja 2005.

godina starosti za mukarce i 60 za ene. Za detalje vidi http://www.ssa.gov/policy/docs/ progdesc/ssptw/2004-2005/europe/albania/html.

86Pojedinac stjee pravo na prijevremenu mirovinu s najmanje 15 godina vojne slube. Na primjer, satnik moe napustiti slubu sa 17 godina slube, bojnik nakon 20, pukovnik nakon 27 te brigadir nakon 40 godina slube. Prosjena vojna mirovina iznosi od 200 US $ za satnika do 750 US $ za brigadira. Intervju sa Ermirom Begom, Tirana, 28. sijenja 2005. 87Intervju 88Ibid. 89Intervju 90 Intervju

8565

sa Timi Hundrom, Tirana, 01. oujka 2005.

sa predstavnicima MO, RACVIAC, 01. lipnja 2005. sa predstavnicima MO, Tirana, 28. sjenja 2005.

91Radionica DCAF Doknadna izobrazba i reintegracija umirovljenog vojnog osoblja, Tirana, 05. studenoga 2004. 92Atlantsko 93Intervju 94Intervju

vijee Albanije, Nacrt programa transformacije i izmjetanja, Tirana, prosinac 2003.

sa predstavnicima MO, Tirana, 03. oujka 2005. sa Arijanom Starovom, Tirana, 03. oujka 2005.

perspektiva oekuje se od predsjednika Atlantskog vijea Albanije Arijana Starove nakon parlamentarnih izbora odranih u srpnju 2005. Izbori su opozicionirali Socijalistiku stranku te donijeli pobjedu Demokratskoj stranci. Republike Albanije, Ministarstvo obrane. Nacrt Programa doknadne izobrazbe i integracije vojske u civilni ivot.Tirana, travnja 2005.
97 Peti 96Vlada

95Optimistina

sastanak Radne grupe za demobilizaciju i reintegraciju, Skopje, 23. i 24. oujka 2005.

- 130 -

98 Intervju

lipnja 2005.

99Sastanak

sa esk Miljom, RACVIAC, 01.lipnja 2005. Radne grupe DCAF za demobilizaciju i reintegraciju, RACVIAC, od 31. svibnja do 02.

100Udruge bivih vojnih osoba (kao i mnoge nevladine organizacije u Albaniji) su organizacije koje se uglavno bave stjecanjem sredstava. One imaju status neprofitnih organizacija tako da ne moraju plaati poreze. Najvei dio njih pokuava privui vanjske donatore za male projekte meunarodnog znaaja. 101NDC 102U

prezentacija, Tirana, 03. oujka 2005.

Albaniji su udruge ponekad klasificirane kao nevladine organizacije ili neprofitne organizacije. sa Zuhdi Krojom, Tirana, 05 oujka 2005.

103Intervju 104Lei

Sander i Bumi Aldo, Reforma sektora obrane u Albaniji kao dio u Jan A. Trapans i Philipp H. Fluri, zbornika Voenje sektora obrane i sigurnosti u JI Europi: vienja i perspektive; Albanija. studija samoprocjene, DCAF, eneva, 2002., str. 90
105Intervju 106Radna

sa Ermirom Bega, Tirana, 03. oujka 2005.

2005.

grupa DCAF za doknadnu izobrazbu i reintegraciju vojnog osoblja, Tirana, 05. studenog sa predstavnicima MO, Tirana, 01. oujka 2005. sa predstavnicima MO, Tirana, 01. oujka 2005. sa predstavnicima MO, Tirana, 28. sijenja, 01. i 03. oujka 2005. sa predstavnicima MO, Tirana, 28. sijenja, 2005.

107Intervju 108Intervju 109Intervju 110Intervju 111Neke

su baze, kao to je zrana baza Dader, potpuno zatvorene, prazne i uvane od nekoliko vojnika. Najmanje tri strelita ope namjene (Sanandra, Skulari i Kuks) ne koriste se vie od Ministarstva obrane i mogla bi biti koritena u poljoprivredne svrhe. Intervju sa Arbenom \atom, Tirana, 3. oujka 2005.
112Upitnik 113Ibid. 114Intervju 115Upitnik 116Ibid. 117Vidi

MO, Tirana, oujak 2005.

sa Arbenom Fatom, Tirana,03.oujka 2005. MO, Tirana, oujak 2005

website albanskog Ministarstva obrane, http://www.mod. gov.al/eng/ default.asp.

118Ibid. 119Upitnik 120Postoje 121Intervju

MO, Tirana, oujak 2005. ak prijedlozi da se izbaene podmornice koriste kao muzeji i restorani. sa Barduljom Kolakuom, Tirana, 03. oujka 2005.

- 131 -

122Vidi website industria/privatizimi.asp. 123Intervju 124Intervju

albanskog

Ministarstva

obrane,

http://www.mod.gov.al/eng/

s Arbenom Fatom, Tirana, 05. oujka 2005. sa Barduljom Redhilom, Tirana, 01. oujka 2005.

125Vanjski ulagatelji nemaju pravo vlasnitva u Albaniji. Zakon dozvoljava iskljuivo iznajmljivanje na 99 godina. Ibid. 126Intervju 127Intervju 128Upitnik

sa predstavnicima MO, Tirana, 03. oujka 2005. sa predstavnicima MO, Tirana, 28. sjenja 2005. MO, Tirana, oujka 2005.

129Vidi Myrttinen Henri, Konverzija baza u Centralnoj i Jugoistonoj Europi 1989.-2003., Studija 30, BICC, Bon, 2003. 130Blacksmith Institute, Zagaena mjesta, http://www.polluted places.org/region/eeurope/albania/portoromano.shtml. Vidi i Michaud Helene, None more albanske okolice - ekoloka bomba pored Jadrana, Nizozemski dravni radio, 22 studenog 2004., ili na stranici http://www.2.rnw.nl/rnw/en/features/ development/041122albania?view=Standard. 131Intervju 132Intervju 133Intervju 134Intervju

sa predstavnbicima NAMRA, Tirana, 05 oujka 2005. sa predstavnicima MO, Tirana, 01. oujka 2005. sa predstavnicima MO, Tirana, 28. sijenja 2005. sa predstavnicima NATO Sektora obrambene politike i planiranja, Brusselex, 09. prosinca

2005.

135NATO inzistira da je proces demobilizacije i raseljavanja dio MAP-a te treba biti integriran u Godinji nacionalni program (ANP). 136Trapans

Jan A. i Phillip H. Fluri, Albanija. Studija samoprocjene, DCAF, eneva, 2003.

1371993. godine makedonski Parlament usvojio je odluku da je strateki cilj cjelokupne vanjske politike Makedonije prikljuenje euroatlantskim integracijama.Godine 1995 godine Makedonija se prikljuila Partnerstvu za mir kao prva od drava s podruja bive Jugoslavije, izuzevi Sloveniju koja je postala prva punopravna lanica saveza.

Vlado, Makedonija i NATO: Obrambenim reformama u pravcu NATO-a, u ediciji urednice ehuli Lidije, 2004. NATO i novi meunarodni odnosi, Atlantsko vijee Hrvatske i Politika kultura, Zagreb, str. 195.-204. Marina, Reforma sigurnosnog sektora na Zapadnom Balkanu, SIPRI godinjak 2004 : Naoruanje, razoruanje i meunarodna sigurnost, Oxford University Press, Oxford, 2004, str. 251.-282.
140Pitanjem restruktuiranja snaga bavi se i Odluka o transformaciji oruanih snaga i obrane, usvojena od parlamenta u svibnju 2004. godine. Vidi Juzbek Milan, Reforma obrane na Zapadnom Balkanu: Put naprijed, DCAF, eneva, 2005. 139Caparini

138Bukovski

- 132 -

141Simon Jeffrey, Put do NATO pristupanja: Priprema za lanstvo, INSS specijalno izvjee, 2001., http://www.ndu.wdu/inss/strforum/SR-02.htm; Vlada Republike Makedonije, Zakon o reguliranju vojne slube, http://www/morm/gov.mk/ english/armylaw.htm. 142Caparini Marina, Reforma sigurnosnog sektora na Zapadnom Balkanu, SIPRI godinjak 2004 : Naoruanje, razoruanje i meunarodna sigurnost, Oxford University Press, Oxford, 2004., str. 251.282. 143 Ibid. 144Vidi

Juzbek Milan, Reforma obrane na Zapadnom Balkanu: Put naprijed, DCAF, eneva, 2005.

145Sa toke gledita NATO-a mogu je bilo koji datum prikljuenja, poziv za lanstvo mogao bi doi ak i tijekom 2006. Intervju sa predstavnicima NATO-ova Sektora obrambene politike i planiranja, Brusselex, 09. prosinca, 2005. 146Vlada Republike Makedonije, Koncept nacionalne obrane i sigurnosti Republike Makedonije, Skopje, veljaa 2003.. 147Intervju

sa Zoranom Ivanovskim. Skopje, 22 oujka 2005.

148Vlada Republike Makedonije, Ministarstvo obrane, Zakon o obrani Republike Makedonije, http://www.morm.gov.mk/english/defencelaw.htm 149Centar za junoeuropske studije, 2004., Makedonija i njezine oruane snage, cijeli tekst na http://www.csees.net/?page=country-section&country-id=5&sec=8. 150Upitnik 151Intervju 152NATO

makedonskom Ministarstvu obrane, oujak 2005. sa predstavnicima MO, RACVIAC, 30. svibnja 2005.

trenutnu veliinu ARM projecira po sljedeem: asnici-1556, doasnici-2120, profesionalni vojnici - 2679 i civilni slubenici i namjetenici (bez MO) -1365. akademija nosi ime generala Mihajla Apostolskog koji je bio zapovjednik NOV Makedonije tijekom 2. svjetskog rata
154Diploma vojne akademije nakon 4 godine studija nije priznata od strane makedonskog ministarstva znanosti i civilne izobrazbe niti je valorizirana od strane komercijalnog sektora. 155BA&H je druga privatna vojna kompanija koja pomae ARM od vremena stjecanja neovisnosti. Prva je bila Military Profesional Resources Inc. (MPRI), koja je implementirala program ekipiranja i obuke sukladno odobrenom amerikom programu vojne potpore. Meutim to je zanimljivo spomenuti, MPRI je ekipirala i savjetovala i Oslobodilaku vojsku Kosova koja je odgovorna za teroristike aktivnosti u Makedoniji tijekom 2001. 156Upitnik 153Vojna

Ministarstvu obrane Makedonije, Skopje, svibnja 2005.

ostvarenja odgovarajue i pravine zastupljenosti pripadnika zajednice s visokom izobrazbom; Program ostvarenja odgovarajue i pravine zastupljenosti pripadnika zajednice sa srednjom izobrazbom, Skopje, oujak, 2005.
158Intervjui 159 Strateki

157Program

od 22. i 25 oujka te 01. travnja 2005. godine u Skoplju. pregled obrane, 2004.

- 133 -

160Vlada Republike Makedonije, Godinji nacionalni program lanstva Republike Makedonije u NATO, Skopje, 2004/2005. 161Intervju sa predstavnicima NATO-ova Sektora obrambene politike i planiranja, Brusselex, 9. prosinca 2005.

Republike Makedonije, Godinji nacionalni program lanstva Republike Makedonije u NATO, Skopje, 2004/2005. 14 milijuna eura treba biti utroeno u modernizaciji tijekom 2004. godine i oko 16 milijuna eura 2005. godine. Vidi Caparini Marina, Reforma sigurnosnog sektora na Zapadnom Balkanu, SIPRI godinjak 2004 : Naoruanje, razoruanje i meunarodna sigurnost, Oxford University Press, Oxford, 2004, str. 251.-282.
164www.nhqs.nato.int./nat/nat.htm. 165 Intervju 163Ukupno

162Vlada

sa predstavnikom BA&H, Skopje, 24. oujka 2005.

166Intervju sa predstavnicima NATO-ova Sektora obrambene politike i planiranja, Brusselex, 09. prosinca 2005.

Republike Makedonije, Godinji nacionalni program lanstva Republike Makedonije u NATO, Skopje, 2004/2005.
168Jedinice ARM u njemakom kontingentu sudjeluju u meunarodnim snagama sigurnosne potpore u Afganistanu. U lipnju 2003., etniki mjeoviti lanovi specijalnih jedinica Skorpiona i Kurjaka poli su u Irak. Vidi Centar za studije jugoistone Europe, Makedonija i njezine oruane snage, http://www.csees.net/?page=country-sectiopn&country-id=5&sec=8. 169Dosegla 170Institut

167Vlada

svoj vrh tijekom vojne intervencije NATO-a u susjednoj Jugoslaviji 1999. za demokraciju, solidarnost i civilno drutvo, www.idsco.org/mk.

171http://www.euractiv.com/Article?tcmuri=tcm:29-129607-16&type=LinksDossier. 172I pored napretka Makedonije tijekom nekoliko posljednjih godina, EU jo uvijek nije utvrdila datum poetka pregovora. Vidi Waterfield Bruno, Makedonija dobija status ulaska u EU ali nema datuma, REALITY Macedonia, 16. prosinca 2005., http://www.realitymacedonia.org./mk/web/newspage.asp.?nid=4359. 173Europska 174Sljedee

unija, Akcijski program EU o bivoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, 2005.

godine Europska komisija uvodi novi mehanizam financiranja takozvani pretpristupni fond (IPA), koji e vrijediti za Makedoniju neovisno na status njezine kandidature. IPA financiranje e povui distinkciju izmeu dvije kategorije u pogledu vrste dostupnog financiranja, izvjee Instituta za rat i mir, 01.studenoga 2005., http://www.iwpr.net?p =bcr&s=f&o=257734&aapc-state=henpbcr. Nikolovski Zoran, Makedonija spremna postati uspjenom priom Zapadnog Balkana, Southeast EuropeanTimes,18.travnja2005.,http://www.focusfen.net/index.php?focius=analys&a=2&aid=7315&acat =3.
175

Marina, Reforma sigurnosnog sektora na Zapadnom Balkanu, SIPRI godinjak 2004 : Naoruanje, razoruanje i meunarodna sigurnost, Oxford University Press, Oxford, 2004., str. 251.282.

176Caparini

- 134 -

pitanju politikih prava i graanskih sloboda Makedonije i dalje ostaje djelomino slobodna, http://www.freedomhouse.org/research/freeworld/2005/table2005.pdg. Glede slobode tiska Makedonija se nalazi na 107. mjestu. http://freedomhouse.org./research/pressurvey/comparison0405.pdf. Po pitanju ekonomskih sloboda zauzeto 69. mjesto ini Makedoniju uglavnom slobodnom zemljom, http://www.aanswers.com/topic/index-of-economic-freedom. Indeks ljudskog razvoja Makedonije je 60. To http://www.hdr.undp.org/statistics/data/country-fact-sheets/cty-fs-MKD.html. Povrh toga, a prema makedonskom odjelu Transparency Internationala, Makedonija je na 104. od 159 rangiranih drava, u drutvu sa Gambijom i Svazilendom, http://ww1.transparency.org/cpi/2005/2005.10.18.cpi.en.htm1#cpi. Baartelsmann Transformation Index smatra da su izgledi zemlje za konsolidaciju trino orijentirane demokracije dobri, rangirajui Makedoniju na 29. mjesto od 119 zemalja, http://www.baartelsmann-transformationindex.de./filedmin/pdf/BTI-2006-Ranking-GB.pdf.
178Strategija

177Po

nacionalne sigurnosti i obrane, Plan obrane, SDR, itd.

179 Albanske paravojne postrojbe, iako formalno rasputene, mogle bi biti ponovo ustrojene doslovno preko noi na znak albanskog politikog vodstva. Intervju s makedonskim asnikom, Skopje, 22. oujka 2005. 180Intervju

sa Taljatom Daferijem, Skopje, 25 oujka 2005.

181http://www.adriaticcharter.gov.mk/adriatitreaty.htm. 182Nalog amerikog ministra obrane Ramsfelda bio je pripremiti Krivolak kao centar za obuku NATO-a, REALITY Macedonia, 16. listopada 2004., http.://www.realitymacedonia. org.mk/web/newspage.asp?nid=3766. 183Vlada Republike Makedonije, Zakon o obrani Republike Makedonije, 2001. (dopunjeno izdanje 2003.).

poetka 2004. godine komisija za obranu i sigurnost ima ekspertnu potporu dva vojna savjetnika financirana od strane DCAF-a kroz regionalni program izgradnje parlamentarnog kapaciteta u jugoistonoj Europi. Vladimir i Blagoj Handiski, Demokratski i civilni nadzor oruanih snaga u Republici Makedoniji, DCAF, eneva, 2001.
186 Vankovska Biljana, Demokratski nadzor obrane i sigurnosti; izmeu principa i realnosti kao dio u Jan A. Trapans i Philipp H. Fluri, zbornik Voenje sektora obrane i sigurnosti u JI Europi: vienja i perspektive; Makedonija - studija samoprocjene, DCAF, eneva, 2002., str.28. 187 Komunikacija 188 185Goreski

184Od

za Biljanom Vankovskom, 05. travnja 2005.

Komunikacija sa Vilmom Temelkovom, 05. travnja 2005.

189lanovi NCS su predsjednik parlamenta, premijer i ministri obrane, unutarnjih i vanjskih poslova plus tri lana imenovana od strane predsjednika, Vlada Republike Makedonije, Ustav Republike Makedonije, Skopje, 1991. 190Vankovska Biljana, Demokratski nadzor obrane i sigurnosti; izmeu principa i realnosti kao dio u Jan A. Trapans i Philipp H. Fluri, zbornik Voenje sektora obrane i sigurnosti u JI Europi: vienja i perspektive; Makedonija - studija samoprocjene, DCAF, eneva, 2002., str.36.

- 135 -

191 Vankovska Biljana, Problemi i izgledi reforme sektora sigurnosti: Sprjeavanje konflikatai/ili post-konfliktna rekonstrukcija u Makedoniji, 2005., http://www.boell.de/ downloads /konflikt/vankovskapt4.pdf. 192Vlada

Republike Makedonije, Zakon o obrani Republike Makedonije, Skopje, 2001., lanak 27.

Biljana, Demokratski nadzor obrane i sigurnosti; izmeu principa i realnosti kao dio u Jan A. Trapans i Philipp H. Fluri, zbornik Voenje sektora obrane i sigurnosti u JI Europi: vienja i perspektive; Makedonija - studija samoprocjene, DCAF, eneva, 2002., str.38-39. prosinca 2005.
195Intervju 194Intervju

190Vankovska

sa predstavnicima NATO-ova Sektora obrambene politike i planiranja, Brusselex, 09.

sa Slobodanom Kuzmanovskim, Skopje, 25. oujka 2005.

196Trenutno je albanska Demokratska unija za integraciju (DUI) koalicijski partner makedonskog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM). 1975.

sastanak DCAF, radne grupe za demobilizaciju i reintegraciju, Skopje, 23.-24. oujka 2005. Armiski zbor i ilustrirani mjesenik Obrana.

198List

listovi Dnevnik i Utrinski vesnik su naprimjer izvjestili o korupciji u privatizaciji vojne imovine i kritikovali Vladu u svezi s odlukom o unitenju sovjetskog naoruanja (kao ti su tenkovi T-55 i zrakoplov SU-25) u cilju ispunjenja zahtjeva NATO-a. Intervju sa Stojanom Kuzevim, Skopje, 22 oujka 2005.
200Ibid. 201Intervju 202Neki

199Lokalni

sa Sakom Dimevskim. Utrinski vesnik. Skopje, 26.oujka 2005.

eksperti smatraju da proces odreuje veliinu prava. Ministarstvu obrane, Skopje, oujak 2005. Ministarstvu obrane, Skopje, oujak 2005.

203Upitnik 204Upitnik 205Ibid.

206Koncem

2005. 385 vojnih osoba e dobiti prekvalifikaciju u ove svrhe. Ibid.

207Mirovinski benefiti za sve kategorije umirovljenika su regulirani Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju; vidi Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju, 1993. 208Prosjena mirovina bivih vojnih osoba iznosi oko 250 eura. Intervju sa Vilmom Temelkovom, Skopje, 24. oujka 2005.

mirovinskog i invalidskog osiguranja http://piom.com.mk/share/Prezentacija%20angliska.pdf.

210Upitnik 2115.

209Fond

Makedonije,

Skopje,

srpanj

2003,

Ministarstvu obrane, Skopje, oujka 2005.

sastanak DCAF- radne grupe za demobilizaciju i reintegraciju, Skopje, 23.-24. oujka 2005. Biljana, Tekue perspektive Makedonije, Skopje, 2006.

212Vankovska

- 136 -

213Intervju 214Intervju

sa Taljatom Daferijem, Skopje, 25. oujka 2005. sa Aleksandrom Nikolovskim, Skopje, 26. oujka 2005.

215To znai da je oko 400000 ukupnog stanovnitva nezaposleno, a od toga broja ak 16000 za sveuilinom diplomom! 216Slino

hrvatskoj SPECTRI. Vidi sljedee poglavlje.

veleposlanstvo u Makedoniji, Norveki projekat prekvalifikacije prekobrojnih armijskih asnika 13 veljae 2006., http://www.norway.org.mk/projects/ Project+cooperation/lepeza.htm.
218Norveko veleposlanstvo u Makedoniji, Norveki projekat prekvalifikacije prekobrojnih armijskih asnika 13 veljae 2006., http://www.norway.org.mk/projects/ Project+cooperation/lepeza.htm 219To je bio koncept totalne obrane koji je predviao decentralizaciju i i disperziju malih vojnih lokacija u svim dijelovima zemlje, gdje je svaki grad morao biti centar otpora,a svaki ovjek vojnik. 2205.

217Norveko

sastanak DCAF- radne grupe za demobilizaciju i reintegraciju, Skopje, 23-24 oujka 2005. Ministarstvu obrane, Skopje, oujka 2005.

221Upitnik 222Ibid. 2235.

sastanak DCAF- radne grupe za demobilizaciju i reintegraciju, Skopje, 23.-24. oujka 2005.

224Ibid. 225Jedinice 226BA&H

za proizvodnju hrane ARM.

razvija projekat koji se odnosi na planiranje i ekipiranje poligona za gaanje te simulatorima za obuku buduih sudionika taktikih, borbenih i mirovnih operacija. Planirano je obnoviti postojee i izgraditi nove strukture za stanovanje kao i zgrade za administraciju.http://www. realitymacedonia.org.mk/web/news-page.asp?nid=3766.
227Upitnik

Ministarstvu obrane, Skopje, oujak 2005. sa Taljatom Daferijem, Skopje, 25. oujak 2005. pregled obrane, Skopje, 2004.

228Intervju

229Strateki 230Prihod

od uspjene prodaje bi iao u korist prorauna Ministarstva obrane. sa Aleksandrom Nikolovskim, Skopje, 26 oujka 2006. pregled obrane, Skopje, 2004.

231Intervju

232Strateki 233Upitnik 234Upitnik 235Ibid. 236Intervju 237Vidi

Ministarstvu obrane, Skopje, oujka 2005. Ministarstvu obrane, Skopje, oujka 2005.

sa Vericom Malinkovom, RACVIAC, 01. lipnja 2005.

publikacije prof. Biljane Vankovske.

- 137 -

Timothy, Reforma obrane u Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori, Adelphi Paper broj 360, Oxford University Press za Meunarodni institut za strateke studije (IISS), London, 2003., str.37.- 38.
239Stanii Mladen, Hrvatska: Reforma obrane, civilno-vojni odnosi i euroatlatnska integracija kao dio zbornika Voenje sektora sigurnosti na Zapadnom Balkanu, IISS/SIPRI, Baden-Baden, 2004., str.147. 240Intervju 241Vuji

238Edmonds

sa Tomislavom Bradiem, Zagreb, 13. travnja 2005.

eljka, Revizija armije, Tranzicija online.(28/01/2005).

242Edmonds Timothy, Reforma obrane u Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori, Adelphi Paper broj 360, Oxford University Press za Meunarodni institut za strateke studije (IISS), London, 2003., str.55. 243Intervju 244Intervju 245Koncem

sa Vlatkom Cvrtilom, Zagreb, 13. travnja 2005. sa Zvonimirom Maheiem, Zagreb, 13. travnja 2005. treeg ciklusa, Hrvatska se nada ostvariti punopravno lanstvo u NATO.

246Intervju sa predstavnicima NATO-ova Sektora obrambene politike i planiranja, Brusselex, 09. prosinca 2005. 247SDR

finalni dokument, engleska verzija, 2005, str. 4. sa predstavnicima NATO-ova Sektora obrambene politike i planiranja, Brusselex, 09.

prosinca 2005.
249Ibid, 250Kao 251Ibid. 252U

248Intervju

str.9-10.

to je podravanje hrvatskih zrakoplovnih snaga i dranje velikih rezervnih snaga.

Hrvatskom rije ke znai gotovinu.

253Watkins Amadeo, Hrvatska na raskru, EU-ICTY debata, serija o Balkanu (05/15), Centar za istraivanje konfliktnih studija, London, 2005., str. 3. 254Strateki

pregled obrane, oujak 2005., str.11.-12.

255Takovi dogaaji pokrivaju razliita podruja suradnje, od vojne obuke i doktrine ili politke obrane i planiranja do izuavanja engleskog jezika. 256Vidi:

Hrvatska misija u NATO, http://www.nato.mfa.hr.

Stanii ak govori o ovlatenju programa raseljavanja kroz NATO, Stanii Mladen, Hrvatska: Reforma obrane, civilno-vojni odnosi i euroatlatnska integracija kao dio zbornika Voenje sektora sigurnosti na Zapadnom Balkanu, IISS/SIPRI, Baden-Baden, 2004., str.147. NATO je usvojio seriju mjera u cilju osiguranja sposobnosti za puni spektar suvremenih vojnih djelovanja. Praka obveza sposobnosti razlikuje se od njena prethodnika, Inicijative o obrambenim sposobnostima
2582002.

257Mladen

- 138 -

259Watkins Amadeo, Hrvatska na raskru, EU-ICTY debata, serija o Balkanu (05/15), Centar za istraivanje konfliktnih studija, London, 2005., str. 3. 260Watkins Amadeo, Hrvatska na raskru, EU-ICTY debata, serija o Balkanu (05/15), Centar za istraivanje konfliktnih studija, London, 2005., str. 6.

vie informacija vidi Zunec Ozren, Demokratski nadzor i kontrola obavjetajnih i siguirnosnih agencija, kao dio Jan A. Trapans i Philipp H. Fluri, eds. Voenje sektora obrane i sigurnosti u Jugoistonoj Europi: vienja i perspektive. Hrvatska. Studija samoprocjene, eneva: DCAF, str. 66.-92. Mladen, Hrvatska: Reforma obrane, civilno-vojni odnosi i euroatlatnska integracija kao dio zbornika Voenje sektora sigurnosti na Zapadnom Balkanu, IISS/SIPRI, Baden-Baden, 2004., str. 157.-158. 263Ibid.
264Ibid. 265Watkins Amadeo, Hrvatska na raskru, EU-ICTY debata, serija o Balkanu (05/15), Centar za istraivanje konfliktnih studija, London, 2005., str 10.-11. 266 262Stanii

261Za

Vuji eljka, Revizija armije, Tranzicija online, (28/01/2005).

Amadeo, Hrvatska na raskru, EU-ICTY debata, serija o Balkanu (05/15), Centar za istraivanje konfliktnih studija, London, 2005., str 3.-4.
268 Ibid. 269Ibid. 270Stanii Mladen, Hrvatska: Reforma obrane, civilno-vojni odnosi i euroatlatnska integracija kao dio zbornika Voenje sektora sigurnosti na Zapadnom Balkanu, IISS/SIPRI, Baden-Baden, 2004., str. 159. 271Vidi BTI 206, http://bertelsmann-transformation-index.de. Hrvatska je rangirana 7, Makedonija 29 i Albanija 37. 262Stanii Mladen, Hrvatska: Reforma obrane, civilno-vojni odnosi i euroatlatnska integracija kao dio zbornika Voenje sektora sigurnosti na Zapadnom Balkanu, IISS/SIPRI, Baden-Baden, 2004., str. 161.-163. 273Ibid. 274Intervju

267Watkins

sa Zonkom Popoviem, 10. oujka 2005. projekt dokument, Zagreb, listopada 2002, str.7.

275SPECTRA 276Intervju 27711770 278Ibid. 279Intervju

sa Zvonkom Popoviem i Vjekoslavom Goluboviem, Zagreb, 12.travnja 2005.

vojnih i 2862 civilnih zaposlenika.

sa predstavnicima NATO-ova Sektora obrambene politike i planiranja, Brusselex, 09. sa Zvonimirom Maheiem, 13. travnja 2005.

prosinca 2005.
280Intervju

- 139 -

281Intervju

za eljkom Bilandijom, 13. travnja 2005.

282Pored MO, u to ulaze Ministarstvo branitelja i meugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo financija, Ministarstvo znanosti, kulture, prosvjete i porta, Ministarstvo gospodarstva kao i Hrvatski zavod za zapoljavanje. 283SPECTRA, 284Ibid. 285Udruga

projektni dokument, Zagreb, listopada 2002., str.18.-19.

hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata (UHBDDR). sa Zvonkom Popoviem i Vjekoslavom Goluboviem, Zagreb, 12.travnja 2005.

286Intervju 287Ibid.

288Heinemann Gruder Andreas i Tobiaz Pietz, Vojnici kao dio radne snage. Demobilizacija i reintegracija u post-dejtonskoj Bosni i Hercegovini, studija 27., BICC, Bonn, 2003. 289Intervju

sa Ivanom Cekom i Sunanicom Skupnjak-Kapi, 12. travnja 2005. trita rada u podrujima specijalne dravne skrbi,2004.

290Istraivanje 291Intervju 292Ibid. 293

sa Zvonkom Popoviem i Vjekoslavom Goluboviem, Zagreb, 12.travnja 2005.

SPECTRA, programske informacije, studeni 2004. sa predstavnicima SPECTRA i IOM u Osijeku, 14. travnja 2005.

294Intervju 295IOM 296Ibid. 297Intervju

RASDP summary leaflet, oujka 2005.

sa Ivanom Cekom i Sunanicom Skupnjak-Kapi, 12 travnja 2005. programske informacije, studeni 2004. analiza otputenog osoblja Ministarstva obrane, Zagreb, rujan 2004.

298SPECTRA,

299Socioekonomska 300Ibid. 301SPECTRA 302Intervju 303Intervju 304Vidi 305Kao

projektni dokument, Zagreb, listopad 2002., str.23.

sa Zvonkom Popoviem i Vjekoslavom Goluboviem, Zagreb, 12.travnja 2005. sa predstavnicima SPECTRA i IOM u Osijeku, 14 travnja 2005.

tablicu 2 u dodatku. to se moe vidjeti u razliitim tablicama u dodatku ove studije.

- 140 -

306Nije bilo odgovora na to pitanje na sastanku NATO TFDC sa predstavnicima hrvatskog Ministarstva obrane, MVP te Privatizacijskog fonda i programa SPECTRA odranog u Zagrebu, 07. oujka 2005. 307Vidi 308Ibid. 309Nacionalni

tablicu 2 u dodatku.

92.

godinji program (ANP) za trei ciklus Akcijskog plana za lanstvo, rujan 2004, str.91.-

310Intervju 311Intervju

sa Vlatkom Crvtilom, Zagreb, 13. travnja 2005. sa predstavnicima NATO-ova Sektora obrambene politike i planiranja, Brusselex, 09.

prosinca 2005.
312SDR, 313Vidi 314Vidi

Zagreb, oujak 2005., str.39.- 40.

tablice 6-8 u dodatku. tablicu 1 u dodatku.

hrvatskim izvorima, vrijednost potencijalnog vika objekata je procenjena na oko 3,5 bilijuna kuna, ili priblino 473 milijuna eura, dok odravanje lokacija dodaje do 4 milijuna kuna ili 540.000 eura.
316Konverzija baza, slubene primjedbe hrvatskog veleposlanika u listopadu 2005. godine na upit ekspertnog tima u vezi s konverzijom vojnih baza i objekata u Hrvatskoj. 317Nije bilo posebnog suprotstavljanja na sastanku NATO TFDC sa predstavnicima hrvatskog Ministarstva obrane, MVP, Privatizacijskog fonda i programa SPECTRA u Zagrebu, 07. oujka 2005. 318Vidi 319Ibid. 320Intervju 321

315Prema

Tabele 6-8 u Aneksu.

sa Ivanom Kovaevim, Zagreb, 07. oujka 2005.

PowerPoint prezentacija MO, Zagreb, 07 oujka 2005. Tabelu 1 u Aneksu. prezentacija MO, Zagreb, 7 oujka 2005 autorima u elektronskom obliku.

322Vidi

323 PowerPoint 324 Vidi

tablicu 3 u dodatku. sa Brankom Hrgom, Krievci, 8 oujka 2005.

325Intervju

NATO TFDC sa predstavnicima hrvatskog Ministarstva obrane, MVP, Privatizacijskog fonda i programa SPECTRA u Zagrebu, 07. oujka 2005.
327Vidi Paes Wolf-Christian, Tobias Pietz & Hans Risser, Pregled malog naoruanja u BiH, UNDP, Sarajevo, 2005. 328Konverzija baza, slubene primjedbe hrvatskog veleposlanika u listopadu 2005. godine na upit ekspertnog tima u vezi s konverzijom vojnih baza i objekata u Hrvatskoj.

386Sastanak

- 141 -

329PowerPoint 330Vidi

prezentacija MO, Zagreb, 07 oujka 2005.

tablice 6-8 u dodatku.

331Stanii Mladen, Hrvatska: Reforma obrane, civilno-vojni odnosi i euroatlatnska integracija kao dio zbornika Voenje sektora sigurnosti na Zapadnom Balkanu, IISS/SIPRI, Baden-Baden, 2004., str. 161. 332Prezentacija 333I

SPECTRA tima u BICCC, Bon, prosinac 2005.

ove tri zemlje to pitanje i problem dijele sa ostalim zemljama Balkana kao to su Srbija i Crna Gora ili Bosna i Hercegovina. Vidi u Pietz, Tobias and Marc Remillard, Demobiliziranje i doknadna izobrazba za budunost. Oruane snage u Srbiji i Crnoj Gori, studija 31, BICC,Bon, 2005.
334Vojna

akademija. (Hrvati, Bugari, Albanci, Grci i Maari) su brojano ekstremno ogranieni.

335Ostali: 336Broj

pojedinaca moe se mijenjati promjenom Zakona o dopunama i izmjenama Zakona o vojnoj slubi, usvojena u prosincu 2005. Ovaj broj ne ukljuuje planirani broj asnika koji e pristupiti iz etnikih zajednica 2006. i 2007. (113).
337Hrvatske

oruane snage.

________________________

- 142 -