Rebler, A., nazvftak Jug ., P olU. m111uo, V oL. XXl l /1985/, No. -, &tr. u:r-w.

123

Vojn-opolitiki problemi
IzvOJ.""Jd znaastveni rad
+
lJDK 355.02 (497.!1.) (091) 1U45 .
UDK 355.01

Razvitak jugoslavenske vojne doktrine

Anton Bebler
Fakultet za sociologi;u, qJOtitike znanosti i novinarstvo, L;}ublja-na

Saetak

Poslijeratni razvJlak Jugoslavije karakterizira srazmjerno vi-

~oka usmjerenost drulveRih napora i vrijedaosti na vojno po-
druje, to autor oznauje stniagnv>m .. visoka vojnizacija. ..vojni-
7.acija nije pntom jednaka ,..militarizaciji, a:loo se pod potonjom
misli na pri.sllno pren~e nonmi vojne organ:izadjl! na civilno
podruje tc nu zlocabljenJe utjeca;ja vojne ot-gantzaoije za sustaV11lo
pni.<lobivalll.)e g~pnlih, institucionalni h, matetiljaJ!nin i <i.rogih po-
vlastica. Priirodu t.e >+vojnl?..acije-c mogue je, pak, razumjeti samo
utvrivanjem konstanti pa=tnog vojnog J:l:I:ZVitka zemlje te raz-
\itka jugoslavenske vojne oclnosno obrambene doktrine. ADalizi-
r:tiuOi podrobnije ishodWa, p:rel.p05l.avke i domete vojne odnosno
obr:lmbcne doktrine do 1908. godine i nakon nje, autor upuuju
l na neka njez!na imanentna prot.uslovlja.

Nova J ugoslavij ~ roena je u naj,krvavjjem r atu to su ga dooad, i nadaj-

mo se Z<:~~Svagda, prc-i.ivje1-i rnaj narodi. Za vrijeme ruugog svjetskog r01ta, na-
rodnooolobodilalika borb01 inila je najvie zbivanja na naem terll.oriju, a jaki
elementi graanskoga bratoubilakog r afu ootavili su za sobom duboke tragove
u poratnom razvoju nae zemlje.

Z1l.(I.ajne uLoge vojnog faktora u posLijeratnom ra.zvO'ju nae drave

U rpooUjeratnom, to lllikako ne znai i S<l\Svim 111liJ:nom ~razdoblju, nova se

Jlugoolavija nala na sjecitu, odnoono na geog;rat"$kim iillbovi:ma vojnog i 'PO-
litikog sueljavanja dvije s kupine drava iz kojih su se u godinama 1949-1055.
i iorlllid.no-pra;vno ~ra7.Vila dva najvea vojnopoliti.ka bloka u suvremenom
svijetu. Zbog toga, kao i zbog neprik:rivenih vojnih prijetnji jedne od spome-
nutih grupa zemalja (194.9-1953), morala je mlada i ekonomski slabana dr-
ava usmjeriti znatan dio svojih napora. materijalnih, kadrovskih, organizacij-
skih, umnih i dr. na vojno podruje, te zapostaviti d:n.q~a podruja. l kasrujih
godma, kada nije vie bilo neposrednih i jako opasnih prijetnji nezavisnosti i
Bebhrr, A., Razt1Uak jug. , Pollt. m i&liO, Vol. XXllJlDSSJ, NO. 4, sl:r. 123-141. 124

cjelovi't.ociti dl"Ulve, nae je rukovodstv<> i 111adalje tom podruju, prema medu-

narodnim kriterijima, pdklanjalo natprosjeno veliku P<lUju. Osim vanjskih
opasnooti, rauoga za to vidjelo je j u potrebi otklanjanja slva:rnib ili moguih
UillUtranjih pJ-ijetnjj posioje6emu politikom ureenju zemlje.
S(X)ga su u poslijeratnom razdoblju vie puta bili djelomino mobilizirani
vojni obveznici-rezervisti, u aktivnom sa!"Javu jugoslavenske armije zadrani
su vojni obveznici :i nakon odsluenja vojnog l."'Olw~ demonstrativno 5U se pre-
mjetale 1 koncentrirale vee vojne jedinice, podizala razina bojne gotovosti ak-
tivne vojske itd. Nakon 1945. godrne, razdoblje vee potpune ili djelomine
ralne pripremljenooti oruanih :maga bilo je u godinama 1949-5~. a kasnije
je to bilo poveulllo s vanjskim, a povremeno i unutran.Pm dogaajima go-
dina 1945, 1956, 1967, 1968, 1971, 1973, 1980/81. Gledano u cjelini, u poslijera.t...
nom razvoju JugosJavije vojni je faktor imao vrlo veliku ulogu.
Ta natprosjena uloga vojnog imbenika imala je kod nas vie dimenzija.
Jedan je aspekt broj gradana, u naem sJtuaju gotovo iskljuivo mukaraca,
ukljuenih u stalne (regularne) vojne jedinice. Taj se broj godine 1945. kretao
od oko 400 tisua poetkom godine do najvie slubene, vrlo pribline i naj-
vjerojatnije nategnute ocjene od 800 tisua vojnika na dan 15. svibnja. Nakon
demobilizacije godine 1945. njihov sc broj IJ)Ol'lovno poveao i dootigao apso-
lutni posHjeratni vrhunac u godinama 1949-52. s priblino 400 tisua vojnika
jugoolaven&ke armije. Brojano stanje JNA u pooljednjih pet godina procje-
njuju strani izvori na 230 do 260 tisua. Tome broju isti izv<>ri dodaju oko 500
tisua rezevisla, oko milijun pripadnika teritorijalne obrane, te jo dva mili-
juna u drugim sastavima naega obrambenog sistema. Te su brojke relaliWlO
(s obzirom na broj stanovnika) bitno vje nego u susjednim dravama, s iz-
nimkom Albanije.
Drugi aspekt pokazuje se u ve ..tradicionaJ.no.. visokoj optereenosti ju-
goslavenske privrede vojnim, odnosno obnmbenim trokovima, te u njihovu
visokom udjclu u tSaveznom budetu. Dva su nhunca, kao j kod [prija&ljeg po-
kazatelja, bila godina 1945. i 1951- 52. (Primjerice, 1952. godine 22.2% ukupnog
nacionalnog proizvoda.) Nakon 1952. biljeimo dugoroni trend postupnog srri-
avanja IUdjela vojne, odnosno <.>brambene sfere u ukupnim drutvenim tro-
kovi.trul, s povremenim Skokovima u godinama vanjSkih i unutranjih zaotra-
vanja, odnosno godinama uvoenja novih i skupili sistema naoruanja. Nakon
1969. djelomice je promijenjen sisLem .financiranja narodne obrane, taJko da
danas ~kovi uzdravanja i ra21voja stalne aT'I'Ttijc (JNA) predstavljaju samo
dio (premda jo uviJek najvei) cjelokupnih obrambenih trokova naeg dru-
tva. Godine 196H. udio tin ,tJ"'k<.>vva iznooi<l je izmeu 6 i 7%, od 1976. do
1980. izmecu 5 i 6t0 a u posljednje tri godine pao je na oko 5%. U saveznom
budetu vojni troSkovi sudJeluju ve godinama s oko dvije treine.
U svom i7.laganju u Skuptini SFRJ 27. studen()fla 1985. savezni sekretar
za narodnu obranu, admiral note Branko 1\lamula, rekao je da su stvarna iz-
dvajanja za JNA iznosila u r azdoblJU od 191:12. do 1985. gocliine u prosjeku
4,65% uk-pnoga nacionalnog dohotka (1982. - 4,63%. 1983. - 4,63%, 1984. -
- 4,l:fl/o, 1985, - 4,82%), to je znatno nie od planiranih postotaka. Savezni
sekrctarij4t za narodnu obranu (procjenjuje nune potrebe JNA za razdoblje
1986-1990. na 6,61%. Medutim, zbog tek~~ p1ivrednog poloaja drave, sma-
tramo da udio sredstava za fin.mCJranje JNA da ne bi mogao prijei 5,2% bez
posljedica za druge drutvene potrebe, naglasio je admiral Mamula.
Bebler. A~ R4roftak jug . Poltt. mlsao, VoL XXIIJU$5/. No. l, rtr. Ul-m.
12.5

Ukupni vojni trokovi kod nas vii 'S U od 68Vcznh b'okova za odr2avanje
i ['82i'VOj JNA, te sada vjerojatno i:z.nooe izmeu 5,5% j O% nacionalnog do-
hotka. Alko bismo tome dodali indirektne obrambene trokove u svim dje-
lalnosfun.a - primjcl'ice, ~~ove izgradnje vienam jenskih objekata, sklonita
i skladita. trokove za strateke re-t:erve, 7.a vojne i bo.ntke mirovine, vrijed-
nost znanstveno-istraivakog rada tl potrebljivog i za vojne svrhe Hd - to bi
se pribliilo izdvajanju od tO% ukupnog nacionalnog proizvoda.
Dok je trajao na brzi pl;vredni razvoj, smanjenje udjela vojnih rashoda
u poowciTM narodnog dohotka jo je u ,<;tvari znailo poveanje realnih vri-
joonosti ~kova obrane. Meutim, posljednjih godina zaustavljeni privredni
rast, pOdivljala inflacija i drastino devalvirani dinar 'Utjecali su da. dodue,
svake godine nominalno vea 5redstva stvarno imaju n::anju vrijednost i sma-
n jeni dolarski ekvivaleni.. To istodobno znai i pad naeg udjela na svjetskim
listama. vojojh rashoda. Meutim, i uz sadanju niu rlizinu, optereenje pri-
,v;rede tr<lkovima obrane !kod nas je znal.no vee ;nego, u ~SUSjednim dravama
osim u NR Albaniji. Primjerice, vei.-e je nego u Maarskoj i Bluga.mkoj za
oko 2 lJUta, u Rumunjskoj za oko 2,.2 puta. u Il.al.iji l,7 puta i 'U Austriji 3,5
puta. Optereenje grke privrede samo je :neto manje od naeg. (To su podaci
to 'ih navodi poznati Meunarodni institut za strateka istraivanja iz Lon-
dona.) No, prema posljednjoj i~avi admirala Mamule taj sc raskorak smanjuje
kako zbog pada izdataka kod nas, laJiro i zbog istodobnog ~poveanja kod su-
sjeda za 1511/u gorunje.
Tijekom cijeloga poslijeratnoc razdoblja vojni je faktor i.tn:lo vrlo vano
mjest.<> iU vanjskoj i unutranjoj politici Jugoslavije. Politiki ugled i utjecaj
vrba oruanih snaga a odreivanje vojne politike, kao i (ipak manji) na dru-
gim podruj ima koja utjeu na obrambenu sposobnost drave, bili su kod
nas izrazitiji n~.o tt susjednim civHokrBJmkim dravama. Miro~lav Krlea je
smatrao da je to vrlo s'tan.-a IJXljava u ll'laAem proswru, samo da je prOO'VUena u
novo ruho. U naoj narodnooslobodilakoj borbi formirao se sistem (i ll'ljemu
odgovarajue navike), u kojem se civilni politiCki odnosno partijski vrh 'U ve-
likoj mjeri stopio 5 vodstvom <Ir\lanih sn.nga. Vanjski znak toga bile s'u vojne
uniforme partijskih radnika. (Jedan jugoslavenski autor je tu pojavu na-zvao
~revolucionarnim milit.ariztnom....) U poslijeratnim godinama zbog nune spe-
cijalizacije u civilnim, a joo vie u vojnim zanimiUljima, stupanj te simbioze se
smanjio. Mediutim, til:mbiooa je j<llii uvijek p-risutna (prije svega na ll"azini ideo
ogije) 1 bilno je izraxltija nego u susjednim dravama, opet s i~uzeem Albanije.
Tijesnu povezanost civilne politike .strukture, partije i armije, etrd~tih
godina u svojoj je linooti izrazio povijesni voda nove drave, Josip Broz Tito,
koji je u svojoj osobi 'Uje<tinio funkcije i titule- predsjod.aika republike (pri-
je ~a predsjednika vlade), p1edsjednika SKJ (pdje toga generalnog sekretara
KP.J), marala Jugoslavije i vrhovnog komandanta oruanih snaga ~prije toga
ministxa obrane) . Zbog jo uvij'e k ~ve 061;avAti!ne autohtone oru7.a;ne \!'eVolucije,
bila su, i jot uvijek jesu, u naemu politikom sistemu JtlOttua kadrovska rje-
enja, to ih susjedne civilokra1:Skc drave (a ni drlave ...realnog socijalizma., i
Sovjetski Savez) naelno ne po'Zilaju, odnosno samo izuzetno doputaju. Kod
nas pak imamo, odnosno imali smo, aktivne, rezerve i umirovljene profes:i<r
nalne generale na polorajima la'11a i generalnog sekretarra Pedsjoorulva SFRJ,
potpredsjcdnhlca Skup~tinc SFRJ, predsjednika Predsjednllva socijaJr~ke re-
publike, 5aveznog &CkreLa.ra za vanjske i unutranje po5love, lana Predsjed-
Bebler, A., nawltak jug . . Polft. misao, Vol. 1UC:I!fiBS/, No. f, .tr. 123-lfl. 126

nitva SKJ, izvrnog sekretarn CK SKJ zaduenog za sektor obrane, savezno-

ga javnog tulioca, di'rek-u>ra oe:ntralnog [partijskog glasila, vie ambasadora
itd. Broj u:ezervnlh oficira u inovima p ukovnika i potpukovnika IDA visokim
civilnim polo2njima, ukljuujui i najvie, kod nas je znatan. U na!em sistemu
ustalila se praksa :po kojoj poloaj savemog selttetara za narodnu obranu za-
lUzima p1vies1onalnl vojnik, dalkle sliooo k ao u susjednim zemljama >o~realnog
oocijaUzma.., ali drugaije nego u susjednim civilokrntsk:im dravama. gdje
su na odgovarajuim mjeolima civilni politiari.
Na O&I<>Vi tih i ll'lekih drugih pokazatelja moemo zakljuiti tda je u poslije-
ratnom a.-rurooblju za Jugoslaviju !karakterlstirul srazmjerno visok stupanj us-
mjerenosti drutvenih napora i vrijednosti u vojnu sferu, to nazivam visokom
vojn,izacijom. Uz tu tvrdnju svakako moramo spomenuti neke, obino nedobro-
namjenne strane promatrae, Ikoji govore o V'iisdkoj miZi.t ar'i:zaciji JugoolavJje,
posebno nakon godine 1968. Te tvrdnje valja odbacil:i ako ISe pod militarizaci-
JOm shvaa n~ativna d:ru~tvena pojava kojom se dru.tvo prisiljava na preno-
cnje normi vojne organizacije u cilvilnu sferu te s e zlou.potmeblj.lva utjecaj
vojne organi~cije za sisterna1sko rpr:ildobivanje grupnih, institucionalnih, ma,te-
rijalnih ili drugih privilegija. A toga kod nas nije bilo. Sb:> se, pak, tie poje-
dinanih primjera 2Joupotrebe, ukljuujui i materijalne, kanjavanje takvih
po<java u naoj vojnoj <rl'ganizaciji, po !SVemu s11 dei, bilo je uvijek dosljednije
i stroe nego u civilnoj sferi.

K onstante u naem por atnom vojnom 1azvoju

Na poslijeratni vojni razvoj imao je vie konstanti usprkos povremenim

odstupanjima, kolcbanji.ma, promjenama j oociJa.cijama to jh je rpvedsjednik
Tito 'U svom ~aajnom g<>Voru na ljubljanskom sveuilitu godine 1969. na-
zazvo ..nepravolinijski razvoj.
Najvea .konstanta bio je Tilo slim. Kao dugogodinji vrhfl vni ZSJpovjednlk
i osobni simbol narodnooolobOd:ilake 1 rcv<>luaionarne tradicije, inio je tr.:tjnu
osnovu 11 razvoju nae vojn@ organizacije i cjelokupne obrambene sfere. U oru-
anim snagama Titov osobni utjecaj bio je izrazi tiji nego na bilo ikojem drugom
podruj u. (Tito je i u javnim nastupima povremeno nazivao jugoolaven.s'ku na-
rodnu armiju ...moja vojSka..., primjerice u govoru u Zagrebu 4. srpnja 1971.)
Danas priblino ist.o vai 'z.:l njegovu politiku ostavtinu. Nakon njEgove smrti
jedna od najvanijih promjena u naemu politikom sistemu bio je prijelaz
od osobnog !Da koleiktiv no 'T'ukovq.enjf' oruanim snagama od strane Pre<:llijed-
nit.va SFlU (s vrlo vanim ovla.~jima prenesenim na saveznog srela-etara
za narodnu o-branu). Mnogi domai promatrai 1\.oga njsu svjemi u dovoljnoj
m jeri.
S Titom je bila tijesno povezana i druga konstanta - vodea politika
uloga Komunistike partije, odnosno Saveza komunista Jugoslavije u orua-
nim snagmna. Dominacija jugoolnvanske varijante marksistike socijal:isti'ke
ideologije, s naglaskom na pravo na vlastiti put clrutveno-politikog razvoja.
DA bratstvo i jedinstv<>o< naroda Jugoslavije, na sociialistiko samoupravljanje
l ne>v:rstanu med.un~u politiku, o blikovala je mnoge posebnooti nae vojne
organizacij e. Ideologija IIlBe armije razlikuje se od vojnih ideologija naih su-
sjeda po posebnoj kombinaciji nacionalno-dra vnoga (u meunarodnim okvi-
Bebler, A., R4Zt1f1Cik Jug . ., Palit. mlza.o, Vol. XX11J1ftSJ, No. 4, llfr. W-141. 127

rima) i nadnacionalnog (na nzini ~e drave). N~ se armija razlikuje od

naih npadnih susjeda, meu ostalim, po potpunoj ate:izaciji profesion.alnoga
vojnog a.parata i po znatno veim ogranienjima wjerskog ivota vojnih ob-
veznika (osjetno veim i o-d onih u narodn0!06lobodilalwj bo!I"bi i parti7..a.n-
sk::im odredima Jugoslavije). Od rnai'h ...rcalsocijali.stilrih+< sul'ijeda i Albalnije,
na~ se vojSka !fazlikuje po neusporedivo vef'm potivanju kulturnih prava
manjih naroda i po institucionaliziranoj tenji ka priblino srazmjernoj zas-.
tupljenMti naro<:la Jugoslavije u oficirskoj i generalskoj strukturi. Naa je
osobitost i pol<Y.a.j stalne armije , odnosno <l'l'ganizacije koja zdruuje profe-
sionalne pripadnike i vojne obveznike za vrijeme sluenja kadrovskog roka u
Savezu komunista Jugoslavije. Nije mi poznat nijedan strani sistem u kojem
bi takva eksteritorijalna organi7.acija dobila, kao kod nas, status slian statusu
SK socijaJL.c;tike ll"epublike ili aut.onomne pdklrajine. Odnoo izmeu te organi-
7.acije i njezina l'Uk-ovodstva, s jedne strane, i civilnoga paTtij.~kog ap:ua1ta, s
druge st..rane, lkod nas je drugaije ureen i manje civilok!ratski nego u dru-
gim socija listikim dravama. (Naime, u n jima je najei sis t t>.m u kojemu ar-
mijska organizacija partije ima status odjeljenja CK pod vodstvom izvorno
civilnog politiara kojemu je dan visoki generalski in. ()djele u organima
CK koj i kontroliraju sektor obrane takoder ob ino vode civili, esto bivi
profesionalci iz sistema dravne sigurnosti.)
NaSe oru7.ane snage uvijek su bile vjeran oslonac vode6c lPOliLike sile
- KPJ/SKJ, koja j h je u veliikoj mjeri i S't vorila. Uz 1.u tvrdnju bi1o bi ne-
povijesno d neistinito tv>rditi da pritom u samim oruanim snargama nije nikada
bilo nikla:kvih tekoa i kolebanja. Naj-t~-e t.a'kvo iskustvo ne:;umnjivo je bilo
u vrijeme Komin.Corma. Jugoslawenska armija, pomou civilnih politiara -
lanovi\ CK, do bro je to podnijela tE' j .- tako djelotvorno pokvarila Staljinove
raune. Meuti:m, Cljena nije bila zanemarljiva - oko 1300 06Uenih oficira
i podoficira., najmanje etiri puta vei broj osumnjienih, oko 400 starjeina
to su OGtali u drugim islOOnim socijalistikim dravama ili <ta.mo pobjEgli.
Med\ltim, sve zajedno, to je bilo 1ek jedva dva posto od cjclok.upnoga 11;a-
danjeg \taTje.~inskog sastava JNA. Dodue, medu ..Jtominiormovc:ima.. bilo
je rnekoliko dcseLaka generala i politikih lrome.ara ou ~rangu generala, uklju-
ujui i biV'eg naelnika Generaltab~ Amu Jovanovia. Dvije kasnije unu-
tranje politike krize na nacionalistikoj osnovi (u Hrvatskoj i na KOISOvu)
znaile 6U bitno manju opasnost za unutranje jedinstvo JNA, a vie su ~
godilc ter itorija lnu obranu u loj republici i pokrajini.
Donekle slino kao u ~ socijalistikim dravama (a drugal:ije m!gO
u ostalim susjednim d.ravama), kod nas 5e razvio sistem izriito politizi.rane
armije s gotovo potpunim lanstvom profesjonalnih vojnih lica te u IJ"'eto
manjoj mjeri i drugih kategorija zaposlenih u Ol'U<mim snagama u K()illlu-
n:istikoj partiji (SKJ). Qbvezn<> lanstvo rvojnih profoesiooa]aca u vladaju oj
parlijj ima svoje dobre, ali i l00e str~n e, a .medu posljednjima sadri op.as:nost
formaJizacije i samo vanjske odanootj sistemu i reim u zbog kru:ijcre, odnosno
karijerizma. Formalni lanovi esto istupaju iz partije nakon odlaska iz aktiv-
noga armijskog sastava. Toga je politiko vodstvo nae armije svjesno, i o
t:ome govore rasprave na mnogim partijskim savjetovanjima u JNA.
Kao .i u dl-ugim socijalistikim dravama, i kod nas -po.'>t<>je (preteno
nepisana) pravila koja ograniuju izraavanje politi7.acije profesionalnih voj-
nika. To sc odnosi na javno ]7.J,'a.avanje politiCki kontroveJ'"aUh stajalita, na
Bcl>t~r, A., Razvitak Jug ., Pom. mflcto, Vol. XXllJ1086J, No. f, str. 123-141. 128

oito zadi ranje u rasprdve medu vodeim civilnim politiarima pri~e raspleta
idejnih i drugih sukoba, za.tirm u vidljivu 1J)Odrku manjinskim, :naci01nalno i
regionalno usmjerenim grupama politiara, .na oigledno potcjenjjvanje ci-
vilne vlalrti i civilnih ,politiC:ara i tome slino. Sn:risao tih nepisanih pravila
je u obrani sistema civilok.racije povi jesno 111ovoga tipa.
Marksistika idejrut tradicija SK.T odredila je niz osobito$ti, to se iska-
zuju u ideologiji naih profesionalnih vojnika. Jedna od najvanijih jest pri-
hvaanje Marxom pOSredovona, apriorno i!legativna vrednovanje militok:lracije
nawprot ....normalnom... sl.a.nju civilokracije. To normativno stajalite u mark-
si.zmu suprotno je njegovom znam;tvenom sadraju koji odbacuje apriorno
vrednovanje oblika drutvenog <ll'ganizira.nja. Po svojem povijesnom porijeklu
to je stajalite z.."tpad:noevrop.sko ~ graansJro..;demokcratsko (a !lle~d.a je bilo
i revolucionarno). Otuda kod :marksista otklanjanje -.bonapartizma.. i mllita-
riZIM. Iz istog izvora, u programima socijalistikih 1P8rtija prolog stoljea i
komu11istikib partija ovog stoljea sve dn njihova dolaska IIIa vlast potekao
je i zahtjev za ukidanjem stalnih aruuja i njihovom zamjenom millcijsko-
-terito:rijalnom ;ncpro[esionalnom vojnom organizacijom, izgraenom na pro-
izvodnom, a n~ .na teritori jalnom principu. 'fu je svojevremeno t..raila i Ko-
munistika partija Jugoslavije. Na svojem elvrtom kongresu (u listopadu
1928) KPJ se zauzimala ne samo za a:asputa;nje stalne vojske. policije i an-
da:mnerije, nego i za ukidan je vojnih sudova, skra6enje vojnog roka, pove-
anje plaa vojnika, s l-uenje vojnog .roka u vlastitom kraju, uvoenje vojnog
komandiranja .na nacionalnim jezicima, stanovanje vojnika izvan kasarni, uki-
danje disciplinskih ka.znl, prav o vojnika na posjeivanje (opozicijskih) poli-
tikih zborova itd.
Kasnije je drutvena praksa dokazala nOOISllovanost Marxova odbacivanja
vojnog organiziranja u obliku stalne vojske, koja je esto racionalnj oblik
vojnog organizir&nja koji rmoe tPOSluitl ne samo grada:nskoj tkla5i i aristo-
tkracijj nego i inU!resima Tadnib ma....a. Meutim , tu s u predrasudu na. id~
lo&koj razini zadrt.avali marlc,isti openito, pa i nai. Ona se, medu ostalim. po-
kazuje i u 1ome !to Jugoslavensku narodnu w-mriju slubeno nazivaju regu-
larna, odnosno <>.peralivn.a vojska, a ~olok:i posve ispravan pridjev HIStal.na..
lleo&nOvano, pa ak i ozlojeeno, odbacuju. A pridjev ...operativna.. trebao bi
u naim dananjim uvjeti:zna jednako vaiti (premda organi.ulciski na <iva
razliita naina) tklako za JNA, rtako i za teritorijalnu ~branu, budui da su
obje izrazito upotrebljive za potrebe voj nih operacija. Dotle bi pridjev re-
gularna.. bolje odgovarao teritorijalnoj obrani m:go Jugoslavenskoj n arodnoj
armiji, jer se suprotno stalno po.stojeim i u !kasarne smjetenim jedinicama
JNA, jedinice lerit.orijalne obrane aktiviraju u regularnim razmacima. Admiral
B . Mamula u svojoj p<JL') Ijednjoj knjizi Savremeni svi;et i naa. obrana. {1985)
,rjeava 1aj problem ako umjetno stvoren<>l{a vrijednosnog !ll&boja tako to
za socijallst:iOke stalne amnje upotreblj~va termin >o6tal.na vojs ka"".
Vana konstanta u razvoju naih oruanih snaga je nji bova pretema, ali
ne i iskljuiva spremnast za osjguranje vanjske sigurnosti drave, .njezine
nezavisnosti i inlegrlteta. Druga funkcija , '.koja je '()Oveza.na s prvom, osigu-
ranje drutvenog i politikog ustrojstva nove drave, bila je takoer stalno
prisutna. Ta unutraAnja funkcija bil.l je n.ajizrazi.t ija u vrijeme nastavljwnja
graan.skog rata, unitenja preostalih ru~oruanib jedinlca, grupa kolaboracio-
nista i bandita te s graanskim ratom i revolucionarnim promjenama povezane
Bebi.C!J', A., &uvllllA: tllfl . ..., Pollt. miiOO, VoL. XXIIJJJ3SJ, No. 4. str. In-111. 129

~represije 'tl godinama 1945-47. Unutra.njosigumosna funkcija vojske kasni-

jih se godina smanjila i bila je preteno pren~ena na sistem unutranje ja-
vne i dravne sigurnosti. OrganizacijSki se to iskazalo ukidanjem OZNA-e i
KNOJ-a, odnosno u reorgan.iz.aciji i funkcionalnom razgranienju vojne or-
ganizacije i civilnog sastava sigurnosti. Samo lU izu~etnim razdobljima pri-
jetnji. unutr:lnjoj stabilnosti, JXI<'itojala je vidljilVa ili ak namjerno oita do-
mo:nstrntivna ili m<>gua stvarna -upotreba jedinica JNA za unutranje svrhe
u tri republike u godinama: 1958, 1968, 1971, 1981.
Znaajno za nae oruane snage bilo je to to sc njihov daleko najvei
dio uvijek nalazio na vlastitom nacianalnom (dravnom) teritoriju. Iznimaka
od tog Pl'avila bilo je .vrlo malo. Ovdje, prUe svega, mi.s lim na 1p00ebnu zdru-
ianu jedinicu kopnene vojske, polubaialjon sa slubenim nazivom ..odred JNA
na Sin:1ju koji je 1957-67. sudjelovao u mirovnim trupama OUN du gra-
nice izmedu F.g:ipta i I:aaela (na cgipatwwj strani). Povlaenje ..plavih ije-
mova.., tj. jedinica. OUN i naeg od;redn zahtijevao je Egipat !Pred poetak
lipanjsk<Jg rata 1907. Kl'oZ to ?..animljivo iskustvo sluenja u drugaijim uvje-
tima prolo je oko pet tisua naih vojnika. Drugi oblici kontakata nae, me-
unarodno vrlo aktivne vojski!> bili su pasjeti na.~h &kolskih brodova u stranim
vodama, lerovi n~ transportnib vojnih aviona (na munarodne izlobe i
kolsldh i bojnih aviona), rad naih vojnih strunjaka u prijaieljskim armi-
jama nesvrstanih drava, izobrazb~ ll'lalh oficir<l na stranim voJnim akade-
mijama, njihovo usavravanje u stranim vojnim jedinicama itd.
Konstanta :oak vojne politike nakon godine 1945. bila je osiguravanje i
garantiranje nezavisnosti i nepovredivosti nae dr7ave. Na.ini osiguranja tih
dviju bitnih vrednota vremenom su se donekle promijenili. U prvim poslije-
ratnim godinama (stvarno od td ruge polovice 1944. do 1948. g.odine), pokualo
je nae rukovodstvo pootii taj cilj tijesnim povezivanjem sa sovjetskim oru-
urim snagama (i znatno manje s drugim armijama istonog bloka koji je
tada nastojao). Do jo bl:skijeg. ali jednostranog povezivanja dolo je s vojskom
nove Albanije. V~liko o.~lanjanjc na iskustva sovjetske stalne armije novoga
tipa, tehniki i profec;ionalno l'azvijPnije 'VOjske, poka7.alo se kolovanjem vie
ti.~ua tnaih oficirn i podoficira (ukljuujui i mnoge generale) u Sovjetskom
Savezu, zatim u masovnom uvozu sovjetskoga tekog naoruanja, u preuzi-
manju mnogih .sovjetskih vojnih pravilnika, u prisutnosti nekoliko stotina so-
vjetskih savj etnika u kolama i jedinicama jugoolavenske armije do razine
puka, u gotovo svim odjelima min:istarstva obrnne Jugoslavije irtd. Znatno s.J.a~
bije bilo je rpavezivanje naih oruanih snaga u suprotnom smjeru blokovske
podjele Evrope godina 1950--54, to se meunarodnopravno izrazilo sklapa~
njem, uootalom :mrtvorodenog, Balkanskog pakta s Grkom i Turskom. dvje-
rtn.l &micama NATO 'P8.kla. S tom pi'Ollljenom vezano je i uvoenje u nae
naoruanj<e brojnih tek'ih oruja i vidova opreme zapadnog, prije sv:ega ame-
rikog izvoza (aviona, tenkova, topova, :kamiona, drugih vozila itd). Nakon
te epizode slijedili su oblikovanje i uvrl~je politike nesvrstanosti i nepo-
vezivanja s postojeim vojnopolitikim blokovima kao najpou:zdanija strate-
gija 7.a osigwanje nacionalne ne7.avisnosti.
Prilikom ocjenjivooja t.ih podrazdoblja nae mefun.arodnc (a tako i vojne)
politike susreemo se danas s nekoliko neadekvatnih crta. Jedna je od njih
obezvreivanje (i) pozitivnih uinaka obaju smjerova i ve?.a za razvoj na&h
oruanih snaga. Druga je u negiranju i preuivanju povijesnih injenica s
B6bler, A., Razuttak }Ug ., PoUl. m!sao. Vol. XXllflliSJ, No. 4, rtr. U'-IU. 130

propagandnom parolom -.uvijek smo bili ncsvreLani ... A trea je u ocjenjiva-

nju tih ve?.a dananjim mjerilima, tc nekakav S"3lll od prolosti zbog navod-
nog otklona od kaslrijeg modela nesvrstanosti.
Smal.twn da je najncgati:vruja batina naih poslijerabnih medunarodnih
veza II1B. sistem ..vojne tajne.. koji je nastao pr'OUZ:imanjem autoril.at1noga so-
vjetskog (ruskog) modela. Pr.emda je danas ublaien, jo 'UVijek predstavlja
najveu komcu podru.tvljavanju obrambene (i 6igunlosne) pootike kod ru!S.
Zbog "OOga ne mo--'emo normalno j javno r::~spravljati o brojnim znaajnim pi-
tAnji.tnn. od op6edruStvenog mLera<>a koja su rpovezana s obranom, pa i kada
nema nilkakve opasnosti da bismo moguim stranim neprijateljima otkrili ne-
~Lo to ve ne znaju.
Naoj vanjskopolitikoj strategiji nacionalne n~visnO&ti i ncsvrstavanja
na vojnortebnikoj razini odgovara.lj su stalni napori za po-stizanjem rnajv:ic
ekonomski tnogue slUDoa<>volj.nOiSti u pix>izvodnji oru2j~. municije i najnu-
nije vojne opreme. ~J'i napori bili su posebno izraziti nakon 1949. godine. Po-
~ljedica tih velikih i skupih napora naa je sadanja, prilino razvijena i -us-
pjena obrambena industrija. S obzirom na svoju skromnu veliinu i ekonom-
sku mo, 111aa je drava u rmeunarrodnim razmjerima postigla .i2uzetno viook
stupanj samodOIStatnosti, a osobito to se tie opskrbe oruanih snaga lakim
pjeadijskim orujem i gotoV<> ~"Vim Vl'Statrul mwricije. Brojano, postocima
izraenu sa.rn<:Jdovoljnost SFR.T domai i st.nmi izvori razliito ocjenjuju : od
600, 0 vrijednosti naih po~ba do najvie (u 1.zj.ava.ma naih visokih vojnih
ru.k-ov<Xillac.a) 9U% n(liTOenklalurnog broja sistema u upotrobi. 'l':i podaci odra-
avaju razliite metodologije prorauna i razliite namjene prilikom kori-
tenja tih metodolugija. Tako u t.\om posl~jcm, citiranom ekspozeu admiral
Mamula naveo je da ..od preko 400 sredsta va, sistelrul naoruanja i vojne op-
reme koje izracluje ju.t.rosl~venska vojna industrija 90% je rezulial vlastlrt:og
razvoja dok se samo 1O% :izrauje !Ila <liSDOvl djelominih ili potpunih 'licenci....
Namjera saveznog sekretara je bila naglasiti ~prilino veu nezavi.snost od
stranih tehnologija nego u drugim (tj. civilnim) privrednim granam,a....
Pooljednjih pet godi;na osjetno sc poveao na vojni izvO?. dobara i us-
luga, lako da je naa vojna industrija postala izvozno aktivna. Godine 1962.
cjelokupni, s vojskom povezani izvoz procjenjivao SE' .na milijardu i 700 nri-
lijuna dolara. Znatno najve{; dio toga izn<~a izgleda da su iniU rndovi naih
rivilnih graevilllSk:ih poduzea Ul potrebe oruanih snaga naftom bogatih ne-
sw-stanih dr"t..ava (ptwenstveno Iraka i Libije). Uz nesumnjive uspjelhc tnae
obrambene indu.c;trije, pr.i!mjerice u proizvodnji 1ten.kova (prema sovjetskoj li-
cenci 7.a T-72) i aviona, jo smo uvijek, i to sa znatnim izno&ma, i uvoznici
stranoga tekog oruja, kritinih dijelova za vee sisteme, motora, elektronike,
raketa, topova, dijelova, poluproizvoda, tekueg goriva, stranih licencija itd.
U uvmu tekog ocuj<1 majp,roblem.ati.njja je njegova ner.a.vnomjerna blokov-
ska raspOdjela, a u pw..zvodnji zaostajanje u uvoenja malOkaliba:nskog oru-
ja i municije. Uvoz, prije svega, .sovjetskoga 1ckog oruja jest problematian
zbog dva razloga. Prvo, to oruje po svojim tehnikim karakteristikama bolje
odgovru-a drugaijim obrambenim doktrinama. I drugo, ovis-nost o Lome i?.-
VOJ'U u najopaSil'lijim okolnootima bitno smanjuje Mk mogunosti upotrebe
orn~a iz drugih izvora.
U pogledu, pak, vlastit.oga znanstveno-tchnulokog razvoja naa je annija
vodila dalekovidniju, dosljedniju i pametniju politiku nego civilna sfera, uk-
Bebler, A. , 114..-vltak Jug , P Olft. mbao, Vol. X:XIIflRii5J, No. f. t1r. 1!3-~41. 131

ljuujui tzv. -neetatistiku. Ali, uspjesi ,nae obrambene industrije ograni-

eni su stupanjem naega opeg znanstven<rtehnolokog rrazvoja i, dakako, na-
eg zaostajanja za svjetskim tokovima. Djelomino je lo bilo neizbjcino, a bit
e i ubudue, posebno kod novih OTUja.
No, vojni razvoj nove .Jugoslavije, elementi njegova povijesnog kontinu-
iteta i d.:iSkonLinu.iteta odrazili su .se j OOraavaju s.e i u v.lnstitoj vojnoj do-
ktrini.

RazvOj nae vojne doktrine do 168. fJOdine

Suvremena vojna doktrina Jugoslavije plod je dugogodinjeg razvoja ju-

goslavenskog drutva i njegova obrambenog sislema. Korijene sadanje obra-
mbene doktrine zajednike drave jugoslavenskih n.n-oda i IOaTOdnosti mo-
~emo nai duboko u njezinoj poviJe>"ti. U bitno drugaijim drutvenim okol-
nostima, u drugaijem mc\lll&'Odnoan polo-atj u, slabij-e razvijeni i pove.z.a.n.i,
te :na neusporedivo nioj razini vojne tehnik-e i organizacije, pojedini su ju-
goslavenSki narodi razvijali i koristili elemente sline nekim sadrajima sa-
danje jugoslavenske vojne doktrine.
Zaetke razliitih varijanti --narodnog rata .. jugoslavenski su narodi ko-
:risti1i u razdobljima narodnooslobodila<lkih ii"a'toiVa :i ustanaka protiv vojiiiO
jai h oovajaa. Praksa ,..narodnog rata u novijoj se povijesti koristi.la, ne
u vjjek uspjeno, u Srbiji 1808. i 1815. u Hercegovini 1852-1862. i 1882, te
u Makedoniji 1903. godine. Nekoliko zajednikih elemenata s dananjom voj-
nom doktrinom i sistemom Jugoslavije nalazimo u Srbiji j Crnoj Gori u dru-
goj !POlovici 1p1oologa ,stoljea. U vojmm silsterxrima tih dviju dl"'ava veoma
vanu ulogu imala je ..narodna V<ljska milicijsko-teritorijalnog tipa. Idejnim
preteam.a suvremene vojne doktrine Jugoslavije moemo sm.atrati i srpske
socijaliste Svetozara 1\larkovia i Dimitrija Tuoovia.
Nepooredni i najblii povijesni izvor suvremene vojne doktrine Jugosla-
vije jesu djela!tnost Komunistike p.al'tije Jugoslavije i praksa narodnooolobo-
di lakog rata u godinama 1941-45. U borbi protiv, u veem dijelu rala, vojno
nadJ:no<in.ije okupacijske sile Njemake, Italije, Mad.aTSke i Bugarske, protiv
kvislinkib reima i domaih saveznika strani h osvajaa, jugoslavenski na:ro-
dnO<:'l6lobodilaki pOkret razvio je niz elemenata lo jb je mogue nai i u su-
vremenoj jugoslavenskoj vojn<lj doktrini. U 1Ilar<ldnooslobod1la6kom ratu, u:t
vodeu ulogu Komunistike partije Jugoslavije, oslobo/enje vojno Tazbijene,
rnscjepkane i >oSIDTVljene-< d:r-"mve i udruivanje jugoslavenskih naroda, tijesno
su bili povezani s ostvarenjem revolucionarnih socijalistikih ciljeva.
Strategija na:rodnooolobodilakog pokreta <l!'.lanjala se, posebno u drugoj
IPOlOvic.i 1"ata, na prilino maoo\mO sudjelovanje s tanovnitva. Premda je ob-
jektivno bi<> lan antifaistike koalicije, narodnooslobodilaki pokr~t oslanjao
se cijelo vrijeme iskljuivo, a u drugoj polovici rata prv.en.c;tveno, na vlastite
snage te na vlastite oru7.ane snage.
Strategija narodnooolobodilake borbe raunala je na dugotrajno iscrplji-
vanje okupatora i njihovih domai h sa:vemika. Naro<inooslobodililki poklret
djelovao je na cjel()lku,pnom e dr-avnom teritoriju prodralne Jugoolavije, !Da
ter:i:torij:ma susjednih drava gdje ~ve jugoslavenske narodne manjine, a nje-
gove pojedine ustanove, jedinice narod:nQOSlobodilake vo jske te jedinice koje
BcbleT, A., RG.zvft4k jug . ., Pollt. m tsao, VOl. X XUJ!NSJ, No. f. ltr. tU-Hl. 132

su se NOV-u i POJ- u pridruile bile su ustanovljene i djelovale su i na pod-

rujima koja su bila pod vojnim n adzorom saveznikih sila: u Sovjetskom
Savezu, na Bliskom I.Gt.oku, u Sjevernoj Alrici 1 u Italiji.
Za vrijeme rata razvio se vrlo rrazvijen, formama bogat i elAstian susla v
u kojem su bili tijosno rpovezani: njegovi oruani l nenaoru~.ani dijelovi; po-
litik.l organizac:ja narodne fronte s disciplinaxnom kadrovskom jezgrom ko-
munista; E"ksteritorijalne i pokreUjive operatiVlle jedinice s teritorijalnim je-
dinicama narodne zatite Hxi. Taj je sustav u p1-etel.no okupiranoj i rascjep-
kanoj dra;vi, s jedne strane, jamio viooiko jed:instvo organ.iw.cije , uz r azvl-
jnnje i n.ajsvrhovitije koritenje povijesnih, nacionalnlh i drugih pooebna;ti
okolnosti u kojima je pokret djelovao, s druge strane.
U sklopu jedinstvenoga narodnooslobodilakog pokreta i njegove vojske
razvile su se vienacionalne i .nadonalno mijearn e vojne jredi.nice, o pored .gru-
pe jedin:ico izravno ve1..anih uz Vcr:hovni tab NOV 'i POJ, i nacionalne i potk-
njinske Ol"U.ane snage sa svojj:m glavnim tabovima, komandnim kadrom, voj-
nim kolama, pozadjnskim slubama itd.
Narodnooslobodilaki pokret je elastino upotrebljavao praktiki sve po-
znate oblike oruane borbe i neoruanog otpora, s lteitem na oruianoj borbi.
Od prcLcl.no partizanskog djelovanja vodova i eta NOV i POJ (koji su pre-
tee sadanjih oruanih snaga SFRJ), prelo sc rna kombinirane i lrontalne
akcije djelovanja divizija j korpusa. a pred kraj .rata ponekad i pnrt.eno na
Crontalno :ratovanje arrrrij:OC!h grupa.
U prvim poslijeratnim godinama u slubenoj v()jnoj doktrini dolo je do
djelomincg odust.aj.a nja od na.<>ljeda narodnooslobodilakog rata. To se u pre-
tenoj mjeri, premda ne i i6kljuivo, dogodilo zbog snanoga sovjetskog utje-
caja i uwra p1'Ufesionalno i tehniki znatno razvijenije j ~PQbjednik.e sa.vez-
nlke s.lalne vojske novoga tipa. Taj pomaik pokazao se 'U IDipodaLavanju i
odbacivanju ,.:par1..izanije.., u odbacivanju praktiki svih vidova vojne organi-
zacije narodnooslobodilakog pokretn ooim stalne vojske (Jugoslavenske ar-
mije), u rasfonniTanju svih nacionalnih jedinica i g lavnih tabova~ 'll vrlo vi-
sokoj centralizaciji, hijerarhizaciji i zatv.n-onju vojne organizacije u snmu se-
be, u 'Uvoonju materijalnih J ld rugih p rivilegija za oficire i generale, u us;p<r
stavljanju strogoga drlavnog monopola na podru<::iu vojnog organiziranja, u
doktrinarno m prelasku na preteno frontalno-manevarsko ratovanje itd. Na
vanjskopolilikoj razini pomaci u vojnoj doktrini bili su povezani s intenziv-
nom vojnom suradnjom sa sovjetskim oruumim sn agama i sa sklapanjem 'Ug<>-
V<Jra o meusobnoj i uzajamnoj pomoi s istonoevropskim zemljama >otnar<>-
dne demokracije...
Sukob sa SOVJetskim I1Ukovodstvom godine 1948, politika i ekonomska
blokada, otvorene prijetnje, oblici posrednog vojnog pri,tiska i realna illl()gu
no.s-L O'ruanog napada pot alk.li ,su krltil'iko prevrodnQvanje d otardahl1je vojne
doktrine te stvaranje suvremene i specifine jugoslavenske vojne dokt:ri.nc, Po-
litika ishodita te specifine vojne doktrine bila su izvaoblokovska vanjska
politika i osobiU:I unutranjopolitika strategija soeijalistikog razvoja za k~
ju je postao znaajn~m i.roko institucionalizirani sustav samoupravljanj a l!'la
mnogim podruj ima drutvenog ivota. Dj ek>min<> zbog osjetljivosti i rizit-
l'looti bitn:h 7..ahvata u vojnu organizaciju i njezi:nu doktrinu, dozrijevanje i
uvoenje nove vojne doktrine trajalo je znatno dulje n.ego odgovarajue for-
miranje idoologije samoup raV1lOg socijalhma i vanjske rpolitike nesvnstanooli.
Bebler, A., Razoftak jug . , Polft. mf.sao. Vol. XXllf:IR$f, No. 4, str. Jtl-tU. 133

Dok se prva pojavila u godinama 1949-5Cl, druga u godinama 1956-61, dok-

irina >penamdnc obrane postala Je javna slubena vojna doktrina 1969.
g()ldine.
Jugoslavenska vojna doktrina plod je vicgoclinj~a kolektivnog rada
Saveza komunista J~Jtioslavije kao vodee politike snage jugoslavenskog dru-
tva. U obl:.kovanju njezina vojnostrunog dijela sudjelovalo je vie grupa
vojnih kadrova koje su se meu~bno djclomi<Jno prekl<"!pale: dio podo.Ucir-
skih i ofic.i.n\llcib kadrova !'\tare jugoolaven.ske voj;c;lke ikoji s u se !Pridruili na-
n<>rnooolobodHa:kom pokretu odno.m<l ve formiranoj vojsci nove Jugoslavije
(upravo su oni inili veinu predavaa u vojnim kolama u prvim poolijerat-
ni.m godinama, a 7-auzeli su i mnoga struna mjesta u ministarstvu obrane
itd); zatim. na tom je radila malobrojna, ali vrlo vana skupina komunista
veterana panjolskoga graanskog rata ; no, najbrojnija - premda pl"'6jeno
slabo obra7.<>vana - bila je grupa .kadrova koji lfU sta.c;ali z.a vrijeme n8lod-
n001Slobodilaakog rrata; 7.atim, !kadrovi koji su svoju vojnu izobrazbu (a .neki
i iskustvo) stekli u sovjetskoj armiji i u sovjetSkim vojnim kolama (vcin()ID
u g<ld:inatna 1944-48); i na kraju, kadrovi koji ~u se formirali u novoj .Jug~
slaviji nakon 1945. godine. Tom sastavu vojnih kadrova odgovaraju i glavni
slojevi. vojne misli iz koje se, na vojnostrunoj razini, formirala suvremena
vojna doktrina Jugoslavije: sloj <nlirodnoo~lobodilakog pokret;i (prvenstveno
u obliku partizanskog JaLovanja i kombirniran<>,g ratovanja); sloj starijih is-
kustava (prvenstveno sprskih l crnogonskih) te iskustva predratne stalne ju-
goslavenske vojske; sloj stranih utjecaja l iskustava {sovjetskih i, u manjoj
m jeri, predratnih .francuskih, ratnih njemakih i poslijeratnih amerikih, vi-
jetnamskih, alin;kih, arapskih, izraelskih i drugih) ; te sloj domaih poslije-
ratnih iskustava. Relativna teina i znat:-enje tih slojeva mijenjali su se u po-
jedinim Tazdobljima na:koo 1945. god]ne.
Kao i druga podruja v ojnog odnoono obl'Smbenog djelorvanja, i ~azvoj
vojne doktrine nove Jugoslavije tijesno je rpovezan s linou ma.rAala Joslpa
B.roru Tita. Kao vrhovni zapovjednik oruanih snaga, vodei politiar i na na-
vi~j dravnoj razini ve?.a izmedu civilnog drutva i njegove vojne organiza-
cije, maral Tito je neposvodno sudjelovao i odluujue utjecao na razvoj voj-
ne doktrine, na<M:rao i poticao raiavanj e otvorenih ili spamjh doktrinar-
lllih :pitanja. Na poli tiko-idejnoj i j ~eolokoj ra'Z.i ni, u raz ii itim su ~~.-~doblji
m.a i s razliitim Intenzitetom tome pridonosili i neki drugi vodei politiari,
nekadanji lanovi Vrhovnog tab~ NOV-a i POJ-a i poslijerainih najviih po-
litiko-vojnih tijela ch-ave i partije (sadanjeg Savjeta za narodnu obranu
Predsjednitva SFRJ i njegovih !unkcionaln:ih prethodnika), Medu tim v~
deim PQlitlarimo najjai dugot:rajru idejni u tjecaj na ra~voj doktrine imao
je Edvard Kardclj .
P!I'Vc pokuaje udaljavanja od dravne VQjnc doktrlne, nast.lle u godina-
ma (1944-1947) tijesne politike j vojne povezanosti sa Sovjel.skim S avezom,
nalazimo ve na k.rdju to:;ta razdoblja. Ti su se pokuaji izraziti u obliku po-
lujavnih ili internih sumnji u svrhovitost kopiranja sovjetskog modela, su-
mnji u pogledu prirnjerenootl u jugoslavenskim ra7.mjerima nekih naela so-
vjetske vojne doktrine te u obliku naglaavanja is'kustava narodnooslobodila-
kog rrata (ukljuujui i pa'ltizan!'lko ra<tovanjc) ikao vanog izvora jugoslaven-
ske vojne doktrine. Na vojnopolitikoj razini u godinama 1947-1948. takva
je stajalita polujavno izraavao Svetozar Vukrnanovi-Tempo, tadanji na-
~bler, A.., RG:Zvlta.k Jug ., P ollt. mimo, Vol. XX:Ufl"Sf, No. f , &tr . I tl-HL 134

elnik Politike uprave jugoslavenske arznjje. Politika kriz a u odnosima sa

Sovjetskim Savezom i .n astnjuim istontm bldkom objclrtivno je zaotrila pi-
tanje da li .novonastalim mauna't'Odni m okolnUitima <xigovara, tada jo te-
oretski preteno neoblikovana, jugoolavenska vojM doktrina. Zbog niza sub-
jektivnih uzroka, proces revizije dotadanji h stajalil>~ j stvaranje nove sin-
teze potekao je vrlo spo:ro, s povremenim prekidima i odstupanjima. U cjelini,
taj je prooes trajao pribli:.no dvadeset godina, koje neki, na primjer admiraJ
Mate Jerkovi, dijele na dva podra2Jdoblja: 1948-1958. i 1958-1968.
U wvom rpodrazdoblju dolo je do formi ranja, nepob,pu.n.og !razvoja i za-
tim ukidanja (u godinama 1949-1953) glavnog taba partizanskih odreda Ju-
goslavije, neke vrste tajne partijske vojske, koja bi u sluaj u n apada na dr-
avu poela djelovati iza linija fronte na olqupiranim podrujima. Taj, po svo-
joj prirodi konspirativni tab vodio je spomenuli Sveto7.aT Vukmanovi-Te
mpo, lan Politbu-oa KP Jug051avijc, politiki kon1esm- bio je Mijalko Todo-
rovi, dok je naelnik baba bio general Rudolf Pl"imurac. Je?.gpe IPa;rtiza!nskih
jed.iinica bile su na p apiru usl)<lStavljene po tadanjim ok:ntzima, organizirana
su bila tajna skladita hrane, oruja i opreme, ali pripadnicima nije .nikad
podijeljeno oruje ruti su izvoene vjebe. Pa ipak, i u iom nepotpunom ob-
liku, ta je organizacij:~ nakon Staljinove smrti 1953. godine rasplcltena. a spis-
kovi pripadnika uniteni. Malo i7.a toga na drlavnoj je r azini uspostavljen
Savjet za .narodnu obranu kao savjetodavno tijelo V~rhovnog komandanta oru-
a.nj h 6Tlaga.
Na dok:trinarnoj razini i~ tog razdoblja ostali su pisani spisi general-laj -
tanta Duana K vedera iz godine 1950-53, koji sadrle n~ovu teoriju ...teri-
rorijaJnog rata... (Taj rad je objavljen !1.1 Vojlll>"m delu 1953. godine i u ameri-
kom asopisu Foreign. Affairs). G1avna doktrinarna pitanja oko kojih su se vo-
dile tadanje rasprave bila su odnoo izmeu fronte i manevra te obrane i ~Upotre
be kombi.DU-Mlih oblika ~atovanja. Te ll"':l.Sp:raJV.e u vojnom vrhu u gooiruuna
1954-58. U:!Vrene ISU prihvaanjem naela doktrine ela.<>ti:ne, aktivne i ma-
nevarske obrane uz upotrebu razliitih oblika .kombiniranog :rdtovanja te od-
lukom o osnivan]ju, u sluaju rata, i lakih partizanskih jedinica JNA.
Mea izmeu dva po<ira2doblja razvoja nae nove vojne doktrine bili su
tajni da:kumenti Generaltaba JNA jz 1958. (tzv. do,kumenti ..A .. i ..a..). U
dokumentima je po prvi pul slubeno u,portrijebljen :izraz wdoktrina open.a
rodnog 1ata... Glavni autor t..oga tdolkumentn bio je g~:meral Bogdan Orea.rriiD,
tadanji naelnik prve uprave Generaltaba JNA. U .i2!radi aktivno je sudje-
lovao i general Ivan R,:ukavina, tadaAnji naclnk druge uprave, kao i druge
starjeine izrasle u NOB-u. Svoje ideje general Orearun je u posrednom ob-
liku a:-azvio i javno se za njih zalagao u knjizi Vojn"i aspekti borbe za mir,
nacionaLnu nezavi.snost i socijalizam, objavljenoj u Beogradu 1962. godine. U
razdoblju 1948-196~. sline su idejt: TaZVijali i interno branili (ru centralnim
vojnim ustanovama i najviim voj,n:im kolama) i n eki drugi visoki of.lc:i.ri...
Jedan od rijetkih Javnih dOilrumanata tadanjih ivjh doktrin.arnih rasprava
u vrbu JNA bio je !rUkopis mladoga umirovljenog general-pukovnika P avla
Jalrna Suvremeni rat ~to ga je civilni izdava tiskao t.ek 1S69. Vrlo rezervi-
rana ~ tajalita pr~ idejama generala Oteanina vie godina imali su tada-
nji dralvn.i sekretar za narodnu obranu, general armije Ivan Gotnjak j gru-
pa generala ok.o njega.
Bebler. A Razvluzk tug... , r>olff. misao, VO!. >Vi.IIJIRM>J, No. 4, m . .UJ-UJ. 135

U razdoblju 1958-62. bile su iZVl'tenc neke organizacijske promjene u

JNA i civilnim organima: revidi;r.3lla su vojna pravila, !reOTgan.iz.iJ.ane neke
jedinice j slube JNA, dio mob~cijskilh poslova rprenclen je na 01pi111e, iz-
vrene su organizacij::;ke pripreme za mogue osnivanje partizanskih b,r.igada
u JNA, rradnikih bataljona, savjeta za narodnu obranu itd. U noVi ustav dr-
ave iz 1963. unijete su odredbe o 7..abrani kapitulacije (l 254).
Isto kao i u prvom razdoblju, glavni vanjski poticaj za razvoj specifine
jugO&lavenske vojne doktrine bilo je pogoranje politikih odnosa sa Sovjet-
skim SavC7!0m i cijelim istonim blokom. Na slian nain, ali na Vioj razini,
daljni razvoj dolcirine ponovno je usporen godioe 1963. 1kada su sc li odnoo1
cik lino poboljali. Jedarn od visokih olicil:'A ova'ko je opiooo ~u promjenu: ..Ot-
prilike 1963. godine poelo se raditi pos;vc drugaije . .. Smiri vanjem polo-i;aja
u svijetlu i poboljanjem naih meunarodnih odn()6a, zakljueno je dA nam s
odreene strane e prijeti opasnost, te da emo u takv<m1 poloaju vjerojatno
samo frontalno ratovali"', pjsao je pukovnik Spa.so Zaklan u knjizi Drutvene
osnove openarOdne obrane, objavljenoj u Beogradu 1970. godine.
Sporna doldrinar:na pitanja nisu bila povezana samo uz p;.-omjijenjenu ko-
njunkturu u meun~u:odrum Oldnooima i ponovno oilvljav.anje vanjskopoliLl-
kog Qpti.m.izma i iluzija u odnosu na sovjet.sku meunarodnu rpoliliku, nego
i s dilemama u unutra.njopolitlkom ramoju, daljnjim l'azvojem samoupra-
vljanj.:l, kritikom negativnih ata centalizma i birokrati7.ma savezne drave.,
zahtjevima za veom samostalnou save7.nih republika i autOilOmnih pokra-
jina, i7Ja.skom iz priv.rednih f.e!!ikoa itrl. U internim raspravama o vojnoj dok-
trini te su se unutratnjopolitike dileme ooraavale u prot.urjej u i7.meu tri-
jezruh ocjena obrambenih pollreba u sluaju za Jugoslaviju najneugodmjeg
ratnog ~SCenarija te stvarnih mat.e.rijalnib, kadrovskih, vojno:tehnlkih i dru-
gih mogunoet.i savezne drave i JNA. Taj je raskorak nuno Zihtijev.ao uk-
l.anjanje monopola savezne d.:r-'ave i njezine ...stalne-< vojske te osl:mjanje sis-
lema obrane na potencijale cjelokupnoga ju::-4oslavenskog drutva. A taj bi ko-
rak ujedno odgovarao razvoju njezina politikog i d.rut.ven<>g sistema u civil-
noj sferi.
Nasuprot tome, neki vani sudionici vojnodokrinarmih rasprava u armij-
skoa:n v:rhu zrat.avali su ozbiljne suo:mje u meunarodno-politiku ulemelje-
noot bitnih pl'Om jena u naemu vojnom sistemu, u rpogledtu cijene i vojne dje-
lotvornosti milicijskih formacija openito (a osobito na visokoj vojnotehno-.
lokoj razini), u pogledu nejedi:n.<rtven08ti mijeanih ka<irovslro-milicijsk:ih sis-
tema, u pogledu unutranje sigur:lOSti nakon eventualnoga veeg drw..wenog
owaranja oruanih ~maga, u pogledu veeg sudjelovanja masa u obrambenim
pripremama i vee dootupnosti oruja lim masama, posebno u uvjetima dru-
tveno, politiki i kultu.t~1o ra0n0like vi~enacionalnc drave. Jedan od vodeih
radruka JNA opisao je 111eke tadanj<e korucc za n tzvoj voj ne doktrine u pra-
vcu njezine sada.~je varijante djeima: <Jldreeni idejni balast, ...;idejna
inertnOO.., ""vojniki 1.clmokralizam.. i ...profesionalna deformiranost svijesti...
(Rijei su to generala Ivana Dolniara u knjizi Drutvene osnovne openarod
ne obrane.)
Meutim, jedan unutranji i dva vanjskopolitika dogaaja pomogli su
da se a-a.zvoj vojne doktrine pomakne s mrtve toke. U srpnju 1966. godine
OGtav.ka t.ada!njeg potpredsjed!J'tiika Republike Aleksandra H.ankovia, koji je
u svojoj linosti objeclinjavao najvik dravne, partijske i s:igurnoone pol<Ylaje,
Bebt.r, A., ~ Jug ..., Porli. misao, Vol. 'JCXIlfJPMJ, No. 4, m. tn-tu. 136

otvorila je put reformi savezn~ drave, osobito na podruju javne i dravne

sigurnosti, zatim preobraaju odnosa izmeu federacije, saveznih republika i
autonomnih pokrajina, te promjenama u djelOIVanju centra1noga partijskog
aparata. Jedna od posrednih posljedica toga vanog dogaaja bile :su ve dulje
vremcrla potrebne promjene .na vodeim poloajima u saveznom sekretarijatu
za narodnu obranu i u orgallizaciji SKJ i JNA.
Munjeviti lipanjski rat godine 1967. iz:medu Iuaela i arapskih drl.ava,
kojega je pasivni promatra Wo i ..Odred JNA na Sinaj u, potvrdio je da su
i na osjeUjivim geopolitikim tokama, gdje se kriaju neposredni int.eresi
velesila, mogui lokalni (konvencionalni) ratovi.
Tz toga je nuno slijedio ll.'ealistian zakljuak da geopolitiki poloaj Ju-
goolavije inneu dva blOka ne daje rukava jamstva za n jezinu sigurnoot. te
da se drlava m<lia pripremiu i na mogunost konvencionalnih napada na nj~
zin ter: torij, bilo ogranienih, bilo velikih dimf'!llZija.

Doktrina. openarodne obrane i drutvene samozaltite

Okupacija Cehoslovake u kolovozu 1968. ne samo da je teoretski i prak:-

tino potvrdila prethodni zakljuak, nego je s obzirom na g eografsku i poli-
tiku bl.i.zmu dQgaaja rte na jasne impltkacije poluslubene sovjetSke teze o
.-ogranienoj suverenosti .. sociJalistikih drava jako ~otriJa pitanje adekvat-
nosti obrambenih priprema. Zadnji potisak koji je ne:>..austavljivo doveo do
oblikova;nja nae sadanje obrambene dolvtrine prouzroili su, dakle, tui ten-
kovi na ulicama ekoga Praga. Ti su strojevi p.roga'Z.ili 1>0sl.jednje iluzije koje
su se ticale jednoga od blokova (u pogledu drugog bloka nai ib rukovodioci
nikada nisu ni imali). Pouno je da je naa vojna dokt:rina u Gvojemu sada-
n jem obliku roena u trenutku kada su u najvi<iE>m rukovodstvlll vrlo pesim:is-
tiki ocijenjene nae tadanje olbrambene spooobnostl. Neuob iajena kritinost
i samok:ritinost naih najviih vojnih linosti tada je djelovala iZU7..eblo stva-
ralaki i mobilizacijski Titova reakcija tada, kao i u druga dva odluna tre-
nutka nae povijesti, bila je munjevita. Ve istog mjeseea1 prema njegovu
ukazu, poelo je dopunjavanje obrambenog s istema tajnom partijskom (mili-
cijsko-teritorijalnom) vojskom. tj. priblino kao i godine 1949, ali ovaj puta
policentrioo, oko CK i P K SK republika i pokrajina. 12 nje se kasne jeseni
1968. razvila sadanja ..teritorijalna obrana.
Nekoliko mjeseci trajale su iv,e lt".:tsp:rave i borba miljenja olko 10ateg
sislema obrane i vojne doktrine. Posebnoot tih rasprava bila je u tome to
su ih potakli i u njima aktivno sudjelovali visoki civilni politiari. drlavni i
partijski radnici.
U vezi s doktrinom, rme u njima su se svojom atkLivnoou islicali tadanjj
ll"epUbliki partijski ru'kovodioci iz Hrvatske i Slovenije. U javnim glasilima
kljune pojmove nove doktrine prvi su upotrijebili civilni politiari iz Hr-
va1ske, i Lo ve u listopadu. !?~leda da su znatan dio ~t.ajalita mlaih hrvat-
skih politiara podrlall utjecajni lanovi saVC'tmoga dr-aVil1og .t1ukovodstva Ed-
vard ~delj i Vladimir Daka:ri.
Druga pa;cbnost ra?.doblja 1968-69. bilo je postojanje lada prilino i-
rokoga drutvenog pokreta u prilog ideje ~narodnog otpora... Ideje oko
kojih su se tada vodile polemike mogli bismo 'Uvjetno rpod:ijel:ili u tri grupe:
Bebler, A., RGZuU4k 1u.o . PoUt. ml.fa:O, Vol. X.XUJ198SJ, No. ~ .rtr. U~-1.41.
137

(l) dvodijelne oruane snage sa sT-cdnje v.elitkom stalnom saveznom drav-

nom vojskom i tajnom partijskom milicijom;
(2) decentr:ilizirane oruane snage koje bj sc sasl.ojale od republiko-pokra
jinskib teritorijalnih milicija i manje savezne stalne jezgre, ija je svrha
ooigur<~vanjc obuke milicije i zajednike vojno-Lehnikf:' osnove d1a visokoj
tehnolokoj razini (avijacija, mornarica, renkovs:ke i topovske jedinice itd).. ;
(3) ,.;poveana savezna stalna vojska s ojaanom i bolje izvjebanom rezervom
uz podrku cjelokupnog civilnog drut\a.
Rezultat ntsprava u jes.en 1968. godine bilo je n>OO'ezivanje i rpreplitanje
elemenala sve tri grupe koncepnta 'U novoj dokta:imi nazvanoj <lolktrina ope
narodne obrane-.
Od v-doktrine 01>\.~0S zata .. .iz godine 1958, doktrina openarod.oe
obrane.. razlikovala se u nekoliko bHnih toaka. S naglaskom na rijei >o<>b-
mna.. (a ne rat) ~Ijelo se izraziti: prvo, aktivno i naelno suprotstavljanje
ll"atu QPenito; drugo, upotreba iroke lepe7-e sredstava otpora koja premauju
kako klasino .ratovanje, tako ti klasinu (stalnu) vojsku; tree, ovom for-
mulacijom naglasilo se doktrinarno stajalite o obrambenoj upotrebi oruanih
s naga iskljuivo na drl.av:nom teri-toriju SFRJ.
Nova doktrina izriito je priznala i ukljuila u zajechrike napore te kon-
strttktiv.no usmj~la samosvojnoot jugoslavensk:.ih naroda i narodnosti 1 fede-
-ralno "UStrojstvo jugoslavenske drave. Te su ooobitosti u vojnoj sferi dobile
izraz u osrivanju nacionabrih, tj. republikih i pokrajinskih zapovjednitava
i jedinica teritorijalne obrane godine 1968-69. te u znatno veoj ulozi :repu-
btilka i pokrajina i na drugim podrujima djelovanja sistema obrwe.
D<>ktrina ())penarodne obrane izrazila j-e do jednu bitnu karrakterlstiku
jugoslavenskoga drutva time to je obrambeni sistem izriito uklopila u ve
institucionalno ~ti sistem radnikog samoupravljanja na radnim mje-
stima te drutvenog samoupravljanja u dru.meno-politikim 7.ajednicama. S
novom doktrinom 1.1 naim sluibenim tekstovima iJ>Oeli su oivljavati dotarl
rjee spominjani pojam tllBOTUalnog naroda~ te Marxova, Engelsova i pred-
revolucionaxna Lenjinova teore15ka batina, u kojoj je razvijena. rnarsistika
varijanta te ~tare i po porijeklu nemarksi.stike ideje. Predsjednik Tito je
naglasio usku povezanost openarodne ohrane i socijalistikog samoupravljanja
u svom poznatom govoru prilikom dodjele poasnog doktorata ljubljanskog
sveualita u prosincu 1969. ~e. Uinio je to tada <d<Xiuk u negaf.ivnom,
pa prema tome i manje decidiranom obliku (....ne mo'.e biti ostvarivanja sa-
moupravnih prava bez oolvarivanja prava radnika na podruju obrane-- itd)
te na razini politikih prava, a ne slva:moc stanja. Isticanje povezanusti rad-
nikog samoupravljanja u tvornicama j opcnarodne obrane izraavalo je spe-
cifino socijalistiku ~aajku u shvaanju ,.",aoruanog naroda time oo je
obrambenu funkciju, barem djelomino, spajalo s proizvodnom f unkcijom.
Nat sistem openarodnc obrane povezan je sa sistC"ffiQm radnikog samo-
upravljanja na naj manje t.ri razliita naina, a j neravnomjerno po oblastima,
funkcijallla i organizacijskim strukt.ut-ama. Oruane snage povemnc su sa si-
Rlemom radrukog samoupravljanja :ildejno--<~imboUk.i, a i poo.sredovano preko
dr.tavnog i partijskog aparat.a. Neposrednije i s djelominim preplitanjcm u
:...u;t.avu, s tim sistemom povezan je manji dio teritorijalne obrane i vei dio
etvilne i narodne za.Atite.
Belllr, A., RazvUilk }11{1 , Pollt. misao. Vol. XX11(U3SJ, No. l, ur. lU-w. 138

U doktrjnarnim a.-aspravama u drugoj tx>lovici 1968. sudjelovalo Je vie

vodeih pa1rt:ijskih (daikle civil!nih) Tadlni!k.a nego u prethodnom ;r azdoblju 1957-
-58. Krug vojnih sudionika !rasprave bio je, dakalko, joo iri. Neke vane
ideje i izraze nove doktrine. primjerk-e termin ~teritorijalna obrana.., vezuju
se uz ime tada ve rezervnog generala armije Ivana Rukavine, vojnog sa-
vjetnika CK SK Hrvaiske. Na poloaj naelnika generaltaba tada je b1o ime-
novan dinamini general avijacije Vih~r Bubanj, koji je nekoliko slijedeih
gochna, do ISVoje p.t'e.rane smrti, ocHgrao vidnu ulogu u praktinom obliko-
vanju, rprovjeravanju i uvoenju nove vojne doktrine. Njegova su stajalita
iznesena u poiSJllTtno tiskanoj zbirci predavanja, objavljenoj pod naslovom
Doktrina pob;ede 1972.
G<>dine 1968. i 1969. izriito su tx>tvrdile neke bitne elemente strategije
narodn()()Slobodilakog rata iz razdoblja 1941-45, elcmcnLe koji su u pra.k-
Linoj vojnoj politici pret.hodnib razdoblja bili polisnuti u pozadinu. U tom
smislu jugoslavenSka vojna dolktrina ...watila~ se IS'VOm ishoditu, ali :na bitno
vioj razini druStvenog, rpolilik:og, privrednog, kulturnog i drugih vidova .raz-
voja. Josip Broz Tito je u ve spomenutom govoru u p!osincu 1969. istakao
da je "'iD.3. dananji koncept openarodne obrane nita drugo nego dosljedna
j odluna primjena . . . velikih isustava narodn0061obodilakog rata u dana-
njim uvjetima.
Kronoloki prvu UJX>trebu sadanjega slubenog izraza .-openarodna ob-
rana.. u znatno kasnije objavljenim izjavama ili dijelovima izjava vrhovnog
komandanl.a Josipa Broza Tita nalazimo 15. lipnja 1968. u raspravi na sjednici
Savjet.a za narodnu obranu: -.Kad ve radimo ... na na!oj opoj WirOdnoj
obrani moramo us1J:"ajati na tome da svakom dravljanu meunal"'dnopravno
priznaju prava pripadnika annije... A ittaz ...koncept.. odnosno ..<}oktrina ope
narodne obrane.- povremeno se susree u vojnostrunim spjsima tome lkon-
C(;\ptu naklonjenih vojllllh autora od 1966. godine.
U svom ~Sadanjem obliku osnova nae obrambene doktninc bila je pri-
hvaena na IX lrongTesu SKJ u o-lu,jku 1969. U 12. dijelu Rezolucije kongresa
bilo je zapisrulo da je ~izgradnja sistema opcna.tWne obrane je<lino mogui
i :istodobno 11ajdjelutvonriji oblik organiziranja svib snaga drutva za uspjemo
odupiranje vanjskom pritisku, za obranu pred ag:rcsijom s bilo koje strane...
U ra?:Vljenijem obliku 051l.o ve nae voj;ne doktrilne d~Zra.ene su u sruveznorm za-
konu o n.aroclnoj obrani to ga. je savezna skuptina prihvatila u veljai 1969,
neposredno prije kongresa. U saveznom U-sLavu iz 1974. cloktrina je dana kao
jedan od .konstitutivni h elemenata jugoslavenskog drutva u cjelini, a ne samo
kao izraz prava i obveza dravnih organa. Kasniji auwrttativni dokumenti
koji dogracluju doktrlnu josu smje.rni<Je Predsjednitva SFRJ za obranu od
agresije te sa.vez:rri i l'opubliki zakoni o narodnoj obrani.
Nai autori, pozn.lvaoci jugoslavenske 1i0lktrine obrane, naglaavaju nje-
zinu zaokruenost j cjelovi Lost te, na drugoj strani, tenju ka stalnom pobolj-
Sa.vanju i dograivanju.
Kao i svaka druga doktrina, tako i jugoslavenska >O!doktrina openarodne
obrane-e, pre:mda pokuava uskladiti i optimalno uravnoteiti pooekad potpuno
suprot.ne zahtjeve, elje i sta,jalliit.a, sad~i Jneke unutTanje proturjenosti.
Jedna od ti'h obj~ktivnib wotu:rjenostj odraava, primjerice, odnos izmedu
ideje ..naoruanog naroda .. i zahtjeva suvremene vojne tehnologije za pro-
Bebln. A., RUIIftak Jug ., Poltt. mf.sao, Vol. XXIIJitiSJ, No. f , str. 1%3-.1(1. 139

fesionalnim obaiV]janjem brojnih obrambenih djelatnosti te tradicija stalne

armije. Druga g.rU,pa proturjenosti odnooi ISe na Oldl1<l6 i?Jmefd!u stupnja cen-
tralizacije u obrambenom sistemu, eljenog s aspekta njegove vojne djelo-
ttvomosti, te objek Uvno postojeih nacional:nih, kulturnih, vjerskih i klasnih
pluralizama jug<lS]avenskog drutva. Nadalje, to je odnos izmeu nune .funk-
cionalne h:ijerarhinosti i relativne zatvorenosti oruanih snaga te samouprav-
nog demokratskog odluavanja u brojnim a!ktivnosti:ma civilne sfere. Naj-
o:iilije je, dakaloo, p:roturjeje lzmcu ~elja za najvlom mPguOI\'ll vanjskom
sigurmo6u dr"ave te objektivnih, kadroV'Sk:ih, lelullkih i drugih mogunosti
jo6 uvijek srednje razvijene manje drave, koja je, ooim toga, preteno S'ro-
jom krivnjom 1lp81a u velike privredne Wkoe i visoku vanjsku zaduen<lf>t.
Razvoj jugoslavenske vojne doktrine proticao je uz stalno suoavanje
teoreiskib spoznaja s praktinim iskustvima ~dnje iroko utemeljenog si-
st.ema obrane. Razumljivo je da j~ neko vrijeme nakon 1069. glavna pozomast
bila usmjerena na !Prilagoavanje st:rukture i O!lla:ni2acije oruanili s>naga te-
meljnim zahtjevima nove obrambene doktrine te dogradlvanju onih njezinih
elemenata koji 6U ostavljali mogunost nejasnoa i nedoreenosti u pogledu
ratne upotrebe pojedinih dijelova orulanih snaga. To je dograivanje dok-
trine bilo mogue samo uz periodino p:rovjeravanje zam.iljenih varijanti even-
tualne agresije protiv JugoslAvije u stvarnosti te uz pra,ktino provjeraiVanje
ospooobljenosti dljelova oruanih snaga i civilnog 'ch"Utva za jzvravanje za-
dataka to ih je doktrina nalagala. Sueljavanje dOktrine j stvam<JSti, obiju
u ogranienim :razmjerima, ostvaruje se u Jugoslaviji na optimalan nain (u
mirnodopSkom vremenu) S:.stemom periodinih vojnih vjebi razliitih opsega.
U svojem razvoju morala je vojna doktrina nuditi promis"ljene odgovore
na klasina vojnodoktrinarna pitanja u svjetlu stalnoga i b.l'"ZiOga vojnoteluri
kog razvoja te promjena na medunarodnoj areni. U to se ubrajaju usklai
vanje mogunosti, elja i potreba te optimalno koritenje imben:i!ka: ovjek,
tehnika~ prostor i W'ijeme, a i maks:imalno ometanje mogueg agresora da
iskoristi svoje prednosti. Doktrina je morala davati br"e odgovore na gorua
pitanja koja su se radala prilikom razvoja i Airenja jugoslavenSkog sistema
obrane. U dijelu vojne doktrine koji se naziva strategija oruane borbe bilo
je v~o ra.istiti pitanja sadejstva dvaju osnovnih dije.lova oruanih snaga.
Do.ktrina je morala obuhvatiti Objektivne promjene u jugoslavenskom drutvu
nakon 1945, koje oteavaju i1i ak onemoguuju voenje pnrt:izanskog i kombi-
niranog ratovanja po u:zoru na drugi svje1sk:i rat. Bitno mi stupanj urbani-
zacije i prohodnosti zemlj~ta za motorna vozila, industrijalizacija, deagrari~
zacija, depopulacija nekada n.aseljenih seoskih predjela, vea ekonomska po-
vezanost i m~bna ovisnost dljelova drawe, .nii stupanj samodostatnOI!>ti
d.rtave u cjelini kao j njenih 1)0krajina u ivenim ruunim.lcama, energiji j
drugom, diktirali su ~razvijanje subjektivno i objektivno teih metoda za mo-
gue rpartiumSko i kombinirano Tatovanje u preteno urbaniziranoj sredini.
Admiral B . Mamula u svojoj spomenutoj knjizi navodi da je Jugoslavjja iz
drugog svjetskog rala izaSia sa smno tri grada s vie od 100 tisua stanovnika,
a danas ih ima vi~ od etrdeset. Dok je pred rat u gradovima iivjelo manje
od 25% stanovnitva, danas u njima ivi vie od 50%. ..Oradovi su izvori sve-
kolilkc moi., (shr. 167). Jedan od novih prolblemQ jest viegodinje ili ak
stalno boravljenje, pretc-~no u zapadnim dl-avama, neokoliko stotina tisua
jugoslavenskih graana-vojnih obvcznik.a, ukljuujui i znatan broj starjefula.
Bebler, A., R4Zr.>ltale ttiJJ , POllt. mi.<cao, Vol. XXllfliH/, Na. 4, .tr. l Zl-JU. 140
- - -- - -
Najneugodniji vojni soenariji agresije s radikalnim ciljevim.a i mogunost
zauzimanja od:n<lS'Ilo dugotrajnije okupacije znatnog dijela dr".tavnog teritorija,
postavljaju osobito bolna pitanja kako najsvrhovitije upravljati drutvenom
infrastrurkturom (ukljuujuci okonom.,.ku), nje-an'im najskupljim dijelovima i
Ul kozvrurim velikim sistemima koje ine s6kt<i energot.ike, komunikacija i
drugo. Vojnu je doktrinu trebalo dograivati i zbog suprotstavljanja oblicima
tak<Jzvanog ..specijalnog rata ..., koji po svojim uincima IIlO'Le bUi opasniji od
konvencionalnih oblika vojnog napada. Dodatnim osposobljavanjem u orua-
nim snagama (ooobito vojne policije), .razvojem ;pooebnih i ISpecijaiHziran.ih
poluvojnih jedinica u sistemu javne i dravne sigurnooti, uvoenjem dodatne
strukture (... narodne zatite..) te drugim mjerama u ...civilnom.. drutvu u
Jugnslaviji je u godinama 1968-72. zatvorena primij'ena pukotina izmeu
vojnog i sigurnosnog sistema. Logino nastavljanje tih napora bilo je meu
sobno pove-tivanje i integracija doktrine openarodn e obrane s dakt:rinom
druLvene samozatite u jedin.:,-tvenu obrambenu odnosno vojnu doktrinu Ju-
goolavije.
Budui da je okrenuta s tvarnosti i prllngodeoa naim tradicijama, dru-
tvenom uslrojstvu i odnosima, naa doktrin a isti'l"1~ki omoguuje, ~ao nijedna
druga, uspjean odgovor te ckljc anse za uspjeh u sluaj u a-ata. Meut:im, va-
raju se oni koji misle. pa ak i tvrde, da je doktrina sama po sebj siguran
garant nae nezavisnooti. Poput svake druge doktrine, i naa je samo sred-
stvo, uspjE.no ili ne, ovisno o Lome kako emo je znati primijeniti. Nijedna
doktrina, ukljuujui Lu j brojne postojee dOiktrine ...naoruanog nru"Oda.c,
ne daje jamstvo za pobjedu, pa tako ni naa. Stoga, da bismo bili blii us-
pj ehu, doktrinu treba dopunjavati, mijenjati njezine operativne odredbe te
stalno pametno i energieno radi ti na jaanju naih obrambenih potencijala.
A da bi nai 'l'la.pori bili uspjeni, moramo rea<1no i tkr.itiki ocjenjirvati i
prijeeni put i sadanje stanje.
U poLSlijeratnom ra?..doblju noswnnjivo je jaala unutranja 06nova naeg
sistema obrane. To osobiw vrijedi z.a snaan razvoj ~industrije, tehnologije,
znanost!, kolstva i kulture. hgraena je znaajna vojJD.a industrija, kolo-
vani su dobt1 domai vojni kadrovi. Niz jakih prut:urjenooti 'koje su oboga-
ljile staru Jugoslaviju jest uklonjen, bitno ogranien ili potisnut u pozadinu.
Ne samo deklarativno, nego i stvarno u mnogostrukom smo pogledu jedin-
stveniji i mf' usobno blii n~o nai oevi . Uz sve pozitivno, {-esto 7..aborav1jamo
da, to se tie obrane, a1isu sve 'Ullutrdnje promjene od godine 1945. bile !P<>-
zitivnc. Za stanovnitvo lo ivi u zemlji danas imamo relatiViilo manje hra:oe,
manje krava, konja i ovaca. Ill.lnje obraenih povrina.. manje seljaka i se-
ljakih domainstava (ooobiw u brdovitim podrujima), manje mlinova, pc-
kami, pilana, shanri, manje radionica i m anjih clekt.rana, kOIVaa, krojaa,
rpostolara iW. nego ~bo i h je imala stara Jugocslavija. U 111ajgo:rem shtaju,
i m ali bisliJ() vie gladnih usta u nezagrijanim bebonsk:im blokovima u preko -
mjerno poveanim gradovima. Danas i mamo v~ skupjh naprava koje ne
smijemo unititi ako ne ~elimo pogoditi prvenstveno D.lC, prije svega, gradsko
slanovnittvo. Imrun<l vie cesta i aerodrom:~, .to bi ih mogao protiv tHIS iiS-
korL'ilili agresor, i ovisniji smo o vanjskome svijetu l.o se tie hrane i ener-
gije. Imamo manje aulonomnih, decentraliziranih i o moguC:-eg agre.;ora teko
kontroliranih izvora hrane, energije i krovova nad glavom z.a nae borce.
~trategija takozvanoga agroindustrijskog kompleksa s aspekta obrane jest po-
BebiCT, A., Bazuftak jug , Palit. misao, Vol. XXII~/. No. ' rtr. Ul-Ul. 141

grena strategija, a za drugaiju strategiju, primjcreniju zahtjevima naj}ju6eg

ratnog iskuenja, nemaju na& politiari i inovnici slulut. Bilo bi mi drago
da grije.im, aH se bojjm da bi danas u 1mnogo emu Pl'Olli gore neg() to sc
to d<lgodilo awim roditeljima g<Xtiuc 1941. A i njima je, kako znamo, bilo
VTlo teko i na PQlletku rata nije bilo vidljivih izgleda za pobjedu.
I na poUtikoj razini nije sve tako dobro kao to e>lo priaju nai ruko-
vodioci, kako bi moglo b iti i kako bismo eljeli da bude. l}ogadaji na Kosov u
dobra su opomena da ne smijemo politiki zaspati uz ponavljanje istrotenJh
propaga.ndnih kalupa. Nije malo nekadatnjih boraca to i h je naAa sbvarnosl
ra.zoanlla, unat.o nesumnjivim dostignulma. ?revi~ je billo g:rclaka i Mete
zbog n~n:anja, n~~bnostl vodeili, zbog neOidgovornosU, zatiranja kritike,
a i korupcije. Veliki danak plaali smo i plaamo birokratizmu, se.ktatvu 1
dogmatiz:mu na balka.II$ki nain. Sto~ tie ~e obrambene spo::rubnosti, ve-
liku je tetu prouzroila slubena politika prema seljatvu, onaime strah pred
bog.1tim i ~ seljakom, !too j pokuaji da se, na ovaj ili onaj nain ,
prisili seljake N inovniki socijalizam. Meutim, bez svjesne podrtke seljaka
nije mogue rounati na uspj~no ponav~janje partizanskog rata, bez obma
na znatan broj tenkova to ih danas imamo.
Mlrogo Loga bilo je gotovo neizbjeno na pu.Lu ubrzatle indw;trijske iz-
gradnje, wbanizacije j socijalnih promjena. Steta sto rutc voe nisu uvijek
bili dovoljno dalekovidni i mudri priLikom ruenja staroga te to nisu dovoljno
nauili na .stranlm, bilo uspj~nim, bilo lo5im iskustvima.
Svijest o velikim dostignuima, ali i skupim grekama nae po:ilijeratne
povijesti mora nas vodili ka zahtjevu da njegujemo, uvamo i razvijamo nau
zajednicu naroda j njezinu obranu.
P~evela sa slovenskoga:.
D'l"anka Batlcovac-Ke.,-eiikenjt

Anton Bebler

THE EVOLUTI ON OF 'THE YUGOSLAV MILITARY

DOCTRINE

Summary
Yugosla.via'6 development after World War D is characrertzed
by a relatively high investment of social effort and rcsourees Jnto
the military field, a tedcncy for wbic.h the author bas coined the
expression 'high degree or armisation'. This 'high degree of a.rmi-
~XLtion' is not idenbical wi.Ul 'm.ilitarLsaJI;ion', if the latter iS under-
sl.ood as the oompulsory lml)<).'liition of nmm~.s p.roper to mi1itMy
orgM!satton Oll'l the ci,villan sphere and a.s the misuse ot. the influ-
ence wieldoo by the military organlsati011 for the sy51.ematic ac-
quisition of group, insiitut.ional. matemal aad other privileges. The
nature of this 'armisa:tioo' can be UAderstood only by the ieati!i
cation ot the mam trends o! the country's postwar military de-
velopment and ot the evolution o! the Yugmlav mUitary
defense, doctrine. ln anaJyzing the points of d~e. a.ssumptlons
and scope of the military or defense doc1irine up to 1968 and aUer,
,t he a.uthor draws attention. al~ lA:> some coobradictiQnS immaneat
itd't.