PETER RUSSELL

TM
za
skeptike
Uvod u tehniku
TRANSCENDENTALNE MEDITACIJE
po uenju
Maharishi Mahesh Yogija

Peter Russell
Prijevod: Branko ii
i Slavica ii
Dodatak sastavili i pripremili:
Ervin ili, Ruica ili, Mirjana Hini
1988. Beograd

O knjizi
Prvi put objavljena 1976. godine, knjiga Petora Russella postala je jedno od kljunih
djela za razumijevanje tehnike transcendentalne meditacije. Ovo tree, preraeno izdanje, sadri i podatke o izvanredno djelotvornoj sidhi tehnici. U zadnjih nekoliko godina, tehnika transcendentalne meditacije privukla je velik broj ljudi najrazliitijih
drutvenih profila: lijenike, studente, politiare, poslovne ljude, kuanice... Danas tu
tehniku prakticira oko dva milijima ljudi1, a taj se broj poveava brzinom od oko
40.000 mjeseno. Peter Russell koji je uio kod Maharishija n Indiji, te i sam postao
uitelj tehnike transcendentalne meditacije, obraduje predmet na lak i razumljiv nain,
a usput raspruje i mnoga pogrena shvaanja.
Tekst se najprije bavi samom tehnikom, njezinim porijeklom i djelovanjem. Najnovija znanstvena istraivanja telmike TM ukazuju, naime, na to da ona dovodi ovjeka u
stanje dubokog poinka i to postupkom koji je upravo suprotan procesu kojim se u tijelu akumuliraju stresovi i napetosti. U knjizi se takoer razmatraju posljedice to ih
tehnika transcendentalne meditacije ima na zdravlje, jasnou duha, stvaralake sposobnosti, i osobnu stabilnost u svakodnevnom ivotu.
Maharishijevo uenje sadri, osim teorije i prakse transcendentalne meditacije, i
duboke spoznaje o nainu funkcioniranja ljudskog duha i o prirodi svijesti, a daje i sintezu istonjakog i zapadnjakog naina miljenja. Jedan od najvanijih aspekata Maharishijevog uenja jest tvrdnja da su via stanja svijesti (koja su oduvijek bila iskustva
mistiara), svakome dostupna, i da ne samo da nisu u kontradikciji s materijalnim
blagostanjem, nego mu tovie koriste.
U drugom dijelu knjige Peter Russell potanko razrauje razvoj takvih stanja svijesti i
njegove posljedice: bolje i tonije opaanje i promjenu odnosa prema svijetu.
Knjiga zavrava autorovim osobnim miljenjem o ulozi TM-a u svijetu danas.
Autor vjeruje da uzroci mnogih suvremenih problema lee u dvostrukom
nerazumijevanju ovjek ne razumije ni sam sebe ni svoju okolinu. Da bi stekao to
razumijevanje mora najprije proiriti vlastitu svijest. iin vei broj ljudi uspije postii ta
via stanja svijesti, tim e i drutvo postati zdravije i skladnije. Peter Russell vjeruje da
e upravo to biti idui veliki korak u evoluciji ovjeanstva.
Knjiga na vrlo jasan nain objanjava Sto je transcendentalna meditacija, na kojim
se principima temelji i Sto se postite njezinim prakticiranjem. Tekst je koncizan i mole
se s punim povjerenjem preporuiti svakome tko teli saznati neto o TM-u. "
Dr Antony Campbell u listu: Nove knjige u Britaniji"

O autoru
Peter Russell studirao je matematiku i teorijsku fiziku na sveuilitu u Cambrigeu.
Kasnije, fasciniran ljudskom svijeu i neiskoritenim potencijalom ljudskog mozga,
poeo se baviti psihologijom. Uio je kod Maharishi Maiiesh Yogija u Indiji, pa je i
sam postao uitelj tehnike transcendentalne meditacije. Pod Maharishijeviin je vodstvom nastavio studirati u Sjedinjenim amerikim dravama i u Evropi, a zatim je na
Bristolskom sveuilitu tri godine istraivao djelovnjc tehnike TM.
Zadnjih pet godina tu tehniku redovno je i poduavao, a esto je o njoj drao i
predavanja na radiju i televiziji.

Samostalno autorsko prevodilako izdanje:

Slavica ii, Branko ii, Ruica ili, Ervin ili i Mirjana Hini
Adresa izdavaa:
Slavica ii, Partizanska 37, 11090 Beograd
Recenzent: Dr Predrag Buli

III dopunjeno izdanje

Tira: 10.000

tampa: Kultura", Makedonska 4, 11000 Beograd

Sadraj
Uvod .. 7
Rijei zahvale .. 17
Prvi dio
1 to je TM? .. 21
2 Povijest TM-a .. 29
3 Priroda duha ..41
4 Tehnika TM .. 51
5 Psihofiziologija TM-a .. 67
6 Oslobaanje stresa .. 85
7 Zdravlje,
stvaralake sposobnosti i inteligencija .. 97
Drugi dio
8 etvrto stanje svijesti.. 115
9 Peto stanje svijesti ..127
10 Samorealizacija .. 135
11 Via stanja svijesti ..151
12 Neke psiholoke perspektive ..163
13 Sredstvo i cilj ..175
14 Znalac i znanje ..183
Trei dio
15 Umijee nemogueg ..197
16 Revolucija svijesti.. 209
Dodatak .. 227
Bibliografija .. 235

Uvod
Krajem 1967. godine prelijeui povrno naslove knjiga na policama lokalne knjinice ugledao sam naslov Znanost o bitku i umijee ivota". Kako su me upravo u tom trenutku ivota poeli zanimati razni oblici meditacije, uzeo
sam djelo Maharishi Mahesh Yogija s police i ponio ga kui
zajedno s nekoliko ve odabranih knjiga.
Knjigu sam otvorio tek nakon nekoliko dana, ali kad
sam to uinio, iznenaenje nije izostalo. Sve to je Maharishi govorio bilo je upravo suprotno onome to sam ikad
itao o meditaciji. Bilo je oito da se pisac ne slae s nekim
Autoritetima" na tom podruju. Meditacija, pisalo je u knjizi, nije teka, ne zahtijeva napor niti kontrolu, a meditirati moe svatko. Iako je Maharishi veinu tradicionalnih uenja okretao glavake, ipak mi se inilo da su njegove rijei
smislenije od rijei nekih drugih uitelja. Prouivi tekst
zakljuio sam, da
tehniku transcendentalne meditacije
(TM), ako je samo upola onoliko dobra koliko i knjiga, svakako vrijedi nauiti.
Moram priznati da prva iskustva nisu ispunila moja
oekivanja. No ubrzo sam shvatio da to nije zato to tehnika
ne bi bila dobra greka je bila u mojem isuvie analitikom duhu. Pritom mi je akademsko obrazovanje vie smetalo nego pomagalo. Konano sam, nakon nekoliko mjeseci,
poeo primjeivati uinke dugotrajnog meditiranja. Bio sam
smireniji i samopouzdaniji, a posao sam obavljao bre i efikasnije. Nekako u isto vrijeme i moji prijatelji koji su ispoetka mudro stajali po strani, a ak me i pomalo i ismijavali,
7

Transcendentalna

Meditacija

odlue nauiti tehniku pa sam imao priliku i na njima vidjeti

iste pozitivne promjene.
Kako sam bivao sve uvjereniji u korisnost tehnike,
odluio sam, kad mi se 1969. godine ukazala prilika da
dobijem godinu dana dopusta, otputovati u Indiju. Smatrao
sam da treba otii na izvor uenja. Putovanje se viestruko
isplatilo. Proiro sam i svoje teorijsko znanje i svoje iskustvo tako da sam prije no to sam napustio Indiju odluio postati uitelj tehnike TM. Pet godina koje su od tada prole
posvetio sam daljnjem istraivanju njezine teorije i prakse.
Na temelju toga, kao i na temelju vlastitog pedagokog iskustva ( nauio sam tehnici nekoliko stotina ljudi ), doao
sam do zakljuka da je TM veoma vrijedna, iako esto
pogreno shvaena tehnika.
Popularno je miljenje da je meditacija neto mistino i
neprimjereno ivotu dvadesetog stoljea. To je donekle i
shvatljivo. Meditacija se obino povezuje s od svijeta povuenim, samostanskim nainom ivota i smatra se da se njoj
posveuju samo oni koji su ve sami od sebe skloni duhovnijem bitisanju. No to nikako nije zato to bi meditacija sama
po sebi bila neto samo za Pustinjake". Nesporazum je u
tome to su uenja kao to je Maharishijevo oduvijek izricana jezikom svojeg vremena, pa ako se danas misli da je
meditacija anakronizam koji se ne moe uklopiti u znanstveno-tehnoloko drutvo onda je to samo zato to uenje jo
nije formulirano dananjim rjenikom. Teoriju i praksu transcendentalne meditacije Maharishi stavlja u kontekst dvadesetog stoljea i pokazuje da ona ne samo da nije nekakav
neodredeni metafiziki ideal, ve je praktino uenje ija se
vrijednost moe izraziti znanstvenim jezikom fiziologije, sociologije i drugih znanosti. Maharishi tvrdi d a j e meditacija
danas jednako vana i potrebna kao to je to uvijek i bila. I
upravo je zato toliko vano da se uenje izrazi suvremenim
sredstvima.
8

S obzirom na moju osobnu zainteresiranost za TM italac se moe s pravom pitati nisam li ja moda pristran. O
tome, da tehniku smatram nadasve vrijednom, ne moe biti
nikakve sumnje. Kad ne bih tako mislio, teko da bih
odluio posvetiti godinu dana pisanju knjige o njoj. No
otklanjam svaki prigovor da me osobni angaman spreava
da predmet prikaem s jednakom nepristranosti kao bilo koji
promatra sa strane. Mislim d a j e istina upravo suprotna, to
jest da netko tko ne poznaje i tehniku i uenje koje iza nje
stoji teko da o tome moe dati sveobuhvatan prikaz.
Vrijednost tehnike TM nisam spoznao kritikom analizom nego kroz osobno iskustvo, kroz iskustva ljudi koje sam
sam uveo u tehniku i kroz Maharishijeva pisana djela i
predavanja. Razumijevanju su doprinijele i usporedbe sa
slinim uenjima (ranijom ili kasnijom batinom veine kultura), kao i teorijsko i eksperimentalno ispitivanje tehnike
suvremenim psiholokim, fiziolokim i fizikalnim metodama. U knjizi sam nastojao rei neto o svakom od ovih
razliitih pristupa i nadam se da e to osvjetljavanje predmeta s razliitih strana doprinijeti njegovu sveobuhvatnijem
razumijevanju. Moda e neki specijalisti biti nezadovoljni
zato to polje njihova rada nije obraeno onako kako bi oni
to eljeli. To je, meutim, u ovako openitoj multidisciplinarnoj" knjizi, neizbjeno. Moram svakako naglasiti da niti
jedan od ovih pristupa nema svrhu da dokae da je transcendentalna meditacija doista djelotvorna. Oni su samo
mnogi prozori jedne kue. Tako su, na primjer, znanstvena
istraivanja TM-a jo uvijek u svojoj poetnoj fazi. Prije
nego to dodemo i do najslabijeg dokaza, trebat e jo podosta potankih analiza 3 .
Ono to je meni vano jest da niti jedan znanstveni rad
nije dosad uspio oboriti tvrdnje praktikanata TM-a. Ve samo to dovoljan je razlog za daljnja znanstvena istraivanja,

Transcendentalna

Meditacija

pa sam stoga u knjizi iznio i kratak prikaz znanstvenih

eksperimenata koji su dosad izvreni na ovom podruju.
Iako sam, radi bolje ilustracije odredene tvrdnje, na
mnogim mjestima navodio primjere slinih uenja drugih
kultura i epoha, nisam pokuavao napraviti komparativnu
studiju TM-a i drugih tehnika. Takva e studija, vjerojatno,
biti napisana, no ona se prije svega mora temeljiti na kristalno jasnom razumijevanju tehnike transcendentalne meditacije, tj. na razluivanju onoga to ona jest od onoga to ona
nije. Nadam se da e italac o tome stei prilino obuhvatnu
sliku. Takoer vjerujem da e knjiga pridonijeti buduim
istraivanjima tehnike TM koja se ne bi smjela temeljiti
samo na intelektualnom shvaanju ve i na razgovjetnom
osobnom iskustvu.
Na kraju bih elio rei neto o upotrebi usporedbe. Tijekom povijesti, uitelji meditacije obilno su se sluili usporedbama i parabolama. Maharishi u tome nije iznimka.
Pojmovi kojima barata ponekad su strani naem nainu miljenja, pa se njihovim povezivanjem s onim to nam je iz iskustva poznato kao apstraktno donekle pribliuje konkretnom. Time se postie da uenik bolje razumije uiteljeve
rijei. Stoga brojne usporedbe u ovoj knjizi ne slue dokazivanju bilo kakve tvrdnje. One su tu samo zato da bi povezale tvrdnju sa svakodnevnim iskustvom.
Takoer treba imati na umu da je usporedba samo slinost. Ma koliko primjerena situaciji koju trenutno razmatramo, ona se i u jednakoj mjeri od nje razlikuje. Odemo li
suvie daleko, usporedba se slama.

10

Predgovor treem izdanju

Od vremena prvog izdanja ove knjige Maharishi je
izaao u javnost sa novim skupom tehnika poznatih pod imenom TM-Sidhi tehnike. One predstavljaju nadgradnju osnovne tehnike transcendentalne meditacije, kojom ovjek
transcendira aktivnost duha i doivljava duboku sjedinjujuu
tiinu izvora misli. TM-Sidhi tehnike omoguavaju djelovanje i na toj razini tiine i time ostvaruju ono to smo uvijek
smatrali nemoguim.
Treem izdanju knjige dodao sam novo poglavlje pod
naslovom Umijee nemogueg" u kojem ukratko opisujem
ovaj najnoviji razvoj u TM pokretu. S vremenom e se,
vjerojatno, pokazati da su dodatne tehnike jednako djelotvorne kao i sama osnovna tehnika TM. U jednom kratkom
poglavlju nemogue je na njih se iscrpnije osvrnuti. Jedino
to sam mogao uiniti bilo je da itaoca ukratko upoznam s
njihovom povijesti, s principima na kojima funkcioniraju i s
njihovim djelovanjem na pojedinca i drutvo. Nadam se da
sam time, barem donekle, rasprio tajnovitost koja ih obavija.

11

Predgovor jugoslavenskom

izdanju

TM i kriza savremenog zdravlja

Razvoj savremene nauke i tehnike doneo je oveku 20.
veka blagodeti o kojima njegovi preci proteklih vekova nisu
mogli ni sanjati. Svet nikada nije bio bogatiji, mogunosti za
uivanje nikada nisu bile vee, lini i drutveni standard nisu
nikada bili vii, ali ovek dananjice ipak je ostao nezadovoljan zdravstveno, psihiki, socijalno i u odnosu na okolinu.
Ubrzani tempo savremene civilizacije ne tedi nikoga, ako
nije u stanju da odrava korak sa naunim, tehnolokim i
drutvenim progresom. Problemi prilagodavanja, rutinskog
rada i drutvene patologije poodavno dominiraju nad problemima kao to su glad, siromatvo i nepismenost. Posledice
nekontrolisanog i neuravnoteenog drutvenog razvoja najdramatinije se oseaju, meutim, u podruju zdravlja.
Usprkos sve veem broju supermodernih klinikih zdanja, usprkos velikim sredstvima koja se ulau u zdravstvenu
zatitu, broj bolesnih se ne smanjuje. Naprotiv, zdravlje, koje Svetska zdravstvena organizacija (WHO) definie kao
Stanje potpunog telesnog, duevnog i socijalnog blagostanja" nalazi se u krizi. Kriza savremenog zdravlja ogleda se u
dve stvari: prvo, u novom karakteru zdravstvenih problema
sa kojima se postindustrijsko drutvo zapadne civilizacije suoava i drugo, u neprimerenosti klasinih mera zdravstvene
zatite novonastalim problemima. Novi problemi obuhvataju:
1. sve veu prevalenciju hroninih, neinfektivnih degenerativnih obolenja. Medu ovima, psihosomatske bolesti
nose primat. Danas se procenjuje d a j e vie od 75% svih bolesti psihogenog porekla, a pojedine meu njima, kao to su
kardiovaskularne, nalaze se na prvom mestu uzroka smrtnosti u industrijalizovanim drutvima.
12

2. porast poremeaja u psihijatrijskom podruju

3. porast problema porodice (razvodi, nepotpuna porodice, konflikti)
4. porast bolesti zavisnosti (alkoholizam, tabakomanija i narkomanija na sve mlaem uzrastu)
5. porast socijalnopatolokog ponaanja (homocidi,
suicidi, nasilje i dr.)
Iz karaktera izloenih problema, vidljivo je da kriza
zdravlja nije uzrokovana trenutnom nesavladivou izolovanih uzronika pojedinih obolenja. Umesto toga, kriza zdravlja je izraz dubokih patolokih procesa unutar celine drutvenog ivota.
Standardna medicinska tehnologija, pre svega hirurki
zahvati, vakcinacije, fizikalni i farmaceutski postupci, ne
dotinu ni na koji nain stvarne uzroke ove krize. Drutvene
protivrenosti, koje se nalaze u njenoj osnovi, zahtevaju fundamentalno nov pristup pitanju njenog razreenja. Budui da
se drutvena praksa pokazuje kao izravna funkcija dinamike
odnosa individualne i kolektivne svesti, njena evolucija, a
time i razreenje krize zdravlja, mogue je samo ukoliko se
stvore uslovi za nesmetan progres i evoluciju individualne i
kolektivne svesti.
Mahariijeva tehnologija jedinstvenog polja, iji je tehnika Transcendentalne Meditacije najznaajniji praktini aspekat, izgleda da je konani odgovor na probleme zdravlja.
Tehnika Transcendentalne Meditacije (TM) pojavila se 1957.
god. kada ju je Maharii Mahe Jogi prvi puta prezentirao savremenom svetu. Njeni koreni se nalaze se u Rig Vedi, najstarijem spisu ljudskog iskustva. Maharii je tehniku TM prilagodio modernom vremenu i tako je uinio primenjivom u svim
kulturnim sredinama. Naroita efikasnost i neutralnost s obzirom na ivotni stil, kao i sve oblike drutvene svesti, uinili su
da tehnika TM ubrzo postane popularna irom sveta, tako da se
danas sistematski poduava u vie od 100 zemalja. Nauna
13

Transcendentalna

Meditacija

istraivanja medicinske primene programa Transcendentalne

Meditacije zapoela su poetkom sedamdesetih, a interes je
medu naunicima rastao geometrijskom progresijom. Od
doktorske disertacije harvardskog naunika Roberta K. Valasa
na temu Fizioloki efekti Transcendentalne Meditacije: predlog za etvrto glavno stanje svesti" do danas, izvreno je na
vie od 120 vodeih svetskih naunih i obrazovnih ustanova
preko 350 radova o efektima ove metode u podruju zdravlja.
Rezultati istraivanja redovno se publikuju u strunim medicinskim, psiholokim i sociolokim asopisima, a sama tehnika
se vie od 15 godina praktino primenjuje u klinikom tretmanu psihijatrijskih i psihosomatskih obolenja, u socijalnom radu i
dr.
Efekti tehnike TM u podruju zdravlja prirodna su posledica znaajnih i dubokih elektrofiziolokih, fiziolokih i biohemijskih promena koje se odvijaju u organizmu osobe koja
praktikuje vebu dva puta po 15-20 minuta dnevno. Kao stoje
poznato, ove promene normalizuju telesne funkcije, jaaju
imuni sistem i oslobaaju nakupljeni stres. Na ovaj nain,
tehnika TM pomae u spreavanju pojave niza psihosomatskih, pa ak i isto somatskih obolenja, delujui istovremeno
vrlo blagotvorno na proces ozdravljenje ukoliko je do bolesti
ve dolo.
Medu najznaajnijim promenama u zdravlju osoba koje
praktikuju tehniku TM, svakako su sniavanje visokog krvnog
pritiska, poboljanja kod pacijenata sa anginom pektoris, poboljanja kod bronhijalne astme, normalizacija telesne teine,
smanjenje nivoa holesterola u krvi, poboljanja kod hroninog
bronhitisa, menoragie, reumatoidnog artritisa, dispepsie i hroninog kolitisa. Od nedavno, tehnika TM se koristi i u opstetrikoj psihoprofilaki, omoguujui trudnicima da sa manje
strepnje doive nadolazei poroaj, manje bolova i krae trajanje trudova, kao i manji broj operativnih zahvata tokom trudnoa. Vrlo su uspene i primene tehnike TM u psihijatrijskom
14

podruju, naroito u leenju neuroza i bolesti zavisnosti. Kada

je o ovima poslednjima re (alkoholizam, tabakomanija i narkomanija), prema studijama vrenim u svetu, procenat osoba
koje se poptuno oslobaaju od zavisnosti od droga npr., kree
se od 50-90%, u zavisnosti od vrste zavisnosti, kao i od duine
trajanja istraivanja (u medicini se danas smatra velikim uspehom ako se i samo 10% narkomana izlei primenom klasinih
metoda). Samo ova injenica trebala bi biti dovoljna za najire
otvaranje naih zdravstvenih ustanova temeljitoj naunoj proveri, a zatim i primeni tehnike TM gde god da se pokae efikasna.
U tom smislu, zanimljivo je pomenuti jedno nedavno istraivanje o efektima tehnike TM na ukupno zdravstveno stanje osoba koje upranjavaju ovaj metod, objavljeno u poznatom medicinskom asopisu Psychosomatic Medicine, 1987.
god. U ovoj vrlo obimnoj studiji (preko 2000 ispitinka u svakoj grupi) praeno je i poredeno zdravstveno stanje osoba koje
praktikuju tehniku TM i tzv. normalne populacije, u periodu
od nekoliko godina. Rezultati ove studije su naprosto fascinantni, nia stopa obolevanja je utvrena za sledee bolesti: intestinalne, -49%; nos, srce i plua, -73%; srce, -87,3%; genitalne i urinarne, -37%; povrede, -63%; tumori, -55,4%; kosti
i miii, -67%; sva mentalna obolenja, -30,6%; nervni sistem,
-87,2% metabolizam, -65,4%; infektivna obolenja, -30,4%;
druge bolesti, -91,2%; kongenitalna, -50,6%; i krv, -32,8%.
Ova izuzetno znaajna stadija, kao i rezultati drugih eksperimentalnih istraivanja vrenih u svetu (od nedavno i u
naoj zemlji) stavljaju tehniku Transcendentalne Meditacije u
prvi plan ouvanja i unapreenja ljudskog zdravlja. Verujem
da e kao takva uskoro biti prihvaena i od naih zdravstvenih
radnika u interesu razvoja medicinske struke, a za dobro
svih naih radnih ljudi i graana.
Dr Predrag Buli
15

Rijei
zahvale
Samo se po sebi razumije da sam, za znanje i inspiraciju kako u ivotu tako i u pisanju ove knjige, najvie duan
Maharishi Mahesh Yogiju. Takoer mnogo dugujem dr
Johnu Allisonu ije mi je osobno vodstvo na putu teorije i
prakse transcendentalne meditacije pomoglo da dalje razvijeni poetno zanimanje.
Pri sastavljanju samog teksta mnogo su mi pomogli:
Charmian Campbell koja je sa mnom pregledala itav rukopis i dala mi mnoge korisne savjete u pogledu njegove
strukture i stila; dr Ivor Pleydell-Pearce koji je uspio prokriti moj prilino neuredan prvi rukopis; Chris Robertson
koji mi je bio neprestani izvor podataka i koji je sa mnom
razmotrio sve suptilnije toke rukopisa i ukazao mi na zanimljive veze koje sam ne bih uoio i dr Diana Surman koja
mi je pomogla da isteem" svoj prilino nezgrapan engleski
jezik. Takoer bih se elio zahvaliti Marion Fisken, Phil i
Harriet Jump, Gillu Robertsonu i Peny i Philipu Townsendu
koji su mi u pojedinim fazama rada na knjizi pomagali bilo
materijalno bilo u voenju domainstva.

17

Transcendentalna

Meditacija

Prvi dio
Posve se prirodno dogodilo da knjiga ima tri dijela. U prvom je izloena sama tehnika transcendentalne meditacije.
Prvo poglavlje poinje kratkim uvodom u kojem je objanjeno to je TM, kakvu ulogu ima u ivotu i kako je moemo
nauiti. U drugom poglavlju saznajemo neto o njezinu porijeklu, njezinoj povijesti i njezinu sadanjem irenju svijetom. Tree poglavlje teorijske je prirode u njemu iznosim Maharishijev opis procesa ljudskog miljenja i principe
na kojima se temelji tehnika transcendentalne meditacije.
etvrto poglavlje opisuje u emu se tehnika sastoji i kako
funkcionira. U zadnja tri poglavlja ovog djela raspravlja se o
djelovanju TM-a na ovjekovu linost. U petom su poglavlju
nabrojena i razmotrena neka od znanstvenih istraivanja djelovanja tehnike TM, s osobitim naglaskom na stanje duevnog i tjelesnog poinka koji se njome postie. U estom
je poglavlju objanjeno kako taj duboki poinak uklanja iz
organizma nagomilani stres, a u sedmom kako je posljedica
toga uklanjanja poboljanje kvalitete ivota.
Drugi dio knjige govori o promjenama opaanja i svijesti o sebi i svijetu, koje nastaju redovitim prakticiranjem
tehnike TM, dok se trei bavi posljedicama tih promjena u
drutvu.

19

to je TM?
1
Svake minute u danu netko naui tehniku transcendentalne meditacije. Taj netko moe biti lijenik, uitelj, slikar,
radnik, poslovan ovjek, domaica, student, politiar, sveuilini profesor ili pripadnik bilo koje druge profesije. to
je to to svi oni ue i zato to ue?
Tehnika transcendentalne meditacije (uobiajena je kratica TM) jest tehnika kojom se duh smiruje, odnosno dovodi
u stanje manje pobuenosti. Dok vjeba, ovjek doivljava
sve mirnije i mirnije nivoe miljenja dok konano ne dospije
u podruje potpune mentalne tiine. U tom stanju njegova
panja prelazi (transcendira) uobiajene, svakodnevne nivoe
miljenja, pa je stoga tehnika dobila naziv transcendentalna
meditacija.
Smirivanje duha u stopu slijedi i smirivanje tijela
ono postaje oputenije nego za vrijeme dubokog sna. Ipak,
ovjek pritom ne zaspi, ostaje potpuno svjestan i obino
zapaa sve to se oko njega deava. To nije stanje nesvijesti
niti hipnotiki trans, ve jednostavno stanje dubokog duevnog i tjelesnog mira i potpune budnosti.
Vjeba tehnike transcendentalne meditacije traje etrdesetak minuta dnevno, dvadeset ujutro i dvadeset popodne ili
predvee. Najprije se udobno sjedne, zatim se zaklope oi i
zapone vjebati mentalna tehnika. Posljedica je potpuno
smirivanje duha.

21

Transcendentalna

Meditacija

Namjerno sam kazao d a j e smirivanje duha posljedico.

To je veoma vano. Duh, naime, ne nastojimo umiriti namjerno. Jednom zapoet proces sam se od sebe nastavlja, a
svaka prisila ili nadzor ne samo da su nepotrebni, nego,
ometaju njegovo pravilno odvijanje. Ta suvinost bilo kakvog napora ili nadzora i jest ono po emu se TM razlikuje od
veine drugih tehnika relaksacije i meditacije.
Rije meditacija" oznaava mnotvo tehnika i budi u
nama najrazliitije asocijacije. Za neke je ona zadravanje
panje na odredenoj mentalnoj slici ili eventualno ideji praznine, za neke opet razmiljanje na odredenu temu ili detaljno
preispitivanje sadraja vlastitog duha. Budui da su sva ta,
kao i mnoga druga znaenja prije ili kasnije pripisivana rijei
meditacija", esto se pretpostavlja da i transcendentalna
meditacija" u sebi sadri neke od ovih naina vjebanja. No
nije tako. U etvrtom emo poglavlju saznati da TM nije nimalo nalik niti jednoj od ovih meditacija,,. tovie, kad se
radi o TM-u, sama rije meditacija" nije najsretnije odabrana i moe nas lako zavesti. No u engleskom jeziku ne postoji
nijedna druga rije koja bi primjerno opisivala transcendentalnu meditaciju", a da ne bi bila jednako vieznana i neprecizna. Ime moramo prihvatiti kao aproksimativan opis
tehnike.
Za razliku od nekih drugih oblika meditacije, TM ne
zagovara povlaenje od svijeta. Istina je, dodue, da sama
praksa tehnike zahtijeva privremeni prekid aktivnosti, no i to
samo zato da bi kasnije na rad bio jo efikasniji. To je kao
neko punjenje" mentalnom i fizikom energijom zahvaljujui kojoj posao obavljamo bolje i bre. Prakticiranje tehnike TM nikako ne povlai za sobom odricanje od svijeta.
Prije bi se moglo kazati da ono, odreenim stupnjem dubokog poinka uravnoteuje svakodnevni naporan rad.
Praksa transcendentalne meditacije jednaka je za sve
ljude i to zato to se ne zasniva na znaenju misli, ve na
22

to je TM?

procesu njihova nastajanja. A budui da je nain na koji

misli nastaju kod svih u sutini isti, to je i praksa tehnike u
svojoj biti za sve jednaka.
Za vrijeme vjebanja TM-a nije potrebno sjediti u nekom neuobiajenom poloaju, nije potrebno mijenjati nain
ivota, niti prihvatiti neku odredenu filozofiju. O tehnici
transcendentalne meditacije postoji, dodue, kao to emo
kasnije vidjeti, i teorija koju moemo nazvati i filozofijom
ako to ba elimo, no djelovanje same tehnike o toj je filozofiji potpuno neovisno. Nae osobno uvjerenje pri tom je potpuno irelevantno. tovie, ne moramo uope vjerovati da e
nam tehnika TM koristiti budemo li je pravilno i redovito
primjenjivali, rezultati nee izostati.
Sve do pred nekoliko godina znanost je meditaciju smatrala dijelom ovjekova subjektivnog ivota i mislila da o
njoj nema to rei. Danas kad stanja svijesti igraju sve vaniju ulogu u mnogim podrujima znanosti i kad suvremene fizioloke i psiholoke metode omoguavaju detaljnije prouavanje uinaka meditacije, znanstveni ugled" meditacije
ubrzano raste. Od 1970. naovamo ispitani su mnogi efekti
transcendentalne meditacije i time potvrene tvrdnje njezinih praktikanata. Fiziolozi su pokazali da se pomou te tehnike doista postie dubok poinak i uklanja stres, a psiholozi
su se uvjerili da su nakon meditacije ljudi smireniji, oputeniji i efikasniji na poslu. Ta podrka znanstvenih krugova,
zajedno s osobnim iskustvima velikog broja ljudi, znatno je
smanjila skepticizam s kojim se ispoetka gledalo na TM.
Razlaganje stresa
Drugi faktor, koji je u posljednih nekoliko godina pridonio brzom irenju transcendentalne meditacije, jest njezina djelotvornost u smanjivanju stresa. Tehnoloki napredak i opa industrijalizacija oslobodili su nas, dodue,
23

Transcendentalna

Meditacija

materijalnih briga i fizikih napora, ali su zato znatno opteretili nau psihu. Kada kaemo stres, obino mislimo na taj
mentalni teret.
Izvori stresa su brojni: velegradski promet, rad u buci
tvornikih strojeva i ivljenje medu ljudima jednako napetih
ivaca kao to su i nai. Sve vee profesionalno takmienje i
nesigurnost uzrokuju tolike napetosti i strepnje, da su u
mnogim zvanjima slomovi ivaca" i srane bolesti neto s
im treba raunati od samog poetka. im je posao naporniji
tim je stres vei. Tako, na primjer, rad nadzornika u zranom prometu koji su u svakoj sekundi odgovorni za sigurnost stotina ljudi, spada medu zanimanja koja najee uzrokuju ir na elucu. Dosada i jednolinost rada na tvornikoj
traci druga su krajnost koja moe imati jednak uinak.
Ubrzani ritam suvremenog ivota neprestano nas baca u
nepoznate situacije, trai od nas da donosimo brze odluke i
da se prilagodimo novim uvjetima. Tijelo se mora neprestano prilagodavati promjenama, a ako to ne moe, nagomilava
se stres. to su promjene bre, to se i stres bre nakuplja.
ovjeku pod tako tekim pritiskom za odmor nije vie dovoljan normalan san, a posljedica toga jest da ovjek postaje
stresovit i napet.
Danas najvei ubojice" nisu vie zarazne bolesti, ve
bolesti stresa". Mnogi lijenici smatraju d a j e stres uzrok
vie od 75 posto bolesti i da je vie od 50 posto smrtnih
sluajeva takoer posljedica stresa. Britanski lijenici napisu
godinje vie od 60 milijuna recepata za sredstva za umirenje
i sredstva protiv depresije. Mnogi se lijekovi prodaju i bez
recepta, a milijarde funti potroe se godinje na cigarete. No
time se uglavnom uklanjaju samo simptomi, a ne i sam stres
koji se, prije ili kasnije, pojavljuje i nekom drugom obliku.
Osim toga veina tih lijekova i sredstava za priguivanje fiziolokog uzbuenja priguuje i ovjekovu osjetljivost na va-

24

to je TM?

njske podraaje i njegovu budnost (drugim rijeima, uspavljuje ga).

Gdje onda traiti rjeenje? Pritisci u svijetu postoje i
nema izgleda da e nestati u bliskoj budunosti. Oni zapravo
i nisu uzrok naih neprilika, uzrok je prije svega naa nesposobnost da im se suprotstavimo. Kao protutea dodatnim pritiscima ubrzanog ivotnog tempa potreban nam je dodatni
poinak. No upravo je nain ivota taj koji nam ne doputa
da se vie odmaramo naprosto nemamo vremena. Ono to
nam je potrebno jest kratak, ali intenzivan dnevni odmor.
Potrebu ljudskog tijela za odmorom ne treba posebno
dokazivati. Ne odmaramo li se dovoljno, moemo se razboljeti, a tada smo prisiljeni da se odmorimo. No to je samo jedan od mnogobrojnih naina na koje nam tijelo stavlja do
znanja tu svoju prirodnu potrebu. Ignoriramo li njegove
opomene, moe nam se desiti da odemo na trajan poinak.
Pitanje je, dakle, kako se odmarati. To nije uvijek jednostavno kao to izgleda na prvi pogled. Vrlo je, na primjer,
lako podii krvni tlak dovoljno je pomisliti na neto strano. No sniziti ga mnogo je tee; nije dovoljno pomisliti na
neto ugodno i umirujue. Zvui paradoksalno, ali im je
ovjek napetiji, tim je tee da se opusti. Tjeskoban se ovjek
obino nastoji opustiti i postaje jo tjeskobniji kad vidi da
mu to ne uspijeva. U takvim sluajevima tehnika TM od
goleme je koristi. Prvo zato to se itav proces odvija automatski pa ne treba nita pokuavati, a drugo zato to se
vjeba moe ugraditi u dnevnu rutinu ime se stresovi i
napetosti neutraliziraju redom, kako nastaju.
Fizioloka istraivanja ukazuju na to da je proces koji
se odvija prilikom vjebe transcendentalne meditacije upravo suprotan procesu nakupljanja stresa u tijelu. Posljedice
stresa su na primjer: ubrzan rad srca, ubrzano disanje, povien krvni tlak i ope fizioloko uzbuenje, a posljedice vjebe tehnike TM: usporen rad srca i ritam disanja, snien
25

Transcendentalna

Meditacija

krvni tlak i ope oputanje. Prakticirajui TM dva puta dnevno omoguujemo tijelu i duhu dodatni duboki poinak, neutraliziramo tekue dnevne napetosti i istodobno razlaemo
nagomilani stres (ak i onaj kojeg se duboki san obino ni ne
dotie). tovie, pri tom ostajemo potpuno budni, a naa osjetljivost na podraaje vanjskoga svijeta nimalo se ne smanjuje. Tih dvadesetak minuta esto na nas djeluje kao vikend
proveden u prirodi.
Budui da takav odmor pruamo tijelu i duhu dva puta
dnevno ( a ne samo jedanput tjedno), dolazi do opeg poboljanja zdravlja, ovjek jasnije misli, bolje koristi svoje
sposobnosti, djelotvornije radi i otporniji je prema buduem
stresu. Ukratko, vie uiva u ivotu i osjea se ispunjenijim.
Kako se ui TM
Osnovna poduka vrlo je jednostavna Obino se dobije u
etiri lekcije rasporeene u etiri dana, od kojih svaka traje
izmeu pola sata i sat i pol vremena. Poduku daje kvalificirani uitelj tehnike transcendentalne meditacije. Danas na
svijetu ima oko devet tisua takvih uitelja i oni odravaju
teajeve u vie od tisuu, po svijetu razasutih centara za irenje tehnike TM .
Poduka je standardizirana tako da je posUipak uitelja
svuda isti, a odvija se u sedam koraka.
Prvi je korak uvodno predavanje u kojem polaznik upoznaje mogunosti" to ih tehnika TM prua. Prvenstveno se
istiu koristi koje e od vjebanja imati pojedinac, a zatim
se, ukratko, razmatraju principi na kojima se TM temelji.
Zatim slijedi pripremno predavanje iz kojeg saznajemo neto
o teoriji transcendentalne meditacije, kao i sve stoje potrebno onome tko eli zapoeti s praksom.
Nakon tog pripremnog predavanja oni koji ele nauiti
tehniku pojedinano dolaze na kratak razgovor s uiteljem.
26

to je TM?

Intervju slui meusobnom upoznavanju i rjeavanju jo nekih, eventualnih, osobnih problema.

etvrti je korak poduka o samoj tehnici. Za to je potrebno otprilike sat vremena. Peti, esti i sedmi korak grupni
su sastanci na kojima se provjerava da li je tehnika usvojena i vrednuju iskustva". itavo to vrijeme uenik sam vjeba kod kue, a na sastancima dobiva dodatnu poduku i potrebna objanjenja. Sastanci su obino grupni, tako da bi se
svatko mogao okoristiti iskustvima drugih, ali ako netko eli
pitati neto u etiri oka", moe to uvijek uiniti.
Nakon toga veina ljudi moe bez potekoa samostalno prakticirati tehniku. No iako krajnje jednostavna, ona je
ba zbog tolike jednostavnosti i vrlo osjetljiva, pa je novi
praktikant moe lako posve neznatno izmijeniti. Kao posljedica toga, vjeba mu nee biti tako djelotvorna, a vjerojatno, ni tako ugodna. Da se to ne dogodi, dobro je da novi
praktikant ee ode uitelju na provjeru meditacije ili tzv.
eking,, 5 . Ispoetka treba ii jednom u etrnaest dana ili
jedanput mjeseno, a kasnije svakih nekoliko mjeseci. Osim
to osiguravaju pravilnu primjenu tehnike ti sastanci daju
praktikantu tehnike TM priliku da postavlja uitelju pitanja i
tako bolje shvati svoja iskustva i napredak.

27

Transcendentalna

Meditacija

Povijest
TM-a
2
Transcendentalna meditacija nije nova tehnika. Njezina
se duga i glasovita povijest protee nekoliko tisua godina
unazad. No ta povijest nije kontinuirana znanje se mnogo
puta gubilo da bi zatim ponovo iskrslo pod nekim drugim
imenom.
Do takvog gubitka znanja neizbjeno dolazi tijekom
njegova prenoenja s koljena na koljeno. Dovoljna je i posve
neznatna greka, neznatno iskrivljenje, koje s vremenom postaje sve vee i vee. Konano se uenje toliko razvodni ili
izopai da ga je teko prepoznati. To je pomalo nalik na
djeju igru pokvarenog telefona" u kojoj jedno dijete apatom prenosi poruku drugom. Na kraju je smisao poruke
obino neprepoznatljiv. Takoer je prikladna usporedba s
prepisivanjem. U svakom se prijepisu potkradaju greke,
dok konano, od originala ne ostane gotovo nita.
Ako je tehnika nepravilna, ona gubi svoju efikasnost.
Tada obino biva odbaena, stoje i posve prirodno, a ostaju
samo prazni verbalni opisi meditacije i njezinih uinaka.
Usudi li se netko primijetiti da je meditacija zapravo laka,
njegovu opasku prezirno odbacujemo. Iako su meditativne
tehnike za svijet izgubljene, sjeme iz kojeg je uenje poteklo
ivi i dalje. S vremena na vrijeme dolaze veliki uitelji i
29

Transcendentalna

Meditacija

oivljavaju izvorno znanje. Danas smo svjedoci oivljavanja

takve jedne drevne tehnike, oivljavanja koje ovaj put zahvaa itav svijet. Uitelj koji je ovaj put donio tehniku svijetu jest Maharishi Mahesh Yogi obino zvan samo Maharishi.
Brahmatiada

Saraswati

Prije no s t o j e Maharishi 1955. godine napustio Himalaje, bio je gorljiv uenik glasovitog indijskog mudraca
Brahmanande Saraswatija. Njegova je puna titula glasila:
Swami Brahmananda Saraswati, Maharaj, Jagad-Guru Bhagawan Shankaracharya Jyotir-Matha, no Maharishi kad govori o njemu, zove ga jednostavno Guru Dev". To je u Indiji uobiajeni naziv za majstore koji su na elu jedne od
tradicija, a u prijevodu znai boanski uitelj".
Guru Dev je roen 1868, a svoju potragu za duhovnim
zapoeo je kao devetogodinji djeak. Ve je tada osjeao da
svjetovna zadovoljstva" ne donose trajno ispunjenje koje
moe doi samo iznutra, iz nas samih. I tako se dao u potragu za duhovnim uiteljem. Otputovao je u Himalaje i stao
traiti mudraca koji e zadovoljiti njegove visoke kriterije
uenosti, prosvjetljenosti i trajnog celibata.
Iako Maharishi rijetko govori o ivotu svoga uitelja,
jer kae da se dogaaji iz njegova ivota ne mogu mjeriti s
njegovim istinskim znaajem (tj. unutarnjim stanjem svijesti), ispripovijedao je dogodovtinu koja ilustrira briljivost s
kojom je djeak traio uitelja.
Na putuje djeak sreo izvjesnog sannyasina za koga se
govorilo d a j e prosvijetljen". Sannyasin je pustinjak koji se
odrekao svih materijalnih dobara i svjetovnih zadovoljstava.
Tradicija mu ne doputa da sam sebi kuha hranu, jer neupotrebljavanje vatre spada u dio njegove discipline. Djeak je
upitao sannyasina ima li vatre, nato se pustinjak naljutio i
30

Povijest

TM-a

izgrdio dijete zbog njegovog pitanja: zar ne zna da sannyasi

nikad nemaju vatre, i da je traiti je od njih za njih velika
uvreda. Jednostavan je odgovor glasio da je tolika vatra,
ovjekova ljutnja, morala odnekud buknuti. Sannyasin se na
to smirio, shvatio da pred njim ne stoji obino dijete i pozvao djeaka da ostane i postane mu uenikom. No ono to je
vidio bilo je djeaku dovoljno da spozna da ovaj svetac"
nije ono to on trai.
Nakon etverogodinjeg putovanja po Himalajama konano je sreo ovjeka koji je zadovoljavao njegove kriterije.
Bio je to Swami Krishnanand Saraswati, veliki mudrac onog
vremena koji je ivio daleko u brdima u mjestu zvanom
Uttar Kashi, a esto i dolinom svetaca". Djeak je uskoro
postao njnjegov najmiliji uenik i ostao je kod njega dvadeset godina.
Kad su mu bile trideset i etiri godine, Guru Dev je ostavio svog uitelja i povukao se u jednu peinu centralne
Indije gdje je u samoi proveo etrdeset godina. Planine
sredinje Indije divlji su predjeli obrasli gustom dunglom,
tako d a j e vrlo rijetko dolazio u dodir s ljudima. Ipak, i ti rijetki susreti bili su dovoljni da se nadaleko pronese glas o
njegovoj prosvjetljenosti.
Nakon to je dvadeset godina proveo u samoi ponuen
m u j e poloaj Shankaracharye Jyotir-Matha u sjevernoj Indiji, jednog od etiri matha ili sjedita uenja koje je prije
mnogo stotina godina osnovao Shankara s ciljem da znanje
sauva od iskrivljavanja. U zadnjih stotinu i pedeset godina
nije u sjevernom kraju bilo nikoga tko bi bio dostojan poloaja Shankaracharye ili glavnog majstora tradicije. uvarima tradicije bilo je jasno d a j e Brahmananda Saraswati postigao samorealizaciju i da kao takav moe indijskom narodu
povratiti izvorno uenje. Stoga su ga zamolili da prihvati tu
funkciju. Uvijek iznova slali su mu poruke u kojima su od
njega traili da napusti umu i primi ovu nadasve vanu
31

Transcendentalna

Meditacija

dunost, no on je to uporno odbijao. Nakon dvadeset godina, molitelji su odluili da mu vie ne prue priliku da to
uini.
Svakih dvanaest godina u Indiji, u gradu Allahabadu
smjetenom na uu svete rijeke Yamune uz svetu rijeku
Ganges, odrava se veliki sabor svetaca" i mudraca.
Sveanost nosi naziv Kumbla Mela i obiaj je da i pustinjaci
sidu s planina i da joj prisustvuju. Zajedno s tisuama drugih
i Guru Dev je napustio svoju peinu i uputio se u Allahabad.
im je stigao njegovi su tovatelji iskoristili priliku i izvrili
obred inauguracije. Sad, kad je slubeno ve bio Shankaracharya za Sjevernu Indiju, Guru Dev nije vie imao izbora
morao je prihvatiti ponuenu mu ast. Ostatak ivota
proveo je u Sjevernoj Indiji putujui i poduavajui o pravilnom shvaanju drevnog uenja.
Maharishi
U to vrijeme je Maharishi studirao fiziku i kemiju na
Allahabadskom sveuilitu. Osim studija zanimala su ga i
duhovna uenja, tako kad je uo da je Brahmananda Saraswati doao u Allahabad, jedne je veeri otiao do kue u
kojoj je Guru Dev odsjeo.
Maharishi pripovjeda kako su ga u tiini odveli na ravan krov zgrade i kako je tamo sjedio u mraku, ne mogavi
ni vidjeti ni uti velikog mudraca. Nakon nekog vremena u
daljini je proao automobil i na trenutak farovima osvijetlio
mudraevo lice. Maharishi je istog asa shvatio da je pred
njim ovjek velike mudrosti i svetosti. Posjetio ga je jo nekoliko puta i konano odluio da postane njegov uenik.
Guru Dev g a j e primio pod uvjetom da najprije zavri zapoeti studij, to je Maharishi posluao, a zatim se vratio Guru
Devu i kod njega uio i radio dvanaest godina.

32

Povijest

TM-a

Za to je vrijeme postao najblii uenik Guru Deva i

prema tradiciji zapala ga je dunost da nastavi njegov rad.
Prije nego to je Guru Dev umro, pozvao je Maharishija i
zamolio ga da jo jednom iznese znanje o ovoj tehnici i prui
ga svijetu svijetu kojem je ve 1953. godine ono bilo jako
potrebno. S tom uputom Maharishi se povukao u osamu
udaljenih peina Himalaje. Tada jo nije imao nikakvih planova. Jednostavno je elio biti sam u tiini. Tako je proveo
dvije godine, a onda je sve ee poeo osjeati kako ga
svijet sve vie privlai, pa je poeo razmiljati o povratku.
Pustinjaci toga kraja nastojali su ga odgovoriti govorei mu
da ne postoji razlog da se prosvijetljen ovjek blati svjetskim
muljem. No Maharishijev je osjeaj konano prevladao i on
je napustio tiinu i osamu svoje peine i krenuo u ravnicu
Sjeverne Indije, a zatim na jug gdje se dogodilo da su ga zamolili da ih naui tehnici meditacije. Dvije godine tiine bile
su popraene sa dvadeset godina najintenzivnije aktivnosti.
Maharishi dan za danom i mjesec za mjesecom neprekidno
radi. Nema vremena za dokone razgovore ili itanje novina.
Svaki njegov trenutak posveenje zadatku brzog i efikasnog
irenja tehnike transcendentalne meditacije.
No unato vremenu i naporima to ih ulae u svoje
djelo Maharishi ne smatra d a j e uspjeh njegova osobna zasluga. Sve je to, kae on, zasluga Guru Deva koji je uenje
uinio dostupnim ovoj generaciji. Svako Maharishijevo
predavanje ili rasprava uvijek zavrava rijeima ,,Jai Guru
Dev" (Slava Guru Devu) u znak priznanja velikom uitelju.
irenje TM-a
Kad je Maharishi napustio Himalaje, otiao je najprije u
junu indijsku dravu Keralu. Nije doao s namjerom da tu
odri bilo kakav govor, jednostavno ga je privuklo mjesto.
No dva-tri dana nakon dolaska priao mu je ovjek koji ga
33

Transcendentalna

Meditacija

je, prepoznavi u njemu redovnika sa sjevera, zamolio da

odri nekoliko predavanja. Maharishi se odazvao molbi i uskoro su ta njegova predavanja postala toliko popularna d a j e
trebalo iznajmiti novu, veu dvoranu. Odmah su ga zamolili
da dode i u susjedne gradove, pa je iduih est mjeseci
proveo putujui Keralom, drei predavanja i uvodei one
koji su to eljeli, u tehniku transcendentalne meditacije.
Pri kraju ovog razdoblja objavljena je i prva knjiga o
tehnici TM: Svjetionik Himalaja". Tiskana u malom broju
primjeraka danas se, na alost, vie ne moe dobiti. Knjiga
je eljela pokazati kako je donosei TM, ili transcendentalnu
duboku meditaciju (kako se to tada zvalo) ovaj put Maharishi taj koji svijetu otkriva izvorno uenje svetih indijskih
spisa.
Kad je obiao Keralu, Maharishi je poeo putovati po
ostalim krajevima Indije. I Maharishi kao uitelj i tehnika
TM svuda su brzo prihvaeni. U Madrasu, 1958. godine osnovan je Pokret za duhovnu obnovu i time poloen kamen
temeljac organiziranom irenju tehnike. Maharishi je zatim,
nosei svoju poruku krenuo dalje.
Oduvijek je tvrdio da razlog to su mnoge zemlje Zapada naprednije od Indije lei u njihovom prihvaanju promjena; uvijek su bile spremne da pokuaju neto novo. eli li
da itav svijet uje za tehniku TM, mora se najprije obratiti
progresivnijim" nacijama. Godine 1958. otputovao je Maharishi iz Indije u Singapur da bi poetkom 1959. preko Havaja stigao u Kaliforniju. Tu je, pouavajui tehniku TM,
proveo nekoliko mjeseci, a zatim je krenuo na Istok u New
York i u Evropu.
Do kraja godine broj ljudi koji su eljeli nauiti tehniku
TM toliko je narastao da je Maharishiju postalo jasno da sam
nee moi udovoljiti tolikom zanimanju. Stoga se prihvatio
obuavanja uitelja tehnike TM. Bilo je to korijenito
odstupanje od indijske tradicije. U Indiji uenje i tehniku
34

Povijest

TM-a

meditacije uvijek predaje sam majstor tradicije ili njegovi

najblii uenici, a Maharishi, evo, kae da to mogu raditi i
obini Zapadnjaci. To, naravno, ne znai da su ljudi, koje je
Maharishi obuio u prenoenju tehnike TM, nekakvi zapadnjaki gurui ili spiritualni majstori. Oni su jednostavno
tehniari", a umijee prenoenja tehnike TM moe nauiti
gotovo svatko tko ima neto iskustva u njezinu vjebanju i
proe odreenu obuku.
Ispoetka se obuka odravala u Indiji, u blizini Rishikesha, gradia smjetenog na mjestu gdje Ganges izlazi iz Himalaja. Za mnoge Hinduse tu poinje glavni hodoasniki
put. Malo izvan grada, na strmim, umovitim obroncima,
Maharishi je sagradio meditantski centar ili kako Indijci
kau, aram". Ovdje su, uei umijee prenoenja tehnike
TM, budui uitelji proveli tri mjeseca.
Na prvom je teaju bilo svega tridesetak polaznika, na
drugom, odranom 1970. bilo ih je ve dvije stotine. Suoen
sa sve veom potrebom za uiteljima, Maharishi je teajeve
preselio u Evropu, gdje ih je moglo pohaati i do tisuu ljudi
istodobno. Nedavno je teaj produen s tim da se njegova
poetna faza moe apsolvirati kod kue. Danas na svijetu
ima vie od dvadeset tisua uitelja tehnike TM.
Uzroci velikog zanimanja to su ga, npr, ameriki
studenti pokazali za TM lee, vjerojatno, u njihovu
razoaranju potroakim drutvom" i konvencionalnim odgojem, kao i u spoznaji da droge ne pruaju oekivanu alternativnu svijest". Istodobno su se za psiholoko i fizioloko djelovanje meditacije zainteresirali i znanstvenici, a
kao posljedica toga ugled TM-a naglo je porastao. To je
dovelo do osnivanja dviju organizacija: Maharishijevog internacionalnog univerziteta (MIU), na kojem se uz
uobiajene akademske discipline vjeba i tehnika TM (o
tome vidi poglavlje 14) i Fondacije za znanost o kreativnoj
inteligenciji iji je primarni cilj da se sa koristima prakticira35

Transcendentalna

Meditacija

nja TM-a upozna industrija i poslovni svijet. U zadnjih deset

godina u Americi broj praktikanata tehnike TM svake se
godine udvostruavao (ili ak poveavao za 150 posto).
Sredinom 1975. bilo je u Americi oko 550.000 praktikanata
tehnike TM. Na itavom svijetu <?ko milijun, a taj se broj
poveava za oko 35.000 mjeseno .
Zanimanje za TM nije se ograniilo samo na Sjevernu
Ameriku i na Evropu. S izuzetkom SSSR-a tehnika TM se
danas moe nauiti u gotovo svakoj zemlji svijeta, ukljujui
i NR Kinu. Medu zemlje koje pokazuju najvei interes za
TM spada i Indija kojoj se njezino vlastito znanje vratilo odjeveno zapadnjakim ruhom.
No ma kakva bila ambalaa, uenje je uvijek isto. Razliiti stilovi prezentacije slue samo zato da bi se ista poruka lake prenijela razliitoj publici. I upravo kao to jabuka
pada sa stabla bez obzira na to to mi mislili o uzrocima toga
padanja (tendencija jabuke da pada, gravitacijska sila ili zakrivljenost etverodimenzionalnog relativistikog prostora),
tako i TM djeluje na duh i tijelo bez obzira na to to mi mislili o uzrocima toga djelovanja (oslobaanje stresa, rast kreativnosti i inteligencije ili proirenje svijesti).
Odravanje istoe uenja
Pogledamo li bolje neke druge meditativne tehnike ili
sisteme za razvoj linosti vidimo da ono to pomou njih
dobivamo (tj. ono to uitelji tih sistema ili tehnika kau da
emo dobiti), ovjeka s ulice gotovo da se i ne tie. On,
obino, biva zbunjen, a ponekad odgovara i s nevjericom.
Za razliku od nekih drugih uitelja Maharishi uvijek nastoji
da uenici dobiju znanje na nivou na kojem ga mogu shvatiti
i na kojem ono za njih ima smisla. Od te njegove elje da
TM-u naui to vie ljudi na svijetu, neodvojiv je i cilj ouvanja istoe uenja. Maharishi ne bi elio da se sadanje
36

Povijest

TM-a

Godina
Slika 1
Rast broja praktikanata tehnike TM u SAD (podaci SIMS-a, Los Angelcs). I rast u drugim zemljama moe se prikazati slinom eksponencijalnom funkcijom, iako se brojevi sporije poveavaju. Ekstrapolacija ove
krivulje pokazuje da e do 1979. godine tehniku TM prakticirati s v i
stanovnici Sjedinjenih drava. Ipak, nije vjerovatno da e se to desiti
rast je eksponencijalan samo dok je uzorak koji sc poveava malen u odnosu na itavu populaciju. Kad praktikanti tehnike TM budu inili znatniji dio stanovnitva, krivulja e pokazivati tendenciju vrlo sporog rasta
(bit e gotovo paralelna s horizontalnom linijom). Sadanji trend ukazuje
na to da e do 1979. godine, ipak prilino velik broj stanovnika Sjedinjenih drava nauiti TM.
37

Transcendentalna

Meditacija

oivljavanje tradicije iskrivi i izgubi onako brzo kao to se to

deavalo u prolosti. To se, dodue, ne moe izbjei, no on
poduzima sve da do toga dode to je mogue kasnije.
Svako Maharishijevo predavanje biljei se modernim
audiovizuelnim sredstvima kako bi se uenje sauvalo u to
trajnijem i to vjernijem obliku. Ovakva se metoda primjenjuje prvi puta u povijesti i svi se nadamo, da se zahvaljujui
ba takvom nainu prenoenja, nee potkrasti niti jedna greka.
Osim toga treba uvijek budno paziti da praktikanti sami
ne iskrive tehniku. Premda je transcendentalna meditacija
laka, ona je i vrlo osjetljiva, pa je novajlija, prije no to je
potpuno shvati, lako moe neznatno izmijeniti. Cesto, praktikanti i nesvjesno dodaju" tehnici neka ogranienja ili nastoje itav proces zadrati pod kontrolom". Time se smanjuje djelotvornost tehnike. Da bi se to izbjeglo, Maharishi
savjetuje ei eking" (osobito u prvim mjesecima meditacije), a inzistira i na tome da se TM ne prakticira paralelno,
odnosno da se ne povezuje s nekim drugim meditativnim tehnikama. To nije zato to bi druge tehnike bile bezvrijedne,
ve zato to je TM samodovoljna, potpuna i zaokruena
cjelina. Svaki pokuaj da joj se neto doda nepogreivo rezultira gubitkom.
Iz vlastitog iskustva poduke tehnike TM znam da su
ljudi koji se ponekad tue da TM vie ne djeluje kao prije,
najee, moda i nesvjesno, tehniku malo izmijenili. Ustvari, oni vie i ne vjebaju TM, nego neto to se znatno razlikuje od TM-a, dakle neto drugo. Prema tome, ne moe se
rei da TM nije vie djelotvorna ve da ta druga tehnika nije
djelotvorna kao TM.
Jednako kao to inzistira na nemijeanju TM-a s drugim
meditavnim tehnikama, Maharishi savjetuje da teorija koja
lei iza TM-a bude odvojena od drugih filozofija ili metafizikih sistema. To i opet nije zato to su drukiji stavovi
38

Povijest

TM-a

pogreni (dapae, oni unutar svojih okvira mogu biti savreno toni), nego zato to se moe dogoditi da oni zamagle razumijevanje procesa TM-a. Neznatno odstupanje od tonog
uenja danas moe izgledati nebitno, ali nakon nekoliko generacija to e bezazleno sjeme proklijati i postati izvorom
nesporazuma i izopaenja tehnike.
Maharishi svoje uenje propagira na dosad u povijesti
radikalno nov nain. U prolosti kad nije bilo masovnih
medija", telekomunikacija ni zranog prometa, jedini nain
irenja znanja bilo je osobno prenoenje, pa potkradanje greaka gotovo da se i nije moglo izbjei. Takav nepouzdan
proces rasprostiranja tehnike TM, Maharishi ukida time to
svakome omoguava da TM naui na izvoru i tehniku dobije
iz prve ruke. Oito je nemogue da svatko dobije tehniku od
Maharishija osobno. Ipak, on je osobno obuio velik broj
uitelja tehnike TM. Obuka je stroga i temeljita, a Maharishi, u svakom pojedinom sluaju sam provjerava da li je
uenik potpuno savladao osnove uenja. Time osigurava da
svaki uitelj TM-a predaje tehniku u njezinu istom obliku,
i da je svatko tko je ui jednako tako i prima.

39

Transcendentalna

Meditacija

Priroda duha
U M A

Maharishijevo uenje znatno se razlikuje od drugih indijskih i istonjakih uenja prvenstveno po tome to Maharishi nikad ne omalovaava ni materijalnu stranu ivota ni
tjelesno zdravlje. Postoje uitelji koji tvrde da bi duhovni ili
unutarnji razvoj trebao biti ovjekova glavna, pa ak i jedina
preokupacija. Neki od njih idu ak tako daleko da nijeu
postojanje materijalnog svijeta i trpaju ga u carstvo privida
koje treba ignorirati ili ak potpuno odbaciti. Maharishi se s
takvim miljenjima nimalo ne slae. On neprestano naglaava stvarnost svijeta oko nas, vanost tjelesnog zdravlja i
usku meusobnu povezanost tjelesnog i duevnog.
Osnovna pretpostavka na kojoj se temelji suvremena
psihologija jest da svakoj mentalnoj promjeni, svakom doivljaju, osjeaju, misli ili elji, odgovara odredena promjena ili djelatnost u mozgu. Polako postaje jasno da vrijedi i
obratno: svaka fizioloka promjena ili djelatnost praena je
odgovarajuom mentalnom aktivnou, tj. sve to se deava
u naem mozgu djeluje na nae duevno stanje. Medu takovim promjenama svjesni smo najveih, dok one druge ostaju neopaene.
Misao", pie Maharishi, poinje na najdubljem nivou
svijesti i polako se die kroz dubine ... duha, dok konano,
na njegovoj povrini, ne izroni kao svjesna misao". To si
moemo predoiti zamislivi kako se s dna jezera die mjehuri zraka. Ako je jezerska voda mutna, uspjevamo vidjeti
41

Transcendentalna

Meditacija

samo prskanje mjehuria na povrini. Jednako tako, ako

nam je duh mutan", ne vidimo ni razvoj misli. Tako", nastavlja Maharishi, otkrivamo da misao, prije no to je zamijetimo na svjesnoj razini, uskomea dubine itave svijesti;
ranije stupnjeve njezina razvoja ne zamjeujemo".
Ova slika misli koja se die u duhu samo je model koji
ne treba shvatiti previe doslovno. Ipak takav model pouan
je i koristan, jer postoji velik broj pokazatelja iz kojih se vidi
da se analogni procesi odigravaju i u ljudskom mozgu.
Istraivanja, provedena u nekoliko razliitih smjerova
ukazuju na to d a j e mozgu za stvaranje svjesnog iskustva potrebna otprilike desetina sekunde. Taj nam se vremenski razmak moe initi vrlo kratak, no mjeren neurolokim standardima, on je u stvari prilino dug. Imamo li na umu da
podraaj, iz jedne ivane stanice u drugu, prede za tisuinku sekunde i da svaki neuron moe djelovati na tisue
drugih okolnih neurona, postaje nam jasnije koliko je sloena aktivnost koja traje jednu desetinku sekunde. Ona nije
sloena samo zbog toga to u njoj sudjeluje ogroman broj
ivanih stanica, ve i zbog vrlo visokog stupnja organizacije koji medu tim stanicama vlada.
Ako treba da postanemo svjesni jedne specifine neuralne djelatnosti, recimo nekog vidnog opaanja odnosno
slike, tada se ta djelatnost vienja" mora po neemu razlikovati od ostalih mnogobrojnih djelatnosti koje se istovremeno odvijaju u mozgu. Smatra se d a j e inilac po kojem se
jedna djelatnost razlikuje od druge organizacija. Neuralni
procesi koji uzrokuju svjesne doivljaje su procesi koji se
odvijaju na veem stupnju organizacije, odnosno reda. Sve
vie pokazatelja ukazuje na to d a j e to svjesno iskustvo mentalna dopuna vrlo visokog stupnja organizacije, tj. d a j e svijest komplement visoko razvijenog ivanog sustava, a specifina mentalna iskustva komplementarni vidovi njegove
skladne i sustavne aktivnosti. Slavni neurofiziolog Sir Johan
42

Priroda

duha

Eccles kae da je rad ljudskog mozga najsloeniji proces u

itavom Sunevom sistemu. U skladu s prije reenim, to bi
trebao biti i najsvjesniji proces u itavom Sunevom sistemu. Matematikom analizom situacije dolazimo do spoznaje
da je dovoljan skladan rad veoma malog postotka ivanih
stanica ili neurona da bi se neka odredena neuralna aktivnost
razlikovala od bune" pozadine. Izgleda da za usklaivanje
funkcija neuronima treba upravo jedna desetina sekunde, tj.
upravo onoliko vremena koliko je potrebno za stvaranje
misli.
Prevedemo li to na jezik kibernetike, mogli bismo rei
da proces organizacije poveava omjer signala" u odnosu
na buku". Signal je dogadaj na koji obraamo panju, a
buka sva ostala nepotrebna djelatnost. im je eljena informacija skladnija tim je jasnije izraena na bunoj pozadini,
pa je stoga i vie svjesno iskustvo snanije.
Stupanj sklada, potreban da bi misao doprla do svijesti
ovisit e o koliini i vrsti buke u pozadini. Postoji, naime,
neto to zovemo pragom svjesnog iskustva. Djelatnosti sa
relativno malim stupnjem koherencije ostaju subliminalne
(doslovno: ispod praga), djelatnosti sa za prelaenje praga
jedva dovoljnim stupnjem uzrokuju nejasne, maglovite misli, dok se vrlo skladna djelatnost oituje kao jasno svjesno
iskustvo.
Paralele s Maharishijevim modelom duha prilino su
oite. Dizajn mjehuria misli" odgovara postepenom rastu
sloenosti i stupnja organizacije neuralnih signala u mozgu.
S porastom sklada misao postaje sve snanija i snanija, sve
dok se na koncu ne izdigne nad okolnom mentalnom bukom". Tek tada je mi, na razini svjesnog duha" spoznajemo
kao misao.
Maharishijev opis tog procesa ilustriran je slikom 2.
Istim dijagramom mogu se prikazati i tjelesni procesi koji se

43

Transcendentalna

Meditacija

istodobno odvijaju u mozgu pa sam stoga Maharishijevim

oznakama dodao i fizikalne.
Izvor misli
Misao, kao slabani impuls, rada se na najdubljoj razini
duha, da bi zatim, diui se prema njegovoj povrini, dobila
svoju strukturu. Struktura misli odreduje njegovo znaenje,
a po svom znaenju misli se i razlikuju jedna od druge. U
trenutku nastajanja misli nemaju nikakvih svojstava, pa ih je
stoga nemogue meusobno razlikovati. Na putu prema svjesnosti" svaka od njih postaje sve specifinijom, sve dok na
grubom nivou naeg svakodnevnog razmiljanja ne postane
jedinstveno, jasno definirano iskustvo.
Obrnemo li proces i slijedimo jedno odredeno mentalno
iskustvo u smjeru obrnutom od smjera njegova nastajanja,
dolazimo na razine sve finije i finije mentalne aktivnosti.
Konano, kad stignemo do vremenske toke (trenutka) u kojem je misao upravo trebala nastati, naa svijest prestane vibrirati, a mentalna aktivnost stoji na nuli.
To stanje mentalne tiine ponekad se naziva i ista svijest" ili istinsko Jastvo (vidi o tome poglavlje 8). Vratimo li
se usporedbi s mjehuriem zraka, onda je to dno jezera s
kojeg mjehuri zapoinje svoje putovanje prema povrini.
Maharishi kae da je to izvor misli ili polje iste kreativne
inteligencije.
Svaka mentalna aktivnost, ve samim tim to je aktivnost uzrokuje odredene promjene. Maharishi na promjenu
gleda kao na manifestaciju stvaralakog principa u prirodi.
Za njega se kreativnost" ne sastoji samo u nekoj nadahnutoj" ili originalnoj promjeni, ve u svakoj promjeni. Svaka
misao ima neko znaenje, neki sadraj. Tu usmjerenost miljenja smatra izrazom inteligencije", tj. onoga to u promjenu unosi red i usmjeruje je".
44

Priroda

duha

Kreativnost i inteligencija (u Maharishijevom smislu rijei) prisutne su u svakoj misli, na svakom stupnju njezina
razvoja. Stoga, zakljuuje Maharishi, izvor misli otkuda sve
misli potjeu mora biti polje iste kreativnosti i iste inteligencije iste kreativne inteligencije.
Mnoge ljude iznenadit e takav nain razmiljanja. Zasad bismo Maharishijeve tvrdnje mogli iskazati i drugaijim
rijeima i rei d a j e izvor misli polje potencijalne promjene i
potencijalnog reda. Veina ljudi naui tehniku TM ne ma45

Transcendentalna

Meditacija

rei za ove finese. Istina je da one za sad nee mnogo izmijeniti nae shvaanje TM procesa, ali emo se, ipak, na njih
jo vratiti (vidi poglavlja 8 i 14).
Vano je razlikovati izvor misli" od uzroka misli".
Rjeju izvor Maharishi oznaava podruje gdje misao izvire.
Sve to smo ikad pomislili rodilo se na tom podruju kao
slabaan mentalni impuls, u dubinama naeg duha, a zatim
raslo sve dok nije doprlo do nae svijesti. To vrijedi za sve
misli bez obzira na njihov sadraj. Taj temeljni mehanizam
mentalne aktivnosti funkcionira neprekidno, od roenja do
smrti. Uzrok sadraja misli, tj. nain na koji misao dobiva
znaenje, posve je razliit proces. Svi znamo kako jedna
misao potie drugu i kako neki vanjski dogadaj moe naem
razmiljanju dati posve neoekivan smjer. Kad pitamo za
uzrok neke misli obino pod tim mislimo na ideje ili dogaaje koji su nas potaknuli na tu odreenu misao. Mogli bismo rei i da se izvor misli odnosi na medij u kojem je mentalna aktivnost strukUiirana, dok uzrok odreuje specifine
oblike koje ta struktura poprima.
Ta e nam razlika biti jasnija razmotrimo li analogan
proces nastajanja televizijske slike. Sliku stvara roj elektrona
koji dolaze s katode. Taj snop se struktuira i oblikuje pomou elektrinih i magnetskih polja, tako da kad stigne na
ekran, raspored tokica" ima odredeno znaenje. Izvor slike jest katoda u stranjem dijelu cijevi. Uzroci zbog kojih
snop elektrona koji ispoetka nema nikakve strukture, dobiva odreeni oblik, gotovo da su bezbrojni. Slijedimo li njihov lanac, dolazimo do elektronske aparature TV prijemnika, antene i odailjaa u studiju i dalje do producenta,
scenariste, zahtjeva publike, politikih pritisaka, financijskih prepreka.... Na slian nain, beskrajno dug i sloen
lanac dogaanja u svijetu i naem mozgu uzrokuje da snop
misaonih impulsa poprimi specifinu strukturu i znaenje.
Izvor je za sve impulse isti.
46

Priroda

duha

Tehnika TM procesa
TM tehnika omoguuje smanjenje grublje mentalne aktivnosti, a to opet omoguuje finijim razinama svijesti da
dou do izraaja. Maharishi definira proces kao okretanje
panje prema unutra, prema nivou na kojem je misao suptilnija, sve dok duh ne transcendira i najsuptilniju misao i ne
stigne do izvora misli".
Budui da se prilikom vjebanja tehnike TM cjelokupna
mentalna aktivnost smanjuje, sniava se i prag svjesnog iskustva, iscrtkana linija na Slici 2, pa nam misli dolaze do
svijesti" tj. dopiru u svjesnost u ranijim fazama svojeg razvoja.
Sve je to, recimo, kao kad se naete medu ljudima na
nekoj koktel zabavi. elite li da vas u toj silnoj uurbanosti i
aktivnosti uju, morate povisiti glas. Isto tako glasne" moraju biti i nae misli, ako ih elimo uti na normalnoj razini
razmiljanja. Kad bi svi u sobi poeli tiho govoriti, ne biste
vie morali vikati da vas uju. Slino tome, dok vjebate
tehniku TM, sve mentalno eretanje" biva uutkano, pa
svjesno opaamo svaki apat duha. Na kraju, kad se duh potpuno umiri, proces miljenja na koji smo navikli, prestaje i
mi ostajemo u stanju iste svijesti" tihog izvora misli:
Kad prestane svaka mentalna aktivnost, dospijevamo u
stanje u kojem ne vlada samo tiina, ve i duboka srea.'
Moe izgledati paradoksalno da izvor misli, koji je po definiciji bez svojstava moe biti izvorom radosti (o tom emo
jo uti u poglavlju 8). No paradoksalno ili ne, znamo da su
mnogi mistici, koji su doivljavali stanja upadljivo slina
onima to ih postiemo pomou TM-a, upravo to tvrdili.
Oni su uvijek iznova naglaavali da je to stanje potpune
mentalne tiine ujedno i stanje tihog i vedrog zadovoljstva.
panjolska mistiarka iz esnaestog stoljea, sveta Terezija
Avilska, na primjer, kae:
dua je potpuno sretna u toj
47

Transcendentalna

Meditacija

... tiini." Dvije tisue godina prije nje ruka onoga koji je
zabiljeio Upaniade, pie sat chit ananda" ili vjena
svijest blaenstva". U naem stoljeu R.M. Bucke opisao je
svoje mistino iskustvo kao doivljaj ushita ili beskrajne
radosti...."
Upravo stoga to je cilj procesa kojim se sluimo u
tehnici TM, vrlo privlano stanje svijesti, nije potrebno tim
procesom upravljati. Kuamo li jednom zadovoljstvo cilja,
naa e se panja umiriti spontano, sama od sebe, bez ikakve
prisile ili nadzora.
Mogli bismo se zapitati zato se onda to ne dogodi i
inae, bez pomoi ikakve meditativne tehnike.
Od najranijeg smo djetinjstva bili upuivani na traenje
zadovoljstva u ulnim iskustvima. Nae zapadno drutvo ide
jo korak dalje i potie tu nau vanjsku usmjerenost bezbrojnim izvorima razonode i time neprestano iznova potvruje da se zadovoljstvo temelji na ulnom iskustvu ove ili
one vrste. I tako smo se navikli da i izvor trajne sree traimo u svijetu oko sebe, jer znamo traiti jedino u tom svijetu u kojem je svaka srea prolazna.
Tu situaciju duhovito opisuje sufi-uitelj Idries ah u
jednoj od svojih anegdota o Nasrudinu:
Neki ovjek ugleda Nasrudina kako neto trai po tlu.
to si izgubio, Mulo ?" upita ga on.
Klju", odgovori Mula.
Pa se ovjek spusti na koljena i oboje stadoe traiti.
Nakon nekog vremena ovjek upita: A, gdje ti je klju
ispao?"
U vlastitoj kui."
Zato ga onda trai ovdje?"
Zato to tu ima vie svjetla."
Moglo bi se kazati da smo i mi izgubili klju" istinskog zadovoljstva. On lei negdje u nama, ali mi ga traimo
vani, jer je to jedino mjesto gdje znamo traiti.
48

Priroda

duha

Drugo je pitanje zato je taj izvor sree skriven naem

oku. Odgovor je jednostavan. Zatrpan je grubljom mentalnom aktivnou. U neprestanoj potrazi za zadovoljstvima,
na nain na koji su nas uili, jo vie bombardiramo svoja
ula i time stvaramo jo veu mentalnu buku, pa misli koje
nam dopiru do praga svjesnog iskustva moraju biti jo glasnije, to je zavjesa iza koje se skriva naa nutrina.
pan, ipak osjeamo njegovo zraenje. On je kao svjetiljka J ' ^ ^ t r ^ '
koja svijetli u magli ne vidimo je, ali zrake svjetlosti
dopiru do nas. Pribliimo li se svjetiljci, svjetlost postaje
sjajnija. Slino tome, ubrzo otkrivamo da su suptilniji nivoi
misli veoma privlani, pa kad ih jednom opazimo, naa panja spontano kree prema njima. I kako postepeno skidamo
veo za velom, bljetavilo izvora postaje sve jae i sve snanije privlai nau panju. Konano panja prekorauje i
najfiniju misao i dospijeva u stanje unutarnje tiine. Proces
sam sebe neprestano pothranjuje, nije potrebna nikakva prisila niti napor, sve se odvija samo od sebe.

49

Transcendentalna

Meditacija

Tehnika TM

,Mislim da u joj poi u susret", ree Alisa koja je, premda

je cvijee bilo zanimljivo,
osjeala kako je razgovarati s pravom,
pravcatom kraljicom
ipak neto posve drugo.
To nikako ne moe", ree Rua.
Savjetujem ti da krene u
suprotnom smjeru. "
Alisi se to uini besmislenim, pa se ne rekavi ni rijei uputi
ravno prema Crvenoj kraljici. Kako se iznenadila, kad ju je odmah
izgubila iz vida i zaas se opet nala kraj ulaznih vratiju. Malo
srdito krene unazad, pa nakon to se na sve strane ogledala za
kraljicom, koju najzad opazi u daljini odlui da ovaj put pode u
suprotnom
smjeru.
1 gle, dok bi trepnuo, nala se licem u lice s Crvenom kraljicom podno breuljka za kojim je tako dugo eznula.

Alisa s druge strane ogledala

U tehnici TM, ljudi najee grijee kad nastoje doi u

stanje iste svijesti. Nastojanje nas udaljuje od cilja ba kao i
Alisu i vraa na poetak puta. Tek kad prestanemo pokuavati meditirati", proces se poinje odvijati sam od sebe i
dovodi do eljenog cilja.
Miljenje da se duh moe umiriti jedino prisilom posljedica je pogrenog shvaanja njegova funkcioniranja. Ljudi
opaaju kako im duh luta s jedne misli na drugu, ne zadravajui se ni na jednoj, a o tome da bi bio potpuno miran ne
moe biti ni govora. U duhu se panorama misli i slika neprestano mijenja, pa su ljudi stoga pretpostavili da je duh
sam lutajue prirode. Na temelju te pogrene pretpostavke
51

Transcendentalna

Meditacija

zakljueno je da je za smirenje duha potrebna prisila; treba

duhu onemoguiti da slijedi vlastite sklonosti.
U indijskim spisima duh se usporeuje s majmunom
koji neprestano skae s grane na granu. Majmuni su, kae se
tamo, po prirodi vragolasti i jedini nain da ih zadrimo na
jednom mjestu jest da ih priveemo. Isto vrijedi i za duh.
Jedini nain na koji tu lutalicu" moemo pripitomiti jest da
je priveemo. A kako duh voli lutati, to e biti veoma teko i
zahtijevat e golem napor.
Stoga je s izriitom namjerom da se upravlja duhom,
smiljen i usavren velik broj tehnika. Neke od njih sastoje
se u tome da se panja zadri na nekoj odredenoj misli, dok
druge nastoje duh isprazniti od svake misli. Ma kakva bila
tehnika, njezini uitelji uvijek naglaavaju da su za uspjeh
potrebni napor i disciplina.
Meutim ako misao ili slika na kojoj nastojimo zadrati
panju, nije osobito privlana, duhu e ubrzo postati dosadno i on e odlutati u potragu za zanimljivim sadrajima.
Oito je,da e nam, elimo li ga zadrati na odredenoj temi
biti potrebna stroga mentalna disciplina. I tako ovjek nastoji i nastoji, i gle, zaista nije lako. Iskustvo, dakle, potvruje
ovako argumentiran zakljuak i osnovna pogreka ostaje
skrivena. Nitko i ne sumnja da smo do takvog zakljuka
doli zato to smo krenuli od neistinite pretpostavke. Pretpostavka d a j e priroda duha da luta jest, naime, pogrena.
Mudri lovac na majmune shvaa da majmun ne skae s
grane na granu bez razloga. On neto trai: moda banane.
Lovac zna da je trati za majmunom od jednog drveta do
drugog gubitak vremena. Mnogo je jednostavnije i bre u
podnoje drveta staviti grozd banana i njime primamiti majmuna. Nee proi mnogo vremena, a majmun e u podnoju
drveta mirno jesti banane. Spoznavi majmunovu unutarnju
potrebu, lovac g a j e umirio bez napora, prisile ili vezivanje.

52

Tehnika TM

Slino je i sa lutajuim duhom. Osnovna karakteristika

duha, njegova unutarnja priroda, nije da luta, ve da trai izvore sve veeg zadovoljstva. Kad promatramo neto strano
ili kad nam je dosadno, naa se panja sama od sebe okree
prema neem privlanijem. Duh neprestano luta samo zato
to mu u vanjskom svijetu nita ne moe pruiti trajnu sreu.
Stoga je najjednostavnije i najbre skrenuti panju prema izvoru sree koji je u nama i pustiti duh da se tamo smiri sam
od sebe, bez ikakve prisile ili napora.
Laka staza
Bacimo li pogled unazad, vidimo da su u povijesti izvorna uenja uvijek iznova potvrivala da meditacija mora
biti laka. No s vremenom originalna se tehnika izopai i izgubi svoju djelotvornost. Tvrdnje d a j e meditacija jednostavna bivaju odbaene bez dubljeg razmiljanja, a izvorno se
uenje poinje tumaiti rjenikom prisile i napora.
itajui drevne tekstove esto nailazimo na izjave kao
to je napr. duh se treba umiriti". Takva je izjava posve
neutralna. Nita se eksplicitno ne kae da prilikom toga procesa umirivanja treba pribjei prisili ili uloiti napor. No oni
koji ovaj savjet nisu mogli posluati, shvatili su ga onako
kako su jedino mogli pomislili su da ne uspijevaju jer se
nedovoljno napreu.Smisao je izjave postao: duh se mora
umiriti".
Smiren duh plod je meditacije, a ne njezin put. Sam in
nastojanja poveava aktivnost i ometa meditaciju. To je kao
kad uvee nastojite zaspati. Ako se o tom brinete, postajete
jo nemirniji. Ako, meutim, na san posve zaboravite (brojei moda ovce), on dolazi sam od sebe.
Svrha transcendentalne meditacije jest da omogui duhu da se potpuno umiri. No sve dok se pritom ma i najmanje
napreemo, duh nam je djelatan, tj. nemiran. To je kao da
53

Transcendentalna

Meditacija

pokuavamo sami sebe dii drei se za pete: im vie nastojimo, tim smo tei. Najvjerojatnije naporom postiemo samo
to da mislimo da nam je duh smiren. (To, naravno ne znai
da tehnike koje se zasnivaju na prisili ili zahtijevaju napor
nikad ne vode uspjehu. Nakon godina gorljivog naprezanja
one eventualno urode plodom. Zagovornici takvih tehnika
nikad ni ne tvrde da su one lake, a uspjeh na dohvat ruke.
Jedno od moguih objanjenja tih nadasve rijetkih uspjeha
jest da nakon dugotrajnog i upornog naprezanja duha do
njegovih krajnjih granica, duh sam jednostavno odustane".
Duh prestane mariti za bilo to i ovjek transcendira,,).
Jednako tako ni koncentracija nije dio tehnike TM.
Koncentrirati" doslovno prevedeno znai skupiti u jednu
toku oko zajednikog sredita, fokusirati" i nigdje ne stoji
d a j e za te radnje potreban napor ili prisila. U veini praktinih situacija, meutim, obino je potreban izvjestan napor.
Prvo zato to panju treba zadrati na odabranoj misli (to
zahtijeva napor jer je u suprotnosti s prirodnom tenjom panje da uvijek trai privlanije objekte opaanja), a drugo
zato to treba odreenu misao izdvojiti iz bune pozadine i
uiniti je to je mogue jasnijom, pa nam je stoga za sam
proces miljenja potrebno vie energije, (energija se ulae u
poveanje omjera signal-buka). Rije koncentracija" gotovo d a j e postala sinonim za rije napor".
Prilikom vjebanja tehnike TM duh se sam od sebe
sabire u jednu toku (koncentrira), a svaki je napor pritom
suvian. Panja biva privuena stanjem mentalne tiine. Kad
smo ovako usklaeni" s prirodnom tenjom duha, a ne borimo se protiv nje, prisila postaje nepotrebna. tovie, budui
da se i mentalna buka stiava, misli nam automatski postaju
jasnije, pa ne moramo vie tako intenzivno misliti.
Druga, u meditaciji prilino esta greka, jest nerazlikovanje izvora misli od njezinih uzroka. Postoje razliite
tehnike ija je bit u tome da ovjek slijedi misao do njezina
54

Tehnika TM

uzroka unatrag kroz svoje pamenje i kroz sluajan lanac

misli koje su joj prethodile, sve do njezinih nastanaka u
nekom dalekom asu prolosti. To nikako nije isto to i slijediti misao do njezinog izvora, tj. doivljavati jednu te istu
misao na nivoima sve tie i tie aktivnosti. Prakticirajui
takve tehnike bavimo se, ustvari, sadrajem misli, pa nam
panja ostaje prikovana za grublje razine mentalne aktivnosti. Te metode mogu nai svrhu i primjenu na podruju psihoanalize, no nije vjerojatno da e nas dovesti u tiinu izvora
misli.
Prilikom vjebanja tehnike TM uope ne marimo za
sadraj misli. Nije vano o emu mislimo, glavno je da smo
sposobni da mislimo. Ili, Maharishijevim rijeima: Svatko
tko moe misliti moe prakticirati tehniku TM." Nae misli
mogu biti korisne, dosadne, jasne, maglovite, briljantne ili
besmislene, sa stanovita TM-a sve su one jednako vrijedne
(nije bitno ak ni tko ih misli). Sve misli nastaju kao slabaan impuls, a zatim se razvijaju dok ne dopru do praga
svjesnog iskustva. Ono to je vano u tehnici TM jest struktura samog procesa miljenja, a ne sadraj misli.
Pojedinci imaju tu sreu da spontano doivljavaju izvor
misli, ne znajui pritom nita ni o njegovu postojanju, a kamoli o tehnikama pomou kojih se do njega moe doprijeti.
Kau da se to obino deava kad je ovjek oputen i doputa
duhu da luta. Navest u odlomak iz R.M. Buckeova opisa
stanja koje je prethodilo njegovom doivljaju kozmike svijesti". Vano je uoiti oputenost duha sve se odvija bez
ikakve prisile:
"Duh ... mi je bio tih i smiren. Sjedio sam u tiini i uivao,
moglo bi se rei da sam bio gotovo pasivan. Ne bi se moglo rei
da sam razmiljao. Misli, slike i emocije dolazile su i odlazile
same od sebe..."

Ba taj pasivan stav koji doputa da sve dolazi i odlazi

samo od sebe" vrlo je vaan (nikako prisila ili napor). Glav-55

Transcendentalna

Meditacija

ni razlog to ee ne doivljavamo takva stanja jest naa navika da uvijek, kad elimo uspjeti, ulaemo napor. Na stav
neprestanog nastojanja i usredsredivanja duha vrlo nas efikasno spreava u doivljavanju tog prirodnog iskustva. U
ivotu je ponekad i istina da emo im vie nastojimo, tim
prije cilj i ostvariti, ali u TM-u to jednostavno ne vrijedi.
Dapae, vrijedi obratno: im manje napora, tim bolji rezultat.
Tehnika TM doputa duhu da se sam od sebe slegne u
tiinu, pa je kao takva sredstvo koje s odredenom redovitou omoguava svakom da doivi iskustvo iste svijesti".
Drugim rijeima tehnika TM ini to privlano, prirodno stanje duha dostupnim svakome, a ne samo nekolicini odabranih".
Okretanje panje prema unutra
Tehniku TM mogli bismo ukratko opisati kao okretanje
panje za 180 stupnjeva: od vanjskog podruja ulnog iskustva prema suptilnijim unutarnjim razinama duha.
Time se ne podrazumijeva razmiljanje o unutarnjim iskustvima ili o istoj svijesti, jer razmiljanje o neem neizbjeno vodi prema nivou znaenja, tj. zadrava panju na povrinskoj razini duha. Prema tome panja ne mijenja smjer,
ona se okree prema unutra u smislu neposrednog doivljavanja dubljih razina miljenja. Sa stanovita TM-a razmiljanje o meditaciji vanjska" je aktivnost ba kao i recimo
cijepanje drva. Nuni zaokret panje prema unutra sastoji se
u tome da se panja ne obraa ni na sadraj misli, ni na ulna
iskustva.
Kad ljudi prvi put uju za TM, pokuavaju zamisliti
proces na temelju ve steenih iskustava, to je i prirodno.
Oni tako stvaraju mentalnu sliku odredenog stanja. Ako tada, bez strunog vodstva, pokuaju meditirati", gotovo je
56

Tehnika TM

sigurno da e oekivati da se desi neto to je u skladu s

njihovom mentalnom slikom. To e, dakle, opet biti neka
mentalna aktivnost, a nikako istinsko stanje unutarnje tiine.
Taj je problem istaknut ve u jednom od prvih engleskih tekstova o kontemplativnom misticizmu, napisanom prije est
stotina godina. To djelo anonimnog autora sauvalo se pod
naslovom Oblak neznanja". Navest u iz njega odlomak
relevantan za nae razmatranje:
Oni uju i itaju kako se kae da treba prekinuti vanjsku"
aktivnost duha i okrenuti se prema unutra, a budui da ne znaju
to to prema unutra" znai, nuno grijee. Oni svoj stvarni, materijalan duh okreu prema tijelu, to je neprirodno i napreu se
da vide duh svojim tjelesnim oima, i da uju unutranjost svoju
svojim vanjskim uima i da njue, kuaju i pipaju unutra na isti
nain kao i vani. Time okreu naopako prirodni red, a za to je potreban velik napor i od tog nepotrebnog naprezanja u ovoj lanoj
vjetini oni konano polude. "

Nikakvo predznanje, kao ni oekivanje neega to se

treba dogoditi ne mogu pomoi ni za jotu" odvijanju samog
procesa. Oni ga mogu samo ometati. tovie, svaka intelektualna analiza ili ispitivanje onoga to se deava povui e
duh nazad prema povrinskim razinama misli. Stoga Maharishi, kao uostalom ni velik broj uitelja u prolosti, ne daje
detaljan opis iskustva meditacije, da ne bi uenik, nestrpljiv
da to prije stigne na cilj, skrenuo s pravilnog puta.
Maharishi takoer naglaava kako ne treba nastojati potisnuti taj povrinski nivo misli (napr. otarasiti se neke misli
silom):
Dok nastojimo zaboraviti, moramo ipak pamtiti ono to
elimo zaboraviti. To ne treba initi zato to se proces transcendentalne meditacije ne temelji na zaboravu grubog, materijalnog,
objektivnog svijeta, ve na doivljavanju finijih iskustava. Nastojanje da se zaboravi vue korijen iz mrnje i osude, dok se spontano doivljavanje finijeg polja misli za vrijeme transcendentalne

57

Transcendentalna

Meditacija

meditacije temelji na dobrovoljnom prihvaanju

kojim se duh kree u potrazi za sreom."

prirodnog

puta

Vidimo, dakle, da ne treba ni nastojati ni ne nastojati

zaboravljati, analizirati ili neto oekivati. Svako nastojanje,
pa bilo ono i negativno, tj. nenastojanje, poveava mentalnu
aktivnost karakteristinu za povrinski nivo miljenja.
Stoga ne nastojte, ne nastojati!
Nemogue je prisiliti duh da krene prema unutra, treba
mu dopustiti da se postepeno i bez napora sam od sebe povue. Nita, to bismo mi mogli uiniti, ne moe taj proces
ubrzati: Kad je zapoet, treba mu dopustiti da se odvija sam
od sebe ... tiho i strpljivo, bez urbe i strepnje ... prirodno i
neizvjetaeno."
Tehnika ne-tehnike
Sva tehnika transcendentalne meditacije sastoji se zapravo u pravilnom poetku. Ako pravilno zaponemo, poinjemo doivljavati misao na neto ranijem nivou njezina razvoja. itav se sustav malo umiri, a panja, privuena
arolijom tie misli, ini jo jedan korak prema unutra. I
tako dalje. U itavom procesu mi treba samo da osiguramo
poetni uvjet, tj. prvi zaokret panje prema unutra. Kad je to
uinjeno (i to bez napora), ostalo slijedi jednako sigurno i
prirodno kao to jabuka pada s drveta.
Na ovom mjestu Maharishi obino usporeuje tehniku
transcendentalne meditacije s fizikalnim principom najmanjeg djelovanja. Kvantitet djelovanje" jest mjera promjene
energije u fizikalnoj interakciji, a dobije se tako da se energija pomnoi s vremenom (ili koliina gibanja s predenim
putom). Prema tom principu svaka se promjena u materijalnom svijetu odvija uz najmanju moguu koliinu djelovanja
(naravno u granicama koje postavlja materijalna okolina).
Taj princip odreuje stazu i brzinu kugle koja se kotrlja niz
58

Tehnika TM

kosinu, kao i oblik polja oko magneta i putanju svjetlosnih

zraka prilikom njihova loma na prijelazu iz jednog medija u
drugi. tovie, ako su za bilo koji sistem dani poetni uvjeti
i ogranienja kojima mora biti podvrgnut, njegova se budua
stanja mogu predvidjeti iskljuivo na temelju pretpostvke da
vrijedi princip najmanjeg djelovanja i da e se promjene
deavati u skladu s tim principom. To je osnovni princip
klasine mehanike.
Maharishi, pak, smatra da je on temeljan i u jednom
irem smislu, tj. da ne vrijedi samo u materijalnom, ve i u
duhovnom svijetu, pa se prema tome i duevni procesi moraju odvijati s njim u skladu. Ova se tvrdnja zasad, ne moe
kvantitativno provjeriti jer jo ne postoje metode za mjerenje
mentalne energije". Stoga emo razmotriti samo kvalitativne posljedice ove pretpostavke. Primijenimo li je na specifian proces transcendentalne meditacije, zakljuujemo da
nakon uspostavljanja potrebnih poetnih uvjeta, duh ne samo
da e se automatski smiriti na finijim nivoima misli, ve e
to uiniti i na najefikasniji mogui nain. Kad duh jednom
krene pravim putom, proces se ne moe ubrzati i to upravo
zato to se ve odvija najveom moguom brzinom.
Djelovanje tehnike TM ne ovisi o tome da li vi u tehniku vjerujete ili ne. Kad jednom pravilno ponete i opustite
se, proces e se, zahvaljujui tenji duha za zadovoljstvom
koju bismo mogli nazvati i mentalnom gravitacijom, odvijati
sam od sebe, ba kao to i ronilac kad jednom zaroni pod
pravilnim kutom biva privuen materijalnom silom gravitacije, bez obzira na to vjeruje li u nju ili ne.
im ste nepovjerljiviji tim bolje. Moda zvui paradoksalno, iako je u skladu s ve reenim. Oni koji ue tehniku TM u nadi da e doivjeti neto izvanredno ili odmah
izmijeniti nain ivota, skloni su da oekuju neto, da analiziraju tehniku. Time gube bezazlenost i bezbrinost kojom
zapoinju oni koji oekuju malo, ili su tovie, toliko skep59

Transcendentalna

Meditacija

tini da ne oekuju nita. elimo li opisati tehniku transcendentalne meditacije, najjednostavnije je da kaemo da
ne treba raditi nita". Ta tehnika koja zapravo i nije tehnika" podsjea na istonjake pojmove metode koja nije metoda" i puta koji nije put" (Maharishi se, zajedno s drugim
velikim uiteljima kako Istoka tako i Zapada, protivi svim
tehnikama u kojima treba neto raditi,,).
To, naravno, ne znai da ne treba uope nita raditi. Izmeu nenaporne meditacije i nebavljenja niim (u odredenom asu) razlika je suptilna, ali zato ne manje vana. Ve
sam naglasio da razlog nedjelotvornosti TM-a esto lei u
vjebanju tehnike uz ulaganje odredenog , makar i najneznatnijeg napora, no ponekad sam, iako rjee, nailazio i na
ljude koji su uvi da ne zahtijeva nikakav napor jednostavno dva puta dnevno sanjarili po dvadesetak minuta. To nije
TM i ne moe imati posljedice prakticiranja TM-a.
Ponekad su ljudi podozrivi prema TM-u upravo zato to
se radi o tehnici. Prosvjetljenje, kau oni, je posljedica upoznavanja samoga sebe, a ne usavravanja u nekakvim tehnikama. Djelomino imaju i pravo; poznavanje samoga sebe
temelj je prosvjetljenja, no to ne znai da svatko mora sam
otkriti i put prema prosvjetljenju. To bi znailo da ne moemo uiti iz iskustva drugih. Da smo se pridravali toga
principa, veina bi nas i dandanas sjedila u peinama mozgajui kako da zapali vatru. Maharishi pokuava pokazati ljudima put koji vodi u dubok duevni i tjelesni mir.
Ljepota tehnike TM sastoji se u tome to nas ona u to
stanje potpune tiine vodi putem aktivnosti, ali aktivnosti
koja postepeno ukida sve druge aktivnosti da bi, na kraju
ponitila i samu sebe. Upravo to to moe transcendirati i
sebe samu i jest razlog njezine djelotvornosti. Niti jedna
tehnika koja to ne moe ne dovodi duh u stanje potpune
mentalne tiine. I obratno, svaka tehnika, za koju ni u jednoj
fazi nije potreban nikakav napor, i koja konano transcen60

Tehnika TM

dira i sebe samu, jest tehnika transcendiranja, zvala se ona

tako ili ne.
Manire
Dok vjebamo tehniku transcendentalne meditacije, doivljavamo danu misao na sve ranijim nivoima njezina razvoja. Za to nije prikladna svaka, bilo kakva misao, nego
samo ona ije kvalitete omoguuju panji da s normalnih,
grubih razina razmiljanja skrene prema finijoj razini koja
lei dublje od njih.
Prvi uvjet koji takva misao mora zadovoljavati jest taj
da nema nikakvog znaenja. Misao koja neto znai zadrava panju na povrinskom nivou miljenja. Stoga treba
odabrati misao koja u nama ne budi nikakve asocijacije. Poticaj za takvu misao moe doi od bilo kojeg od naih ula misao, na primjer, moe biti vizualna slika, miris, itd. U
tradiciji iz koje potjee tehnika transcendentalne meditacije
smatra se da je za to najprikladnije ulo sluha, moda i zato
to smo se navikli misliti rijeima tj. verbalno. (To moe
imati neke veze i s injenicom d a j e ulo sluha najilavije" i
najdiskriminativnije. Pri procesu anestezije ono se posljednje iskljuuje).
Ipak, ne moemo upotrijebiti ba svaki zvuk koji nema
nikakva znaenja. Odmah je jasno da je blai zvuk bolji od
otrog i uznemirujueg. Primjer ovog zadnjeg jest grebanje
noktom po staklu koje, premda bez verbalnog sadraja, za
veinu ljudi nema i potrebnu umirujuu kvalitetu, pa stoga
nije prikladno za meditaciju. U meditaciji koristimo samo
one zvukove koji umirujue odjekuju itavim naim ivanim sustavom.
Sve donedavno mnogi su se podsmjehivali i samoj pomisli da bi izbor zvuka mogao biti toliko presudan. No danas zapadna znanost pokazuje da zvukovi doista snano
61

Transcendentalna

Meditacija

djeluju na sve ive organizme. Otkriveno je, na primjer, da

neke bakterije bujaju uz odredenu muziku, dok uz neku drugu ugibaju, kao i to da biljke bolje napreduju uz Brandenburke koncerte nego uz rok muziku. Nedavno je pokazano
da zvuk udarca maljem kod nekih algi uzrokuje genetske
mutacije (ne zvuk bilo kakvog udarca bilo kojim maljem
udarac mora tono proizvesti odredene, za mutaciju potrebne vibracije). Roberto Assagioli, talijanski psiholog o kome e biti jo rijei, vei dio svojih teorija temelji na
pretpostavci da muzika moe biti i lijek i uzrok bolesti, a
Hans Jenny svojim je radovima pokazao da specifine vibracije u vremenu proizvode u prostoru sloene trodimenzionalne forme koje veoma podsjeaju na jednostavne oblike
ivota. Prema tome izjava da odredeni zvui djeluju na ovjeka na odredeni nain nije tako neumjesna kako nam se na
prvi pogled moe initi.
Zvui kojima se koristimo u tehnici transcendentalne
meditacije potjeu iz drevne vedske tradicije koja je oduvjek
priznavala prisan odnos izmeu zvuka i oblika. Zvukovi,
koje upotrebljavaju u toj tradiciji, zovu se mantre. Postoje
dvije kategorije mantri: za pustinjaka i za kuedomaina.
Djelovanje obiju kategorija dvovrsno je: dugorono i kratkorono. Pustinjake" mantre pogoduju povuenom, pustinjakom nainu ivota, dok su mantre kuedomaina prikladne za ljude koji ive u uobiajenim radnim i drutvenim
uvjetima.
Ta se razlika, na alost, esto zanemarivala, pa su se
mantre za pustinjake davale aktivnim kuedomainima. Do
toga je dolo zato to su se tijekom vremena, izvorne tehnike
iskrivljavale i gubile, a najprije su se izgubile tehnike kuedomaina. Tehnike pustinjaka nisu bile tako iroko rasprostranjene, pa su se sauvale u neto iem obliku. Kad se u
kasnijim vremenima netko elio baviti meditacijom, morao
se obraati redovnicima i pustinjacima jer su oni sauvali
62

Tehnika TM

barem neto od izvornog uenja. No ono to su oni prenosili

bile su njihove vlastite, pustinjake" tehnike i ljudi koji su
ih poeli prakticirati povlaili bi se iz svijeta. To je naizgled
potvrivalo pretpostavku d a j e pustinjaki nain ivota jedini
put ka prosvjetljenju.
Vanost izbora odgovarajueg tipa mantre najbolje dolazi do izraaja kad ljudi odlue da sami naue TM. Prijatelj" im, recimo, opie tehniku (iako je to rijeima gotovo neizvedivo) i oni oduevljeno biraju sami sebi mantru (obino
iz knjiga). Kad pronau zvuk za koji misle da bi im mogao
odgovarati, poinju prakticirati transcendentalnu meditaciju". No ubrzo zbunjeni primjeuju da im kvaliteta ivota
postaje sve slabija i da gube volju za rad. A to nikako nije
bilo ono to su oekivali od transcendentalne meditacije.
Neki, razoarani, odustaju, a neki naue pravilnu tehniku i
poinju postizati bolje rezultate.
Nain upotrebe mantri u TM-u takoer se bitno razlikuje od naina njihove upotrebe u nekim drugim tehnikama. Gotovo sve druge tehnike sastoje se u neprestanom ponavljanju zvuka mantre, bilo na glas, bilo subvokalno, u
sebi. U Indiji se takav postupak esto naziva mantra-japa
(japa" znai neprekidno ponavljanje), a zvuk se neprestano
ponavlja s ciljem da se duh ispuni idejom predmeta oboavanja, obino nekog boanstva, i time barem donekle, postigne
duhovno jedinstvo.
Mogue je da se mnogi od ovih postupaka nastali kao
posljedica neshvaanja ili iskrivljavanja tehnika slinih tehnici transcendentalne meditacije. Pogledamo li, na primjer,
Shankarino uenje koje je jedan od glavnih izvora suvremene hinduistike prakse, nailazimo na kritiku repetitivnih postupaka (Osloboenje" se ne postie ponavljanjem rijei
Brahman", ve direktnim iskustvom Brahmana ..."). Na
alost, Shankarino se uenje danas pogreno tumai pa nje-

63

Transcendentalna

Meditacija

govi sljedbenici" bez kraja i konca ponavljaju ime Brahman" ili neku drugu slinu rije.
Takva praksa vee panju za grublje razine duha i ne
doputa joj da doivi ni njenije razine misli, ni istu svijest
iza misli. Mantra kojom se sluimo u TM-u ne budi u nama
nikakve asocijacije, a tehnika njezine upotrebe nije ni verbalno, ni misaono jednolino ponavljanje. U tehnici transcendentalne meditacije mantra je vie sredstvo koje vodi
panju prema finijim nivoima miljenja, a manje objekt na
koji treba panju usredsrediti. Da bi zvuk mogao vriti tu
funkciju, ne smije imati nikakva znaenja, i moramo se njime sluiti na jedan skoro pasivan nain. Tada ljepota finijih
razina miljenja sama privlai nau panju pa je svaka daljnja intervencija nepotrebna.
Osobno vodstvo
Sama tehnika procesa transcendentalne meditacije ne
moe se, na alost, opisati rijeima, pa prema tome ni zapisati. Moemo je nauiti iskljuivo uz osobno vodstvo. Rekao
sam na alost", jer Maharishi eli da tehniku TM u to
kraem roku naui to vei broj ljudi i on je sigurno prvi koji
bi iskoristio mogunost brzog irenja TM-a putem pisane
rijei, odnosno tiska. No Maharishi eli iriti TM, a ne neku
drugu, makar i veoma slinu (tj. malo iskrivljenu) tehniku.
Evo kako u svojem djelu Znanost o bitku i umijee ivljenja
objanjava potrebu osobnog vodstva:
Tehnika transcendentalne meditacije moe se nauiti jedino
putem osobne poduke. Ne moemo je nauiti iz knjige zato to
uitelj ne samo da treba pokazati buduem praktikantu kako se
mogu doivjeti suptilnija stanja misli, nego mora pratiti i nadzirati njegov razvoj i kad on jednom usvoji tehniku.
Iskustva se razlikuju od ovjeka do ovjeka, pa je stoga nepraktino biljeiti sva mogua iskustva. A poetniku nimalo ne
koristi da unaprijed zna sve to e moda doivjeti.
64

Tehnika TM
... Kad ponemo doivljavati suptilnija stanja misli, nai
doivljaji postaju sve apstraktniji. ak i uz uiteljevu pomo poetniku je potrebno izvjesno vrijeme da bi postao svjestan suptilnijih razina misli. Stoga opisivanje detalja iz prakse nema nikakve
praktine vrijednosti.
Tehniku transcendentalne meditacije mogu
poduavati samo struni uitelji meditacije, obueni da tehniku
prenose i da provjeravaju da lije pravilno usvojena. "

Transcendentalna M editad] a

Psihofiziologija

TM-a

Psihofiziologija
TM-a

Potekoa koja prilikom prakticiranja tehnike TM onemoguuje gotovo sve pokuaje mjerenja jest injenica da
sam in mjerenja ometa praktikanta i fizioloki i psiholoki i
ini njegovu meditaciju povrnijom nego inae.
Znam sluajeve u kojima su ispitanici meditirali usred
dar-mara cijevi i ica, uz otkucaje mjernih instrumenata i
etanje uurbanih tehniara. Ne treba nas iznenaditi to su
pod takvim uvjetima zabiljeene samo neznatne promjene.
To nikako ne diskreditira tehniku transcendentalne meditacije, ve, samo pokazuje da podaci dobiveni mjerenjem u
nepovoljnim uvjetima nisu ba spektakularni.
Ukloniti materijalne uzroke smetnji prilino je jednostavno - aparatura i eksperimentalni postupak mogu se usavriti - ali tvrdokorniji problem psiholoke prirode ostaje
nerijeen. Ve samo saznanje da nas netko promatra moe
poremetiti delikatan proces TM-a i to na dva naina.
Prva vrsta smetnji povezana je s injenicom da je TM
potpuno neizvjetaen proces pri kojem se ne treba ni najmanje naprezati. Praktikanti, ija je panja zaokupljena uivanjem u onom to se deava, nerijetko ni ne primjeuju koliko
su im i duh i tijelo smireni. U eksperimentalnoj situaciji oni
neizbjeno postaju svjesniji dpromjena koje se odigravaju u
njima samima. Ma koliko to izgledalo nebitno, ipak na neki
67

Transcendentalna

Meditacija

nain ometa proces. U veem broju eksperimenata ispitanici

su izjavili da im meditacija nije bila tako duboka kao u normalnim okolnostima.
Psiholoki parametar koji se za vrijeme meditacije najlake mjeri, a time i najlake remeti, jest disanje. Jedan od
prvih lijenika koji su vrili takva mjerenja izvjetava da je
ispitanicima da bi se privikli na aparaturu bilo potrebno vie
od dva mjeseca svakodnevne meditacije u eksperimentalnim
uvjetima. Tek tada je zabiljeeno za TM toliko karakteristino sporo i povrno disanje.
Druga potekoa lei u tome to ispitanik eli da eksperiment potvrdi pretpostavku. Pod tim ne mislim da on svjesno nastoji postii dobre rezultate - svaki praktikant TM-a
znade koliko je to uzaludno i pogubno - no to ga ne spreava
da negdje duboko u sebi eli da meditacija bude dobra". A i
najmanji osjeaj iekivanja utjee na bezazlenost pristupa i
TM odmah gubi djelotvornost.
Eksperimentiranjem za vrijeme prakticiranja tehnike
TM kao da se pribliavamo psiholokom ekvivalentu Heisenbergova principa neodreenosti. im preciznije nastojimo neto izmjeriti, tim su i smetnje vee, tj. mi sami mjernim instrumentima jae ometamo pojavu koju elimo
ispitati. Slino tome, ne moemo znati u kakvom bi stanju
bio ispitanik koji prakticira TM kad ga ne bismo promatrali.
No usprkos svim potekoama dosadanji pokusi ipak ukazuju na neke zanimljive tjelesne promjene, kao i na vjerojatnost da se tijelo za vrijeme vjebanja tehnike TM nalazi u
jednom vrlo specifinom stanju.
Metabolizam
Brzina kojom tijelo troi energiju mjeri se stopom metabolizma. im smo aktivniji, tim troimo vie energije, pa je
i metabolizam vii. Donju granicu metabolizma, a smatra se
da ona postoji, nazivamo bazalnim metabolizmom.
68

Psihofiziologija

TM-a

Mogli bismo rei d a j e to koliina energije koja je tijelu

potrebna da preivi" u sjedeem ili leeem poloaju. U
dubokom snu potronja energije moe pasti i za deset posto
ispod bazalnog nivoa. Pad metabolizma na jo nii nivo
smatra se kod ovjeka neobinim ili ak abnormalnim.
Kako je kisik jedan od osnovnih izvora energije, visina
metabolizma odraava se i u brzini i u dubini ovjekova
disanja. Kad su prvi praktikanti TM-a primijetili da im disanje postaje sporo i povrno, odmah su pretpostavili da im se
i metabolizam znatno snizio. Prvu objektivnu analizu ovih
promjena izvrio je John Allison 1965. godine u Londonu.
Mjerei brzinu disanja, prilikom vjebanja tehnike TM, otkrio je d a j e broj udisaja u minuti pao sa, za stanje poinka
uobiajenih dvanaestak, na oko svega est. Premda je to vrlo
malen broj, on nije i abnormalan, jer ga diui osobito duboko moemo postii i bez meditacije. Ono to je neobino jest
da je tih est udisaja za vrijeme meditacije bilo toliko povrno da se jedva moglo zamijetiti. To, naime, znai da
praktikant koliinu zraka ne nadoknaduje time to bi ga,
svakim udisajem, unosio vie; ba naprotiv, on svakim udisajem uzima koliinu zraka koja je manja od uobiajene.
Jedan fiziolog, inae strunjak za respiratorni sustav, procijenio je da pri ovakvom nainu disanja metabolizam pada za
oko 75 posto ispod bazalnog nivoa. Njegov je komentar glasio da svatko tko bi to odrao cijelih dvadeset minuta, sudei
prema tom parametru, trebao bi biti mrtav. Nai ispitanici
bili su, naprotiv, ivi i vrlo ivahni.
Da se prilikom vjebanja tehnike TM smanjuje potronja kisika potvrdio je i dr Keith Wallace u Americi 1970.
godine. Wallace je to smanjenje mjerio izravno i pri tom otkrio da se potronja kisika smanjuje za oko 16 posto ako se
kao referencija uzme bazalni nivo potronje kisika. To to
Wallaceovi ispitanici nisu disali povrno i polako kao Allisonovi vjerojatno je posljedica glomaznije aparature na koju se
ispitanici nisu stigli naviknuti.
69

Transcendentalna

Meditacija

Wallace je mjerio i neke druge fizioloke varijable. Otkrio je da se proizvodnja ugljinog dioksida, to je posljedica izgaranja kisika, smanjuje u istom omjeru u kojem se
smanjuje potronja kisika. To znai da je sporije i plie disanje posljedica manje potrebe za kisikom. Na smanjenje proizvodnje ugljinog dioksida ukazuju jo dvije kasnije opaene injenice. Prva je da ovjek poslije meditacije ne die
ubrzano, tj. njegovo tijelo ne mora nadoknaivati eventualni
manjak kisika, a druga da koliina kisika i ugljinog dioksida u krvi ostaje neizmijenjena (to je pokazano mjerenjem u
krvi otopljenih plinova).
70

Psihofiziologija

TM-a

U trenucima naprezanja i napornog rada raste koliina

ugljinog dioksida u krvi. Da bi se uspostavila ravnotea,
ovjek poinje bre i dublje disati. Obratno, kad se razina
ugljinog dioksida u krvi spusti ispod optimalne, disanje se
usporava. Wallaceova otkria pokazuju da se za vrijeme vjebanja tehnike TM u krvi odrava optimalna razina obaju
plinova. Prema tome je smanjena brzina i dubina disanja
posljedica sniavanja metabolizma, a ne njezin uzrok. Kad
bi, naime, ona bila uzrok smanjene metabolike aktivnosti, u
krvi bi dolo do smanjenja koliine kisika i do poveanja
koliine ugljinog dioksida.
71

Transcendentalna

Meditacija

To se svojstvo, na alost, najee nije uoilo, te se

pretpostavilo da se stanje unutarnjeg mira moe postii oponaanjem povrnog i sporog disanja onih koji su takav mir
postigli. No takvo namjerno sputavanje disanja dovodi samo
do pomanjkanja kisika i do blagog trovanja mozga ugljinim
dioksidom. To moe izmijeniti stanje svijesti, ali ta izmijenjena svijest nije jednaka svijesti u koju dolazimo meditacijom.
Vano je istai da za vrijeme vjebanja tehnike TM ni
tijelo, ni mozak nisu lieni kisika. Kisik u krvi ostaje na normalnoj razini. To se postie jednostavnim smanjenjem potreba tijela. Budue majke ponekad strahuju da bi sniavanje
razine kisika u krvi moglo koditi neroenom djetetu. Budui da se koliina kisika u krvi ne mijenja, to se ne moe dogoditi - dijete nije lieno kisika ba kao ni majka.
Ostale fizioloke promjene
Najuoljivija, no nikako i jedina promjena za vrijeme
vjebe TM, usporeno je disanje i smanjena potronja kisika.
Rezultati veeg broja istraivanja pokazuju da TM djeluje na
gotovo svaki vid ovjekove fiziologije.
Usporenje disanja popraeno je smanjenjem broja otkucaja srca (za oko pet u minuti) i smanjenjem koliine krvi
koju srce izbacuje (za oko 25 posto). Iz tih se promjena vidi
da se optereenje srca smanjuje. Takoer se sniava i krvni
tlak i to osobito kod ljudi koji pate od hipertenzije. To je izgleda posljedica vee otpornosti prema stresu to je opet posljedica vjebanja tehnike TM. Ustanovljeno je da se navedene promjene prenose u svakodnevni ivot, te da su ljudi
koji meditiraju oputeniji.
Analiza krvi pokazuje da se za vrijeme vjebanja tehnike TM iz krvi bre uklanja mlijena kiselina koja se ba i
stvara u stanjima tjeskobe ili napornog fizikog rada.
72

Psihofiziologija

TM-a

Prouavanje modane aktivnosti elektroencefalografom

ukazuje na oputenost uz istodobnu mentalnu budnost. Otkrivene su i neke nadasve zanimljive promjene u koordinaciji modanih polutki (to emo podruje za koji as potanko
razmotriti). Promjene elektrine aktivnosti koe ukazuju na
ope smanjenje tjeskobe i odgovarajue poveanje stabilnosti i prilagodljivosti. Do ovakvih promjena esto dolazi ve
prilikom prve vjebe transcendentalne meditacije.
Osim nabrojenih fiziolokih pokusa vrena su i prouavanja iz kojih se vidi da tehnika TM povoljno utjee na
zdravlje, nesanicu, astmu, ovisnost o ljekovima i drogama,
brzinu reakcije, percepciju, koordinaciju duha i tijela, razvoj
linosti, stvaralake sposobnosti i inteligenciju kao i na meuljudske odnose. Ta istraivanja razmotrit emo kasnije
kad budemo govorili o djelovanju TM-a na ljudsko tijelo i
psihu.
Broj otkria na podruju istraivanja TM-a neprestano
raste pa e u trenutku kad ova knjiga stigne do itaoca u njoj
navedeni podaci ve moda zastarjeti. Sva dosad provedena
istraivanja sabrana su u djelu Davida W. Orme-Johnsona i
John T. Farrowa - Scientific Research on Transcendental
Meditation: Collected Papers, vol.1, MIU Press, New
York, 1975 (Sabrana istraivanja o tehnici transcendentalne
meditacije, svezak 1, MIU Press, New York 1975), koju
kao i njezina budua izdanja, preporuujem svakome tko se
eli potanje obavijestiti.
etvrto stanje svijesti
Tvrdi se da fizioloka istraivanja tehnike transcendentalne meditacije ukazuju na postojanje etvrtog stanja svijesti
koja se razlikuje od budnosti, sanjanja i dubokog sna. To
etvrto stanje svijesti nazvano je transcendentalnom svijeu. Budui da su istraivanja tog podruja jo u povojima,
73

Transcendentalna

Meditacija

smatram da je moda prerano govoriti o nekim pouzdanim

rezultatima. Veina studija bila je vie informativne prirode,
a malen je bio broj istraivanja u kojima je postojala i adekvatna kontrolna skupina. Dosadanji rezultati samo objektivno potkrepljuju tvrdnje praktikanata TM-a o postizanju dubokog mira. To, naravno, nikako ne znai da meditanti ne
postiu stanje transcendentalne svijesti, ve samo to da je
pokazatelje toga stanja teko izmjeriti.
Osim ve opisanih ekperimentalnih potekoa teko je
uhvatiti trenutak odreene faze u meditaciji. Proces transcendentalne meditacije sastoji se, naime, od niza stanja koja
se neprekidno mijenjaju. Praktikant TM-a ne zaranja u transcendentalnu svijest da bi tamo ostao punih dvadeset minuta.
Njegova misao neprestano prelazi iz grubljih u finije razine
svijesti i obratno. Sadanja mjerenja potronje kisika, koliine mlijene kiseline u krvi, krvnog tlaka i brzine kucanja
srca ne ocrtavaju najdublje meditativno stanje ve prosjek
stanja od najpovrnijih do najdubljih. Upravo stoga su i zanimljiva. Ukazuju, naime, na to da su u najdubljoj meditaciji fizioloke promjene daleko vee od opaenih.
Praktikanti tehnike TM esto izjavljuju da u najdubljim
trenucima meditacije prestaju disati, a to potvruju i preliminarna mjerenja savrenijom aparaturom izvrena na Maharishijevom evropskom istraivakom univerzitetu u vicarskoj. Otkrilo se da u trenucima iste transcendentalne
svijesti disanje doista i prestaje. Ispitanici nisu namjerno
nastojali zadrati dah - prestajali su disati sami od sebe.
Takvo je stanje trajalo od tridesetak sekundi do jedne minute, a noviji su pokusi pokazali da moe potrajati i due,
ak i do deset minuta. To bi moglo znaiti d a j e metabolizam
znatno snien. Dokaz da tako i jest, bio bi velik korak zapadne znanosti.
Iako na Zapadu fiziolozi nemaju iskustva sa tako niskim
metabolizmom, tu pojavu ne bi trebalo zanemariti. Da bi
skepticizam bio zdrav, mora biti uravnoteen otvorenou.
74

Psihofiziologija

TM-a

Treba rei i to da bi pokuse na ovom podruju trebalo stroije kontrolirati, kao i to da bi rezultati tih pokusa morali biti
uvjerljiviji od rezultata pokusa kojima se danas istrauju pojave koje su u skladu s trenutnom fiziolokom paradigmom.
To je potrebno zato to tvrdnje praktikanata tehnike TM
uvelike nadilaze sve to danas na Zapadu smatramo moguim, pa pokusi koji nisu takvi teko da e izdrati kritiku
znanstvenog establimenta".
Yoga i zen
Istonjaka uenja o yogi oduvijek su tvrdila da je najdublje meditativno stanje, stanje samadhija ili smirenog
duha", popraeno posvemanjom smirenou tijela. Iako se
esto uje d a j e to zapravo stanje potpune obamrlosti, treba
naglasiti d a j e ovjek pritom potpuno svjestan. Pri znanstvenom istraivanju yoge susreemo se s jednakim potekoama
kao i pri istraivanju TM-a. Tome treba dodati jo i mnogobrojnost i raznovrsnost tehnika yoge i tehnike napore potrebne da bi se osjetljivi mjerni instrumenti prenijeli u teko
pristupane planine u kojima ive napredniji yogiji. Ipak,
dosad izvreni eksperimenti i tu ukazuju na snienje metabolizma. Sline su promjene izmjerene i kod zen monaha u
Japanu.
Iako je fizioloko djelovanje yoge i zena openito slino
uinku transcendentalne meditacije, vrijeme potrebno za
njegovo postizanje znatno se razlikuje. Praktikanti yoge i
zena esto vjebaju itav ivot da bi postigli ono to praktikanti TM-a postignu za godinu ili dvije. Maharishi nikad i
ne tvrdi da je TM jedini put unutarnjeg razvoja, on tovie
kae da mnogi postupci vode istom cilju. Neprestano, meutim, istie d a j e TM najbri put, jer veina ostalih putova
podrazumijeva kontrolu i mentalnu koncentraciju pa stoga
nije u skladu s prirodnom tenjom duha za to veim

75

Transcendentalna

Meditacija

zadovoljstvom. Upravo zbog toga takvi putovi nisu samo tegobni, nego su i zaobilazni.
Vano je i to da se veina yogija i majstora zena na kojima su vreni eksperimenti po nainu ivota razlikovala od
praktikanata TM-a. Dok yogiji i majstori zena uglavnom ive kao pustinjaci i monasi, praktikanti tehnike TM ive uobiajenim, djelatnim ivotom kuedomaina". Ta injenica
potkrepljuje Maharishijevu tvrdnju da odricanje i povlaenje
iz svijeta nisu preduvjeti meditacije, kao i to da je tehnika
TM osobito pogodna za kuedomaina".
Bioloka povratna sprega (biofeedback)
U novije se vrijeme pokazalo da je mogue namjerno
izazvati fizioloke promjene za koje se prije mislilo da su
izvan ovjekove moi upravljanja. Ispitanik naui" kontrolirati krvni tlak, elektrini otpor koe ili modanu aktivnost.
Pri tom te funkcije ne mijenja izravno, nego se slui podacima koje mu daju kontrolni ureaji. Tehnika je poznata pod
nazivom bioloka povratna sprega" ili biofeedback". Radi
se o tome da ispitanik otkrije koje njegovo duevno stanje
uzrokuje eljenu fizioloku promjenu. Budui da su mnoge
tako potaknute promjene sline promjenama uzrokovanim
meditacijom, moglo bi se pomisliti da je bioloka povratna
sprega prijeki put koji vodi istom cilju. Na samom poetku
t a j e pretpostavka potkrijepljena injenicom d a j e za biofeedback kao i za meditaciju vrlo vaan pravilan poetni stav,
oputenost! Novija istraivanja, meutim, pokazuju da biofeedback ne samo da nije preac nego moda uope i nije
put.
Glavni nedostatak bioloke povratne sprege jest njezina
ogranienost: tom metodom veina ispitanika naui uzrokovati jednu ili najvie dvije fizioloke promjene, to naravno
nije dovoljno za postizanje cjelovite promjene na svim
podrujima fiziologije. Ovdje treba jo jednom naglasiti da
76

Psihofiziologija

TM-a

TM nije tehnika kojom se ukupnost takvih promjena uzrokuje namjerno. One su naprosto posljedica stiavanja mentalne aktivnosti i esto je ni sam ispitanik nije svjestan.
Samohipnom
Ponekad se uje miljenje da je TM neka vrsta samohipnoze. Ne obazirui se na cininu primjedbu da se ovjek
samohipnozom moe uvjeriti u bilo to, izgleda razumno napomenuti da samohipnoza pri kojoj ponavljamo rijei, reenice ili slike esto pomae oputanju. Ne temelji li se i TM
na slinim naelima i nema li moda slian uinak?
Smatram da je odgovor nijean. Prije svega TM se od
hipnoze razlikuje po svom psihofiziolokom djelovanju. ak
i kad se hipnotiziranom ispitaniku sugerira da se posve opusti, oputa se samo njegovo miije, dok se metabolizam znatnije ne mijenja (ako ita, on neznatno raste), o tome vidi
sliku 4 na strani 55). Nadalje, EEG mozga hipnotiziranog ispitanika ukazuje na njegovu budnost, a ako hipnotiziranom
naredimo da zaspi, EEG odraava aktivnost sna. Za razliku
od toga EEG uzorak prilikom TM vjebe razlikuje se i od
uzorka dok je ispitanik budan, kao i od onoga dok on spava.
Ta i neke druge fizioloke razliitosti dokazuju da TM nije
oblik autohipnoze.
Mantra i hipnotiki ritam slini su samo naizgled - treba
imati na umu da se u TM-u mantrom ne sluimo tako da je
samo neprestano ponavljamo. Iako je poznato da neprestano
ponavljanje zvukova djeluje na opaanje, takvo objanjenje
djelovanja tehnike TM nije nimalo zadovoljavajue.
Zanimljivo je da takve teorije o mantri obino potjeu
od ljudi koji ne prakticiraju TM tehniku. Moglo bi se, dodue, pomisliti i tvrditi da e oni u ocjeni Maharishijeva
tumaenja biti nepristraniji, no ja mislim da je vjerojatnije
da oni, nemajui osobnog iskustva, ne shvaaju bitnu razliku
izmeu neprekidnog ponavljanja (kao kod ranije spomenute
77

Transcendentalna

Meditacija

indijske mcintra-dape) i neusmjerene pasivne svjesnosti mantre u TM-u. Kad bi TM bila naprosto hipnoza, ne bi li neprekidno subvokalno ponavljanje mantre, kako bi se ivani
sustav na nju to lake i bre privikao, bilo daleko djelotvornije? No kao to svaki praktikant tehnike TM dobro zna,
takvo neprestano ponavljanje obino ga ne dovodi u stanje
oputene budnosti.
EEG i sinhronimcija modanih funkcija
Elektroencefalograf je instrument koji otkriva i biljei
neznatne elektrine promjene na skalpu. Te su promjene posljedica modane djelatnosti. Biljeka koju o njima stvara
elektroencefalograf zovemo elektroencefalogramom (skraeno EEG) i moemo je razloiti na komponente, odnosno pojedine frekvencije koje odgovaraju razliitim tipovima mentalne aktivnosti.
Kad se, na primjer, usredsredimo na neki intelektualni
zadatak, frekvencija se kree u rasponu od dva ili tri titraja u
sekundi do trideset ili etrdeset titraja u sekundi. Ta se pojava zove desinhronizirana aktivnost. U trenucima kad panja nije usredsredena i kad je mozak tako rei u praznom
hodu", EEG veine ljudi pokazuje takozvanu alfa aktivnost.
U njoj prevladavaju valovi frekvencije od osam do deset titraja u sekundi koji su osobito izraeni u stranjem dijelu
glave. U dubokom snu modana se aktivnost usporava - broj
titraja u sekundi pada na svega jedan ili dva (delta valovi).
EEG je vrlo gruba mjera modane aktivnosti. Ono to
on mjeri zapravo je neka srednja vrijednost aktivnosti milijuna ivanih stanica. To je otprilike kao kad bismo nad
velegradom objesili mikrofon i biljeili prometnu buku.
Mogli bismo odrediti sate najvee uurbanosti kretanja na
posao, kao i najtie ponone ure, pa ak i to da li su semafori
sinhronizirani, ali to je ujedno i sve to bismo saznali. No ia78

Psihofiziologija

TM-a

ko gruba, EEG je zasad najpodesnija tehnika mjerenja ope

aktivnosti mozga i odnosa te aktivnosti prema razliitim stanjima svijesti.
Zabiljeeno je da za vrijeme vjebanja tehnike TM prevladava alfa aktivnost koja kao to smo i oekivali, ukazuje
na oputenost. Ta aktivnost obino je neto sporija od normalne (osam titraja u sekundi, a ne devet ili deset), a i amplituda joj je vea. iri se od zatiljka prema elu i istodobno
se sinhronizira (u smislu da modani valovi na razliitim dijelovima koe lubanje poprimaju isti oblik). Da bismo bolje
razumjeli znaenje takve sinhronizacije, moramo neto rei
o nainu rada mozga.
Odavno se zna da veina ivaca desne strane tijela zavrava u lijevoj polovici mozga, dok veina ivaca lijeve
strane tijela zavrava u desnoj modanoj polovici. Kad neki
predmet dodirnemo desnom rukom, pokretom upravlja i osjet registrira lijeva strana mozga.
Polovice ljudskog mozga razlikuju se i u nekim drugim
funkcijama. U posljednjih dvadesetak godina brojnim je pokusima pokazano da lijeva modana polutka upravlja verbalnim, jezinim i racionalnim funkcijama, a desna preteno
opaanjem prostornih odnosa, prepoznavanjem slika i estetskim dojmovima.
Veina funkcija koje pripisujemo lijevoj strani mozga
linearnog je tipa (tj. pojedini elementi od kojih se funkcija
sastoji slijede jedan za drugim), dok veina onih koje pripisujemo desnoj strani mozga zahtijeva istodobnost ili paralelnost. Dok, na primjer, govorimo ili piemo, razlaemo
misao na linearan lanac rijei i fonema koje zatim, jedan za
drugim izgovaramo ili zapisujemo. Suprotno tome, elimo li
uoiti neke prostorne odnose, moramo uzeti u obzir nekoliko
inilaca istodobno kao i nain njihova spajanja u cjelinu .
Nedavna istraivanja izvrena u Engleskoj potvrdila su tu

79

Transcendentalna

Meditacija

prepostavku pokazavi d a j e lijeva strana mozga djelotvornija u linearnim djelatnostima, a desna u istodobnim.
Dugo se mislilo da je lijeva polutka vanija od dviju
modanih polutki, no izgleda da su obje podjednako vane.
Pitanje je samo koje funkcije vie istiemo. Otkriveno je da
je desna strana mozga ovjeka koji vri neku sutinski linearnu radnju kao to je, na primjer, pisanje pisma relativno
neaktivna i da pokazuje vei postotak alfa aktivnosti. Panja
je uglavnom usredotoena na lijevu polutku. Nasuprot tome,
dok ovjek rie, desna mu je polutka aktivnija od lijeve.
Vjerojatno je da dok jedan dio mozga rjeava postavljeni zadatak, drugi koji tom rjeenju manje pridonosi nastoji ne
smetati. Usporeivanjem EEG zapisa razliitih profesionalnih skupina ustanovljeno je da kod ljudi koji se preteno
bave analitikim miljenjem (na primjer advokat) dominira
lijeva, a kod umjetnika desna modana polutka.
Budui da nae drutvo istie i cijeni i racionalnost i verbalnu spretnost, lijeva se polutka poela smatrati vanijom.
Najvanije je da djeca u nioj osnovnoj koli naue itati i
pisati i neto malo raunati, a sve su to funkcije lijeve hemisfere. Funkcije desne hemisfere nemaju uope priliku da dou do izraaja. Prema tome nije tono da je lijeva polutka
sutinski dominantna; njezina je dominacija samo prividna i
posljedica je injenice d a j e ljudi tijekom dana vie koriste.
Robert Ornestein upozorava da meditativne tehnike,
koje medu funkcijama modanih polutki uspostavljaju neku
vrstu ravnotee, mogu takvo stanje popraviti. Kad je rije o
tehnici transcendentalne meditacije, izgleda da ona doista to
i ini.
Ono to je u TM-u osobito zanimljivo jeste nain na
koji nastaju alfa valovi. Dr Bernard Glueck pomnom je analizom otkrio da se oni najprije pojavljuju na lijevoj, a zatim
na desnoj polovini glave. Iz tog se moe zakljuiti da aktiv80

Psihofiziologija

TM-a

no analitiko razmiljanje najprije ustupa mjesto receptivnom sintetikom nainu miljenja, koji zatim i sam biva
smireno.
Tehnika transcendentalne meditacije ima dva bitna temeljna vida; mantru i nain na koji se ona upotrebljava. Izgleda da oba ta vida potiu aktivnost desne modane polutke.
Znaenje mantre kao rijei posve je nevano, a jednako
su nevane i njezine verbalne asocijacije. Stoga ona ne potie na lingvistiko umovanje - tipinu funkciju lijeve hemisfere. Nadalje, upotreba mantre ne sastoji se ni u njezinu
jednolinom subvokalnom ponavljanju, takoer vezanom uz
rad lijeve hemisfere.
TM tehnika u mnogome je tehnika nedjelovanja: stav
doputanja da zbivanja idu svojim tokom. Intelektualna analiza doivljenog ne postoji, pa se prema tome ni ne potiu
racionalni analitiki procesi koji se odvijaju u lijevoj polutki. Iz tog se vidi da je poetni uinak TM-a pomak panje s
lijeve na desnu stranu mozga.
No transcendentalna meditacija ne znai samo pomak
aktivnosti. Kad bi bila samo to ne bi se mnogo razlikovala
od sluanja dobre glazbe. TM znai transcendiranje (nadilaenje) obaju tipova mentalne aktivnosti. Izgleda, meutim,
da proces moe zapoeti tek kad se uutka" lijeva, dominantna hemisfera. Tek tada se smanjuje i djelatnost druge
polutke sve dotle dok se obje posve ne opuste. To potvruje
ve navedeni Glueckov rad, kao i radovi dr Jean-Paul Banqueta s harvardskog sveuilita.
Banquet je otkrio da s porastom dubine meditacije dolazi do postupne sinhronizacije EEG zapisa. Smisao koji Banquet pridaje rijei sinhronizacija" neto se razlikuje od onog koji je pri tumaenju EEG zapisa uobiajen. Obino se
govori o sinhronizaciji djelatnosti skupine stanica jer upravo
takva sinhronizacija uzrokuje pojavu uestalosti odredene
81

Transcendentalna

Meditacija

frekvencije kao to su, na primjer, alfa valovi. Banquet proiruje taj pojam tako da on obuhvaa i sinhronizaciju djelatnosti razliitih dijelova mozga. Takva sinhronizacija mnogo
je ijeda pojava kod koje se ne radi samo o sinhronom radu
pojedinih skupina stanica, ve o sinhronoj alfa aktivnosti
itavog korteksa (kore velikog mozga). Drugim rijeima valovi su u fazi i imaju jednake frekvencije.
Banquet je uoio da se za vrijeme TM-a najprije sinhronizira rad prednjeg i stranjeg dijela mozga, pa tek onda
djelovanjnje desne i lijeve modane polutke. Sinhronost je
osobito izraena u povremenoj J)roj modanoj aktivnosti
(oko dvadeset titraja u sekundi). to to zapravo znai nije jo
objanjeno. Zanimljivo je da su to trenuci u kojima ispitanik
osjea d a j e u stanju osobito duboke meditacije.
Budui d a j e desna modana polutka obino neaktivnija
od lijeve, i valovi koji od nje polaze nose manju koliinu energije. Englez Marc Wescott ustanovio je da se za vrijeme
TM-a energija modanih polutki izjednaava, te da to stanje
ravnotee traje i nakon meditacije . tovie, redoviti praktikanti TM-a ve su i poinjali pokus s izjednaenijim razinama energije od pripadnika kontrolne skupine iz ega se vidi
trajnost uinka. Kod pripadnika kontrolne skupine koji su za
vrijeme pokusa naprosto oputeno" sjedili razlika u nivou
energije modanih polutki ne samo da je ve na poetku
eksperimenta bila vea nego se tijekom eksperimenta jo i
poveala. Iz toga se moe zakljuiti da su kontrolni ispitanici, nastojei se opustiti, djelovali iz lijeve polutke pa do
spontanog oputanja uope nije ni dolo.
Na Maharishijevom evropskom istraivakom sveuilitu gdje se za prouavanje TM-a koristi specijalno smiljena EEG i kompjutorska oprema kao i tehnike prvobitno razvijene za analizu radarskih signala, ova sinhronizacija
modanih funkcija neto je bolje istraena. Medu najznaajnijim otkriima je injenica da se nain rada mozga mije82

Psihofiziologija

TM-a

nja poevi s prvom meditacijom, te da se za vrijeme TM-a

bitno razlikuje od rada u bilo kojem drugom stanju svijesti.
Budui da su modani valovi sinhronizirani, praktikant
TM-a ne mora potiskivati utjecaj jedne modane polutke
kako bi se mogao baviti porukama koje dolaze iz druge, ve
se moe koristiti objema polutkama istodobno. Izgleda da
konano moe doivjeti dugo sanjanu sintezu razuma i intuicije, umjetnosti i znanosti i istone i zapadne misli (mogunost na koju emo se vratiti u poglavlju 13).
Moda je upravo nae doba trenutak u kojem zapadna
znanost otkriva neto to je na Istoku poznato ve stotinama
83

Transcendentalna

Meditacija

godina. U raznolikim i zamrenim tantrikim uenjima Indije i Tibeta esto nailazimo na tvrdnju da ovjek die kroz
lijevu i desnu nosnicu naizmjenino. ak i kad nos nije
zaepljen, vei dio daha prolazi samo kroz jednu nozdrvu.
Kroz svaku od nozdrva zdrav ovjek die oko dvadesetak
minuta (u nekim tekstovima stoji tono 24 minute). Dah koji
prolazi desnom nozdrvom zove se dah sunca. Tekstovi savjetuju da za vrijeme disanja kroz desnu nozdrvu ovjek radi
fiziki, da se tjelesno napree, da se bori, govori ili razgovara. Dah kroz lijevu nozdrvu zove se dah mjeseca i dok on
traje najbolje je slikati, skladati, sluati glazbu itd. Vidimo
jasnu koherenciju izmeu disanja kroz lijevu nosnicu i djelatnosti desne modane polutke (odnosno onih djelatnosti za
koje danas vjerujemo da su funkcije desne polutke) kao i
veza izmeu desne nosnice i lijeve modane polutke. To naravno ne znai da dok diemo kroz lijevu nosnicu, desna polutka dominira, ve samo to da postoji predispozicija za
djelatnost desne polutke. Koja polutka e dominirati ovisit
e o specifinoj djelatnosti kojom se u tom asu bavimo.
Medu tvrdnjama koje nalazimo u tantrikim tekstovima
vjerojatno je najzanimljivija ta da ovjek u transcendentalnoj
svijesti die kroz obje nosnice istodobno. Ta tvrdnja je oigledna paralela nedavnom otkriu d a j e u dubljim meditativnim stanjima rad modanih polutki uravnoteen. tovie u
tantrikoj literaturi pie da savren ovjek die uravnoteeno
(tj. kroz obje nosnice istodobno) cijeli dan. Vidjet emo kasnije da takvo stanje odgovara stanju ovjekove potpune razvijenosti u kojem on odrava unutarnju tiinu meditacije i u
trenucima najvee aktivnosti ili drugim rijeima petom stanju svijesti.

84

Oslobaanje
stresa

Tu meditaciju trebali bi nauiti svi ljudi, zaposleni svjetovnjaci ba kao i sveenici i redovnici, jer ona je utoite kamo se
mogu povui u asovima tjeskobe i napetosti.

Francisco Osuna
roko

1000.

godine nove ere.

Ako neki predmet opteretimo, on e se izobliiti. Ako

se on, kad optereenje uklonimo, vraa u svoj prvobitni
oblik, kaemo da je elastian. Ostane li izoblien, kaemo
da je plastian. Gumena je traka, na primjer, elastina jer
uvijek iznova poprima svoju prvobitnu duljinu. No istegnemo li je previe, moe ostati trajno istegnuta". Kad se to
dogodi, kaemo da smo preli granicu elastinosti.
Slino je i s ljudskim tijelom. Njegova se fiziologija
pod pritiskom mijenja i to na mnogobrojne naine. Ako su
promjene samo neznatne, tijelo se vraa u stanje homeostatske ravnotee" stanje u kojem su sve promjenjljive
veliine u meusobnoj ravnotei. Ako su promjene velike,
moe se dogoditi da se prede granica homeostatske tolerancije" pa se promjenljive veliine ne vraaju u idealno normalno stanje. Mogli bismo rei da tijelo vie nije savreno
elastino, ve da je ostalo istegnuto". Preoptereenje je
ostavilo fizioloki oiljak stres. (Kad bismo se strogo
85

Transcendentalna

Meditacija

pridravali fizikalne definicije, morali bismo kazati da su se

u tijelu nagomilale napetosti. Rijeju stres oznaava se optereenje, a rijeju napetost uinci toga optereenja. Budui
da biologija nije tako strogo zasnovana kao to je to fizika,
biolozi esto uinak nazivaju stresom. Kako i sam Maharishi
koristi rije stres u ovom slobodnijem smislu, i ja u njome
oznaiti fizioloke promjene kojima organizam reagira na
vanjska optereenja).
Stres uzrokuju mnogi inioci. Uzroci tjelesnog stresa
mogu, na primjer, biti: udar elektrine energije, velika hladnoa ili vruina, ozljede, buka, slaba ili pogrena ishrana,
neispavanost, tjelesna iscrpljenost itd. I sama pomisao na
opasnost od nabrojenog, odnosno osjeaj ugroenosti, mogu
uzrokovati duevni stres. Gubitak drutvenog ugleda ili samopotovanja, povreda ovjekovog ja" (ega), kao i sve to
ugroava na osjeaj identiteta moe takoer biti izvor stresa. Prenaporan ili premalo naporan posao, odgovornosti koje ne moemo preuzeti, pretjeran i nezdrav takmiarski duh,
prenaseljenost, sukob osobnih i drutvenih ciljeva, neprestana potreba prilagodavanja esto meusobno suprotnim drutvenim pritiscima i psihiki zamor uobiajeni su oblici stresa.
Danas mnogi fiziolozi misle da je svaka promjena zapravo stres. Opaeno je, naime, da se ljudi najee razboljevaju neposredno nakon to im se ivot znaajnije izmijenio. Koleracija izmeu smrti bliskog prijatelja ili voljene
osobe, promjene posla ili selidbe i bolesti i stresa vrlo je
velika.
Gomilanje stresa smanjuje sposobnost percepcije pa ljudi postaju sve neosjetljiviji. Sto su neosjetljiviji, to tee zamjeuju uinke daljnjeg stresa samo najvea preoptereenja dopiru im do svijesti. Stresovit ovjek juria u ivotne
okraje, koje bi netko u ijem se tijelu nagomilalo manje
stresa, dakle, netko osjetljiviji, zaobiao bez razmiljanja.
86

Oslobaanje

stresa

Gomilanjem stresa tijelo slabi i sve se tee odupire daljnjim optereenjima. ovjek je uhvaen u zaarani krug, tonije zaaranu spiralu, koju navija sve dok ne pukne ba kao i
previe istegnuta guma. Pucanje spirale znai zapravo tjelesni i duevni slom.
Reakcija

borba-bijeg

Mjerena naim standardima za mjerenje vremena ovjekova evolucija veoma je spor proces. Nae se tijelo danas
ne razvija nimalo bre nego pred milijun godina. Na duh,
nae znanje o svijetu i naa sposobnost da utjeemo na okolinu mijenjaju se daleko bre. Na tom podruju ovjeanstvo
je u zadnjih nekoliko stotina godina napredovalo vie nego u
milijunima godina koje su im prethodile. Posljedica toga jest
da danas, u vrijeme dvadesetog stoljea, ivimo (ili barem
mislimo da ivimo) s dvadesetostoljetnim duhom i s tijelom
koje se od kamenog doba naovamo nije bitnije izmijenilo.
Kao ostatak prolosti u naem tijelu osobito se doima fizioloki mehanizam nazvan reakcijom borba-bijeg". Tako
g a j e nazvao ameriki fiziolog Walter Cannon koji g a j e prvi
i uoio 1929. godine. Kao to se iz naziva vidi radi se o pripremi za borbu ili bijeg. Kad zaprijeti opasnost, tijelo se priprema za intenzivniju aktivnost.
Reakcija je cjelovita i stereotipna: cjelovita jer u njoj
sudjeluju gotovo svi tjelesni organi od kojih se svaki maksimalno prilagodava predstojeoj djelatnosti, stereotipna zato
to je mogu izazvati najrazliitiji podraaji, odnosno gotovo
svaki osjeaj duevne ili tjelesne ugroenosti.
Mozak upravlja tijelom i nadzire aktivnost pojedinih
organa najee hormonima koji kao kemijski glasnici putuju tijelom i potiu ili koe rad njegovih organa. Kad zaprijeti
opasnost u krvotok se ubacuju velike koliine odreenih hormona koji privremeno mijenjaju ponaanje itavog tijela.
87

Transcendentalna

Meditacija

Srce poinje bre kucati, krvni tlak raste, plua se pune kisikom, miii se napinju, u krv se ubacuju masti i eer kako
bi organizam imao dovoljno energije, a tijelo se poinje
rashlaivati znojenjem. Istodobno se zaustavlja proces probave, spolna djelatnost i svi drugi u ovom asu nepotrebni
procesi. Ukratko, organizam se gotovo trenutno stavlja u
stanje pripravnosti.
Prije mnogo tisua godina, kad je ovjek potpuno ovisio o okolini, reakcija borba-bijeg bila mu je bez sumnje
veoma korisna. U susretu s divljom ivotinjom ivot je ovisio o brzini reakcije. Morali ste ili pobjei, ili se, ako niste
imali kuda, boriti. Niste si mogli priutiti da jednostavno
stojite ne inei nita. Danas, meutim, reakcija borba-bijeg
nije za opstanak ni upola toliko korisna koliko je to bila u
pradavno doba. Gradski je ovjek rijetko u poloaju da bjei
ili da se bori na ivot ili smrt. Reakcija borba-bijeg danas je
vie smetnja nego prednost.
Zamislite da idete ulicom i da, tik kraj vas, iznenada
projuri automobil. Vi se naravno uplaite, skoite", ali samo mentalno. Automobil koji juri znaio je opasnost vaem
tijelu, pa je ono i reagiralo fiziolokom reakcijom borbabijeg. Srce vam ubrzano kuca, krvni tlak raste, miije vam
je napeto i znojite se. Meutim, vi ne bjeite niti se uputate
u borbu s automobilom, nego nastavljate hodati ulicom ekajui da posljedice vae reakcije postepeno nestanu.
Ako ste se pomirili s tim d a j e teko biti pjeak, razmislite malo o vozau automobila. Pokusi su pokazali da je
voza automobila u gradu neprestano u stanju fizioloke uzbuenosti. Dok, na primjer, pretjee drugo vozilo, srce mu
ponekad tue i brzinom od sto pedeset do sto ezdeset otkucaja u minuti, krvni mu tlak raste, miii mu se napinju, a
idlanovi znoje. Radnja koju pri tom vri daleko je od toga da
bude naporna ona se sastoji u laganom pokretanju runih i
jednog nonog zgloba. Polsatna vonja gradskom vrevom
88

Oslobaanje

stresa

esto ovjeka toliko izmori da mu je za odmor potrebno i po

nekoliko sati.
Reakciju borba-bijeg ne izaziva samo tjelesna ugroenost, ve i ugroenost ovjekovog identiteta. Ako vas, na
primjer, netko uvrijedi, srce e vam bre zakucati, miii se
napeti, krvni tlak porasti, a lice moda pocrvenjeti. Najradije biste onoga tko vas je uvrijedio udarili, no obino to ne
inite. Suzdravate se i nastojite se smiriti.
Veina ljudi smatra d a j e stres po definiciji neto bolno
i neugodno. No i ugodni podraaji mogu biti izvorom stresa,
ako preoptereuju ivani sustav. Dobitak na sportskoj prognozi sigurno je ugodan doivljaj ije posljedice mogu biti
jednako tetne kao i posljedice neeg nama vrlo neugodnog.
Veina ljudi doivjela je vrstu uzbuenja od koje je skakala
od radosti". Upravo to skakanje" fiziolokih procesa dostie svoj vrhunac u stresu. Lennart Levi, ugledni znanstvenik i istraiva stresa Karolinkog instituta u Stockholmu
uspio je dokazati da komedije i filmovi strave i uasa uzrokuju iste fizioloke reakcije.
Blai oblik reakcije borba-bijeg, poznat kao reakcija
uzbune, proivljavamo svaki put kad u naoj okolini dode do
znaajnije promjene. Zaujemo li iznenadnu buku, naulit
emo ui, okrenuti glavu i usmjeriti oi u smjeru izvora
zvuka. Spremni smo da se u sluaju opasnosti borimo ili da
pobjegnemo.
U svakom od navedenih primjera, reakcija borba-bijeg
priprema tijelo za djelatnost, koja gotovo uvijek biva osujeena. Ne prestajemo raditi ono to smo upravo radili, ostajemo, na primjer, za radnim stolom dok nae tijelo ezne"
za akcijom. Nismo iskoristili napetost svojih miia, niti
potroili masti i eere u krvi fizioloko stanje naeg tijela
ostaje, dakle, poremeeno. Za otprilike etvrt sata osjeamo
se opet normalno. No, ne zavaravajmo se. Iako hormonalne

89

Transcendentalna

Meditacija

promjene koje su potakle reakciju ne traju dugo, tijelu, za

potpuno vraanje u normalno stanje, treba oko sat vremena.
Ako se to dogada samo povremeno, teta moda i nije
velika. Situacija se, meutim, mijenja ako povremenost
prede u neprestanost. Zamislimo da netko zvoni na uzbunu
svakih petnaest minuta. Tada ne samo da ne moemo iivjeti
reakciju do koje je dolo, nego se izmeu dviju uzastopnih
reakcija ne stignemo ni oporaviti. Posljedica je trajna fizioloka uzbudenost i napetost. Krvni tlak ne opada, sastav krvi
ostaje izmijenjen, miii su nam zategnuti, jednom rijeju
napeti smo kao puka".
Ta trajna neravnotea uzrok je mnogih tjelesnih poremeaja. Sloj po sloj masti lijepi se na zidove naih arterija,
zaepljuje ih i ubrzava slabljenje srca. Prirodna ravnotea
kiselina u elucu poremeena je, pa eludac poinje doslovno sam sebe variti sve dok ne nastane ir. Abnormalna kemijska luenja uzrokuju pojavu ekcema i drugih konih poremeaja.
Slino
stradaju plua,
bubrezi,
mjehur,
reproduktivni organi, miii, oi i mozak.
Oteenja nisu iskljuivo tjelesna. Nagomilavanjem
stresa gubimo ivotnost na svim podrujima postojanja. Trajna prenadraenost i fizioloko uzbuenje podiu razinu pozadinske djelatnosti duha, a time i prag svjesnog doivljavanja. Ono to je prije bila tiha razina svjesne misli polagano
se gubi pod sve veom mentalnom bukom. Misao postaje
nejasna, slaba i nedjelotvorna te nastupa osjeaj tuposti. Tijelo reagira sporo i neprikladno to se odraava i na ovjekov radni uinak.
Moglo bi izgledati da emo lijek nai u napornoj tjelovjebi svaki put ikad nastupi reakcija borba-bijeg treba
vjebati. Mada nitko ne sumnja u to da na sjedei nain
ivota, doprinosi gomilanju stresa, tjelovjeba ne moe biti
rjeenje. Nae drutvo ne opravdava ovjeka koji zapoinje
tuu i na najmanji izazov. Gradski taksist teko da bi mogao
90

Oslobaanje

stresa

izai iz taksija i pobjei svaki put kad mu se neki automobil

opasno priblii. Budui rukovodilac, koji bi svaki put kad
mu telefonski razgovor ili dnevni izvjetaj ugroze karijeru,
nainio pedeset sklekova, vjerojatno bi ubrzo izgubio posao.
Dananji brz ivotni ritam ne doputa tijelu da se prilagodi. Kako taj ritam svakim danom postaje sve bri, u naem ivotu sve je vie promjena, pa prema tome i sve vie
stresa ako se tim promjenama ne moemo prilagoditi. Za
kojih petnaestak godina ivjet emo vjerojatno dvostruko
bre nego danas, to znai da e se i stres umnogostruiti.
Stoga je neophodno to bre pronai nain breg prilagodavanja ubrzanom tempu ivota.
Poinak oslobaanje stresa
Novost u Maharishijevu uenju o stresu jest tvrdnja da
se proces nagomilavanja stresa moe obrnuti. Tijelo se, kae
Maharishi, samo od sebe nastoji rijeiti svih stresova i napetosti i vratiti se u stanje optimalne ravnotee treba mu za
to samo pruiti priliku. Uvjet obrtanja procesa posve je jednostavan. To je duboki poinak.
Kad neki predmet opteretimo, rad to ga izvri to optereenje uzrokuje strukturalne promjene u predmetu, tj. poveanje njegove potencijalne energije. Kad se takav fizikalni
sustav opusti", energija poprima oblik kinetike energije
(to dobro vidimo kod elastine trake ili kod katapulta). Maharishi tvrdi da isti princip vrijedi i za ovjekovu fiziologiju.
Kad se stres akumulira, abnormalna tjelesna aktivnost
uzrokuje u organizmu fizikalne promjene koje se oituju u
porastu potencijalne energije. To i treba oekivati jer se
djeluje protivno prirodnoj tenji tijela da se vrati u stanje homeostatske ravnotee (tj. porast potencijalne energije je posljedica uloenog rada). Pri razlaganju stresa proces je ob-

91

Transcendentalna

Meditacija

ratan. Pohranjena potencijalna energija se oslobaa i privremeno pojaava tjelesnu aktivnost.

Nain na koji e se ta aktivnost ispoljiti ovisi o stresu
koji se oslobaa. Ponekad se ispoljava kao neka modana
aktivnost te se u naem duhu iznenada javlja bilo kakva (a
moda i neoekivana) misao ili mentalna slika. Najee ga,
meutim, ni ne primjeujemo.
Oekivali bismo da e ta misao ili slika biti odraz doivljaja koji je uzrokovao stres, ali nije tako. Znaenje i
sadraj misli uvijek su odreeni trenutnim stanjem naeg
mozga. Oslobaanje stresa privremeno pojaava mentalnu
aktivnost, ali ne odreuje i misao koja e se pojaviti, ili u
najboljem sluaju, uvjetuje samo nae ope raspoloenje, pa
time i vrstu misli.
Ako je, na primjer, stres posljedica nekog snanog vizualnog doivljaja, njegovi e se trajni tragovi najvjerojatnije
nalaziti u dijelovima ivanog sustava vezanim uz vid. Pri
razlaganju takvog stresa aktivnost e se pojaati u tim dijelovima ivanog sustava, te e, pod pretpostavkom da ona dopre do svijesti, nastati vizualan doivljaj. U razdoblju izmeu nastajanja stresa i njegova razlaganja ope e se stanje
mozga sigurno znatno izmijeniti, pa sadraj novog doivljaja
nee imati nikakve veze sa sadrajem koji je uzrokovao
stres.
Neto slino vjerojatno se dogaa i dok spavamo, tj.
snovi bi mogli biti znak da iz nekih dijelova sistema nestaje
napetosti. Budui da je poinak postignut pomou TM-a
znatno dublji od poinka za vrijeme sna, Maharishi smatra
da on omoguava razlaganje dublje ukorijenjenog stresa. Ne
treba, meutim, misliti da TM moe zamijeniti san. Iako
velik broj praktikanata TM-a osjea manju potrebu za snom
nego prije, to nikako nije i cilj vjebe. Koristiti dodatni
poinak to ga prua TM kao nadomjestak za san ne bi bilo
ba mudro, prije svega zato stoje stvarna vrijednost TM-a u
92

Oslobaanje

stresa

uspostavljanju ravnotee izmeu rada i poinka ime se

obogauju svi vidovi ivota.
Ljudi se esto pitaju je li uope uputno potpuno eliminirati stres. Tako, na primjer, Una Kroll u svojoj ocjeni
TM-a izjavljuje da posve oputen i smiren ovjek ne bi
mogao polagati ispite, ili govoriti u javnosti (Govornik
oivljava tek na poticaj sluateljstva,,). Izgleda da nesporazum nastaje zbog razliitog tumaenja rijei stres". Kad
fiziar kae stres", on misli na pritisak izvana, dok biolog
govori o fiziolokoj reakciji na taj pritisak. Una Kroll kae
da nam je on neophodan, da bismo od sebe dali ono najbolje i
s tim bih se i ja potpuno sloio. Ako je sluateljstvo nekritino, a ispit ili intervju nevaan, nema smisla truditi se. No
to ne treba brkati sa stresom u fiziolokom smislu koji je
uvijek prepreka djelotvornom radu i miljenju. Iz vlastitog
iskustva znam da samo smiren i odmoran ovjek moe jasno
misliti, svrhovito se sluiti vlastitim znanjem i iskustvom ili
ga suvislo i razumljivo izloiti.
Za to, meutim, nije potreban fizioloki stres, nego
sposobnost adekvatnog reagiranja na situaciju. Pod adekvatnom reakcijom misli se na reakciju koja ne izbacuje tijelo iz
fizioloke ravnotee. Reeno rijeima fiziara, treba nam
stres, ali ne i napetost. Prema tome poputanje fizioloke
napetosti u takvim situacijama, nikako ne moe biti nedostatak, ve naprotiv prednost.
Reakcija ostaj-igraj se
Reakcijom borba-bijeg upravlja simpatiki ivani sustav. Njemu komplementaran parasimpatiki sustav osigurava uvanje energije. On smanjuje brzinu kucanja srca,
sniava krvni tlak i olakava proces varenja. Idealno stanje
tijela je stanje uravnoteenog djelovanja obaju ivanih sustava, tj. njihovog naizmjeninog prilagodavanja zahtjevima
93

Transcendentalna

Meditacija

okoline. Na alost, neprestano napet ovjek ne moe biti fizioloki uravnoteen kod njega prevladava djelovanje
simpatikusa. Sve ukazuje na to da TM aktiviranjem parasimpatikog ivanog sustava ponovno uspostavlja stanje ravnotee. Dr Benson, profesor Medicinskog fakulteta Harvardskog sveuilita zove tu reakciju reakcijom oputanja".
Ona smanjuje brzinu kucanja srca i miinu napetost,
sniava krvni tlak, ltd., tj.prava je suprotnost reakciji borbabijeg.
Reakcija borba-bijeg odgovor je na strah, a reakcija
oputanja, karakteristina za meditaciju, odgovor je na sve
veu radost duha koji tone u tie razine misli. To je navelo
dr Orme-Johnsona da tu reakciju nazove rekcijom ostaj i
igraj se".
Dr Orme-Johnson je prouavao uestalost vrlo malenih
elektrinih promjena elektrinog otpora koe poznatim pod
nazivom psihogalvanski refleks (GSR) . Te promjene obino prate reakciju borba-bijeg i najee su uzrokovane iznenaenjem. Dr Orme-Johnson je ustanovio da su se praktikanti TM-a ubrzo navikli na ponovljen glasan zvuk (tj.
prestali su na nj psihogalvanski reagirati), dok su nemeditanti i dalje reagirali svaki put kad bi taj zvuk uli. To pokazuje
da su praktikanti TM-a otporniji na stres, a ukazuje i na
mogunost njihove vee stabilnosti u sebi samima kao i u
odnosima s okolinom. Zna se, naime, da su ljudi kod kojih
je spontani psihogalvanski refleks est, u pravilu introvertirani, nestabilni, tjeskobni i vrlo podloni najrazliitijim bolestima duha i tijela. Nasuprot njima, ljudi kod kojih su
fluktuacije galvanskog otpora koe relativno malobrojne, fizioloki i emocionalno su stabilniji i zreliji i bolje prilagoeni okolini.
Dr Denver Daniels sa Exeter sveuilita u svojim je
istraivanjima poao jo korak dalje. Prouio je psihogalvanski refleks kod skupine praktikanata TM-a i kontrolne
94

Oslobaanje

stresa

skupine nepraktikanata izloenih neugodnoj buci (radilo se o

zvuku nokta dok strae" po kolskoj ploi). U pokusu je
sudjelovalo oko dvije stotine ispitanika od kojih je jedna
treina redovito prakticirala TM. Kod oko stotinu dvadeset
nepraktikanata galvanski bi otpor koe naglo pao (kao to se
i oekivalo) i sporo se, u razdoblju od pet minuta, vraao na
poetnu razinu. Praktikanti TM-a oporavljali su se mnogo
bre, a brzina njihova oporavka bila je upravno razmjerna s
duljinom prakticiranja transcendentalne meditacije. Neki od
onih koji su TM prakticirali nekoliko godina nisu na neugodnu buku uope reagirali, i to ne zato to je ne bi uli svi su
izjavili da je krajnje neugodna ve zato to ona kod njih
nije vie izazivala u ovom sluaju tetnu fizioloku reakciju
borba-bijeg.
Ovaj pokus ukazuje na to da su praktikanti TM-a otporniji prema stresu i da se bre prilagodavaju promjenljivoj
okolini od ljudi koji tu tehniku ne prakticiraju. U svojoj knjizi Sok budunosti Alwin Toffler tvrdi da se ritam ivota
neprestano ubrzava te da se ovjek sve ee ne moe prilagoditi sve veim promjenama svoje ivotne sredine. Toffler
zakljuuje da treba pronai nain na koji bi se mogla
poveati ovjekova prilagodljivost okolini. Iz ovog i slinih
eksperimenata se vidi da bi jedan od tih naina mogla biti i
tehnika TM.

95

Transcendentalna

Meditacija

Zdravlje
stvaralake
sposobnosti i
inteligencija

Takozvani normalan ovjek,

ovjek koga bismo
izrazom
,zdravi filistar", samo je djeli onoga to bi
vo mogao biti.

mogli opisati
ovjek zapra-

William James

Pre vie od dvije tisue godina grki filozof Platon izjavljuje da ne smijemo lijeiti dio nego cjelinu... pa stoga
elimo li zdravo tijelo i zdravu glavu, moramo zapoeti s
lijeenjem duha: to je primarno". Od onog vremena zapadna
je medicina prilino napredovala. Ona moe otvoriti tijelo i
popraviti oteene organe, a poznaje i mehanizme velikog
broja bolesti i naine na koje se one suzbijaju. No usprkos
napretku, tek sada zapravo poinjemo shvaati primarne uzroke mnogih bolesti i jo smo uvijek skloni smatrati tijelo
strojem, a ne organizmom. U tom smo pogledu, od Platona
naovamo, veoma malo napredovali.
Kad se razbolimo esto nam je vie stalo da uklonimo
simptom bolesti, nego njezine uzroke. im se ponemo ,,os97

Transcendentalna

Meditacija

jecati" bolje, smatramo da nam je daljnja njega nepotrebna.

Tjelesni simptomi, koje tako silno elimo ukloniti, najee
su, meutim, samo vrh ledenog brijega. Odrezati taj vrh ne
moe biti rjeenje jer on istog asa opet izranja. Potopiti
ledeni brijeg moemo samo ako ga neprestano drimo pod
vodom im ga pustimo, opet e izroniti. Umjesto da nastoji ukloniti ili potisnuti tjelesne simptome, lijenitvo bi se
trebalo pozabaviti temeljnim uzrocima bolesti.
Pitanje je, meutim, koji su to uzroci. Prije kojih petnaestak godina lijenici su oprezno izjavljivali da bi stres
mogao biti uzrokom vie od polovine svih bolesti. Taj je
omjer, u zadnjih nekoliko godina, vrlo brzo rastao, tako da
je 1972. godine Peter Blythe svoju knjigu Bolest stresa mogao zapoeti izjavom: ,,U Sjedinjenim amerikim dravama
i Velikoj Britaniji autoriteti u lijenitvu smatraju da 70 posto pacijenata koji se danas lijee kod lijenika ope prakse
pati od bolesti iji korijen lei u nagomilanom stresu." Dvije
godine kasnije na konferenciji o zdravlju odranoj u Londonu, dr Elmer Green primjeuje da se ak i vrlo konzervativni lijenici slau s miljenjem d a j e oko 80 posto svih funkcionalnih poremeaja psihosomatske prirode".
Manje
konzervativni" lijenici vjerojatno smatraju da je taj broj
jo i vei.
U prolom smo poglavlju vidjeli kako stres moe biti
glavni uzronik ira na elucu, visokog krvnog tlaka, bolesti
krvnih sudova itd, a veina nas barem donekle uvida da i usputne sitne boli takoer mogu biti posljedica stresa. No to
je sa zaraznim bolestima? Zar su i one uzrokovane stresom,
a ne bakterijama i virusima? Povrno gledano zarazne bolesti jesu uzrokovane bakterijama i virusima, ali sposobnost
tijela da se suprotstavi njihovu napadu ovisi o ovjekovu opem stanju: ovjek s manje stresa u organizmu tee e oboljeti, a ako i oboli lake e bolest podnijeti od vrlo stresovitog" ovjeka. Sve je vie pokazatelja da su mnogi oblici raka
98

Zdravlje

stvaralake

sposobnosit

inteligencija

tijesno vezani uz pacijentova emocionalna stanja: potvreno

je da u velikom broju sluajeva bolest izbija est do osamnaest mjeseci nakon tekog emocionalnog gubitka.
Budui da se vjebajui tehniku TM oslobaamo stresa,
treba medu praktikantima TM-a oekivati manje bolesnika.
Djelujui na neraskidivu cjelinu duha i tijela TM ispunjava
Platonov ideal lijenitva. Praktikanti TM-a neprestano izvjetavaju o tome kako se dobro osjeaju, a dosad provedena
istraivanja potvruju te njihove izjave. Iz njih se vidi ne
samo poboljanje opeg stanja zdravlja, nego i odgovarajue
smanjenje upotrebe sredstava za smirenje kao i nekih droga
koje se koriste u lijenitvu.
TM i psihoterapija
Tehnika transcendentalne meditacije ne ini zdravijim
samo tijelo. Iz izjave jednog njujorkog psihijatra, koji ju je
pridodao uobiajenoj psihoterapiji, moe se vidjeti njezino
pozitivno djelovanje na ovjekov duh. Evo te izjave:
Tijekom psihoterapije duevno stanje pacijenata koji su redovito vjebali tehniku TM popravljalo se bre od stanja onih koji
to nisu inili. Kod mnogih je poboljanje bilo dramatino, ak
spektakularno.
Simptomi koji su uporno odolijevali psihoterapiji,
nestali su. Dvoje pacijenata toliko se oporavilo, da im je i uz znatno smanjene sate psihoterapije, jaao ego i rasla produktivnost u
radu i ivotna radost. Svaki pacijent koji je redovito prakticirao
TM oporavljao se brzinom barem dvostruko veom od oekivane
(mjerene na temelju prijanjeg iskustva s pacijentom). Ponekad se
inilo da se brzina oporavka poveala i do deset puta. Kad bi se
pacijent poinjao aliti da ne napreduje eljenom brzinom, obino
bih otkrio da je prestao s TM-om. im bi opet poeo vjebati, oporavak bi se ubrzao."

Dr Bernard Glueck s Instituta Hartford u Livingu u

Connecticutu ve due vremena koristi TM u lijeenju izofrenije. Ono to je dosad otkrio opravdava nadu. Skupinu
99

Transcendentalna

Meditacija

izofreniara, koje je lijeio, dr Glueck je podijelio na tri

podjednako velike podskupine: prva je nauila TM, druga
tehniku bioloke povratne sprege (biofeedback), a trea jednu od standardnih tehnika oputanja. Pokazalo se da je TM
najefikasnija. Veina pripadnika prve skupine znatno je smanjila uzimanje danas za izofreniju uobiajenih lijekova. Osim toga tehnika TM, za razliku od biofeedbacka, nije zahtijevala sloenu i skupu opremu. Pacijenti koji su vjebali
biofeedback postizali su pozitivne rezultate samo dok im je
bio dostupan elektroencefalograf i elektronska raunala. Za
razliku od praktikanata TM-a bez tih se pomagala nisu mogli
opustiti.
Dr Harold Bloomfield koji takoer primjenjuje TM u
svojoj psihijatrijskoj praksi biljei jo neke prednosti TM-a
nad kemijskim sredstvima lijeenja i psihoterapijom. Prednost je u tome to je prakticiranje TM-a u iskljuivoj vlasti
pacijenta. Svoj oporavak on ne mora zahvaliti ni piluli, ni
psihoterapeutu, ve samo vlastitom prirodnom regenerativnom procesu. Osim toga TM tedi i pacijentovo i lijenikovo
vrijeme.
Daniel Goleman u Journal of Transpersonal Psychology (asopis za transpersonalnu psihologiju) opisuje dva
vrlo zanimljiva sluaja na temelju kojih moemo pretpostaviti da TM moe odigrati znaajnu ulogu u promjeni linosti. U prvom se sluaju radi o eni u kasnim etrdesetim
godinama, oito veoma pogoenoj majinom smru koju nikako nije mogla prihvatiti. Za vrijeme jedne od meditacija
oslobodila se veeg dijela te latentne u njoj zapretene tuge.
Nakon toga navrle su, prije potisnute, sretne uspomene, a
ena je i na ljude oko sebe poela gledati drugim oima kao
da ih vidi prvi put ...kao da su kartonske lutke oivjele".
Ona nastavlja:

100

Zdravlje stvaralake sposobnosit i

J)a ste me to juer pitali, kazala bih
ja odlina, no sad vidim da su moji opaaji
reakcije ...ljude nisam vidjela. Sad je sve
ugledala lica svojih keri, ja sam ih zaista i
dosada, i one su to opazile. "

inteligencija

vam da mi je percepcibili uglavnom nauene

drukije ... kad sam
vidjela i to kao nikad

S obzirom na to da mnogi od nas ive u uvjetima stresa

i napetosti, zanimljivo je istaknuti da spomenuta ena nije ni
znala da ne koristi svoj puni kapacitet. Sve dok vrata percepcije" nisu oiena, slabo smo svjesni guste magle kroz
koju gledamo. Veina nas iznenaena otkriva da percepcija
moe biti otrija, bogatija i ivlja. Iznenaenje je ugodno.
U prolom smo poglavlju vidjeli da oblici oslobaanja
stresa ne moraju odraavati stresnu situaciju koja ih je izazvala. Sluaj ove ene
to jasno ilustrira. Iako je iznova proivjela osjeaje u
vezi s majinom smrti, staro se iskustvo nije ponovilo. Psihoanalitiki prisUip duevnom zdravlju esto stresovit uinak
proivljenog nastoji ukloniti vraanjem zaboravljenih ili potisnutih doivljaja u svijest. To je u otroj suprotnosti s TMom gdje se nikad ni ne pokuava kopati po prolosti. U tom
pogledu Maharishi se ne slae s prevladavajuim psihoanalitikim stavom da ovjek moe nadvladati stres samo ako je
potpuno svjestan njegovih uzroka. Maharishi smatra da je ta
razlika izmeu TM-a i psihoterapije veoma vana. Ako neko
iskustvo namjerno iznova oivljavamo, moe se dogoditi da
to svjesno sjeanje doivljaja izazove novi stres. Time to,
ne ulazei u sam doivljaj, posve nevino i ne sudjelujui
doputaju da napetost popusti, praktikanti TM-a izbjegavaju
opasnost njegova ponovnog negativnog djelovanja.
Drugi sluaj koji Goleman navodi u svojem lanku zanimljiv je po tome to govori o normalizaciji tjelesne deformacije. Radi se o dvadesetidvogodinjoj djevojci koja pripovijeda:

101

Transcendentalna

Meditacija

Kao dijete imala sam izrazito krive zube. Bili su i za eljust

preveliki, pa su mi osam zubi morali izvaditi. Kad su mi izbili
drugi zubi, primijetila sam da ni oni ne pristaju eljustima. Tokom
nekoliko mjeseci meditacije osjeala sam kako mi se eljust zatee
uvijek u desno. To je zatezanje postajalo sve jae, sve dok neki
dan nisam osjetila snanu bol, i ,Jcvrc" eljust se pomakla. Bila
sam zaprepatena. Premda je doivljaj bio vrlo intenzivan, nisam
prekinula meditaciju. Zapravo sam znala to se dogada. Kad sam
se poslije toga pogledala u ogledalo, zubi su mi bili poravnani.
Sada su mi i miii oko ustiju oputeniji; kad se smijem
osjeam se drukije nego prije. "

I sam znam slian sluaj mladia koji je prije dvije

godine slomio lakat pavi s motora. Iako su mu lakat namjestili i on prilino dobro zarastao, mladi nije mogao potpuno ispruiti ruku. Lijenici su mu rekli da je to relativno
esta posljedica zarastanja lakatne kosti, te dodali da oni tu
ne mogu nita uiniti pa se on mora pomiriti s trajnom nesposobnosti. Dvije godine kasnije dogodilo se, meutim, da
ga je za vrijeme meditacije spopala snana bol u laktu, bol
vrlo slina onoj koju je osjetio u saobraajnoj nesrei. Ruka
mu je ostala paralizirana. Kirurg kome se obratio za pomo
ustanovio je da je paraliza istog tipa kao i ona uzrokovana
povredom ivca u laktu. Nakon dva dana bolovi su prestali i
mladi ne samo d a j e mogao micati rukom, ve ju je mogao i
do kraja ispruiti.
Veina ljudi spremna je prihvatiti mogunost reverzibilnosti duevnih i emocionalnih deformacija, no zapanjuje
ih i sama pomisao reverzibilnosti tjelesnih, strukturalnih poremeaja. Ni velik broj lijenika ne bi povjerovao da su
takve promjene mogue bez veih kirurkih zahvata, a kamoli prihvatio injenicu da se mogu dogoditi spontano, same
od sebe, kao u navedenim sluajevima.
To se, naravno, ne dogada svaki put kad vjebamo TM,
ali i ta povremena pojava vrlo je znaajna za medicinsku
znanost. Dokaz da je takva reverzibilnost mogua u znatno
102

Zdravlje

stvaralake

sposobnosit

inteligencija

veem opsegu, najavit e revoluciju ne samo u lijenitvu,

nego i u itavom shvaanju ljudskog organizma.
Proirenje duha
William James, otac psihologije dvadesetog stoljea,
biljei da
bilo da se radi o tijelu, intelektu ili moralu, veina ljudi
ivi samo ogranien dio svojih mogunosti. ovjek koristi samo
neznatan dio vlastite svijesti i u tome je slian nekom tko je stekao
naviku da od svih tjelesnih organa koristi i pomie samo mali
prst. "

Slino misle i mnogi drugi psiholozi koji govore da

veina ljudi koristi samo deset posto svojeg punog potencijala. Pitanje je, naravno, radi li se o tono deset posto.
Vjerojatno je to velikoduno pretjerivanje, no broj je u svakom sluaju veoma malen.
Prema Maharishijevom modelu duha mi opaamo samo
povrinske razine mentalne aktivnosti. Mentalni stresovi podravaju u pozadini vrlo veliku neuralnu aktivnost i time
nam prijee opaanje tiih nivoa misli. U terminima analogije jezera uinci stresa su mulj u vodi. Budui da je voda
mutna, mjehuri zraka vidimo tek na povrini u bistroj
bismo ga vodi vidjeli kako se uzdie s dna jezera. Analogno"
tome, u ivanom sustavu koji se oslobaa stresa, smanjuju
se mentalni umovi", pa misli iuoavamo u sve ranijim fazama njihova razvoja i to ne samo za vrijeme meditacije
nego i tijekom itavog dana pri svakodnevnom poslu. Postajemo svjesni sve veeg i veeg dijela vlastite mentalne aktivnosti. Kad se ivani sustav potpuno rijei stresa, svijest ima
uvida u itavu mentalnu aktivnost. Tu pojavu Maharishi naziva irenjem svjesnog kapaciteta duha".
irenje svjesnog duha ne doivljavamo kao rast duha u
smislu da on stvarno postaje vei". Ono to se dogada jed103

Transcendentalna

Meditacija

nostavno je opaanje finijih razina misli to doivljavamo

kao jasnije, bre i djelotvornije razmiljanje.
Maharishi kae da je misao na finijim razinama vlastitog postojanja snanija od one na grubljim razinama. Time
ne misli na pojaanje mentalne aktivnosti jasno je da bi to
proturjeilo samom pojmu suptilnosti i finoe. Maharishi
eli rei da misao na tim finijim nivoima posjeduje veu
potencijalnu energiju pa je stoga efikasnija. Situaciju moemo usporediti sa sluanjem radija u automobilu. Dok jurimo
autoputom, buka motora i vjetra je tolika da moramo pojaati zvuk. Unato tome to radio svira najglasnije mogue,
ujemo samo ope obrise glazbe, detalji su iskrivljeni ili
ugueni. Usporimo li vonju, moemo smanjiti i jainu zvuka i tek tada uti i suptilniju strukturu glazbe. Slino je i s
miljenjem: kad se aktivnost smanji, dolaze do izraaja sup-

104

Zdravlje stvaralake sposobnosit i

inteligencija

tilnije misli. Miljenje se time obogauje, pa je prevedeno u

djelo mnogo efikasnije.
Smanjenje buke u pozadini znatno djeluje i na opaanje i
na djelovanje. Na mozak moemo gledati kao na izvanredno
sloen sistem za donoenje odluka. Neuron prima signale
stotina, a moda i tisua stanica. Neki od njih imaju smisla,
dok su drugi besmislena, neeljena buka". Jedna od dunosti mozga jest da odvoji signale od buke kako bi mogao
odluiti kako treba reagirati. Cim je buke vie, zadatak je
tei. Za ilustraciju zamislimo da sjedimo u sobi i da oko nas
vlada tiina. U toj tiini moemo razlikovati dva vrlo bliska
glazbena tona. No ako pred prozorom bue plonik pneumatskom builicom, vjerojatno to neemo moi uiniti. Zbog
dodatne, ovog puta vanjske buke, mozak nema vie dovoljno
informacija na temelju kojih bi mogao donijeti odluku. Posljedica je da tonovi zvue jednako". Slini procesi odluivanja upravljaju gotovo svim dogadanjima u mozgu, pa
prema tome otrina naeg opaanja (percepcije) i primjerenost naih akcija djelomino ovise i o stupnju do kojeg moemo razluiti i neznatne razlike unutarnjih signala, to opet
ovisi o koliini buke u sustavu.
Osim izjava velikog broja praktikanata TM-a, na injenicu da TM openito poveava osjetljivost ukazuju i razliita
psiholoka istraivanja. Takvo znatno pootrenje percepcije
ustanovili su Graham, Pirot i Brown i njegovi uenici. Shaw
i Kolb su otkrili da praktikanti TM-a imaju bolje reflekse od
nepraktikanata, a Blasdell da imaju bolju koordinaciju okoruka (pokazano na sloenim zadacima koji zahtijevaju takvu
koordinaciju). iUstvari, budui da gotovo sve to inimo,
inimo zahvaljujui sposobnosti otrog razluivanja naeg
ivanog sustava, treba oekivati da e smanjenje buke u
tom sustavu dovesti do poboljanja na gotovo svim poljima
djelatnosti.

105

Transcendentalna

Meditacija

Inteligencija
Moglo bi se oekivati da e otrija percepcija, jasnije
miljenje i efikasnije djelovanje dovesti i do poveanja inteligencije. Maharishi tvrdi da se to dogada, no on rije inteligencija koristi u tono odredenom smislu. Maharishi definira inteligenciju kao ono to u promjenu unosi red i smjer.
U skladu s tim, kad on za nekoga kae d a j e postao inteligentniji, podrazumijeva pod tim sreenije razmiljanje i djelovanje. Inteligentan ovjek je onaj tko je sposobniji da podatke dobivene opaanjem oblikuje u smislen oblik, a svoje
djelovanje usmjeri tako da ono bude to plodonosnije.
Takvo shvaanje inteligencije ide u korak sa suvremenim pristupima njezinu prouavanju, u kojima se ona smatra
sposobnou uenja na temelju iskustva, a ne nepromjenjljivom konstantom izraenom u obliku kvocijenta inteligencije.
Iako ovdje nemamo prostora da stvar do kraja razmotrimo, rezultati istraivanja pokazuju da TM ubrzava obradu
informacija u mozgu na temelju ega se moe oekivati poveanje inteligencije. Testovi izvreni u Nizozemskoj poduprli su ovu tvrdnju. Mjerei faktor poznat pod nazivom
brzina rasta inteligencije" otkrilo se znatno poveanje toga
faktora kod uenika koji su meditirali (usporeeni su rezultati testova tih uenika i kontrolne skupine nemeditanata).
Maharishi smatra d a j e poveanje reda u miljenju posljedica veeg reda u radu mozga (to se vidi iz sinhronijih i
skladnijih EEG biljeaka), i tvrdi d a j e taj red izravna posljedica dubokog poinka ivanog sustava. On pie:
To pravilo
inteligencije putem poinka" izgleda analogno
jednom vrlo openitom fizikalnom zakonu koji vrijedi za sve prirodne sustave.
106

Zdravlje stvaralake sposobnosit i

inteligencija

To je trei zakon termodinamike koji kae da se entropija

(nered) smanjuje sa smanjenjem temperature (aktivnosti) i da stanje nulte entropije, to jest savrenog reda, odgovara temperaturi
apsolutne nule (nema apsolutno nikakve aktivnosti). Podruje temperature u blizini apsolutne nule u fizikalnom sustavu usko je vezano sa snanom sklonosti toga sustava prema valnoj koherenciji i
sinkronizaciji koja se oituje u pojavi superfluidnosti i supervodIjivosti (pri temperaturi u blizini apsolutne nule aktivnost je svedena na minimum). Analogija sa sinkronizacijom modanih valova
pri dubokom poinku prilikom TM-a vrlo je upadljiva. Ako u svrhu
usporedbe definiramo
.mentalnu temperaturu" kao veliinu koja
odgovara razini mentalne i neurofizioloke aktivnosti, i tu aktivnost sistematski smanjujemo tehnikom TM, opaamo u ljudskom
duhu itavu klasu tendencija koje podsjeaju na trei zakon termodinamike u podruju fundamentalne
fizike.
Ta kvantnomehanika analogija pokazuje da je red u mozgu i miljenju ovjeku
priroen. TM taj red ostvaruje time to omoguava duhu da slijedi
prirodnu sklonost najopenitijih modela prirode.

Ideju da je sklonost prema veem redu prirodni impuls

ivota spoznao je i fiziar Erwin Schrodinger. ivot", pie
on, hrani se negativnom entropijom". Kad se ukupna entropija nekog organizma povea, on prelazi u stanje molekularnog nereda karakteristinog za smrt. ivo bie i ostaje
ivo upravo zato to je sposobno crpsti" red iz okoline da bi
odralo visoki stupanj vlastitog reda i organizacije. Slijedei
Maharishija mogli bismo rei d a j e ivot izraz inteligencije u
prirodi i da TM, smanjujui mentalnu aktivnost, omoguava
ovjeku da snanije crpi red odnosno sam ivot".
Stvaralake

sposobnosti

Pod stvaralakim sposobnostima obino se podrazumijeva sposobnost oblikovanja neeg posve novog, ili sposobnost sinteze, ili otkrivanja do tad neuoenih povezanosti.
107

Transcendentalna

Meditacija

Promatrajui jabuku kako pada Newton je njezino kretanje

povezao s kretanjem mjeseeve orbite i stvorio teoriju gravitacije. U svojoj tragediji Antonije i Kleopatra Shakespeare je
ljubav suprotstavio dunosti, dok je Cezanne na svojim platnima zorno prikazao postojee jedinstvo odabranog motiva.
Mnogi stvaralaki nadareni ljudi, znanstvenici kao i
umjetnici primijetili su da se stvaralaka misao najee javlja kad je duh smiren i oputen. Tako je, na primjer, Kekule
ugledao" oblik benzenove molekule problem koji je odolijevao mnogim kemiarima dok je sanjario uz vatru. A
svaki uenik zna d a j e pjesnik Coleridge svoju poemu Kubla
Khan zapravo sanjao.
Interpretirano u Maharishijevom modelu duha stanje
sna odgovara suptilnijim razinama miljenja koje su po definiciji slabije strukturirane i neodredenije od njegovih grubljih razina. Na finijim razinama granice nestaju pa je vea i
vjerojatnost ukrtanja misli. Budui da se veze otkrivene u
takvom stanju moraju konkretno oblikovati, stvaralaki nadaren ovjek obino je netko tko s lakoom prelazi iz dubina
snatrenja na budnu povrinu.
Kako TM vodi panju prema razinama duha dubljim od
onih na kojima obino sanjarimo, ona prua mogunost otkrivanja temeljnijih i dalekosenijih veza. Iskustvo je praktikanata TM-a da esto neposredno iza meditacije rijee problem s kojim su se dugo borili. Za vrijeme meditacije ne
pokuavamo rijeiti problem jer bi nas to sigurno zadralo
na povrinskim razinama misli. Uoavanje veza je spontano,
gotovo nesvjesno.
tovie irei svjesni kapacitet duha TM omoguava
zadravanje panje na dubljim razinama misli i dok smo
108

Zdravlje stvaralake sposobnosit i

inteligencija

budni. Tako stvaralaka misao postaje opa karakteristika

ivota i javlja se dok smo budni jednako kao i dok sanjarimo.
Stvaralaki proces moemo opisati i rjenikom odnosa
izmeu modanih polutki. Postoje pokazatelji iz kojih se
vidi da je stvaralaka misao povezana s desnom stranom
mozga. Stvaralaki nadaren ovjek mora, naravno, koristiti
obje modane polutke, jer intuitivna spoznaja je beskorisna
ako je ne znamo oblikovati i saopiti. Stvaralac je prema
tome onaj tko spontano uoava veze, zatim tu sintezu izraava rijeima ili simbolima. Takva istodobna aktivnost snano
je podstaknuta TM-om to se vidi iz tipa sinhronizacije modanih valova. injenica da se ta sinhronizacija zadrava i
nakon meditacije ukazuje na to da TM vodi opem poveanju stvaralakih sposobnosti. Ispitivanja izvrena sa skupinama praktikanata TM-a tu su hipotezu potvrdila.
Ponekad se uje i miljenje da smanjenje stresa smanjuje i stvaralake sposobnosti. Kae se da su ljudi u stresu i
napetosti stvorili velika umjetnika djela i da im je pri stvaralatvu taj stres zapravo koristio. Kad bismo se potpuno oslobodili stresa, ne bismo vie imali poticaja da se stvaralaki
izrazimo.
Odgovarajui na ovaj prigovor Maharishi priznaje da
umjetnika treba podbosti" da bi stvarao jer je poticaj potreban u svakoj djelatnosti. Meutim, kae on, taj poticaj ne
mora biti stres. tovie, uklonimo li stres potpuno, svaki e
se poticaj stvaralatva moi slobodnije ostvariti.
Maharishi u sutini razlikuje stres u smislu pritiska i
stres u smislu fiziolokog oteenja o kojem sam govorio u
prolom poglavlju. Umjetniku treba stres u smislu pritiska,
no ne i fizioloki poremeaj. Ako umjetnikov ivani sustav
nije dovoljno jak da odoli zahtjevima i pritiscima stvaralakog rada, posljedica e biti fizioloko oteenje. Maharishi
109

Transcendentalna

Meditacija

istie da premda takav fizioloki stres moe za veinu umjetnika biti neizbjena posljedica rada, on nije nuno i njegov
preduvjet. Kreativnost ovisi o otrini panje, otvorenosti duha i sposobnosti da se unutarnji nesklad rijei putem stvaralake sinteze. Uklanjanjem fiziolokog stresa sve nabrojene
sposobnosti rastu.
Zalijevaj korijen!
Maharishi kae da je veina problema posljedica stresa
i da TM uklanjanjem stresa uklanja uzrok svih problema. To
naravno ne znai da e TM sve trenutno rijeiti. Mnogi su
problemi posljedica vrlo stvarnih tjelesnih potekoa i mogu
se rijeiti samo djelovanjem na razini tijela. Maharishi istie
da bavljenje povrinskim simptomima problema bez istodobnog njegova rjeavanja u korijenu nikada ne vodi potpunom
rjeenju.
Proces meditacije Maharishi usporeuje s vrtlarom koji
njeguje oboljeli grm. Kad listovi grma venu, sue se i mijenjaju boju, vrtlar koji nastoji ukloniti te povrinske simptome nee postii gotovo nita. Svaki struan vrtlar jednostavno e osigurati pravilnu ishranu korijena i pustiti prirodu
da se sebi svojstvenom efikasnou pobrine za ozdravljenje
grma.
Mislim da bi veina nas priznala da velik dio vremena
provodi brinui se za lie umjesto za korijen problema. Oko
sebe vidimo bezbroj potekoa: neke su osobne, druge drutvene, politike, ekonomske, neke opet na podruju obrazovanja ili zatite okoline. Suoeni s tolikim obiljem problema obino odabiremo najhitnije ili najlake i traimo njihovo
rjeenje. Pri tom rjeenjem najee smatramo uklanjanje
simptoma nekog mnogo dubljeg problema. Uinak bi bio
mnogo vei kad bismo istodobno uoili korijen problema
koji je u mnogim sluajevima samo na osobni stres.
110

Zdravlje stvaralake sposobnosit i

inteligencija

Maharishi to izrie reenicom zalijevaj korjen da bi

uivao u plodu". Istaknimo da on kae "...da bi uivao u
plodu", a ne "...i uivaj u plodu" ime bi uivanje bilo
svedeno na puki nuz-uinak. Maharishi neprestano naglaava da krajnja svrha meditacije nije ni doivljaj finijih razina misli, ni poinak, ni razlaganje stresa ili razvoj kreativne
inteligencije, nego uivanje koje je njihova prirodna posljedica. Vrijeme koje smo uloili u meditaciju vratit e nam
se u obliku osobnog ispunjenja.

111

Transcendentalna M editad] a

Drugi dio
U prvom dijelu knjige ukratko smo razmotrili povijesno
porijeklo TM-a i irenje Maharishijevog pokreta u svijetu.
Objasnili smo kako tehnika TM omoguava doivljaj tiih
razina misli i zato je vano da se sve dogada bez ikakva napora ili nadzora. Zatim smo nabrojili uinke TM-a koji se
mogu opaziti: djelotovorniji rad mozga i duboki poinak tijela u kojem se razlau u prolosti nakupljeni stresovi
napetosti. Na kraju smo vidjeli kakve to posljedice moe
imati za zdravlje i razvoj pojedinaca.
Sada bih elio razmotriti kako ove promjene u fiziologiji i modanoj djelatnosti djeluju na nae opaanje i procjenjivanje nas samih i nae okoline. U ovom drugom dijelu
knjige pozabavit emo se razliitim stanjima svijesti kao i
TM-om kao putom u ta stanja u kojima se pojedinac sjedinjuje sa svijetom i poinje ivjeti ivot ispunjenja. Mnoge
Maharishijeve tvrdnje pokuao sam ilustrirati slinim tvrdnjama iz drugih uenja, kako prolih tako i sadanjih, a u
zavrnim poglavljima ovoga dijela razmotrio sam mogunosti iskrivljavanja takvih uenja. Takoer sam iznio kako
Maharishi eli uvrstiti temelje svoga uenja osnivanjem
Maharishijevog internacionalnog univerziteta.

113

etvrto stanje
svijesti

Gledaj, ne moe ga vidjeti on je bez oblika

Sluaj, ne moe ga uti on je bez zvuka
Hvataj, ne moe ga dohvatiti-on je bez tijela.

Tao Te-Ching

Prilikom prakticiranja TM-a ovjek je budan. ak i kad

transcendira najfinije razine mentalne aktivnosti i dospije u
stanje budnog poinka ostaje svjestan. U toj tiini nestaje sva
mentalna aktivnost. Svijest prestaje titrati i nema niega ega bi mogla biti svjesna. Budui d a j e miljenje transcendirano to se stanje naziva transcendentalna svijest.
No iako je svijest prestala vibrirati, ona nije prestala
postojati jednostavno nije ni u kakvom odreenom obliku. To stanje stoga nij
manifestirane ili iste svijesti. Budui da svijest ostaje, ostaje i nosilac svega iskustva. U skladu s tim mogli bismo to
stanje nazvati stanjem istog Jastva, koje kao to emo kasnije vidjeti nije ni ego ni bilo koji oblik individualnog identiteta. Sva ta jastva" su naime pojmovi ili konstrukcije duha, proizvodi mentalne
kustva, pa prema tome postoji i kad nema vie niega to bi
se moglo iskusiti. Da bi se dva naina upotrebe rijei jast-

115

Transcendentalna

Meditacija

vo" razlikovala pisat u individualnoTTskustveno jastvo malim, a isto Jastvo koje je bez svojstava i zapravo nosilac
svega iskustva^elikim poetnim slovom.
fil ( A
etvrto stanje svijesti
Transcendentalna svijest razlikuje se od triju uobiajenih stanja svijesti, to jest od dubokog sna, sanjanja i budnosti. Tim trima glavnim stanjima svijesti moemo pridruiti
kvadrate jednostavne 2x2 matrice, time da svaki kvadrat
jedinstveno odredimo s dva parametra: (1) ovjekovom budnou i (2) postojanjem objekta svijesti. Kad to uinimo,
transcendentalna svijest se skladno uklapa u etvrti kvadrat
tablice.
Stanje budnosti

Stanje spavanja

Objekt svijesti
postoji

Budnost

Sanjanje

Objekt svijesti
ne postoji

Transcendental na
svijest

Duboki san

Slika 7
e t v r t o g l a v n o stanje svijesti

To je, naravno , vrlo poopena klasifikacija stanja svijesti. Osim nijansi unutar budnosti, sanjanja i dubokog sna,
postoje i granina podruja prijelaza jednog stanja u drugo.
Ipak ova je shema korisna kao opa osnova za razlikovanje
transcendentalnog od ostala tri stanja svijesti.
116

etvrto

stanje sviojesti

Uvid u odnos izmeu ova etiri stanja svijesti dobijamo

usporedimo li ih s razliitim mogunostima vienja filmskog
platna. U toj analogiji kinoprojektor odgovara ljudskom mozgu koji projicira slike na duhovni ekran". Ovisno o tome
to se u projektoru" dogada, na ekranu se pojavljuju razliite slike.
Spojimo li kinoprojektor s nekom vanjskom kamerom
vidjet emo na ekranu najrazliitije ivotne situacije. To odgovara obinom stanju budnosti u kojem smo manje ili vie
izravno svjesni vanjskog svijeta.
Ako projektor projicira neki film, sve to se pojavljuje
na ekranu, bilo to ponovno odigravanje prolih dogaaja,
triler, crtani film ili samo apstraktne slike, nee imati gotovo
nikakve veze s onim to se dogada izvan kino dvorane. To
odgovara stanju sanjanja u kojem nam je svijest preplavljena
sjeanjem i matarijama.
Iskljuimo li projektor nastupa tama, a situacija je slina dubokom snu u kojem nismo niega svjesni.
etvrta mogunost koja odgovara transcendentalnom
stanju svijesti, je upaljen projektor u kojem nema filma.
Ekran je osvjetljen, ali na njemu nema slika: budni smo, ali
nema objekta iskustva, - e *
/
Obino ekran ne vidimo, vidimo samo slike koje se na
njega projiciraju. To to ga ne vidimo, naravno, ne znai da
on i ne postoji. Ekran je u kino dvorani i onda kad nema
slika. Slino tome, Jastvo"=^ekran duha nikad ne prestaje
postojati (bez njega ne bi postojalo nikakvo iskustvo) nego je
obino zasjenjeno doivljajima, to jest mentalnim slikama
koje na njega padaju.
Tokom prakse TM-a smanjujemo intenzitet mentalne
aktivnosti sve dok ona posve ne nestane i dok ne ostane
samo nepromjenljiv ekran iste svijesti: potpuno budan, a
posve tih. - <.rfiTA
c-'t.-.

117

Transcendentalna

Meditacija

Beskonanost i nitavilo
Zapravo se dogodilo da su objekt i subjekt iskustva
postali jedno. Jastvo je postalo svjesno sebe. U normalnom
svakodnevnom doivljavanju objekt iskustva uvijek postoji
jednako kao i nosilac iskustva koji uzrokuje doivljaj. Kad
meutim svijest postane svjesna sebe same, nema vie razlike izmeu objekta i subjekta, pa prema tome ni interakcije.
Iskustvo na koje smo navikli prestaje. Stoga ga ispoetka
esto doivljavamo kao prazninu. No kako tu prazninu prati
osjeaj ispunjenosti, to se stanje esto opisuje i kao stanje
tihe radosti, upravo one radosti koja privlai nau panju
prilikom vjebe TM-a.
Upanishade obiluju opisima te vrste. Moda je najjasniji ovaj, uzet iz Manduyka Upanishade:
To iskustvo nije ni subjektivno, ni objektivno, ni doivljaj
neega izmeu toga, a ni neko negativno stanje ni svijesti, ni nesvijesti. To nije znanje o osjetilima, ni relativno znanje, niti znanje
do kojeg smo doli dedukcijom. etvrto je stanje svijesti iza osjetila, iza razumijevanja, iza izraavanja. To je ista jedinstvena svijest u kojoj je ukinuta svijest o svijetu i njegovoj viestrukosti.

Medu ljudima Zapada osobito jasne opise etvrtog stanja svijesti ostavio je Plotin, filozof koji je ivio u treem
stoljeu nove ere:
U tom vienju ne razlikujemo dvoje. Dvojstvo postoji samo u
odvojenosti. Zato se vizija odupire opisu. ovjek koji se vidio
sjedinjen s plimama Najvieg ne moe govoriti o njima kao da su
odvojene... Promatra i promatrano bili su jedno... on je postao
jedinstvo razliitosti koje je opaao na sebi i na svemu drugome...
Razum spremno eka, pa ak je i samo jastvo uhvaeno... u savrenoj tiini sve se smiruje... sporazumijevanje s jastvom kojemu je
vraena njegova istota.

118

etvrto stanje

sviojesti

U ovom stoljeu Krishnamurti govori:

ivotu je priroena neka vrsta transcendentalne spontanosti,
stvaralake stvarnosti koja se otkriva tek kad je duh u stanju budne
pasivnosti...
U obinom stanju imamo promatraa i promatrano, dakle
dvojstvo, a gdje je dvojstvo tu je i sukob. U transcendentalnom
stanju svijesti promatra i promatrano postaju jedno. Nema vie
dvojstva, ostaje blaenstvo. Mislilac i misao su jedno.

Opise ovog stanja moemo nai u svim glavnim vjerskim predajama. U budizmu je to praznina, u hinduizmu samadhi (miran duh), u zenu ming (samospoznaja), u taoistikoj tradiciji tso-wang (sjedenje bez misli), a u sufizmu
fana (umiranje"). U judaizmu ga zovu en-sof (beskonanost"), srednjovjekovni mistiari ga opisuju kao dno pojedinca, dok pustinjaci ranog kranstva govore o quiesu
(miru).
Takvi opisi nisu ogranieni na mistine ili religiozne
tradicije: Neke od najljepih opisa toga stanja dali su veliki
pjesnici. Wordsworth o njemu govori kao o sretnoj smirenosti duha... mudroj pasivnosti". U uvenoj pjesmi Tinternska opatija opisuje kratak , ali jasan trenutak transcendentalne svijesti:
blaena sabranost,
U kojoj nas ljubav njeno potie,
Sve dok dah u tjelesnom okviru,
Pa ak i tok nae ljudske krvi,
Na as zaustavljen, ne uspava nam tijelo
I u ivot ne razbudi duu.

Ako je suditi po odlomku iz Tennysonove pjesme Drevni mudrac i ovaj je pjesnik, koristei se meditativnom tehnikom slinom transcendentalnoj meditaciji, okusio stanje vrlo
slino transcendentalnoj svijesti.
Vie no jednom
Dok sjedio sam sam krue u sebi
Rijeju koja je simbol mene.
119

Transcendentalna

Meditacija

Smrtni je oklop jastva popustio,

bezimeno ko oblak
Kad u nebo se pretopi.

ono je prelo u

Mir koji nadilazi mo shvaanja

Za veinu ljudi svijest je neodvojiva od objekta svijesti,
pa im i sam pojam svijesti bez objekta izgleda protivrjean.
Oekivali bismo da s prestankom svekolike mentalne aktivnosti prestaje i svijest, to jest neto slino dubokom snu ili
komi. Mistici itavog svijeta svjedoe meutim da je stanje
transcendentalne svijesti stanje vrlo velike budnosti i ivahnosti. Oni tvrde d a j e takva budnost zapravo i prava budnost
prema kojoj je nae svakodnevno budno stanje blijedi drijeme. Dakle, kako zamisliti stanje u kojemu nema niega
ega bismo mogli biti svjesni, a ipak smo svjesni?
Odgovor je, da vjerojatno, to ne moemo. Pokuavajui razumjeti neku novu pojavu prirodno je d a j e nastojimo
povezati s onim to ve znamo i razumijemo. Ali kad je novina izvan dometa prijanjeg iskustva takav postupak nije
uvijek plodonosan. Pokuaj zamiljanja transcendentalne
svijesti slii pokuaju nekog tko je od roenja slijep da zamisli boje. Ma koliko mu opisivali svoje vizuelne doivljaje,
on e ih moi shvatiti samo kroz vlastita iskustva zvuka,
okusa, dodira itd. Samo kad naemo nain da mu omoguimo stvarni doivljaj vienja, moi e potpuno ocijeniti
nae opise i znati to je zapravo boja. Slino tome nastojei
shvatiti transcendentalnu svijest, neizbjeno je povezujemo
sa onim to nam je ve poznato, to jest stvaramo pojmove o
stanju. No kako stanje transcendentalne svijesti nadilazi svaku mentalnu aktivnost ono doslovno nadilazi i svaki pojam.
Ponekad ujemo d a j e cilj meditacije postupno uklanjanje svih misli sve dok ne ostanemo mislei ni o emu". Na
alost, miljenje ni o emu jo je uvijek razmiljanje o
120

etvrto

stanje

sviojesti

neemu pa stoga ne moe biti stanje transcendentalne svijesti. Razmiljanjem o stanju moemo stvoriti sliku stanja, ali
ne i doivljaj, pa je takva praksa samo suptilnija vrsta idolopoklonstva.
U stanju transcendentalne svijesti ovjek doslovno nema pojam" ni o samom stanju ni o bilo emu drugome. Ako
mislite da ste u transcendentalnoj svijesti tada je gotovo sigurno da to niste, jer ono nadilazi misao. Budui da nadilazi i
djelatnost i duh, stanje izmie osjetilnom opaanju, duhovnom poimanju, intelektualnom shvaanju i emocionalnom
proivljavanju. Sveti Ivan od Kria, panjolski mistiar iz
esnaestog stoljea, opisuje ovo svojstvo (ili bolje reeno ne
svojstvo):
To mistino znanje... ne primamo u slikama ili bilo kakvim
razumnim predodbama kojima se na duh koristi u drugim prilikama. Budui da u toj spoznaji ne koristimo ni osjetila, ni imaginaciju, ne dobivamo ni oblik, ni dojam, pa je ne moemo opisati
niti s neim usporediti premda nam tajnovita i slatka mudrost
ulazi izravno u najskrovitiju duu.

Budui da transcendentalna svijest nema ni jednu od

uobiajenih kvaliteta miljenja svaki je pokuaj njezina opisivanja u sebi protivrjean. Kazati za nju da nema svojstava
znai pridodati joj odredeno svojstvo svojstvo da je bez
svojstava. Moda bismo poput Buddhe trebali o tome utjeti,
ali to veini ljudi slabo koristi. Krenemo li u suprotnom
smjeru govorei da stanje ima odredeno svojstvo A" moramo odmah precizirati da ima i svojstvo ,,ne-A". Suprotno
tome zanijekavi da posjeduje kvalitetu A" prisiljeni smo
dodati da to nije ,,ne-A". U svojoj Mistinoj teologiji Dionizije pie da: na nj ne moemo primijeniti ni potvrivanje ni
opovrgavanje". Jednako bismo tako, uivajui u paradoksu,
mogli kazati da je i suprotno istina, to jest da na transcendentalnu svijest moemo primijeniti sve potvrde i sve negacije.
121

Transcendentalna

Meditacija

Nalazei pojam iste svijesti toliko protivrjenim, neki

su filozofi odbacili mogunost njegova postojanja. Nekolicina ih je otila ak tako daleko da su izjavili da je to stanje u
kojemu je ovjek sklon govorenju gluposti. No injenica da
su opisi toga stanja paradoksalni ne obezvreuje nuno samo
stanje: ona jednostavno odraava slabosti jezika i ogranienja iskljuivo racionalnog pristupa prouavanju svijesti. Stoga ne iznenauje da oni koji se u potrazi za istinom oslanjaju
gotovo iskljuivo na logike argumente i strukturu vlastitog
jezika, teko prihvaaju mistino iskustvo. No govorei da
ono ne postoji izjednaujemo se sa slijepcem koji negira
postojanje svjetla drugim slijepcima njegovi argumenti
mogu izgledati razumni, pa ak i pohvalni, no onome tko
vidi oni su prazni i patetini.
isto Jastvo
Za stanje transcendentalne svijesti kae se i da je istinsko Jastvo. To ne znai da su ostali pojmovi jastva nuno
pogreni. Mnoge filozofske, psiholoke i socioloke oznake
osobnog identiteta posve su valjani atributi, isto Jastvo odvojeno je meutim od svih tih pojmova i slika.
] Kad psiholozi govore o jastvu ili egu, podrazumijevaju
pod tim mnotvo razliitih pojmova, koji ukljuuju sliku o
sebi koju nameemo drugim ljudima, sliku koju sami imamo
o sebi, sliku koju bismo voljeli da drugi imaju o nama, nae
linosti, nesvjesne karakteristike naeg razmiljanja, na osjeaj osobne jedinstvenosti itd. Sve su to posebna svojstva linosti pa prema tome nisu isto Jastvo koje je bez svojstava.
~ Isto to mogli bismo rei i o sociolokom poimanju jastva. Tako na primjer neki sociolozi kau da je nae jastvo
uvjetovano drutvenom sredinom i to je moda tono. No
ovdje se radi o jastvu koje se razlikuje od istog Jastva koje
122

etvrto

stanje

sviojesti

je temelj svega iskustva, pa prema tome i tog drutveno

uvjetovanog jastva.
Svi ljudi imaju odreden pojam o sebi. Govore o sebi
opisujui svoje tijelo", svoj duh", svoja iskustva", svoju
linost", svoj ego" itd. No sve su to objekti iskustva ono
to ja mislim da ja jesam. To nije isto Jastvo, to jest ono
Ja" koje misli i koje je nosilac svega iskustva.
isto Jastvo moemo zamisliti kao zraku svijesti Koja
sja iznutra i zahvaljujui kojoj opaamo predmete koji nas
okruuju. Traiti to isto Jastvo je kao bakljom traiti izvor
svjetlosti. Moemo opaziti samo mnotvo predmeta koji su
toj svjetlosti dali oblik. To je bio razlog to je potraga za
jastvom filozofa Humea bila osuena na propast od samog
poetka. U danas uvenom odlomku on pie:
Uvijek se spotaknem o neku posebnu percepciju, o toplo ili
hladno, svjetlo ili sjenu, ljubav ili mrnju, bol ili uitak. Nikada
ne mogu uhvatiti sebe ne opaajui nita, a ne mogu opaziti nita
drugo do li percepciju.

Bilo bi meutim pogreno zakljuiti da Jastvo ne postoji. Sama injenica da smo svjesni pokazuje da postoji netko
tko je svjestan ba kao to nam odraz svjetla od predmeta
omoguuje da shvatimo da negdje postoji izvor svjetlosti.
Jedini nain da spoznamo isto Jastvo jest da do njega
doemo sistematski smanjujui osjetilno iskustvo. To se dogaa u transcendentalnoj svijesti. U tom stanju ne doivljavamo vie ja sam ovo" ili ja sam ono", pa ak ni ja
sam"! To stanje istog Bitka, polje koje lei izvan individualne svijesti i u kojem upravo zbog toga individualnost ne
postoji. Ako postoji bilo kakav osjeaj identiteta, onda je to
osjeaj univerzalnosti: zajednitva sa svim stvorenim. Budui da su se granice koje slue razlikovanju jednog jastva od
drugog rastopile nemamo vie sredstva za razlikovanje. Poinjemo doivljavati da smo u sutini svi jedno i isto" i da
je isto Jastvo univerzalno Jastvo koje sijajui kroz razliite
123

Transcendentalna

Meditacija

ivane sustave poprima oblik individualne svijesti i individualnog jastva. Rijeima psihologa Carla Rogersa: im dublje uronimo u sebe kao jedinstvenog pojedinca traei vlastiti
osobni identitet, tim vie nalazimo itavu ljudsku vrstu."
O apsolutnom
Kao i veina istonjakih i mnoge zapadnjake tradicije
Maharishi dri da ne samo svjesni duh nego i sve to postoji
ima zajedniki apsolutni temelj. To apsolutno Maharishi zove poljem iste kreativne inteligencije. U treem poglavlju
ove knjige vidjeli smo da svaka misao nosi u sebi kreativnost
i inteligenciju pa stoga izvor misli moemo smatrati poljem
iste kreativne inteligencije. Maharishi sada kae da se to
isto moe rei o svemu to postoji.
Nita od onog to doivljavamo nije stalno, ve podlijee neprekidnoj promjeni. Raspadaju se stari, a stvaraju
novi oblici. Tu neprestanu aktivnost Maharishi naziva stvaralakim principom. Promjene koje se dogadaju nisu sluajne: kemijske promjene u organizmima nastoje odrati izvjestan red, predmeti se kreu u skladu sa dobro definiranim
matematikim zakonima. Uenje moemo smatrati pokuajem da se u toj neprestanoj promjeni pronae red. Taj red
koji je u osnovi promjene Maharishi naziva principom inteligencije. Ako sve u relativnom svijetu odraava principe
kreativnosti i inteligencije, tada apsolut od ega je sve oblikovano mora i sam biti polje iste kreativne inteligencije.
Maharishi stoga govori o dva vida postojanja: o apsolutnom ili o nemanifestiranom polju iste kreativne inteligencije i o relativnom u kojem se to polje oituje (ono to
doivljavamo). Osjetila ili znanost ne mogu doprijeti do tog
apsolutnog aspekta, jer promatraju dogaaje, to jest promjene u svijetu, a apsolutno je po definiciji nepromjenljivo.
Njegovo se postojanje stoga ne moe dokazati ili opovri na
124

etvrto

stanje

sviojesti

isti nain kao postojanje dogaaja u relativnom svijetu. Sve

to moemo otkriti i mjeriti su oblici koje ono poprima.
Slino tome nikada ne moemo vidjeti isto svjetlo. Kad
god vidimo svjetlo vidimo odreenu boju i odreene granice
oblike koje svjetlo poprima. isto svjetlo bez boje ili oblika sutinski je nespoznatljivo.
Ideju da je sve to promatramo relativno, da nema
nieg apsolutnog to bismo mogli definirati ili mjeriti, nalazimo u Einsteinovoj specijalnoj teoriji relativnosti. Po toj teoriji vrijeme i prostor nisu apsolutni. Ono to ja opaam kao
vrijeme i prostor bit e jednako onome to netko drugi
opaa kao vrijeme i prostor samo ako ja i taj drugi putujemo
zajedno jednakom brzinom. Nema apsolutnog prostora ni
apsolutnog vremena, postoji samo prostorno vremenski kontinuum koji se, kad ga promatramo, manifestira kao posebna
percepcija relativnog prostora i relativnog vremena. Slino
tome Einsteinova poznata jednadba E = mc odraava injenicu da se materija i energija ba kao i vrijeme i prostor
mogu meusobno zamijeniti, pa prema tome nisu apsolutni
entiteti.
Pojam o jedinstvenom temelju svega stvorenog moemo stei i razmatranjem finijih struktura materije. Prelazei
sa svakodnevnog opaanja na mikroskopsku razinu molekula
i subatomskih estica nailazimo na tendenciju stapanja razliitosti u jedinstvo. Beskonano mnotvo predmeta koje opaamo oko sebe strukturirano je razliitim kombinacijama nekoliko milijuna razliitih molekula. Molekule, pak, nastaju
kombinacijom stotinjak razliitih atoma koji su opet kombinacija malog broja subatomskih estica. Vidimo, dakle, kako se raznolikost kree prema jednolikosti.
Istraujemo li prirodu tih subatomskih estica polako se
gubi i sam pojam estice. Zasebni vrsti predmeti razlau se
na bezbroj valova koji se proteu kroz prostor-vrijeme i
predstavljaju samo tendencije postojanja, a ne i individualne
125

Transcendentalna

Meditacija

egzistencije. Pojam izolirane estice gubi svako znaenje.

Na toj razini postoji samo odnos izmeu promatraa i onoga
to on promatra: razlika izmeu ja" i svijeta" blijedi.
Ukratko, im dalje dijelimo i razdvajamo materijalno, tim
nam se vie namee pojam jedinstvenosti i nedjeljivosti.
Ponekad se pretpostavlja, naroito u nekim indijskim
filozofijama, da je sve oko nas nekako nestvarno i iluzorno
jer samo odraava istu osnovu. Takvo je shvaanje, meutim, pogreno jer se ne radi o situaciji ili-ili. To to je apsolut stvaran ne zna
obje su stvarne. Na jednoj razini stvarnosti ova knjiga jest knjiga, na drugoj razini ona je organizirana skupina drvenog
tkiva, a takoer i golem zbir molekula. Gledajui s posve
drugog stajalita ova je knjiga zapravo ista kreativna inteligencija. Ni jedan od ovih meusobno razliitih pogleda ne
ukida valjanost bilo kojeg drugog pogleda. Sve su to samo
razliite perspektive stvarnosti i svaka je od njih jednako
stvarna.
Iako apsolutno ne moemo doivjeti na nain na koji
doivljavamo sve drugo (to jest opaziti ga osjetilima), mogue ga je spoznati putem osobnog sudjelovanja. To se postie
u TM-u rastakanjem granica svijesti i stjecanjem iskustva
istog Bitka koji je izvan svojih mnogostrukih izraza. Prema
tome isto Jastvo doivljeno u meditaciji nije samo univerzalno Jastvo, temelj svakog duha, ve jednako tako temelj
svega to postoji. To je sredinja tema Upaniada:
Sto je u nama i izvan je nas.
Sto je izvan nas i u nama je.

Izjava vrlo slina Kristovoj izjavi u Evanelju po Tomi:

Kraljevstvo nebesko je u vama i izvan vas." A uvijek lucidni Plotin saeto pie:
Svako bie sadii u sebi itav spoznatljivi svijet. Stoga je sve
svuda. Svatko je sve, a sve je svatko. ovjek danas, prestao je biti
sve. No kad prestane biti pojedinac opet se uzdize i prozirna itav
svijet.
126

Peto stanje
svijesti

Prije prosvjetljenja cijepaj drva i nosi vodu:

Poslije prosvjetljenja cijepaj drva i nosi vodu.

Zen aforizam

etvrto stanje svijesti, transcendentalna svijest po definiciji je najdublje stanje koje se moe dosei za vrijeme
vjebe TM i s tog bismo stajalita mogli kazati d a j e ono i cilj same vjebe. Ipak ono nije iskljuivi i krajnji cilj prakse.
Posljedica redovnog dodira s transcendentalnom svijesti je
razvoj jo viih" stanja svijesti.
Pojmom vii" sluit u se da bih opisao normalna stanja budnosti, sanjanja i dubokog sna kojima je na neki nain
neto dodano. Neizmjenjenu budnost, sanjanje i duboki san
zvat u obinim" ili uobiajenim stanjima svijesti. Iz reenog proizlazi da transcendentalna svijest, budui ista svijest, nije ni obina ni vii oblik svijesti. Ona je posebna
jedinstvena kategorija.
Prvo od viih stanja svijesti, peto stanje svijesti definira
se kao stanje u kojem je transcendentalna svijest prisutna uz
uobiajena tri stanja svijesti. To se stanje jasno razlikuje od
onih s kojima smo se dosad susreli.
Najvanije je ovdje da se ista svijest odrava dvadeset
etiri sata na dan,ak i u najdubljem snu, a ne samo u dubo127

Transcendentalna

Meditacija

koj meditaciji. To ne znai da postoji jo neka dodatna mentalna aktivnost budnost, sanjanje i duboki san nastavljaju
svoje postojanje nego da uz tri uobiajena stanja postoji i
svijest o nepromjenljivom polju iste svijesti.

Prije no to zakoraimo u peto stanje svijesti, finije ra-zine miljenja i i

njem iz aktivnosti. Moramo se privremeno povui iz svijeta
promjene. U petom stanju svijesti moemo nepromijenjljivu
osnovu duha doivjeti usporedno s promjenljivim povrinskim razinama misli. To odgovara potpunom proirenju
svjesnog kapaciteta duha koje smo razmotrili,u poglavlju 7.
Miljenje sada obuhvaa sve slojeve mentalne aktivnosti i
stoga Maharishi tu svijest naziva kozmikom svijeu.
Vanost petog stanja svijesti je u tome to je ovjek u
njemu svjestan vlastitog istinskog Jastva, ma to radio. Posljedice toga razmotrit emo u iduem poglavlju, a ovdje u
izloiti kako se to stanje razvija.
Razvoj kozmike svijesti
Maharishi uvijek naglaava da svakom stanju svijesti
odgovara fizioloko stanje tijela i da samo dubokim promjenama fiziologije i rada mozga moemo postii duboke i
trajne promjene svijesti. Ako ne dode i do tjelesnih promjena, opaene duevne bit e zapravo samo stvorene raspoloenjem u budnom stanju svijesti. Postoje dva komplementarna naina promatranja razvoja petog stanja svijesti:
Moemo promatrati promjene u tijelu (uinci oslobaanja stresa) ili usporedne promjene do kojih dolazi u duhu
(proimanje" svjesnosti istom svijesti).
/.

Razvoj kozmike svijesti kao ienje ivanog sustava

Sjetimo se da je jedna od pretpostavki Maharishijeva

uenja bila da smo obino svjesni samo povrinskih razina
128

Peto stanje svijesti

mentalne aktivnosti. Postojanje stresa u ivanom sustavu

spreava nas u opaanju finije razine miljenja i samog polja
iste svijesti. U skladu s tim peto stanje svijesti moemo
dosei samo kad je sav nagomilani stres razloen.
Budui da se radi o trajnom stanju, pojedinac mora
trajno biti bez stresa. Jedna je stvar osloboditi se stresa privremeno i doivjeti prolazan bljesak" petog stanja svijesti, a
posve druga osloboditi ivani sustav stresa i onemoguiti
mu da se dalje gomila.
Moglo bi se pomisliti da je najbri nain razvoja da
sjednemo i prakticiramo TM dan za danom, neprekidno sve
dok se sav stres ne razloi. To bi moglo dovesti do privremenog oslobaanja tijela od nakupljenog stresa, no tijelo i
dalje ne bi moglo podnijeti prekomjerno optereenje, pa bi
prvi malo snaniji napad na osjetila imao za posljedicu novo
nagomilavanje stresa. ista bi svijest polako blijedila i ubrzo
bismo se nali u uobiajenom budnom stanju.
Za razvoj petog stanja svijesti aktivnost je jednako vana kao i meditacija. Maharishi kae da nakon razlaganja
stresa meditacijom, ivani sistem, tj. cijeli organizam mora
vjebati" da bi se prilagodio novom nainu funkcioniranja.
Aktivnost omoguava tijelu da se oporavi od oteenja to
mu ih je nanio stres i da se vrati u normalno stanje. Peto stanje svijesti nastupa kad se ivani sistem putem redovne
izmjene poinka i aktivnosti oslobodi sveukupnog nagomilanog stresa i istodobno postane otporan prema svakom daljnjem nagomilavanju stresa.
injenica da su ljudi u tom stanju svijesti otporni na
stres ne znai da su manje od ostalih svjesni onoga to se oko
njih dogada. tovie, vjerojatnije je da su toga svjesniji, no
snani doivljaji ne ostavljaju kod njih i nepovoljne fizioloke posljedice. Maharishi to usporeuje s crtom urezanom
u kamen i crtom povuenom na vodi. Crta u kamenu trajne
je naravi i teko ju je ukloniti ili izbrisati; crta na vodi ista je
129

Transcendentalna

Meditacija

takva crta no ona ne ostavlja trajan trag. U kozmikoj svijesti doivljaj je kao crta na vodi: svjesni smo iskustva no ono
ne ostavlja oiljke" na naem ivanom sustavu.
Veoma je vano da shvatimo da ovjek u tom stanju
nije ni krhak ni osjetljiv (kao to to neki misle) pa se stoga
ne mora neprestano uvati i najmanjih uzbuenja. To je stanje posvemanje pribranosti usprkos svim neprilikama
nita ne moe zasjeniti doivljaj iste svijesti. Na pitanje
kako se moe provjeriti d a j e netko u kozmikoj svijesti Maharishi je jednom odgovorio: Ako usred Manhattana moe
zadrati svijest o Jastvu."
2.
Razvoj kozmike
duha istom svijeu

svijesti

proimanjem

povrinskih

slojeva

Vraajui se iz duboke meditacije na povrinsku razinu

mentalne aktivnosti obino otkrivamo da su neke od kvaliteta transcendentalnog stanja, tako rei izvuene van, u svjesni
duh. To doivljavamo kao osjeaj cjelovitosti, punoe i stabilnosti: svjesnost o tiini duboko u nama. Maharishi govori
o tome kao o protkivanju svjesnog duha istom svijesti ili
istim bitkom.
Ispoetka su te osobine prisutne moda samo dok smo
jo duboko u meditaciji, a im izronimo na povrinu, one
blijede. Kasnije moda zaostaju i neposredno nakon meditacije, ali blijede im ponemo neto raditi. Na temelju toga
moglo bi se zakljuiti da rad treba izbjegavati, ili da radei
treba nastojati biti ravnoduan prema onom to se radi kako
bi se to due zadralo stanje iste svijesti. Nije, meutim,
tako. Maharishi uvijek iznova naglaava da se ivani sistem
moe kultivirati do stanja u kojem uz svaku aktivnost moe
odravati istu svjesnost, samo ako dopustimo da ista svjesnost tijekom aktivnosti izblijedi.
Taj proces protkivanja, on esto usporeuje s bojenjem
tkanine starinskim biljnim bojama, kakve se obino upotreb130

Peto stanje svijesti

ljavaju u ruralnoj Indiji. Pri bojenju tkanine nuna su dva

koraka. Najprije se tkanina uranja u boju i biva obojena.
Zatim se, budui da ta boja jo nije postojana, tkanina izlae
suncu da bi boja izblijedila. Kad izblijedi, opet se uranja u
boju i opet ostavlja da izblijedi. Taj se postupak ponavlja
uranjanje, izbljedivanje, uranjanje, izbljedivanje i boja je
svaki put sve postojanija, dok napokon ne postane tako postojana da vie ne blijedi ak ni na najjaem suncu.
Na izmjenu aktivnosti i poinka u TM-u moe se gledati kao na slian proces. Za vrijeme TM vjebe svjesnost se
uranja" u istu svijest, pa se duh vraa obojen" njezinim
kvalitetama. Nakon vjebe kvalitete blijede u aktivnosti. Postupak se danomice ponavlja sve dok se duh trajno ne oboji
istom svijesti koju sad ne moe zasjeniti ni najsnaniji doivljaj.
Vano je jo jednom naglasiti da uronivi tkaninu u
boju nita ne dobivamo ako je ondje i ostavimo. Slino tome, kad jednom uronimo panju u istu svijest, nita ne
dobivamo ako ondje i ostanemo. Ono to je vano jest re-'
dovna izmjena uranjanja i izbljedivanja, a ne samo uranjanje.
Ova dva opisa rasta kozmike svijesti moemo spojiti u
jedan usporedimo li ljudski ivani sistem s kristalom. Kristal svjetluca i sjaji kao da je sam izvor svjetlosti. Kvaliteta
sjaja ovisi o istoi kristala. Ako u njemu postoje nepravilnosti i greke u strukturi, sjaj je mutan i ne ba blistav.
Slino tome ljudsko bie moe iznutra sjati i blistati ivotom, no ako u njemu ima nepravilnosti tj. stresova u ivanom sistemu, i ono e postati mutno, tupo prestat e
odraavati istu svijest u najveoj moguoj mjeri.
Praksu^transcendentalne meditacije moemo stoga smatrati ,glaaajem'"reflektora svijesti" (ivanog sistema), tako
da ista svijest moe zasjati. Kad su svi stresovi napokon
uklonjeni, ona blista u svoj svojoj punoi.
131

Transcendentalna

Meditacija

O vanosti rada
Pod radom Maharishi podrazumijeva svaki postupak,
tjelesni ili duevni, pri kojem je panja upravljena prema
van, prema ulima, a ne prema unutra, prema finijim razinama miljenja. To zapravo znai da je aktivnost sve ono to
nije meditacija. Kad Maharishi prema tome kae da je put
napretka meditacija i akcija", on naglaava d a j e vanije da
se ovjek bavi svojim poslom nego da se kupa u postmeditativnom blaenstvu". To ne znai da poslije TM vjebe
treba trati oko kue ili napraviti stotinu sklekova ve da se
treba svesrdno posvetiti normalnim svakodnevnim djelatnostima. U tom pogledu oksfordski dekan u svom naslonjau
radi jednako kao manualni radnik koji kopa put. Vano je da
ma to inili to inimo punim srcem, a ne da smo ravnoduni. Samo na taj nain moe se djelovanje vjebe TM utkati u svakodnevni ivot.
Da bismo od vjebe TM imali najveu moguu korist,
ne treba da mijenjamo svoj dosadanji nain ivota. Namjerno zadravanje osjeaja mira, koji traje neko vrijeme iza
meditacije, samo usporava rast kozmike svijesti. Ma to je
ono to u tom asu pokuavamo zadrati, bila to neka ideja
ili slika, to ne moe biti sama ista svijest. To je samo
djelovanje dodira s istom svijeu, onakvo kakvim ga doivljavamo na povrini duha. Sama ista svijest ostaje tiha i
nepromjenljiva.
Ljudi koji, u nastojanju da zadre istu svijest, pokuavaju biti ravnoduni prema radu to ga obavljaju gube na
svim poljima. Kao prvo oni odravaju samo ideju ili sliku
Jastva. Drugo, ometaju proces protkivanja i tree, njihov
bezvoljan rad nije tako efikasan kao aktivnost ovjeka koji je
predan radu. Umjesto da napreduju oni nazaduju.
Ne samo da je rad od ivotne vanosti za razvoj viih
stanja svijesti, on je i vana karakteristika ivota kad se to
132

Peto stanje svijesti

stanje svijesti dosegne injenica za koju imamo primjer u

ivotima mnogih prosvjetljenih ljudi, medu njima i Maharishijevog. Kao to kae Zen aforizam: Prije prosvjetljenja
cijepaj drva i nosi vodu; poslije prosvjetljenja cijepaj drva i
nosi vodu."
Njena zora
Vaan vid rasta petog stanja svijesti jest njegova prirodnost i blagost. Rijetko se dogaa da se ovjek probudi iznenada prosvjetljen. Obino poinje sve due i due vremena
postepeno odravati stanje sve ie i ie svijesti da bi na
kraju to stanje postalo trajna stvarnost. U tom pogledu blago
svitanje kozmike svijesti slino je gotovo neprimjetnom
prijelazu noi u dan.
Sa svitanjem zore jakost svjetla poveava se deset milijuna puta, no promjena je tako postepena i jednolika da je
gotovo uope ne zamjeujemo. Obino i ne opaamo da je
svjetlo snanije, nego primijeujemo kako postepeno sve bolje vidimo. Slino tome ne opaamo svitanje kozmike svijesti, postepeno razbistravanje i pootravanje panje. Ako
ljudi uope ita i primijete, onda opaze da im je percepcija
jasnija, akcija djelotvornija, a ivot bogatiji. Takoer i to da
u takvu ivotu sve vie i vie uivaju.
Postepenu, jednoliku promjenu uvijek je tee uoiti od
nagle ili one koja se javlja na mahove, pa mnogi praktikanti
tehnike TM ne vide promjene na sebi, iako te promjene
uoavaju njihovi prijatelji koji ih viaju samo od vremena do
vremena.
Vano je da do promjena dolazi na tako blag i nenametljiv nain. Ba kao to bi nas naglo pojaanje svjetlosti moglo privremeno oslijepiti, tako moda ne bismo mogli podnijeti ni nagli prijelaz iz mraka" uobiajene budnosti u puno
svjetlo" kozmike svijesti. No time to je toj novoj razini
133

Transcendentalna

Meditacija

svijesti omogueno da prirodno raste, ona se skladno uklapa

u ovjekov ivot.
Kad prvi put uju za pojam kozmike svijesti, ljudi ga
obino nastoje protumaiti kao dodatno iskustvo na svjesnoj
razini miljenja. Zamiljaju da e imati prekrasne vizije ili
neka druga izvanredna iskustva. Ali kozmika svijest jednostavno je u tome da ovjek postaje sve vie ono to doista
jest: on sam postaje Jastvo. Kao to kae Anthony Campbell
u svojoj knjizi Sedam stanja svijesti ne radi se o tome da se
doivi neto neobino, ve o tome da se postaje sve normalniji i normalniji.
Maharishi pojam normalnosti protee jo korak dalje.
Za njega je peto stanje, normalno" stanje. injenica da
veina ljudi ivi pod stresom i u mentalnoj tuposti ne znai
da su takva stanja prirodna ili nuna. Maharishi ih smatra
subnormalnim". Dodamo li tijelu za to priliku, ono e odbaciti stres i oistiti se, a to Maharishi opisuje kao normalizaciju ivanog sistema. S tog aspekta stanje bez stresa normalno je prirodno stanje ivota. Maharishijev cilj je da to
peto stanje svijesti postane normalno" u njegovom, kao i u
uobiajenom svakodnevnom smislu te rijei.

134

Samo realizacija
10
Tko

umre prije

smrti poteen je

mnogih

nevolja.

Muhamed

isto Jastvo trajna je karakteristika petog stanja svijesti, pa se stoga to stanje esto naziva stanjem samorealizacije.
No svijest o istom Jastvu ne podrazumijeva i gubitak individualnog jastva ili ega. Oni funkcioniraju slino kao i prije
samo to im je kao individualnim atributima dodano Jastvo
bez atributa, isto ja" koje im je zapravo osnova. Posljedica
toga duboka je i trajna promjena osobnog identiteta, promjena zbog koje kozmika svijest i jest tako vrijedna i znaajna.
Prije samorealizacije ovjek stjee osjeaj identiteta na
temelju interakcije sa svojom okolinom. Svedena na najjednostavniju razinu ta se interakcija moe opisati kao ciklus
djelovanja, utiska i elje. Svako ulno iskustvo ostavlja u
mozgu nekakav utisak. Na temelju toga utiska i drugih utisaka iz prolosti (uspomena) donosimo odluke. Ti utisci izazivaju u nama elje koje nastojimo ispuniti, tj. smanjiti ih odgovarajuim djelovanjem. Djelovanje mijenja okolinu
stvarajui time nove ulne utiske koji opet izazivaju nove elje i potiu nas na novo djelovanje. I tako se ciklus nastavlja.

135

Transcendentalna

Meditacija

Izraeno tehnikim rjenikom to je jednostavna petlja

povratne sprege kojom mi neprestano djelujemo na svoju
okolinu, kojom okolina djeluje na nas i kojom se mi toj
okolini neprestano prilagodavamo.

Slika 8
Ciklus djelovanja, utiska i elje.

Postojanost toga ciklusa osigurava organizmu bioloki

identitet. Organizam spoznaje sam sebe kao poluautonomno
bie koje djeluje na okolinu i na koje okolina djeluje. Tako
steen osjeaj indivudualnosti osigurava nastojanje organizma da ostane iv.
Na alost, ovjek koji nije svjestan istog Jastva mora
se, kad se radi o psihikom identitetu i osobnoj egzistenciji,
136

Samorea l izacija

oslanjati i na te bioloke funkcije. Stoga esto vidimo kako

se neto poduzima ne iz bioloke potrebe, ve iz psihike, tj.
potrebe da se uvrsti osjeaj osobnog identiteta. Bez te neprekidne povratne sprege veina nas psihiki bi umrla (doslovno prestala biti), ba kao to bi tjelesno umrla ukoliko
bismo je liili hrane ili kisika.
Kad promjene u vanjskom svijetu ugroze tako steen
osjeaj identiteta, prisiljeni smo da se ponovo potvrdimo. To
se moe uiniti na velik broj naina. Moemo filtrirati iskustvo tako da vidimo samo ono to elimo, moemo potiskivati uspomene koje ugroavaju na identitet ili elje i djela
upraviti prema odravanju slike koju smo o sebi stvorili. Zar
se nismo esto nali u situaciji da branimo neko gledite ne
zato to doista u nj vjerujemo, ve iskljuivo zato da bismo
obranili svoj identitet. Kad nas netko kritizira, osjeamo se
psihiki povrijeeni, a zapravo bismo trebali teiti za tim da
pronaemo uzrok kritike. No na povrijeeni ego najee
zahtijeva da bude zacijeljen kako bi se opet mogao osjeati
snanim. To moemo postii uzvraanjem kritike, nastojanjem da se opravdamo i tako spasimo svoj osjeaj identiteta,
ili jednostavnim pretvaranjem da kritiku nismo ni uli. Posljedica takvog ponaanja jest da se velik dio psihike energije troi na radnje koje ne samo da su nepotrebne i neprikladne, ve su tovie esto tetne i nama samima i naoj
okolini.
Traganje za stabilnim identitetom nije samo po sebi
neto loe. To je zapravo jedan od ovjekovih temeljnih nagona. I doista podsjetimo li se da se isto Jastvo doivljava
kao blaenstvo, moemo tu potragu za stabilnim identitetom
smatrati samo drugom manifestacijom istog onog poriva koji
nas goni da traimo sve vea i vea zadovoljstva. Kad nema
svjesnosti o istinskom Jastvu u sebi, ovjek trai trajan i
stabilan identitet u vanjskom svijetu svijetu u kojem postoji samo promjena, pa se tako nastao identitet, budui d a j e
137

Transcendentalna

Meditacija

izloen na milost i nemilost dogadajima, mora uvijek iznova

potvrivati. No kako ovjek raste prema kozmikoj svijesti i
kako sve vie postaje svjestan Jastva, koliina energije i napora koje treba troiti na odravanje tako steenog osjeaja
identiteta sve je manja. ovjek u kozmikoj svijesti zna d a j e
Jastvo trajno obiljeje ivota. Na toj platformi krajnje stabilnosti ne mogu ga potresti nikakvi dogaaji u vanjskom svijetu. Vie nije potrebno da djeluje i doivljava zato da bi stekao i odrao osjeaj identiteta. Djelovanje sada ne izvire iz
zahtjeva ega nego iz zahtjeva situacije. To je, kao to emo
to vidjeti u petnaestom poglavlju ove knjige, poetak istinskog altruizma..

Osloboditi se vezanosti
Maharishi uvijek iznova istie d a j e prosvijetljen ovjek
osloboen robovanja ciklusu djelovanja, utisaka i elje. Pri
tom se sam taj ciklus ne mora prekinuti ili unititi. Samorealiziran ovjek i dalje djeluje, a plodovi njegova rada i dalje
djeluju na njegovo tijelo i duh. No budui da takav ovjek
svoj osjeaj identiteta crpi iz unutarnjeg Jastva, promjene u
vanjskom svijetu vie ga ne ugroavaju. Kao materijalni organizam ostaje, meutim, podloan fizikalnim zakonima kao
i svatko i sve drugo.
Kad se radi o ovoj distinkciji, esto dolazi do zabune
zabune koja je usko vezana uz zbrku medu pojmovima slobodne volje i determinizma.
Gledajui na svemir s materijalnog stajalita izgleda da
svime to se dogaa upravljaju zakoni fizike, pa se sve i
mora dogaati onako kako se dogada, tj. sve je potpuno
determinirano. Ipak gledajui na svijet sa subjektivnog stajalita esto smo doivjeli da moemo birati nain na koji
emo djelovati, tj. da imamo slobodnu volju. Obino se
138

Samorea l izacija

misli da su ove dvije tvrdnje proturjene, te se na temelju

toga zakljuuje da je iskustvo iste svijesti samo iluzija, da
fizika moda i nije potpuno deterministika znanost ili da se
duh na neki nain moe suprotstaviti fizikalnim zakonima.
Osobno ne mogu podrati takav apsolutistiki ili-ili pristup. Lako je mogue da su deterministiko i nedeterministiko tumaenje stvarnosti samo razliiti pogledi na tu istu
stvarnost nastali zbog razliitih stajalita u odnosu prema
jastvu. Deterministi smatraju jastvo objektom, primaocem
djelovanja, dok ga protivnici determinizma smatraju subjektom, nosiocem akcije (agensom). Ova dva pogleda fundamentalno su oprena. Stoga nas ne treba iznenaditi to su
zakljuci na temelju jedne ili druge pretpostavke takoer dijametralno suprotni.
Slinu situaciju nalazimo u kvantnoj fizici. Otkriveno je
da se svjetlost pod odreenim uvjetima ponaa kao val, dok
se pod drugim uvjetima ponaa kao estica. Ispoetka je to
proturjeno ponaanje zbunjivalo fiziare, sve dok Niels
Bohr nije predloio, da na nj gleda kao na komplementarnost
i da to, da li se pojava interpretira kao val ili kao estica, u
krajnjem sluaju ovisi o nainu na koji se pojava promatra.
Slino tome, hoe li nam svemir izgledati potpuno predodreen, ili podloan djelovanju ovjekove slobodne volje
ovisit e o nainu promatranja. Izvana gledano ljudska bia
jednako su determinirana kao i cijeli univerzum iznutra
doivljavamo slobodnu volju.
Pitanje to je od toga istina, ili kako se ta dva pristupa
mogu pomiriti posljedica je pokuaja da se termini jednog
koordinatnog sustava prenesu u drugi. Pojam slobodne volje
odnosi se na subjektivno iskustvo i ne moe se primijeniti u
materijalnom svijetu, u kojem je besmislen. Slino tome
determinizam je pojam nastao na temelju razumijevanja materijalnog svijeta i nema nikakvog znaenja u subjektivnom
iskustvu. Pitanje nije koji je stav pravilan, a koji pogrean .
139

Transcendentalna

Meditacija

Oba su pravilna u odnosu na koordinatni sustav u kojem su

nastali.
Dok nije u stanju samorealizacije, ovjek poznaje samo
individualno jastvo koje je prisiljeno da igra dvije proturjene uloge. Ono prije svega mora odravati osjeaj identiteta i osobne slobode. No budui d a j e ono samo nastalo na
temelju interakcije ovjeka s vanjskim svijetom, mora slijediti njegove padove i uspone, tj. takoer je determiniran.
ovjek je prisiljen da pokua ugurati dvije meusobno suprotne perspektive svijeta u jedan koordinatni sustav. Neizbjena posljedica toga zbrka je i paradoks. Za samorealiziranog ovjeka ne postoji nikakav sukob. Individualno jastvo
ostaje ogranieno sve njegove akcije, ukljuujui i misli i
dalje podlijeu deterministikim zakonima: ali isto Jastvo
potpuno je slobodno. Na taj nain paradoks je razrijeen, ili
tonije, sam je od sebe nestao.
Prosvijetljen ovjek ne oslobaa se deterministikog ciklusa djelovanja, utiska i elje, nego se oslobaa psihikog
robovanja tome ciklusu. Nije tono", pie Maharishi, da
akcija ili njezini plodovi veu ovjeka. Prije bi se moglo rei
da ovjekova nesposobnost da sauva slobodu postaje sredstvom robovanja." Na alost, ta se pojedinost i preesto
previda. esto se smatra da ovjek, da bi se oslobodio vezanosti, mora na neki nain zaustaviti ili prekinuti sam ciklus
djelovanja, utiska i elja. U tu svrhu smiljene su razliite
tehnike.
Kad se smatralo da je djelovanje krivo za postojanje
ciklusa, ljudi su pokuavali izmijeniti svoj rad ili smanjiti
aktivnost u nadi da e time smanjiti i svoju vezanost za
svijet. Drugi, vjerujui da je za ropstvo krivo iskustvo, odnosno utisak, zagovarali su kontrolu ula i povlaenje iz svijeta, kako elje ne bi vie imale poticaja, tj. kako ovjek ne
bi dolazio u iskuenje. Trei opet, mislei da su elje uzrok
ropstva i patnje, nastojali su eliminirati njih. No svi ti pristu140

Samorea l izacija

pi namjerno razvijaju prirodni bioloki proces povratne sprege pa njihove posljedice u svakodnevnom ivotu mogu biti
pogubne. Osim toga dvojbeno je moe li takva praksa ikada
dovesti do istinske samorealizacije, koja je po definiciji sposobnost da se Jastvo doivljava usporedno s prirodnim procesima djelovanja, iskustva i elje.
Nepomina toka svijeta u vrtnji
Samorealizacija ne podrazumijeva svjesnost o Jastvu na
raun jastva. Ciklus djelovanja, utiska i elje i dalje se odrava, a s njim i osjeaj individualnog identiteta. Sve ono to
ini jedinstvenu individualnost i dalje postoji. Prosvijetljen
ovjek zadrava svoj karakter, osobnost uspomene itd. Put
do samorealizacije nije stoga put samoodricanja, samopodredivanja i samozatajivanja: to je put irenja svjesnosti sve
dok ona ne obuhvati isto Jastvo zajedno sa individualnim
(jastvom).
Jastvo bismo mogli usporediti s osovinom ivotnog toka. Individualni ego, uspomene, slike, iskustva, elje, mi-"
sli itd. neprestano se vrte oko istog Jastva. Jastvo, budui
d a j e u sreditu, nikad se ne mijenja. Samorealiziran ovjek
ne zaustavlja tu vrtnju toak se vrti jednako kao i prije
nego je svjestan i njezinog sredita. Osjeaj identiteta ne crpi
vie s pokretnog ruba toka, ve iz njegovog nepokretnog
sredita.
Tehnikom TM samorealizacija se postie tako da se
panja iz ciklusa djelovanje, utisak, elja uvijek iznova povlai u transcendentalnu svijest. Ne pokuava se ciklus prekinuti jednostavno se doputa da se duh smiri, a time se
aktivnost, utisci i elje smanjuju sami od sebe. Ciklus privremeno odumire. U transcendentalnoj svijesti ostaje samo
Jastvo. Zatim se putem aktivnosti isto Jastvo utkiva u svakodnevni ivot.
141

Transcendentalna

Meditacija

Vraajui se analogiji filmskog ekrana iz osmog poglavlja ove knjige, mogli bismo rei da u tom stanju filmsko
platno i film spoznajemo kao odvojene jedno od drugog. No
to to znamo da je platno onakvo kakvo jest, nimalo ne
smeta filmu. Ono to odrava individualni identitet filma koherencija je i kontinuitet slika koji se ne gube kad se otkrije
ekran. U budnom stanju ovjek se identificira s doivljajima, tj. sa slikama koje padaju na ekran duha dok ovjek u
petom stanju svijesti zna da je on ista svijest, tj. sam ekran.
Neprekinutost doivljaja ne prestaje: ona se nastavlja, ali je vie ne smatram
Kad ljudi nastoje shvatiti to novo stanje svijesti, onda to
neizbjeno ine na temelju poznatih im stanja, pa esto zakljuuju da se tu radi o nekoj vrsti odvajanja izmeu duha i tijela, ili izmeu duha i ega. No nije tako. Samorealizacija je
jasno razlikovanje tihog Jastva bez atributa od svekolike aktivnosti duevne i tjelesne: razlikovanje Jastva s jedne
strane i tijela , ula, duha, intelekta, emocija i ega s druge.
Nevezivanje
Budui da osjeaj identiteta vie ne nastaje na temelju
interakcije s okolinom, niti je uvjetovan egom, duhom, osjetilima ili tijelom, stanje samorealizacije esto se naziva stanjem nevezanosti. Pravo znaenje nevezanosti esto se, meutim, pogreno shvaa, a posljedica toga odbacivanje je
materijalnih dobara ili bilo ega drugog to ovjeku prua
zadovoljstvo s ciljem da se ovjek ne vee" za svijet. No
takav postupak samo stvara sliku ili raspoloenje nevezanosti i napokon dovodi do najneobinijih oblika licemjerja. Nevezanost nema nikakve veze s izbjegavanjem djelovanja ili
zadovoljstva. To je sposobnost da se djeluje i uiva u slobodi, a da pri tom na osjeaj identiteta ne ovisi o tom djelovanju ili uivanju. To je jasno izreeno u Bhagavad Giti:
142

Samorea l izacija
Slobodu od djelovanja ovjek ne stjee suzdravajui se od
djelovanja;
Niti pukim odricanjem postie
vrhunsko savrenstvo:
Ni na trenutak ovjek ne moe, a da ne djeluje;
Jer sile prirode pred kojima smo svi bespomoni tjeraju nas
da
djelujemo;
Onaj tko se povlai od djelovanja, ali u svom srcu razmilja
o
njegovim zadovoljstvima;
Obmanjuje samog sebe i moe biti nazvan samo licemjerom.
(III: 4-6)

Vezivanje se javlja kad se osjeaj identiteta crpi iz iskustva i djelovanja. Ako se, na primjer, ovjekov osjeaj
identiteta djelomino temelji na kolima to ih posjeduje, tada
se kae d a j e ovjek vezan za svoja kola i da bi, kad bi ih izgubio, njegov osjeaj identiteta bio povrijeen. Nevezanost
(ravnodunost) nastaje kad se osjeaj identiteta crpi iz istog
Jastva. To ne znai da se samorealiziran ovjek prestaje brinuti o vanjskom svijetu i da je neosjetljiv na njegove uspone
i padove; no budui da je utemeljen u Jastvu promjene u vanjskom svijetu ne mogu ugroziti njegov identitet ili osjeaj
osobnog postojanja.
U tom smislu Maharishi govori o nepostojanju patnje. I
samorealiziran ovjek moe pretrpjeti velike emocionalne
gubitke, a skala njegovih osjeaja bit e, vjerojatno, jo i bogatija od skale osjeaja obinog" ovjeka. Ali budui da
osjeaj identiteta samorealiziranog ovjeka vie ne ovisi o
njegovom iskustvu, njega, kao nepromjenjivo Jastvo, vanjske promjene ne mogu vie potresti, pa je stoga izvan
dosega patnje. Gubici se podnose s vrstinom i otmjenou i
nema potrebe da se lijei povrijeeni ego.
Patnja, zakljuuje Maharishi, nastaje zbog pogrene
identifikacije s iskustvom. To ne znai da je patnja neto nestvarno. Za ovjeka ija svijest ne prelazi povrinske razine
postojanja patnja je vrlo stvarna, pa je svaki razgovor o tome
da to moda i nije tako potpuno besmislen. Ali za samoreali143

Transcendentalna

Meditacija

ziranog ovjeka postoji jo jedna stvarnost stvarnost

razine ivota koja lei izvan radosti i boli i na toj razini nema
patnje.
Samorealiziran ovjek nee, naravno, biti neosjetljiv
prema patnjama drugih. Istina je d a j e on van dosega patnje,
tj. za nju nesposoban, ali je na tom vrstom stajalitu tim
osjetljiviji na bol drugih i sposobniji da im pomogne. Kao
to Maharishi kae:
nog. Nesretan je ovjek toliko zaokupljen vlastitom patnjom da nema vremena da vidi patnju drugih. Suosjeanje se ne budi u nesretnom, bijednom duhu, ve u duhu ovjeka koji je sretan, smiren. "

Osvrui se na prolost nalazimo da je velik broj velikih mistika svoj ivot posvetio ublaavanju ili otklanjanju
tuih patnji jedna od uobiajeno prihvaenih znaajki sveca jest da se on nesebino trudi oko dobrobiti ovjeanstva.
Budui da je ego (iluzorno jastvo) u korijenu patnje, neki smatraju da je najbolje da ego umre. Ako to znai da treba
unititi ovjekovu pogrenu identifikaciju s egom, onda je
to, uz neke ograde, prihvatljivo. Ali ako to znai da indivudualni ego treba razoriti kao to to izgleda vjeruju neki suvremeni" budisti, jasno je da je takva tvrdnja neodriva
(velim suvremeni budisti, jer je izvorno Budhino uenje u
tom pogledu moda vrlo blisko Maharishijevom. Sidney
Spencer, na primjer, tvrdi da postoji velik broj dokaza o
tome da je Budha nauavao o istom Jastvu bez svojstava,
koje je veoma blisko Jastvu Upaniada).
Zagovornici ovog posljednjeg tumaenja nauavaju da
svaka patnja ukljuuje ovjekovo ja: ja elim to", ja nemam ovo" itd., pa stoga ja" mora nestati. No to je negacija
promjenljivog jastva, a ne afirmacija nepromjenljivog Jastva. Tako staza postaje put samounitenja, a ne put samootkrivanja pristup, posljedica kojeg moe biti samo samozavaravanje. Ukoliko se ovjek najprije ne identificira s istim
144

Samorealizacija

Jastvom, svaki pokuaj da se oslobodi iluzornog identiteta

urodit e samo stvaranjem novog osjeaja identiteta i jedna
e iluzija biti zamijenjana drueom.
Nadilaenje elje
Ako se smatra da je patnja posljedica udnje ovjekovog ja, onda se kae da je za nestanak patnje najprije potreban nestanak svih elja. S tim se Maharishi nimalo ne slae.
Nisu elje, kae on, te koje same po sebi uzrokuju patnju.
Patnju uzrokuje ovjekova nesposobnost da elje ispuni.
Neispunjene elje su uzrok patnje i nesree.
Maharishi nas ui da se oslobodimo neispunjenih elja,
ali ne tako da ih prognamo ili podjarmimo, nego tako da ih
ispunimo postizanjem cilja svih elja. To ne znai da treba
doista ispuniti svaku pojedinu elju. Neke elje mogu biti u
sukobu s eljama drugih ljudi, neke moda nee biti u interesu druva ili planete kao cjeline, a neke mogu biti ak i iz
fizikalnih razloga neostvarive, premda je to moe li duh izravno djelovati na materiju posve drugo pitanje (vidi poglavlje 15).
Izvor velikog broja elja jest potraga za stabilnim identitetom. Kad isto Jastvo postane trajna znaajka svijesti, ovjek je postigao cilj svih elja, pa se elje vie ne javljaju.
Kad je postignut cilj svih elja, ne mora se svaka od njih
ispunjavati pojedinano.
Istina je da sve elje ne nastaju iz potrebe za dokazivanjem ega. Neke od njih prirodan su dio ciklusa djelovanjeutisak-elja. Tako je na primjer osnovna elja za hranom
prirodna bioloka elja, iako kod ljudi koji prisilno jedu
moe odraavati i neku abnormalnu psihiku potrebu. Bilo
bi pogreno nastojati da se eliminiraju ti nuni nagoni, kao i
to da se ukloni vei broj ovjekovih viih" elja za zdravljem i dobrobiti njegove zajednice i okoline. Sve te prirodne
145

Transcendentalna

Meditacija

elje i dalje iskrsavaju u duhu samorealiziranog ovjeka, uz

jednu bitnu razliku: ne izazivaju udnju.
Vidjeli smo da svaka misao poinje na najfinijim razinama duha, pa se, uzdiui se do povrinskih razina miljenja, razvija u potpunu ideju. Tek kad impuls dosegne grublje
razine miljenja, on poprima oblik elje. Prije toga on je
samo poticaj na djelovanje, a udnje nema. ovjek ija je
panja prikovana uz grublje razine miljenja opaa poticaj na
djelovanje tek kad on ve postane elja; sve njegove akcije
zapoinju eljom. Samorealiziran ovjek doivljava misao u
itavom njezinom opsegu i dubini, pa stoga moe opaziti impuls prije nego to on postane dovoljno snaan da bi se pretvorio u elju. Misli se prevode u djelo, a da prije toga nisu
bile izraene u obliku elja i bez udnje i patnje kojima su
elje popraene.
Sad poinjemo shvaati zato Maharishi kae da prosvijetljen ovjek nema elja i zato se to stanje opisuje kao stanje osobnog ispunjenja. Vano je shvatiti d a j e nepostojanje
elja posljedica ispunjenja. Nastojati ukloniti elje da bismo
se uzdigli do ispunjenja znai stavljati kola pred konja.
Pravilno djelovanje
Kad Maharishi kae da samorealiziran ovjek djeluje u
skladu s potrebama situacije, a ne u skladu s potrebama vlastitog ega, time o njegovim akcijama ne kae nita odredeno.
Ne kae da e samorealiziran ovjek initi ovo ili ono, ak
ni to da bi trebao initi ovo ili ono, nego samo to da e
njegovo djelovanje biti spontanije i primjerenije situaciji. No
prirodu te spontanosti ne smijemo pogreno shvatiti. Ne radi
se o tome da je samo djelovanje spontanije prosvijetljen
ovjek vjerojatno e se jednako tako predomiljavati kao i
njegovi neprosvijetljeni drugovi nego o tome da e, ma
to poduzeo, njegove akcije biti i plodonosnije, primjerenije
146

Samorea l izacija

situaciji. Pri tom nee biti potrebno nikakvo dodatno rasuivanje.

Sve posljedice neke akcije ne mogu se dokuiti. One su
tako dalekosene, i u vremenu i u prostoru, da ih ni jedan
um ne moe slijediti. tovie ak i kad bismo mogli znati sve
posljedice neke akcije, to samo po sebi ne bi bilo dovoljno
da saznamo da li je ta akcija ispravna ili pogrena. Svejedno
bismo se morali odluiti za moral na temelju kojeg emo
ocijenjivati te posljedice, a za taj zadatak nije dovoljan sam
razum.
Kad treba neto odluiti, jednostavno inimo ono to
osjeamo da je najbolje. Maharishi kae da e se ba to to
osjeamo spontano izmijeniti s porastom nae svijesti. To
bismo mogli smatrati i razvojem intuicije, jer ako proces analiziramo do kraja, vidimo da je intuicija temelj svih naih
moralnih zakona, ma kako ih mi kasnije racionalizirali i
kodificirali. Ali intuitivan osjeaj ispravnog ili pogrenog
nije naravno uvijek toan. Stupanj njegove tonosti ovisit e
o jasnoi ovjekova duha. tovie, intuitivne reakcije moraju se analizirati pri jasnom dnevnom svjetlu, a pri tom spoj
intuicije i razuma koji nastaje prakticiranjem TM-a postaje
sve vaniji.
Mnoge ljude onespokojava to to Maharishi ne daje nikakve moralne propise ili pravila ponaanja. Meditacija moe uiniti ovjeka djelotvornijim, ali to e ga, pitaju oni,
sprijeiti da svoju djelatnost usmjeri u nepoeljnom smjeru.
Budui d a j e transcendirajui individualnojastvo samorealiziran ovjek transcendirao i element osobnog straha na kojem se temelji velik broj naih zakona, to takvog ovjeka
moe sprijeiti da postane neodgovorni zloinac?
Maharishi odgovara da transcendiranjem individualnog
jastva samoraliziran ovjek transcendira i sam korijen nemoralnog ili zloinakog djelovanja koje potjee iz potrebe
da se odri osjeaj identiteta. Njegovi su se motivi izmijenili
147

Transcendentalna

Meditacija

i on jednostavno nee u takve akcije. ovjek koji ve due

vremena prakticira TM poinje se suzdravati od nemoralnih
akcija ne zato to mu je netko kazao da je takva akcija
pogrena ili zato to se boji kazne, ve zato to osjea d a j e
ta akcija pogrena.
Ne mislim time nagovjetavati d a j e netko tko prakticira
TM nuno moralniji od nekoga tko to ne ini jasno je da
nije tako. elim samo kazati da e rast svijesti biti popraen
spontanom eljom da se djeluje u skladu s principima koji
podravaju ivot. Moralni stav pojedinca ovisit e o tome
odakle je poeo i o brzini njegova osobnog rasta.
injenica da Maharishi nikad ne govori o zlu, nego uvijek samo o dobru mogla bi se uzeti kao dokaz da on ignorira
prisutnost zla u svijetu. Nije meutim tako. Maharishi jednostavno na ono to bismo mogli nazvati negativnim ili zlim
djelovanjem gleda iz drugog ugla. On smatra da svako djelovanje ima isti cilj sjedinjenje s temeljem sveg postojanja,
Jastvom ili apsolutom. ak i najsebinije i najegocentrinije
akcije samo su manifestacije potrage za istinskim i krajnjim
ispunjenjem. Gledano s tog stajalita svako djelovanje vodi
napretku i ispunjenju. Maharishi takav na poloaj usporeuje s poloajem ovjeka koji u krhkom amcu pokuava
prijei rijeku. Nasred matice moe se sudariti s deblom i
zbog slabanosti svog vozila biti prisiljen da se privremeno
vrati kako bi izbjegao prepreku. Ali vraa se zato da bi
mogao nastaviti prema drugoj obali. Promatramo li samo taj
njegov manevar (tj. izdvojimo li ga iz cjeline situacije), izgleda nam da ovjek vesla u pogrenom smjeru. Ali u danim
je uvjetima taj smjer jedino mogu. Netko u vrem amcu
moda e presjei prepreku i ploviti ravno naprijed. Slino
tome, naizgled negativno djelovanje moe se smatrati pokuajem slabog ovjeka da onako kako najbolje zna i umije
izae na kraj s preprekama na koje nailazi tijekom svojeg
putovanja preko rijeke ivota.
148

Samorealizacija

No iako je djelovanje samorealiziranog ovjeka uskladenije s okolinom nego djelovanje nekog tko to nije, Maharishi uvijek istie da se neije stanje svijesti ne moe prosuditi
iskljuivo na temelju djelovanja. Jedino mjerilo neijeg stanja svijesti je unutarnje: da li je svijest o Jastvu trajna realnost neovisna o iskustvu? Sve to mi kao vanjski promatrai
moemo znati o samorealiziranom ovjeku ostaje na razini
njegovih rijei i djela, a ona nisu pouzdan pokazatelj njegovog unutarnjeg stanja svijesti. Ili rijeima Tao-Te-Chinga:
Drevni mudraci bili su otroumni, tajanstveni, ueni, puni
razumijevanja;
Dubina njihova znanja ne moe se sagledati;
Budui da se ne moe sagledati.
Sve to moemo uiniti jest da opiemo njihov vanjski izgled.

Transcendentalna

Meditacija

Via stanja
svijesti

11

Kako

vidi,

onakav jesi.
William

Blake

Dosad je razmatranje viih stanja svijesti bilo ogranieno na peto stanje svijesti, ali Maharishi esto govori o nekoliko jo viih stanja svijesti. To nas na prvi pogled moe
iznenaditi ta nismo li kazali da je u petom stanju svijesti
duh potpuno razvijen i d a j e ovjek svjestan svih razina mentalne aktivnosti, od najgrublje pa sve do najtie razine transcendentalne svijesti. Sto bi jo moglo postojati?
Peto stanje svijesti po definiciji je stanje u kojem se
transcendentno odrava trajno i usporedno s budnim stanjem, sanjanjem i dubokim snom. Unutarnji je razvoj zavren. No premda je subjekt iskustva, Jastvo, potpuno spoznato, opaanje vanjskog svijeta nije se gotovo nimalo
izmijenilo. To je ono to se sad poinje mijenjati.
Ranije sam natuknuo da je isto Jastvo, to unutarnje
jedinstvo, ujedno i temelj sveukupnog pojavnog svijeta. U
normalnom budnom stanju ovjek opaa samo povrinske
vrijednosti ivota kako u sebi tako i izvan samog sebe. Za
vrijeme TM vjebe doivljava finije razine miljenja, a kad i
njih transcendira postaje svjestan istog Jastva u samome
sebi. Daljnjim razvojem poinje doivljavati i finije razine
151

Transcendentalna

Meditacija

objekata u vanjskom svijetu dok najzad ne spozna apsolutno

u svemu to opaa i u sebi i izvan sebe.
esto stanje svijesti
Prvi stupanj ovog razvoja Maharishi naziva estim stanjem svijesti i kae d a j e u tom stanju percepcija objekta toliko profinjena da ovjek postaje svjestan najfinijih razina relativnog postojanja, ali ne jo i toliko profinjena da bi bio
svjestan i njihove apsolutne vrijednosti.
Kad kae da ovjek postaje svjestan finijih razina postojanja, Maharishi pod tim ne podrazumijeva da ovjek doista
vidi molekule, elektrone, ili bilo to slino. To su finije
razine objekta samo kad se radi o njegovoj gruboj materijalnoj strukturi, tj. objekt onakav kakav bi se mogao vidjeti
pod mikroskopom. Izgleda da Maharishi ne govori toliko o
materijalnoj strukturi objekta koliko o strukturi percepcije, a
kad se radi o percepciji, najfinija razina kreacije jest isto
svjetlo.
To nikako nije neka nova zamisao. Sline poglede esto
izraavaju i umjetnici i teorijski fiziari. Ono to Maharishi
zapravo kae jest da u estom stanju svijesti to znanje postaje
stvarnost koja se ivi. Percepcija se toliko razvila, ili kako
Maharishi kae profinila, da je ovjek svjestan najfinijih
razina kreacije. Sve izgleda kao da se sastoji od svjetla ili
kao da je njime proeto. Maharishi to stanje naziva profinjenom kozmikom svijesti.
U zapisima pjesnika, mistika i vizionara svih vremena
postoje brojna svjedoanstva o iskustvima takve vrste. U
svojoj odi Nagovjetaj besmrtnosti na temelju uspomena iz
ranog djetinjstva William Wordsworth kao da opisuje takav
doivljaj:
Postojalo je vrijeme kad su mi se livada, gaj i rijeka,
Zemlja i svi sasvim obini vidici
152

Peto stanje svijesti

inili odjevenim
Nebeskim
svjetlom.

U Raju" svoje Boanske komedije Dante je pisao o:

Vjenom Svjetlu ... moj sve jasniji vid prodirao je sve dublje i
dublje u velianstvenu zraku svjetlosti koja je sama istinita... Vidio
sam kako u svojoj dubini u jednom jedinom svesku sadii sve ono
to je razbacano u stranicama cijeloga svemira. Tvari i dogadaji i njihovi meusobni odnosi bili su tako povezani da je ono o emu
govorim jednostavno
svjetlo.

Prema rijeima Walta Whitmana to je svjetlost neobina, neizreciva i osvjetljuje i samo svjetlo te izmie svim
oznakama, opisima i jezicima".
Ovdje, kao uostalom i kod kozmike svijesti i svih viih
stanja svijesti, treba naglasiti da se razvojem tog stanja svijesti nita ne gubi. Uobiajene, grube razine percepcije ostaju iste kao i prije, samo im se dodaje percepcija finijih razina
kreacije. Stolica je i dalje stolica, ali sad do svijesti dopiru i
njezine finije vrijednosti koje su prije bile izvan dosega percepcije.
Pootrena percepcija relativnog svijeta posljedica je boljeg razumijevanja apsolutnog. U petom stanju svijesti apsolutno se spoznaje samo na subjektivnoj razini iskustva kao
isto Jastvo. U estom stanju svijesti svjesnost o apsolutu
poinje prelaziti i u percepciju objektivnog svijeta. Svijet
izgleda proet svjetlou Jastva i predmeti koje smo prije
shvaali kao neto impersonalno stjeu personalne kvalitete.

Sedmo stanje svijesti

U Vjenanju raja i pakla William Blake pie: Kad bi
se oistila vrata percepcije, sve bi nam izgledalo onakvo kakvo jest beskonano." Takvo stanje potpune percepcije sljedea je razina svijesti koju Maharishi katkada naziva svi153

Transcendentalna

Meditacija

jeu jedinstva", ili ee samo jedinstvom", a koju mistici

nazivaju prosvjetljenjem.
U estom stanju svijesti vrata percepcije bila su samo
djelomino oiena, dok se u ovom, sedmom stanju, percepcija ve toliko profinila da ovjek postaje izravno svjestan apsolutnog temelja vanjskog svijeta. Oboje, i subjekt
percepcije i njegov objekt, doivljavaju se u svojoj najpotpunijoj vrijednosti kao manifestacije transcendentalnog
apsolutnog polja ivota. Sve, i ono unutarnje i ono vanjsko,
shvaa se sada u terminima istog Jastva. Majstor Eckhart
jasno je opisao to stanje kad je kazao:
Sve to ovjek ovdje izvana ima u mnoini iznutra je Jedno.
Tu su sve vlati trave, drvo i kamen, sve su stvari Jedno.
To je najdublja dubina koja me posve zarobila.

Vano je spomenuti da se u tom doivljavanju jedinstva

ne gubi razliitost kreacije. Tu", tj. u svijesti jedinstva vlati
trave, drvo i kamen i dalje se opaaju kao vlati trave, drvo i
kamen, ali se tim povrinskim vrijednostima dodaje uvid u
njihovo temeljno jedinstvo i zajedniku sutinu. Pojavni se
svijet ne rasplinjava u nekoj vrsti bezline, sive magle. Beskrajno raznolik relativni svijet i dalje postoji, ali sada ga
doivljavamo zajedno s njegovom apsolutnom osnovom.
Tu koegzistencija relativnog i apsolutnog objanjava
Maharishijevo uenje da je relativni pojavni svijet jednako
stvaran kao i njegov apsolutni temelj. Ve sam kazao kako
se ponekad javljala misao da stvarnost apsolutnog povlai
iluzornost relativnog (ako je apsolutno realno, relativno mora biti iluzija). U nekim sistemima indijske filozofije to je
poznato kao nauavanje o maji. Maharishi, meutim, ustraje
na tome da relativan pojavni svijet nije iluzija, da je dapae
vrlo stvaran: iluzija je u pitanju u odnosu apsolutnog prema
relativnom (i obrnuto), tj. u pitanju Kako apsolutno postaje
sve to?" Apsolutno i relativno dvije su razliite perspektive
154

Peto stanje svijesti

stvarnosti i kao takve ne mogu se svesti jedna na drugu.

Relativno se ne moe objanjavati terminima apsolutnog,
niti se apsolutno moe prevesti na jezik relativnog.
Zamislite da u ruci drite valjak. Gledan sa strane on e
izgledati kao kvadrat, gledan odozgo kao krug.

Slika 9

Dvije parcijalne i potencijalno proturjene perspektive valjka.

155

Transcendentalna

Meditacija

Na sreu, te dvije parcijalne, dvodimenzionalne perspektive valjka moemo integrirati u jednu obuhvatniju, trodimenzionalnu, tako da ta dva pogleda ne protuslove jedan
drugom. Ali kad ne bismo imali taj iri opaajni okvir, i kad
bismo svoja opaanja morali tumaiti u dvodimenzionalnom
koordinatnom sustavu, bili bismo suoeni s predmetom koji
katkad izgleda kao kvadrat, a kadikad kao krug.
U tom sluaju, jedini nain da razrijeimo paradoks bio
bi da pokuamo objasniti jedno opaanje drugim, a ako nam
to ne bi uspjelo, da jedno od njih proglasimo iluzijom. U
slinom je poloaju ovjek koji je u budnom stanju suoen s
aspektima apsolutnog i relativnog. Oni su dvije razliite perspektive stvarnosti, ali budui da ih svijest obje istovremeno
ne moe obuhvatiti, nastaje paradoks koji se ne moe rijeiti
jednostavnim prilagodavanjem jedne perspektive drugoj.
Niti je relativno iluzija, kako je to nastojao pokazati
velik broj istonjakih filozofa, niti je apsolutno nestvarno,
kao to su nagovjetavali mnogi zapadnjaki mislioci. Oboje
je stvarno, a jedini nain da doista razrijeimo taj paradoks
jest da irimo svijest sve dok ne bude mogla obuhvatiti obje
perspektive istodobno. To se dogada u svijesti jedinstva u
kojoj i apsolutno i relativno potpuno spoznajemo kao neovisne jedno o drugome. U tom se stanju ne postavlja pitanje
kako bi se jedno moglo objasniti drugim. Na pitanje Kako
apsolutno postaje sve to" mudrac jednostavno odgovara:
Maja", tj. da je postojanje odnosa izmeu apsolutnog i relativnog iluzija.
Prema tome, relativni pojavni svijet nije nimalo ugroen iskustvom apsolutnog. Ba naprotiv, kae se da njime
dobiva novu snagu i novu ivost. Razlikama se", kae
Maharishi, radujemo u potpunoj beskrajnoj harmoniji." Opaanjem sklada koji je u osnovi raznolikosti ovjek poinje
shvaati da su razlike, pa ak i nesklad dio veeg uzorka
cjeline.
156

Peto stanje svijesti

Sjeam se miljenja da se ak i negativni utjecaji mogu

sagledati kao dio skladne cjeline. Izrazio ga je prosvjetljeni
yogi koji je ivio u brdima iznad Maharishijevog arama u
Rishikeshu. On je tumaio da se Jastvo moe usporediti sa
suncem; jednako kao to sunce obasijava sve i kao to se sve
vidi u njegovom svjetlu, tako je i nae iskustvo obasjano
Jastvom i prosvijetljen ovjek vidi d a j e sve njime proeto.
Netko je upitao mogu li nesklad i negativan utjecaj zasjeniti
iskustvo jedinstva" onako kao to oblaci mogu zasjeniti
sunce. Yogi je jednostavno odgovorio: ak su i oblaci osvijetljeni suncem."

Svijest o sebi
S t a n j e svijesti

Duboki san

Individualno
isto
jastvo
Jastvo

Svijest o objektu
Relativni nivo
Grubi
Fini

Apsolutni
nivo

--

+
+
+

+
+

Slika 10

Sedam stanja svijesti

Vano je shvatiti da stanje jedinstva nije puko razumijevanje da je sve jedno". To je stanje svijesti u kojem
ovjek opaa svoje sutinsko jedinstvo sa svijetom. Pukim
157

Transcendentalna

Meditacija

intelektualnim razumijevanjem te injenice ne moe se stei

neposredno znanje koje moe biti samo posljedica osobnog
iskustva. Iako su se filozofi razliitih epoha bavili idejom o
jedinstvu koja lei u osnovi svega, itajui njihove analize i
dokaze teko da bismo mogli zakljuiti d a j e to stanje jedinstva ugodno i da ispunjava ovjeka. Ba naprotiv, neki su
natuknuli da bi to moglo biti neugodno iskustvo. Nasuprot
njima gotovo svi veliki mistici jasno su kazali da je stanje
jedinstva stanje mira i ispunjenja. Sam Maharishi o tome
pie:
Svaka percepcija, zvuk svake rijei, dodir svake siune
estice i miris ma ega dovodi val plime iz oceana vjenog blaenstva. svaka misao koja se uzdie, svaka rije ili djelo val je plime
blaenstva.
U svakom statikom ili dinaminom stanju postojanja boanska veliajnost nemanifestiranog plee u manijestiranom polju
ivota. Apsolutno plee u polju relativnog.
Vjenost proima svaki
trenutak prolaznog postojanja. "

Najprije upoznaj samoga sebe

Rast svijesti kao posljedica TM-a odvija se redom. Poinje se s uobiajenim svakodnevnim stanjem budnosti u
kojem ovjek samo djelomino spoznaje kako objekt tako i
subjekt iskustva. Redovitom praksom TM-a dolazi do dodira
s transcendentalnom svijesti. Aktivnost stabilizira tu svijest i
tako ovjek dolazi u peto stanje svijesti. Na temelju potpunog subjektivnog razvoja stjee se zatim i potpuna svijest o
objektu iskustva. Vidimo da je razvoj usmjeren iznutra prema van. To je veoma vano.
Kako duh postaje sve jasniji, a svijest o Jastvu sve dublja sve je manje prilike da ono bude zasjenjeno snanim
doivljajem. U petom stanju svijesti Jastvo je po definiciji
158

Peto stanje svijesti

tako uvreno u svijesti da ga ne moe zasjeniti nikakvo iskustvo. Kako se dalje razvijamo, iz petog prema sedmom
stanju svijesti, nai su doivljaji, prema svim dosadanjim
opisima, duboki i aroliki, ali budui d a j e Jastvo potpuno
uvreno ne mogu ga zamraiti. Ako s druge strane namjerno potiemo iskustva profinjene percepcije, a da pri tom
nismo u svijesti stabilizirali Jastvo, postoji opasnost da takva
iskustva potpuno pomrae svaku postojeu svijest o Jastvu.
Posljedica takve prakse bez sumnje bi bilo mnotvo izvanrednih i uzbudljivih doivljaja, ali budui da bi oni zasjenjivali Jastvo pitanje je da li bi vodili i potpunom prosvjetljenju.
Druga vana posljedica ovakvog redosljeda u razvoju
stanja svijesti jest d a j e cijeli proces potpuno prirodan i nenaporan. U etvrtom smo poglavlju vidjeli kako se uz pravilan
poetni stav proces vjebe TM odvija sam od sebe bez naeg
ikakvog nadzora ili prisile. Isti princip moe se primijeniti
na svaki stupanj razvoja. Za prijelaz iz etvrtog u peto stanje
svijesti formula glasi: vjebaj TM i radi (tj. vjebaj TM
redovito i nemoj se pri tom naprezati, a u ivotu nastavi
onako kako smatra d a j e normalno). Tada se ovjek polako
i spontano, bez ikakvih ogranienja ili umjetnog upravljanja
raspoloenjem, uzdie do kozmike svijesti. Razvoj iz petog, preko estog do sedmog stanja svijesti takoer je nenaporan i spontan.
U praksi razvoj ne prolazi tako dobro definiranim stupnjevima kako bi se to moglo shvatiti na temelju ovog opisa.
Jedno stanje svijesti moe se poeti razvijati ve na temelju
djelominog postojanja stanja koja su na ljestvici rasta svijesti prije njega, tako da ovjek moe doivjeti i via stanja
svijesti prije nego to se nia potpuno stabiliziraju. To znai
159

Transcendentalna

Meditacija

d a j e , kad se dostigne jedno stanje svijesti, idue ve djelomino razvijeno. Tako e, na primjer, esto stanje svijesti
svanuti bre nego peto, a sedmo jo bre od estog. Za
Maharishija je ta pojava samo primjer openitijeg principa:
principa da se svaki razvoj ili evolucija ubrzava tema na
koju u se vratiti u zadnjem poglavlju.
Skidanje vela tajnovitosti s misticizma
Iako sam primjerima ilustrirao usporedbe izmeu Maharishijevog uenja i uenja mistika, to naravno ne znai da
je TM na bilo koji nain tajnovit. Misticizam gotovo da
nema nikakve veze s tajnovitou upravo suprotno za
otkrovenje koje mistici doivljavaju moglo bi se rei da otkriva tajne svijeta. Istina je, dodue, da rijei misterija i mistika potjeu od istog grkog korijena muo koji znai zatvoriti
oi i usta i zautjeti. No dok je misterija" nedostatak znanja
koji je esto posljedica utnje drugih, misticizam je punina
znanja postignuta povlaenjem iz ovog svijeta u svijet unutarnje tiine. Ako u misticizmu postoje misterije, one su
samo posljedica nerazumijevanja i nedovoljnog iskustva o
tim stanjima.
U svojoj izvanrednoj studiji ovog podruja Sidney
Spencer opisuje misticizam kao neposredan dodir s transcendentnim. Jasno je da TM zadovoljava taj kriterij. Neki
drugi uenjaci, kao na primjer William James, Walter Stace,
Rudolph Otto, F.C. Happold, Marguerita Laski, Evelyn
Underhill i Aldous Huxley, koji su detaljno prouavali uenja i spise mistika, pokuali su utvrditi osobite karakteristike
mistinog doivljaja. Ispitujui njihove zakljuke vidimo da
se pet ili est svojstava neprestano ponavlja: osjeaj da je
ovjek jedno sa svim stvorenim; vee i dublje znanje o svemiru; osjeaj d a j e to znanje nekako stvarnije od drugog znanja; doivljaj radosti i ispunjenja; osjeaj blaenstva i dodir s
160

Peto stanje svijesti

apsolutnim; i navodna neizrecivost doivljaja, tj. nemogunost da se on opie rijeima. Ta svojstva zajednika su i
viim stanjima svijesti koja se razvijaju vjebanjem TM-a, a
to sam pokuao ilustrirati u ovom i u prolom poglavlju.
Maharishi smatra da su tehnike sline tehnici TM opisane u drevnim sanskrtskim stihovima Veda. Veina suvremenih prijevoda tumai ove tekstove kao mitoloke prie i
himne razliitim indijskim boanstvima. Maharishi kae da
je to najpovrnija razina njihova tumaenja. Vede se mogu
razumjeti i na mnogo dubljim, bogatijim razinama, a kad se
pravilno protumae, moe se vidjeti da sadre precizne upute za meditaciju koja je neobino slina dananjoj tehnici
TM.
Tradicija zahtijeva da se Vede uvijek pjevaju i usmeno
prenose s koljena na koljeno. To je zato to je vei dio
njihove vrijednosti sadran u zvuku rijei od kojih su sastavljene. Kad su zapisane, ili jo gore prevedene, izgubljen je
klju znanja to ga sadre. Poinju se tumaiti samo na povrinskoj razini i previda njihovo istinsko znaenje.
Drevni sanskrt bio je vrlo kompaktan i precizan jezik.
U njegovom pisanom obliku mnoge su se redundantne rijei
izostavljale, a stvarno znaenje dane reenice uvelike je ovisilo o kontekstu u kojem se ona nalazila. Ako su se Vede bavile ostvarenjem viih stanja svijesti, onda je vano da se
svaka izjava shvati u tom kontekstu. No ako komentator sam
nije u jednom od viih stanja svijesti, nedostaje mu osnovni
klju za njihovo tumaenje. Svoj izvjetaj mora temeljiti na
tradicionalnom" shvaanju, a time podrava i uva sadanje
pogreno tumaenje. Pravilno komentirati ove tekstove moe samo onaj tko ivi na razini svijesti na kojoj su oni nastali. U Indiji se takav ovjek zove rishi ili mudrac (vidovnjak),
a naziv maharishi" oznaava velikog mudraca. Maharishi i
radi na novom komentaru Veda s ciljem da vrati svijetu mudrost koja je stoljeima bila izgubljena.
161

Transcendentalna

Meditacija

Maharishi smatra da je od vremena Veda to znanje bilo

mnogo puta izgubljeno i ponovo naeno. Kad je rije o Indiji ono je ponovo naeno u Bhagavad Giti, kao i u uenjima
Buddhe i Shankare.
No mislim da bismo pogrijeili kad bismo se isuvie bavili onim to se dogodilo ili se nije dogodilo u prolosti. Ono
to je meni vano jest to da je tehnikom TM ovjeku danas
pruena mogunost da uzdigne svoju svijest. Maharishi na
sebe ponekad aludira kao na ininjera koga su poslali da popravi cestu koja je s vremenom propala i prestala se upotrebljavati. U tom sluaju nije vano prouavati rupe na staroj
cesti, ili se pitati tko je sve njom prolazio u prolim vremenima, nego sam njom putovati.

Neke
psiholoke
perspektive
12
ovjekova
vjerska nagnua moraju psihologu biti barem jednako zanimljiva kao i svaka druga injenica u vezi s ovjekovom
mentalnom
konstitucijom.

William James

Psihologija vodi svoje porijeklo od filozofije, a zadatak

joj je, kako joj i ime kae, da prouava duh. U svojoj nestrpljivosti da se pokae prirodnom znanosti, a ne nekakvim spekulativnim znanjem prihvatila je metode i tehnike fiziologije
i fizike. To je dovelo do razvoja psihofizike (fizike opaanja) i do nastanka snanog bihevioristikog pokreta koji je
ustrajao na tom da se objektivno moe prouiti samo onaj
dio ponaanja organizma koji se moe promatrati. Iako vrlo
snaan, takav pristup ima mnogo nedostataka osobito zato
to ne uzima u obzir subjektivno iskustvo.
Prva znaajnija alternativa biheviorizmu potekla je od
Jeana Martina Charcota i prouavanja nesvjesnog. To je najprije nastavio njegov uenik Sigmund Freud, a kasnije istraivai kao to su Cari Jung, Alfred Adler i Theodore Reik.
Tako je nastao temelj razliitih psihoterapijskih kola i psihoanalize. Sigurno je da se taj pristup vie zanimao za men163

Transcendentalna

Meditacija

talilo doivljavanje, ili u najveem broju sluajeva upravo za

ono to se nije doivljavalo,ali se vie usmjerio na ljude koji
su bili duevno bolesni ili na neki nain mentalno oteeni.
Sve vee nezadovoljstvo i eksperimentalnim i bihevioristikim pristupom, kao i raznim psihoanalitikim kolama
uzrokovalo je pojavu skupina uenjaka koji se nisu slagali ni
sa jednim od navedenih uenja. Pedesetih i ezdesetih godina ovog stoljea one su se slile u treu silu, u psihologiji
poznatu pod nazivom humanistika psihologija. Medu psiholozima koji pripadaju toj novoj koli" nalaze se Carl Rogers, Rollo May i Erich Fromm i pisci kao Herbert Marcuse i
Norman Brown, ali najistaknutija linost pokreta bio je Abraham Maslow.
Maslow se prestao baviti prouavanjem mentalno bolesnih ljudi i poeo je prouavati mentalno zdrave najzdravije koje je mogao pronai. Svi ljudi to ih je on prouavao bili su sabrani, stabilni i drutveno prilagoeni. Kod
svih se mogao opaziti odreeni stupanj onoga to je Maslow
nazvao samoaktualizacijom" aktualizacijom potencijala, sposobnosti i talenta u smislu ispunjenja odreenog ivotnog zadatka, u smislu potpunijeg poznavanja i prihvaanja
vlastite unutarnje prirode i trajnog poriva prema jedinstvu,
integraciji ili sinergiji unutar linosti."
Maslowljevi radovi pokazali su da samoaktualiziran ovjek bolje zapaa, d a j e u svakodnevnom ivotu kreativniji i
spontaniji, da sam sebe prihvaa i da je usmjeren na probleme izvan sebe samog, a ne na odravanje vlastitog ega.
Snano osjea zajednitvo sa cijelim ovjeanstvom, pa je
stoga sposoban za duboke meuljudske odnose ne brinui se
pri tom za svoj drutveni status. Takoer je uglavnom optimista i ne bavi se negativnim stranama ivota, ve uoava
pozitivne mogunosti i koristi ih u najveoj moguoj mjeri.
Za samoaktualiziranog ovjeka ivot ima znaenje i vrijedan
je ivljenja.
164

Neke

psiholoke

perspektive

Slinost izmeu Maslowljevog samoaktualiziranog ovjeka i nekog tko se razvija prema Maharishijevom petom stanju svijesti oevidna je. Ako izuzmemo oitu semantiku
slinost rijei samorealizacija" i samoaktualizacija", veina onoga to je svojstveno samoaktualiziranom ovjeku
krasi, prema Maharishijevim rijeima, i samorealiziranog
ovjeka. Ta slinost potvrena je i psiholokim testovima
koji su primijenjeni na praktikante TM-a. Smiljeni su upitnici da bi se ispitalo do kojeg je stupnja netko samoaktualiziran. Jedan takav test (Shostramov inventar orijentacije linosti) podijeljen je skupini sveuilinih studenata prije nego
to su nauili TM, a zatim opet dva mjeseca kasnije. Rezultati su usporeeni s rezultatima kontrolne skupine koja je
bila podvrgnuta istom testu, ali koja nije poela prakticirati
tehniku TM. Uz duan oprez prema svim studijama koje se
temelje na testiranju putem upitnika, rezultati su ipak zanimljivi. U usporedbi s kontrolnom skupinom, praktikanti TM-a
pokazali su znaajno kretanje u smjeru samoaktualizacije i to
samo poslije dva mjeseca prakticiranja tehnike. Tu tendenciju potvrdili su i neki drugi testovi, a potkrepljuje je i vei
broj studija koje pokazuju kretanje u smjeru suprotnom od
neuroze, potitenosti i tjeskobe, a u smjeru boljeg duevnog
zdravlja.

O vrhuncima i platoima
Jedno od Maslowljevih najzanimljivijih otkria jest to
da samoaktualizirani ljudi esto doivljavaju vrhunce" (vrhunske doivljaje". Te vrhunce Maslow opisuje kao trenutke velikog strahopotovanja... iste, nedvojbene sree u
kojoj vie nema nikakvih sumnji, strahova, nikakvih konica, nikakvih slabosti". U tim trenucima ovjek se osjea
neodvojivim dijelom svijeta, njime je zadovoljan i doista
165

Transcendentalna

Meditacija

mu pripada, a ne gleda na njega samo izvana ... osjea da je

doista vidio krajnju istinu, sutinu stvari..."
To, da takvi doivljaji postoje nije, naravno, nikakvo
novo otkrie. Mistici, pjesnici i drugi nadareni ljudi" esto
izvjetavaju o njima. No ono to je Maslow otkrio jest to da
takvi doivljaji nisu ogranieni na odredenu skupinu ljudi.
Bili su jednako brojni medu poslovnim ljudima, industrijalcima, rukovodiocima, odgojiteljima i politiarima kao i medu profesionalnim vjernicima", pjesnicima, glazbenicima i
drugim umjetnicima za koje se pretpostavljalo da bi mogli
imati takva iskustva.
Mogli bismo se zapitati nisu li takvi vrhunski doivljaji" moda u nekoj vezi s Maharishijevim viim stanjima
svijesti. Jasno je da vrhunski doivljaj nije isto to i transcendentalna svijest, jer smo za vrijeme vrhunskog doivljaja obino neim zaneseni dok u istoj transcendentalnoj
svijesti nema objekta opaanja. Ostaje mogunost da je vrhunski doivljaj trenutni bljesak kozmike svijesti. U nekoliko sluajeva opisi vrhunskih doivljaja bili su vrlo slini
opisima kozmike svijesti, ali se termin vrhunski doivljaj
upotrebljava za tako iroku lepezu iskustava gotovo svaki
ushit mogao bi se nazvati vrhunskim doivljajem da bi
bilo opasno to dvoje izjednaavati (vrhunski doivljaj i kozmiku svijest).
Ako u Maslowljevim radovima traimo tragove viih
stanja svijesti, vjerojatno emo ih nai u plato doivljajima" kojima se Maslovv bavio u kasnijim godinama svoga
ivota. Plato doivljaji slini su trajnim vrhunskim doivljajima i u njima nema naglosti ni uzbuenja ovih drugih.
Maslow plato doivljaje opisuje kao svjedoenje", spoznaju, ono to bismo mogli nazvati spokojnim spoznajnim blaenstvom. " Na alost, Maslow je umro ubrzo poto se poeo
baviti plato iskustvima, pa se na temelju njegovih opisa ne

166

Neke

psiholoke

perspektive

moe zakljuiti jesu li ta iskustva bljeskovi Maharishijevog

petog stanja svijesti.
ak i ako se vrhunski plato doivljaji ne mogu poistovjetiti s viim stanjima svijesti, injenica da TM vodi sve
veoj samoaktualizaciji navodi nas na oekivanje da e rast
prema viim stanjima svijesti biti popraen uestalou takvih doivljaja.
Metapatologija
U svom djelu Psihoterapija na Istoku i na Zapadu Alan
Watts istie da su zapadnjake psihoterapijske tehnike uglavnom usmjerene na ljude s dramatinim ili udnovatim poremeajima, najnesretnije patnike naeg drutva, dok se istonjakim pristupom psihoterapiji nastoji poboljati sudbina
svih ljudi. Ono to smatramo normalnim zapravo je stanje
duevnog siromatva i daleko ispod onoga to bi ovjek
mogao ostvariti. To osiromaenje, istie Watts, sjeme je i
plodno tlo za razvoj velikog broja mentalnih bolesti.
Izgleda d a j e Carl Jung mislio slino. Smatrao je da svi
ljudi osjeaju osnovnu potrebu da shvate znaenje ivota.
Ukoliko se ta potreba ne zadovolji, stvara se pogodno tlo za
razvoj velikog broja neuropsihikih poremeaja.
Slinu vezu Maslow je uoio izmeu duevnog zdravlja
i samoaktualizacije. Smatrao je da se ljudske potrebe mogu
klasificirati u hijerarhijsku strukturu. Potrebe na niem stupnju hijerarhije, kao to je na primjer potreba za hranom i
kisikom, prevladavaju dok se ne dosegne odreena razina
zadovoljenja, a tada se javljaju nove potrebe. Maslow smatra da je etvrta po redu potreba za drutvenim priznanjem,
koja se na Zapadu obino javlja u obliku elje za posjedovanjem materijalnog. Zatim slijedi potreba za samoaktualizacijom, za rastom, zdravljem i potpunim oovjeenjem. Maslow tu potrebu naziva metapotrebom, da bi je suprotstavio
167

Transcendentalna

Meditacija

ostalim osnovnijim potrebama. Upravo kao to nezadovoljavanjem bilo koje od osnovnijih potreba vodi tjelesnoj ili
mentalnoj bolesti tako nezadovoljavanje metapotreba dovodi
ovjeka u poloaj koji Maslovv naziva metapatolokim" stanjem kojemu je svojstven cinizam, nihilizam, mrnja, sumorno raspoloenje, dezintegracija linosti, dosada, beznadnost, nesigurnost, sebinost, smetenost, sukobi u linosti i
potitenost bolest due". injenica da simptome metapatologije vidimo svuda oko sebe pokazuje da nae drutvo
nema pouzdanih i djelotvornih sredstava za ispunjenje metapotreba. Mogli bismo zakljuiti da nam je potreban nekakav
oblik metaterapije.
Daniel Goleman definira metaterapiju kao postupak
kojim se postiu glavni ciljevi konvencionalne terapije dok
mu je glavni cilj promjena koja daleko premauje mogunosti svih terapija, terapeuta i veine teoretiara linosti
izmijenjeno stanje svijesti". Jasno je da transcendentalna
meditacija zadovoljava ovaj kriterij. Goleman je i sam natuknuo da jednako kao to su bihevioristika terapija i psihoanaliza bile orue druge sile" u psihologiji, a sastajanje
po skupinama orue humanistike psihologije, tako bi i meditacija mogla biti glavno orue etvrte kole koja se brzo
iri, najee pod nazivom transpersonalne psihologije.
Kao to joj i ime kae transpersonalna se psihologija
bavi onim vidovima iskustva koja na neki nain nadilaze
ovjekovu individualnost. Glavni predmet njezina prouavanja jesu: ekstaza, mistini doivljaji, bitak, sutina, blaenstvo, strahopotovanje, udo, samoaktualizacija, transcendiranje samoga sebe, duh, sakralizacija svakodnevnog ivota,
jedinstvo, kozmika svijest..." Iako bi bilo pogreno poistovjetiti transpersonalno s transcendentalnim, transpersonalna psihologija dosad je korak kojim se psihologija najvie
pribliila prouavanju meditacije. To se moe vidjeti i iz

168

Neke

psiholoke

perspektive

rijei Roberta Assagiolija, jedne od vodeih linosti toga

pokreta:
Promjenjiv sadraj nae svijesti (osjeti, misli, osjeaji itd.)
jedna su stvar, dok je ja ", jastvo, sredite nae svijesti druga. S
odredenog stajalita ta bi se razlika mogla usporediti s razlikom
izmeu dobro osvijetljenog podruja filmskog ekrana i slika koje
se na njega projiciraju.
Ali ovjek s ulice" pa ak i mnogi visoko obrazovani ljudi
ne ele se potruditi da bi promatrali sami sebe i uvidjeli tu razliku.
Noeni rijekom duha " poistovjeuju se sa valovima, tj. s promjenjivim sadtiajem svoje svijesti. "

Slino tome Assagioli smatra da taj pogreni osjeaj

identiteta izaziva nepotrebne emocionalne sukobe i elje koje uzrokuju bijedu i patnju, a posljedica toga jest drutvo
koje je neprestano samo sa sobom u zavadi. Jedan od ciljeva
ivota, kae on, jest da ovjek postane svjestan Jastva, ma
ta radio.
Dosada se Assagioli uglavnom slae s Maharishijem,
no bitna se razlika javlja kad se radi o tehnikama koje se koriste da bi se samorealizacija postigla. Da bi ostvario sintezu
istog Jastva i normalnog toka svijesti Assagioli je razradio
sistem za razvoj linosti poznat pod nazivom psihosinteza".
(Taj izraz upotrebljava da bi naglasio razliku izmeu svoga
sistema i psihoanalize premda, kako to sam primjeuje,
velik dio Jungove analitike psihologije sadri u sebi sintetike principe). Psihosinteza ukljuuje aroliko mnotvo tehnika, iieke su od njih tjelesne (na primjer, svijest o tijelu,
ples i glazba), druge su opet tehnike na psihikoj razini (na
primjer, samopromatranje, analiza snova, hipnoza).Nema
nikakve sumnje da mnoge od tih tehnika znatno djeluju i na
tjelesno i na duevno zdravlje i da koriste pojedincu, no nije
pouzdano i to vode li one transcendentalnoj svijesti. Razlika
izmeu Maharishija i Assagiolija vidi se i u navedenom odlomku u kojem se Assagioli izgleda vie bavi sjeanjem Jast169

Transcendentalna

Meditacija

va, promatranjem" i uvianjem razlike" nego stanjem iste svijesti o Jastvu. Uvijek postoji opasnost da e se takvom
praksom kultivirati samo misao o Jastvu kao sadraj svijesti,
a ne izravna spoznaja sredita svijesti.
Kemija mijenja svijest
Psiholozi, a i velik broj ljudi koji to nisu, smatraju da
se mistini doivljaji mogu izazvati izravnom promjenom u
kemiji mozga. Zaudo, Maharishi se s tim slae. Budui da
vie stanje svijesti ovisi o specifinom nainu funkcioniranja
ivanog sistema, teorijski bi trebalo biti mogue da se kemijskim promjenama u ivanom sistemu postignu nune
izmjene u njegovom nainu rada. Ali, dodaje Maharishi, nijedan od kemijskih spojeva koji su nam danas na raspolaganju ne izaziva potrebne promjene uinak nama dostupnih
kemijskih spojeva esto je upravo suprotan.
itajui opise viih stanja svijesti i opise stanja koja su
bila izazvana drogama moglo bi se pretpostaviti da su ta dva
stanja veoma slina. Sva iskustva koja zvue mistino, nisu
meutim nuno i mistine prirode. Kad treba opisati unutarnja stanja svijesti na je jezik vrlo ogranien i esto smo
prisiljeni meusobno posve razliite doivljaje opisivati istom reenicom. Stoga puki verbalni opisi nisu uvijek dovoljni.
Uzmimo specifian primjer. Kemijski spoj nazvan LSD
najee se gomila u vidnom sistemu mozga. Postupkom selektivnog koenja on poveava vidnu aktivnost, a posljedica
toga ve je legendarno pojaavanje boja i arolikost uzoraka.
Do svijesti dopire i ono to je prije bila sluajna buka u sistemu. Ako je doivljaj vrlo snaan, ovjek moe vidjeti kako
mu je cijela okolina proeta bijelim svjetlom. Usporeujui
to iskustvo sa slinim opisima mistinih stanja lako bi se
moglo pretpostaviti da se radi o mistinom doivljaju. Ali
170

Neke

psiholoke perspektive

ako se oba stanja doive, odmah postaje jasno da se ona

meusobno vrlo razlikuju.
Slino tome, mogue je da droge izazivaju stanja svijesti u kojima se opaa stapa s onim to opaa, tj. opaa i
predmet opaanja postaju jedno. Ali to stanje jedinstva vrlo
se razlikuje od sedmog stanja svijesti. U drogom izazvanom
stanju jedinstvo je obino posljedica gubitka sposobnosti razlikovanja; ovjek se gubi u iskustvu. Ta se sposobnost,
meutim, nimalo ne gubi u istinskom mistinom doivljaju;
171

Transcendentalna

Meditacija

opaa i predmet opaanja jasno su odvojeni jedan od drugog. Svakodnevnoj normalnoj svijesti samo je pridodana
svijest o jedinstvu koja je temelj svega i koja nadilazi sve
razlike. Ne radi se o jedinstvu na raun raznolikosti, nego o
jedinstvu pridodanom svekolikoj raznolikosti.
Nadalje, drogom izazvano stanje obino je prolazno.
Tijelo se ubrzo oslobaa strane tvari i vraa u normalno
budno stanje, a ono to ostaje samo je sjeanje na drugu
stvarnost, sjeanje koje, ma kako snano bilo, nije isto to i
promjena svijesti.
S druge strane, droge su esto usmjerile ovjekovu panju na mogunost nekog vieg stanja svijesti, iako nisu omoguile i to da se ovjek do njega uzdigne. U tom pogledu
droge su ponekad moda posluile kao neka vrsta mosta
premda klizavog, varavog i razornog. Ali kad smo jednom
preli rijeku, most nam vie nije potreban. Ponesemo li ga sa
sobom samo e nam smetati na daljnjem putovanju.
Velik broj ljudi koji su uzimali droge izvjetava da su,
poto su poeli vjebati TM, smanjili koliinu droge to su
je uzimali. Da bi se provjerila istinitost tih izvjetaja, provedeno je ve nekoliko anketa. Do sad najvea anketa obuhvatila je 1862. praktikanata TM-a, a rezultati ukazuju na
ope i znaajno smanjenje uzimanja svih vrsta droge od heroina do duhana. Ove ope tendencije potvrdilo je i nekoliko
drugih istraivanja na tom podruju.
Veina ispitanika potvrdila je da prakticirajui TM vie
uivaju u ivotu, pa stoga ne osjeaju toliku potrebu za drogom. Neki je ispitanik izjavio da mu droga vie nije potrebna jer je otkrio to je ivot i kako ga eli ivjeti." Neki
drugi kae da je ivotom poslije meditacije napokon zadovoljan", a trei da uope nije pokuavao prestati s drogiranjem (nakon izvjesnog vremena jednostavno sam opazio
kako ih vie ne uzimam"). Mnogi su ustanovili da u drogama ne uivaju kao prije, pa su to ovako prokomentirali:
172

Neke

psiholoke

perspektive

Djelovanje droga ometalo je dobre uinke TM-a", Droge

su me zatupljivale i postajao sam udljiv" i Ne elim biti
dezorijentiran, ni zbrkano misliti." Djelomino zbog negativnih nuzuinaka droge, a djelomino i iz drutvenih i politikih razloga, vlade veine zapadnih zemalja svim silama
nastoje sprijeiti uzimanje droge. To se, meutim, uglavnom svodi na uklanjanje simptoma problema. Ako postoji
potreba, ljudi e jednostavno pronai drugo, moda ak i
opasnije kemijsko sredstvo, da bi je zadovoljili. Da bi se
problem trajno rijeio, a ne samo uvijek iznova krpale njegove posljedice, trebalo bi se pozabaviti njegovom sutinom.
Veliki broj ljudi koji eksperimentiraju s drogama bilo
koje vrste djelomino to rade u potrazi za viim stanjima svijesti i pogledom koji e im ivot uiniti koliko-toliko smislenim. Glavni uzrok problema nije to to su droge dostupne,
ni drutveni uvjeti koji omoguuju njihovu upotrebu, ve nepostojanje nikakvog alternativnog sredstva kojim bi se mogla podii razina svijesti. Umjesto da besplodno nastoje ukloniti droge, vlade bi trebale usmjeriti panju na to da
omogue ljudima da na drutveno prihvatljivije i manje tetne naine zadovolje svoje potrebe.

Nekritiko divljenje djetinjstvu

Budui da i mistik i dijete doivljavaju neku vrstu jedinstva sa svijetom, ponekad se nagovjetava da se mistik
moda vraa u stanje u kojem njegov duh funkcionira slino
kao u ranom djetinjstvu. Psiholozi takav povratak na raniju
razinu funkcioniranja nazivaju regresijom, te njome nastoje
objasniti mistine doivljaje. Ali ba kao i kod usporeivanja mistinog iskustva i iskustva koje je posljedica uzimanja
173

Transcendentalna

Meditacija

droga, slinost izmeu mistinih stanja i stanja regresije samo je povrna i vie je odraz neprikladnosti jezika nego neke
dublje slinosti.
Mistino stanje jest stanje jedinstva unutar raznolikosti.
Svijet se spoznaje u svoj njegovoj raznolikosti, ali se pri tom
jasno vidi i njegovo sutinsko jedinstvo s Jastvom. Kod posve malog djeteta to je stanje obino stanje nediferenciranog
jedinstva: ego jo nije postigao odreden stupanj autonomije i
dijete ne raspoznaje razliku izmeu individualnog jastva i
ostalog svijeta. Ono prvo je znanje koje je posljedica potpunog doivljaja stvarnosti. Drugo je stanje relativnog neznanja nastalog zbog nedovoljno iskustva.
Istina je, dodue, da je mnogi prosvijetljen ovjek u
izvjesnom smislu slian djetetu. Tu se, meutim, ne radi
toliko o povratku u djetinjstvo koliko o veoj zrelosti u kojoj
je nevinost i otvorenost djetinjstva spojena s iskustvom i
mudrou odrasle dobi. Ne radi se o krunici koja vodi od
jedinstva prema raznolikosti, pa opet natrag jedinstvu, nego
o spirali koja polazi od jedinstva, da bi se kroz raznolikost
dovinula do istovremene svijesti o jedinstvu i raznolikosti.
U veini sluajeva mistino je iskustvo izmijenilo ovjekovu
linost tako da je postala integriranija, zdravija i samoaktualiziranija. A to je netko zdraviji, to mu je i stav optimistiniji, djelovanje manje usredsredeno na njega samoga, a
ivot smisleniji svojstva koja obino ne nalazimo kod infantilne regresije.

174

Sredstvo i cilj

13

Osloboenje se ne moe postii ni poloajima tijela, ni spekulativnom filozofijom,

ni vjerskim obredima,
ni pukim uenjem...
Ljudi mogu navoditi svete spise i prinositi rtve bogovima, izvoditi
obrede,
oboavati osloboenja nema bez poistovjeivanja sJastvom.

Shankara

Vie stanje svijesti po svojoj je biti unutarnja promjena,

koju mogu pratiti i promjene u ovjekovu vanjskom ivotu.
Opazivi to, ljudi su esto oponaali ponaanje prosvijetljena
ovjeka, nadajui se da e time podii razinu vlastite svijesti. To initi znai, meutim, zamijeniti uzrok posljedicom,
ili slikovito reeno staviti kola pred konja (tad esto ostaju
samo kola jer se konj negdje izgubi).
Nain govora i ophoenja prosvijetljena ovjeka posljedica su njegova unutarnjeg razvoja nastojei postii isto
stanje oponaanjem, ponaamo se kao netko tko se eli obogatiti oponaanjem bogataa. Bogata moe kupiti gotovo
sve to zaeli, a siromah koji ga pokua oponaati samo e se
udaljiti od cilja. Ono to treba uiniti jest podii vlastiti nivo
svijesti, ime se spontano stjeu kvalitete prosvijetljena ovjeka.
175

Transcendentalna

Meditacija

Pamenje Jastva
Jedna od uobiajenih greaka jest pokuaj pamenja Jastva na razini miljenja. Vidjevi da samoostvaren ovjek
posjeduje svijest o vlastitom, istinskom unutarnjem Jastvu,
mnogi su povjerovali da e namjernim nastojanjem pamenja sebe samih", tj. odravanjem svjesne misli o sebi, razviti
tu unutarnju svijest. Tako je na primjer, Gurdjieff to proglasio jednim od ciljeva svojeg sistema. Oponaamo uinke
svijesti", obiavao je govoriti da bi se oni u nama zadrali." Njegovi su sljedbenici pokuali odrati doivljaj Jastva
mislei o njemu i nastojei zadrati misao o Jastvu tijekom
dnevne aktivnosti. No misao ili ideja koje se sjeamo i koju
pamtimo nikako ne mogu biti istinsko Jastvo. Dapae, to se
vie usredotoujemo na misao ili ideju, aktivnost se poveava i zasjenjuje stvarno Jastvo.
Takvom se praksom moe postii doivljaj svjedoenja,
koji nikako ne moe biti i doivljaj vieg stanja svijesti. U
petom stanju svijesti (kozmika svijest) Jastvo jest svjedok
svekolike aktivnosti, dok je svjedoenje" to ga doivljavamo uz pomo spomenutih tehnika mentalna aktivnost u kojoj
smo svjesni neega. Svjestan sam da vidim cvijet". Svjedoim da inim to i to", nije odvajanje istog Jastva od svakog duevnog i tjelesnog djelanja, ve samo odvajanje jednog dijela mentalne aktivnosti od ostalih oblika aktivnosti.
Pukim razmiljanjem o nekom iskustvu ili njegovim razumijevanjem ne moemo to iskustvo doista i stei. Iako se moe
dogoditi da Jastvo bude svjedok svekolike aktivnosti", puko
bavljenje tom milju ne moe izmijeniti svijest tako da ta spoznaja postane ivua stvarnost. Nitko nikada nije pobjegao iz
zatvora, duevnog ili tjelesnog, razmiljajui o bijegu ili uvjeravajui sam sebe da je slobodan. Pomisao na to mogla ga je
ohrabriti ili ak potai da neto uini, ali sloboda koja nestaje
im zaspimo ili prestanemo o njoj misliti, samo je iluzorna.
176

Sredstvo i cilj

Umjesto da dovodi do jaanja cjelovite linosti, takvo

svjesno sjeanje vlastitog jastva cijepa panju i slabi duh. Polovina ovjekova duha usmjerena je prema aktivnosti i osjetilnom iskustvu, dok je druga polovina zabavljena prisjeanjem
Jastva. Posao trpi jer mu se ne posveuje sva panja, a svijest o
Jastvu ostaje na pukoj razini misli. Jadni ovjek gubi na oba
podruja i udaljeniji je no ikad od prosvjetljenosti i ispunjenja.
Jedna novija varijacija iste teme savjetuje nam da se dok
jedemo, neprestano podsjeamo na svaku radnju toga procesa.
Smatra se da e ponitavanjem uivanja u jelu ovjek postati
pukim svjedokom ina jedenja. Pouzdano je samo to da e
takav postupak pokvariti uitak u jelu. Svjedoenje e ostati na
razini miljenja, tj. bit ete svjedokom vlastitog miljenja, a ne
i iste svijesti. To ne bi bila ak ni imitacija kozmike svijesti
jer samorealiziran ovjek i svjedoi i uiva.
Oponaanje

besmrtnosti

Drugi uobiajeni oblik oponaanja pokuaj je da se oponaaju rijei i radnje prosvijetljenog ovjeka. Iako se to moe initi smijenim ipak je veoma rasprostranjeno. Koliko je
samo ljudi dobro" ne zbog radosti koju time pribavljaju
sebi i drugima, ve i zato to se nadaju da e pomaui
drugima podii vlastitu razinu svijesti ili dobiti kakvu duhovnu nagradu!
Ne namjeravam time kazati da ne treba pomagati drugima, ve da ne treba oekivati da emo time podii i razinu
vlastite svijesti. Nesebino" ponaanje u svrhu podizanja
nivoa svijesti obino dovodi do poistovjeivanja s vlastitom
dobrotom. Vezanost uz to iskustvo postaje veoma snano i
jo nas vie udaljuje od samorealizacije.
Nadalje, kako znati da e djelo prosvijetljenog ovjeka
u odredenoj situaciji biti primjereno i nama u nekoj posve
drugoj naoj" situaciji? Izvueno iz svog pravog konteksta
177

Transcendentalna

Meditacija

ono moe biti neprimjereno, pa ak i tetno ne samo po nas

nego i po ostale u naoj sredini.
Katkada su ljudi nastojali oponaati fiziologiju ovjeka za
koga su mislili da je prosvijetljen, ali u tome su rijetko uspjeli
vie nego oponaajui djela, a posljedice su esto bile pogubne. Moe se opaziti da ljudi u viim stanjima svijesti jedu
samo odredenu vrstu hrane i to u odredenoj koliini, vjerojatno
zato to su im se izmijenile fizioloke potrebe. Ali nametanje
takvog reima ishrane nepripremljenom tijelu ubrzo e dovesti
do pothranjenosti. Ona moe izmijeniti svijest, ali posve sigurno nije preduvjet prosvjetljenja. Zdrav duh u zdravu tijelu."
Sline naopakosti dogadaju se i prilikom disanja. esto
se tvrdi da u stanju samadhija (transcendentalne svijesti)
disanje due vremena potpuno prestaje tvrdnja koju najnoviji eksperimenti izgleda potkrepljuju. No gotovo je sigurno da e obian ovjek, pokua li zadrati dah desetak ili
petnaestak minuta, postii posve drukiji oblik samadhija"!
Ni jedan prosvijetljen ovjek nije nikada morao nadzirati svoje tijelo, radnje, rijei ili misli; ako su se one izmijenile, onda je to bila spontana posljedica vieg stanja svijesti. Moemo djelovati samo u skladu s onim kakvi jesmo
upravo to to jesmo mora se izmijeniti.
etiri vida yoge
Premda dolazi iz Indije, Maharishijevo uenje znatno
se razlikuje od suvremenih uenja yoge. Maharishi smatra
da mnotvo postupaka koje danas nosi zajedniko ime yoga" potjee iz zajednikog izvora, ali da je, kao i uvijek
tokom vremena, izvorno uenje iskrivljeno i pogreno shvaeno. Danas vidimo arolikost sistema medu kojima se esto
ne moe uoiti nikakva veza, pa ak ni veza s izvorom.
Tradicionalno se tehnike yoge dijele na etiri glavne
kategorije. Raja yoga (kraljevska yoga) koja ukljuuje hatha
178

Sredstvo i cilj

yogu, obuhvaa razne oblike meditacije i tehnike ienja

ivanog sistema; karma yoga je put djelovanja, bhakti yoga
put predanosti; jnana yoga put znanja. Svaki od ovih sistema
podrazumijeva sloen filozofski i metafiziki okvir, kao i
iroku lepezu tehnika i metoda. Stoga ih je u ovako kratkom
prikazu nemogue obraditi onako kao to zasluuju. Postoje
i mnogi sporedni sistemi yoge, neki od njih samostalni, neki
opet podsistemi etiriju glavnih sistema, a neki opet skupine
eklektiki odabranih tehnika razliitih sistema. Mi, meutim, smatramo da se svaki postupak koji vodi svijesti jedinstva moe nazvati yogom.
Maharishi smatra da etiri izvorna sistema yoge nisu izvorno bili razliiti putevi prosvjetljenju nego njegovi razliiti aspekti. Potpuno prosvijetljen ovjek jest onaj koji je u
transcendentalnoj svijesti i dok djeluje; on je raja yogin. Ne
poistovjeuje se vie sa svojim radnjama, a posljedica toga
jest da djeluje u skladu s potrebama prirode: to opet znai da
je karma yogin. U srcu je predan cijeloj postojeoj kreaciji
bhakti yogin. Na temelju izravnog osobnog iskustva zna
da je Jastvo u sutini istovjetno sa svim stvorenim jnana
yogin. Kad se izgubila prirodna staza koja je vodila svijesti
jedinstva, preostali su samo opisi djelovanja yoge. Neprosvijetljen ovjek opet je poeo oponaati posljedice odredenog stanja svijesti, pa su etiri glavne posljedice postignutog
cilja postale etiri puta prema njemu.
Maharishi navodi velik broj primjera iz kojih se vidi
kako su izvorna yogi uenja s vremenom iskrivljena i kako
su se posljedice poele smatrati uzrocima. U mnogim tradicijama danas se, na primjer, ui da je unutarnja istota
preduvjet prosvjetljenja i da ovjek mora initi to je pravo,
prije no to mu se uope dopusti da pone meditirati. Unutarnja istota i ispravnost u djelovanju jesu, meutim, posljedica prosvjetljenja. Meditacija je ona koja isti ovjeka
kao to ralica za snijeg sama sebi isti put i ostavlja za
179

Transcendentalna

Meditacija

sobom oienu cestu. Nastojanje da se ovjek najprije oisti

da bi put prema Jastvu bio ist" slino je hodanju pred ralicom za snijeg i odbacivanju snijega lopatama kaiko bi ralica
mogla proi cestom! Cilj se i tako moe postii, ali je postupak dui i naporniji i to je najgore tragino rasipa ovjekovo najsnanije orue.
Dvjesto posto ivota
Na Istoku se asketski pristup ivotu oslanjao na zamisao
d a j e svejedno", pa su stoga razliiti oblici koje to jedno"
poprima samo obmana. Materijalni se svijet poeo zanemarivati, ponekad ak i prezirati; trailo se iskljuivo duhovno ispunjenje. Posljedice su esto bile pogubne. Nasuprot
tome na izgled uspjena materijalistiko bihevioristika
paradigma dovela je do toga da mi na Zapadu ne poznajemo,
a katkada ak i preziremo mogunost unutarnjeg razvoja. U
skladu s tom paradigmom ispunjenje se najee trailo na
materijalnom polju, a posljedice bijahu jednako pogubne.
U ovakvoj situaciji Maharishijeva se oevidna revolucionarnost sastoji u uenju da je mogue i unutarnje i vanjsko ispunjenje; da duhovni i materijalni ivot mogu biti
usporedni. Da bi se ponjeli plodovi unutarnjeg razvoja nije
nuno, pa ak ni korisno, povui se iz materijalnog ivota.
A ni obratno: ne moe se uivati u zadovoljstvima materijalnog svijeta, ako ga ne obogatimo unutarnjim razvojem. Jedno drugo obogauje: unutarnje zadovoljstvo potie vanjski
napredak, a vanjsko zadovoljstvo unutarnji.
ivjeti ispunjen ivot, naglaava Maharishi, znai ivjeti
200 posto ivota 100 posto unutarnjeg i 100 posto vanjskog,
potpunu spiritualnost uz potpuni materijalizam; potpuna spoznaja apsolutnog usporedno s uivanjem u relativnom. Srce i
duh potpuno prosvijetljenog ovjeka razvijeni su do krajnjih
moguih granica. Ljubav i razum, koji se esto smatraju su180

Sredstvo i cilj

protnostima, harmonino koegzistiraju. Uspostavljanjem ravnotee izmeu dvaju suprotnih" naina miljenja, miljenje
vie nije aktivno ili receptivno, ve postaje aktivno i receptivno; logiko i intuitivno; znanstveno i umjetniko; konkretno i
apstraktno; usredsreeno i difuzno sinteza svih suprotnosti.
Ta sinteza posljedica je temeljne promjene u svijesti. To
nije isto to i pokuaj istodobnog razmiljanja o suprotnostima.
Takvo razmiljanje samo bi jo opteretilo lijevu modanu polutku. Ako bi se u tome donekle i uspjelo, taj bi se uspjeh
vjerojatno sveo na odravanje zlatne sredine" izmeu protuslovnih ideja. Iskustvo ravnotee kod prosvijetljenog ovjeka
nije kompromis; to je istinska sinteza suprotnosti u kojima on u
181

Transcendentalna

Meditacija

potpunosti uiva. Prosvijetljen ovjek ne stoji na polovini puta

izmeu materijalnog i duhovnog ivota. On ih ivi u potpunosti, kao aspekte vie stvarnosti dinamike ravnotee suprotnosti.
Da bi ilustrirao tu injenicu Roberto Assagioli posluio
se trokutom. Dva vrha na osnovici trokuta predoavaju suprotnosti, a njezino polovite zlatnu sredinu. Istinska sinteza
trei je vrh trokuta (tj. vrh nasuprot osnovici); via stvarnost
koja obuhvaa obje suprotnosti. Slika 12 ilustrira Assagiolijevu zamisao. Suprotnosti su ovdje simpatija i antipatija,
kompromis izmeu njih dvije je ravnodunost, dok je njihova sinteza dobronamjerno razumijevanje.
Gotovo svi mistici govorili su o sintezi suprotnosti i
smatrali je jednom od znaajki mistinog iskustva. Mnogo
toga u srednjevjekovnoj alkemiji moe se takoer smatrati
pokuajem da se na simbolian nain ostvari koegzistencija
suprotnosti. U kemijskom vjenanju" sjedinjenje je simbolizirano amalgamom. Tako se, na primjer, pokuaj da se
proizvede amalgam eljeza i bakra danas moe pogreno
shvatiti, no ako se prisjetimo da eljezo i bakar predstavljaju
Mars i Veneru, a ovi opet muke i enske vidove kreacije,
slika postaje jasnija. Stvoriti amalgam znailo je na simbolian nain sjediniti suprotne, muke i enske polove svemira. Uspjeno stvoren amalgam trebalo je biti zlato simbolian povratak u stanje prosvjetljenja.
Premda je ovo simbolino izraavanje tenje za sintezom privlano i oaravajue, ne bi bilo mudro smatrati ga
sredstvom prosvjetljenja, jer bi se time opet kola nala pred
konjem. Jedini nain da ovjek sam postigne to sjedinjenje
jest da podigne razinu vlastite svijesti.

182

Znalac i
znanje

14

Univeizitet je

mjesto

gdje

se

ispoljava

univerzalnost

ljudskog

duha.
Albert

Einstein

Suvremeno obrazovanje esto se kritizira, jer je znanje

koje se njime stjee slabo povezano s iskustvom uenika i sa
situacijama u kojima e se oni vjerojatno nai kad jednom
napuste kolu. To ne znai nuno d a j e ono to se ui u koli
pogreno to moe biti posve pravilno ali se esto ne
odnosi na ivot i nije uvijek korisno. U svojoj knjizi Sok
budunosti Alvin Toffler istie da se nastavni plan danas
vie bavi onim to je ovjeku koristilo juer, nego onim to
e mu trebati sutra (besmislen ostatak prolosti).
Na sadanji obrazovni sistem u veini se sluajeva bavi
razvojem racionalnog aspekta duha njegov intuitivni aspekt ostaje relativno nerazvijen. Posljedica toga jest da imamo golemu zbirku injenica i veoma razvijenu mo rasuivanja, ali slab osjeaj za vrijednosti. No bez toga osjeaja
ovjek ne moe prosuditi primjenjuje li svoj intelekt dobro
ili loe. Razum e predvidjeti posljedice njegova djelovanja
no ne i to hoe li te posljedice biti dobre ili loe. Da bi se
stekao osjeaj za vrijednosti nuno je da se usporedno s ovjekovom racionalnou razvije i njegova emotivna i intuitiv183

Transcendentalna

Meditacija

na strana. Za to treba razviti dublje slojeve svijesti i objediniti oba ta duhovna aspekta. Uvelike zanemarujui emocije i intuiciju suvremeno obrazovanje preputa razvoj
osjeaja za vrijednosti roditeljima, ili ako oni u tom ne uspiju, samim uenicima. Kako veina roditelja i uenika gotovo
da i nema pojam o tome kako se takav razvoj moe potaknuti, obrazovni sistem stvara ljude izvanredne moi rasuivanja i zakljuivanja, ali gotovo bez ikakva osjeaja za vrijednosti. Ili rijeima A.N. Whiteheada samo dobro
obavijetene ljude" koji su najbeskorisniji dosadnjakovii
na ovoj bojoj zemlji".
esto bujica podataka ne potie razvoj duha, ve
njegovu smrt. Prisjeajui se svog vlastitog obrazovanja Albert Einstein kae: Morali smo sve te stvari ugurati u svoj
um, eljeli to ili ne. Ta mi je prisila bila toliko odvratna da
mi se, poto sam poloio zavrni ispit, cijelu godinu dana
gadilo razmatranje bilo kakvog znanstvenog problema."
Katkada se misli da se takva situacija moe popraviti
zanimljivijim podacima koji bi bili povezaniji s ivotom uenika. Samo to, meutim, nije dovoljno. Uenikova sposobnost da ocijeni neki podatak ovisi o razini njegove svijesti.
Tup duh moe neki podatak smatrati jo jednom dosadnom
injenicom, dok e jasan, ivahan duh uvidjeti njezino znaenje i povezati je s onim to ve zna. To je najvanija misao
Vjene filozofije Aldousa Huxleya: Znanje je funkcija bitka. Ako se bitak znalca promijeni, mijenja se i priroda i
koliina njegova znanja." Ali kako naglaava u jednom od
svojih kasnijih eseja, dananji sistem obrazovanja ne eli
prihvatiti unutarnji razvoj ni kao mogu ni kao koristan.
Toliko je zaokupljen da napuni uenikov um da nema vremena da se bavi razvojem svijesti ili izravnim proirivanjem
duha.
Nastojei ispraviti ovaj nedostatak Maharishi je osnovao vlastito sveuilite, Maharishijev internacionalni univer184

Znalac i znanje

zitet (MIU). Cilj mu je da usporedno sa stjecanjem znanja

razvije i uenikovu svijest. To se postie ugraivanjem TMa u nastavni plan. Student na MIU pohaa predavanja slina
predavanjima na bilo kojem drugom sveuilitu, ali uz to
prouava i prakticira TM.
Geslo sveuilita glasi: Znanje je struktuirano u svijesti". Ta reenica kao da dolazi izravno od Huxleya, no injenica je da potjee iz drevne Rig Vede. Glagol struktuirati
u ovom kontekstu zbunjuje mnoge, a osobito Engleze koji tu
rije upotrebljavaju samo kao imenicu. Grubo govorei to
moe znaiti da je svijest medij u kojem znanje porpima
oblik. Da bi uope mogao ita znati, ovjek najprije mora
biti svjestan, a dubina njegova znanja ovisit e o stupnju
njegove svijesti. Nesvjestan ovjek ne zna nita. Djelomino
svjestan ovjek (ovjek u budnom stanju svijesti) djelomino
poznaje stvarnost; potpuno svjestan ovjek, tj. ovjek svjestan svoje unutarnje prirode i vanjskog svijeta, tu stvarnost
potpuno poznaje. Prema tome, to je razina svijesti via,to je
i znanje dublje.
Objektivno i subjektivno znanje
Kad govorimo o znanju ili o istini, mislimo na one vidove svijeta i naeg iskustva koji su nepromjenljivi. Ako pod
najrazliitijim uvjetima zakljuimo isto, onda znamo d a j e to
istinito. Samo- iskustvo nije znanje, jer se sastoji iskljuivo
od promjene. Sva obavjetenja to ih osjetila alju mozgu
odnose se na promjene u vanjskom svijetu. Stjecanje znanja
u sutini je postupak apstrakcije nepromjenljivih svojstava iz
iskustva koje se neprestano mijenja. Kad gledamo, na primjer, drvo, oko nas obavjetava samo o zelenim i smeim mrljama koje se neprekidno mijenjaju (neprekidno zato to oko
nikad ne miruje). Ali u tim promjenama postoji izvjestan
red: granica im je dobro definirana, a posjeduju i odreenu
185

Transcendentalna

Meditacija

unutarnju strukturu. Osjetila nam to ne kau. Na mozak apstrahira tu ureenost i na temelju toga stvara se pojam drveta.
Mogli bismo rei da iskustvo nastaje meudjelovanjem
izmeu objekta opaanja stvari po sebi", i subjekta opaanja, transcendentalnog Jastva. Premda se iskustvo neprestano mijenja, isti subjekt i isti objekt ne mijenjaju se, pa su
stoga van domaaja osjetilnog iskustva. Stoga, traei znanje, moemo krenuti u dva mogua smjera: u smjeru otkrivanja nepromjenljive prirode objekta ili u smjeru otkrivanja nepromjenljive prirode subjekta. Prvi od tih pristupa
mogao bi se nazvati objektivnim, a drugi subjektivnim.
Da bi se znanje smatralo istinom, moraju ga takvim
smatrati svi ljudi u svim vremenima. Krenemo li objektivnim metodama stjecanja znanja, onda to nastojimo postii
uklanjanjem (koliko je god to mogue) varijacija koje nastaju zbog promatraevog unutarnjeg stanja. To je princip objektivnosti i temelj zapadne znanosti. Subjektivnim pristupom neprotuslovlje se nastoji postii uspostavljanjem stanja
svijesti koje je isto za svakoga i koje promjene u vanjskom
svijetu ne mogu poremetiti. To ukljuuje potpun razvoj svijesti o Jastvu, koja mora biti uvijek prisutna, tj. samorealizaciju.
Objektivan i subjektivan pristup znanju mogu povrnom promatrau izgledati veoma razliiti, no temeljitiji pogled otkriva medu njima znaajne slinosti. to se zapadna
znanost vie udubljuje u finije razine kreacije, to su tvrdnje
znanstvenika slinije tvrdnjama mistika koji su to isto znanje
stekli subjektivnim istraivanjem stvarnosti. Ipak, na povrini objektivan i subjektivan put ostaju razliiti i kao takvi
samo djelomino korisni. Potpuno znanje zahtijeva sintezu
ovih dvaju pristupa, sintezu u kojoj ni jedan od njih nee biti
zanemaren, nego e tovie oba koegzistirati kao vidovi jedne te iste staze znanja. Maharishi oekuje da e se to postii
186

Znalac i znanje

uvoenjem TM-a u redovni nastavni plan. Stjecanjem svijesti o Jastvu i postizanjem unutarnje stabilnosti, student na
MIU biva osposobljen da crpi iz svoga subjektivnog iskustva, neometan dogaajima u vanjskom svijetu, i da istrauje
taj vanjski svijet neometan iznutra potpuna subjektivna
stabilnost uz potpunu objektivnu pouzdanost. Maharishi to
naziva potpunim znanjem. Pod tim ne misli da ovjek treba
potanko poznavati svako ivotno podruje jasno je da je
to nemogue. Treba potpuno poznavati neko specijalizirano
podruje ljudske djelatnosti spoznavi pri tom do kraja vlastitu unutarnju prirodu.
Maharishi smatra da e prirodni rezultat cjelovitog sistema obrazovanja biti trajno proirena svijest i uvrivanje
u stanju svijesti koje izraava ideale ljudske snage, suosjeanja, stabilnosti, stvaralakih poriva i ispunjenja."
Nauka o kreativnoj inteligenciji
i interdisciplinarni studij
Rije univerzitet potjee od latinske rijei *universitas
koja oznaava cjelinu, ili doslovno biti pretvoren ujedno".
Prva srednjovjekovna sveuilita nastojala su ostvariti taj holistiki ideal poduavajui teologiju, obiajno pravo i matematiku zajedno, ali s naglim porastom sloenosti i opsega
znanja specijalizacija je postala nunost. Takva rascjepkanost znanja ipak je umjetna tvorevina. ivot se ne moe razvrstati u dobro definirane pretince kao to bi to eljeli specijalisti, i mnoga podruja istraivanja znatno zadiru jedno u
drugo. Doista, to se ovjek vie specijalizira za neko odredeno podruje, to vie poinje crpsti iz drugih meusobno
vrlo udaljenih specijalistikih disciplina. Tako, na primjer,
neuropsiholog otkriva da se mora oslanjati na biokemiju,
kvantnu fiziku, fiziologiju, kibernetiku i matematiku, a uz to
biti i vrstan elektroniar i programer elektronskog raunskog
187

Transcendentalna

Meditacija

stroja. Djelomino i zato da bi se zadovoljila potreba za

opim obrazovanjem, u novije vrijeme raste zanimanje za
interdisciplinarni studij.
Kad se radi o tom studiju, prevladava pristup koji nastoji pronai ono stoje zajedniko razliitim podrujima znanja. Lako je, na primjer, uvidjeti veze izmeu fiziologije i
psihologije, pa preko psihologije prei na sociologiju, antropologiju, komparativne religije, filozofiju, matematiku, pa
opet natrag na fiziku. Ali time se pronalazi samo povrna
veza izmeu nabrojenih disciplina, a ne i njihova zajednika
osnova.
Ono to je zajedniko svim podrujima istraivanja jest
potraga za redom. Svaka disciplina nastoji otkriti nepromjenljive vidove podruja to ga prouava i time doprinjeti
naem poznavanju svemira.
Rastui, drvo znanja granalo se u razliitim smjerovima, a grane su mu se ravale u sve sitnije i sitnije dijelove.
Sada smo toliko zaokupljeni vrcima grana i plodovima koji
na njima zriju da je deblo gotovo zanemareno i zaboravljeno. Kad treba vidjeti povezanost razliitih disciplina, pokuavamo to na razini listova, usporeujui njihovu povrnu
slinost umjesto da promotrimo njihov zajedniki temelj.
Posljedica toga jest da studenti smatraju interdisciplinarni
studij povrnim, te odmorom od pravog temeljitog uenja.
Na MIU pristup je posve drukiji. Studij zapoinje s
naukom o kreativnoj inteligenciji (NKI) koju Maharishi definira kao sistematsko prouavanje prirode, porijekla, opsega i primjene kreativne inteligencije u ivotu". Zapravo je
NKI prouavanje TM-a u teoriji i praksi. Prakticiranje TM-a
postaje eksperiment kojim se provjerava teorijska pretpostavka o prirodi, porijeklu, opsegu i primjeni kreativne inteligencije" u ivotu pojedinca.
Prakticiranjem NKI-a (odnosno TM-a) student stjee
izravno osobno iskustvo iste kreativne inteligencije, pa time
188

Znalac i znanje

i iskustvo temeljnog ureivakog principa u prirodi. To znai da slijedi subjektivni put znanja i to do samog debla. No
budui da je to isto ono deblo iz kojeg rastu grane objektivnog znanja, student se na toj osnovnoj razini upoznaje sa
svim podrujima istraivanja. Budui da mu je svijest otvorena kozmikoj inteligenciji", poinje se osjeati u suglasju sa svim disciplinama" iskustvo koje Maharishi opisuje kao prisno poznavanje svih grana znanja".
To ne znai da e, na primjer, ovjek koji nikada nije
studirao kvantnu fiziku spontano stei posve tona znanja o
tome predmetu. Da bi dobio potrebna obavijetenja, ipak e
189

Transcendentalna

Meditacija

morati temeljito prouiti predmet. Ali ukoliko ga bude prouavao, osjeat e da ga poznaje" i da s lakoom usvaja potrebne injenice i teorije.
Crteom 13 prikazao sam odreden broj meusobno povezanih znanstvenih disciplina koje lee na obodu kruga, a
svaka se stapa sa susjednom, kao na primjer fizika s kemijom u polju molekularnih struktura. Sadanji povran pristup
interdisciplinarnom studiju pokuava povezati jedan predmet
s drugim promatrajui povrinske veze na obodu kruga. Ako
pretpostavimo da je sredite kruga polje iste kreativne inteligencije, sr svih disciplina, onda je nauka o kreativnoj inteligenciji dodirna toka izmeu izravnog iskustva transcendentalne svijesti i specifinih podruja ljudskog znanja. Uz
takav temelj sva ta podruja mogu se sagledati kao vidovi
iste cjeline.
NKI i znanost
U prolosti je prouavanje stanja svijesti bilo ogranieno uglavnom na Istok, a posljedica toga jest da veina ljudi na Zapadu cijelo to podruje istraivanja smatra orijentalnim" i stoga tuim vlastitoj kulturi. U velikom broju
sluajeva takva su istraivanja smatrana neznanstvenim i potcijenjivana kao mistina. Da bi pokazao da se ta uenja
mogu jednako dobro, ako ne i bolje, izraziti i razumjeti i na
Zapadu, Maharishi je postepeno iz tih uenja uklonio sve
orijentalne ukrase. Namjerno nazivajui prouavanje kreativne inteligencije znanou Maharishi nastoji da ljudima dopre do svijesti da se unutarnji ovjekov razvoj i evolucija
svijesti mogu analizirati jednako objektivno i racionalno kao
bilo koji drugi predmet istraivanja. Rezultati takvih analiza
190

Znalac i znanje

mogu se provjeriti osobnim ili javnim eksperimentom i na

temelju toga prihvatiti ili odbaciti.
Moe se prigovoriti da NKI nije znanost zato to prouava promjene u viim stanjima svijesti, pa njezine hipoteze
moe provjeriti samo ovjek koji je i sam u takvom stanju.
Ta ista kritika moe se, meutim, primjeniti i na sve ortodoksne nauke. Tako, na primjer, prihvaamo teorije atomske fizike jer su ih provjerili i potvrdili strunjaci na tom
podruju. Ne traimo da nam u stranjem dvoritu instaliraju ciklotron koji stoji milijardu dolara, nego vjerujemo na
tom podruju priznatim autoritetima, uz preutnu pretpostavku da bismo, barem u principu, i sami mogli ponovoti
eksperiment. Rezultate NKI-a u principu takoer svatko moe ponoviti. Budui da tehnika TM ne ovisi o ovjekovoj
linosti, karakteru ili intelektualnim sposobnostima, ve o
strukturi normalnog procesa miljenja, svatko moe meditirati, pa uzdigavi se do viih stanja svijesti, provjeriti tvrdnje
nauke o kreativnoj inteligenciji. To to ljudi u viim stanjima svijesti ili na putu prema njima potvruju Maharishijeve pretpostavke trebalo bi nestrunjaku biti dovoljno.
No, to da li je NKI znanost ili nije, nije toliko vano
kao to da li je djelotvorna i koliko vrijedi. Filozofi znanosti
jo se uvijek prepiru oko toga da li je, na primjer, sociologija dostojna imena nauke. I dok oni raspravljaju, sociologija
prua ljudima uvid u odnose pojedinaca unutar drutva.
Da bi nam neki predmet vrijedio, ne moramo shvaati
njegov teorijski okvir. Tako, na primjer, veina nas ne poznaje fizikalne principe na kojima se temelji rad jednostavnog
tranzistora ak i kad bi nam ih netko objasnio, vjerojatno
ne bismo u njih povjerovali, jer teorije kvantne fizike esto
191

Transcendentalna

Meditacija

izgledaju u izravnoj suprotnosti sa zdravim razumom".

Ipak prihvaamo tranzistore i ostale elektronske aparate, ne
zato to razumijemo principe na kojima rade, nego zato to
su korisni. Slino tome ak i ako nam se na poetku neki
pojmovi nauke o kreativnoj inteligenciji od svakodnevnog
ivota ine jednako udaljenima kao i kvantna teorija, trebali
bismo o njezinoj vrijednosti suditi iskljuivo na temelju toga
da li je korisna i da li djeluje.
Maharishijev

internacionalni univerzitet

Prouavanje kreativne inteligencije kljuni je studij na

MIU. Kad se na nj upisuje, svaki student na ma kom akademskom nivou bio (bilo da ima samo srednju kolu ili ak
doktorat znanosti) mora upisati osnovni jednogodinji uvodni kolegij koji zapoinje jednomjesenim teajem nauke o
kreativnoj inteligenciji, da bi se zatim u svjetlu te znanosti
ispitali temeljni principi dvadesetak razliitih podruja ljudske nadgradnje. Jasno je da se od studenata ne moe zahtijevati da u tako kratkom vremenskom razdoblju potanko
proue svako podruje, ali svrha teaja samo je stjecanje
uvida u osnovne principe pojedinih predmeta i da se ti principi zatim poveu s principima nauke o kreativnoj inteligenciji, tj. da se razliite grane znanja ne promatraju odvojeno,
ve da se uvidi kako se one granaju iz zajednikog debla.
Tek kad izgradi tako irok temelj, student se poinje specijalizirati u odabranom podruju, a kad je rije o specijalizaciji, nastavni je plan jednako obuhvatan i rigorozan kao i na
bilo kojem drugom sveuilitu.
Ugraivanje znanja o Jastvu u obrazovni sistem nije
samo puko dodavanje subjektivnog znanja objektivnom, nego i utiranje puta potpunijoj objektivnoj spoznaji. Studenti
na MIU izjavljuju da im je prouavanje razliitih disciplina
192

Znalac i znanje

lako i zanimljivo, a ispitivanja na studentima potkrijepila su

tu tvrdnju pokazavi njihov znatno bolji uspjeh u uenju.
Aspekt Maharishijevog internacionalnog univerziteta
koji bi nam na prvi pogled mogao izgledati neobian jest taj
da gotovo uope nema formalnih praznika. Osim jednomjesenog prekida na kraju svake kolske godine teajevi na
MIU odravaju se neprekidno. To, meutim, nije tako neobino kao to izgleda, jer nastavni plan ukljuuje i po mjesec
dana boravinih praznika" i to nakon svaka tri mjeseca. Za
to vrijeme studenti se ne bave formalnim studijem ve se
povlae u takozvane umske akademije. To su mjesta daleko
od gradova i sveuilita, a za vrijeme boravka ondje, studentima se prua prilika da steknu dublje osobno iskustvo na
podruju transcendentalne meditacije. Cilj takvog odmora
jest da ubrza ienje" ivanog sistema i omogui studentu
da stekne dublje iskustvo finijih razina miljenja. Posljedica
je ubrzanje osobnog napretka i bri razvoj svijesti.
Kao to svaki student zna, znanje se usvaja u onim trenucima potpune oputenosti, tj. trenucima kad ovjek nije
zaokupljen uenjem. Ugraivanjem duljih razdoblja dubokog poinka u nastavni plan, MIU prua studentu priliku da
provari" i sredi steeno znanje.
Druga jedinstvena znaajka nastavnog plana na MIU
jesu dua vremenska razdoblja rada na terenu. Na postdiplomskom studiju otprilike polovina vremena provodi se van
sveuilita uei izravno kako se specijalistiko znanje primjenjuje, te doivljavajui odnos sveg specijalistikog polja
prouavanja i potreba drutva. Time se znanje kristalizira i
provjerava njegova valjanost u ivotu. Studenti na MIU ne
bi se prema tome trebali aliti da njihov studij nema veze sa
ivotom.
193

Transcendentalna

Meditacija

MIU je slubeno priznat, a redovito radi od 1973. godine. Maharishi i fakultetsko osoblje vei su dio teajeva
snimili na video vrpce, tako da studenti mogu pohaati teajeve u svojoj vlastitoj zemlji u lokalnim TM centrima.
Maharishi bi elio da MIU teajevi postanu dio vieg i nieg
obrazovanja, kao i obrazovanja odraslih, kako bi se svim
mukarcima i enama svake dobi, zanimanja, drutvenog
porijekla i stepena obrazovanja" omoguio potpun osobni
razvoj.
Maharishijeva je namjera da postiui sve te ciljeve
uvrsti temelje uenja o transcendentalnoj meditaciji. On se
nada da e MIU iriti tehniku i pri tom sauvati duboko
razumijevanje njezinih principa, te da e ih ubudue biti
mnogo tee iskriviti ili pogreno shvatiti.

194

Trei dio
U prvom smo poglavlju vidjeli kako duboki poinak omoguuje organizmu da eliminira duboko ukorijenjene stresove.
Time se postizalo bolje zdravlje i budniji duh. U drugom je
dijelu pokazano kako ovjek iji je duh jasniji poinje otkrivati isto Jastvo temelj svekolike mentalne aktivnosti.
Time je dobivena osnova za nekoliko viih stanja svijesti. U
transcendentalnoj svijesti koja se postie vjebom TM-a (kad
se duh potpuno smiri), ovjek je svjestan samo istog Jastva.
Redovnom izmjenom TM vjebe i normalne dnevne aktivnosti postie se stanje u kojem je ovjek trajno svjestan Jastva. To je peto stanje svijesti. Daljnji razvoj podrazumijeva
postepeno profinjenje percepcije vanjskog svijeta, dok napokon u sedmom stanju svijesti ovjek ne postane svjestan Jastva i u svemu izvan sebe (a ne samo u sebi).
Promatrajui vrijednosti viih stanja svijesti dosad sam
govorio samo o tome kako ona djeluju na individualno iskustvo i rad. U ovom zadnjem dijelu knjige elio bih razmotriti posljedice koje e via stanja svijesti izazvati u drutvu
kao cjelini, kao i njihovo znaenje za dananji svijet. Ako
ovjeanstvo eli napredovati, bitno je da ovjek razvije dublju svijest o sebi i o svom odnosu prema ostaloj prirodi.
Smatram da e to biti veliki korak u evoluciji i temelj zdravog i integriranog drutva.
Ovaj dio knjige uglavnom je moje osobno razmiljanje
o ulozi TM-a u svijetu danas, pa sam ovdje vie nego igdje
odgovoran za sve greke i nedostatke.

195

Umijee
nemogueg

15

Maharishi je uvijek govorio da ovjekovoj svijesti utemeljenoj u unutarnjoj tiini sve postaje mogue". Mi na Zapadu obino smo to sve" reducirali na ono to je nama na
naoj razini svijesti izgledalo mogue. Mogli smo prihvatiti
ideju d a j e prosvijetljen ovjek trajno ispunjen i sjedinjen sa
svim stvorenim, kao i to da svojim djelovanjem nikad ne uzrokuje patnju. No misao da prosvijetljen ovjek moe hodati
po vodi, postati nevidljiv ili letjeti zrakom naizgled je protuslovila svim fizikalnim zakonima, pa smo je kao apsurdnu
odbacili.
Tijekom povijesti yogini i prosvijetljeni mudraci uvijek
su iznova ponavljali da usporedo s proiavanjem svijesti
ide i stjecanje moi kojima se moe initi i ono to je naizgled nemogue. Tako se, na primjer, razvija intuicija, sposobnost itanja misli, hodanja po vodi, levitacija i predvianje budunosti, savreno vladanje vlastitim tijelom pa ak i
ostalom prirodom.
Primjeri posjedovanja ovih nemoguih" sposobnosti
mogu se nai u spiritualnim uenjima veine kultura. Sposobnost izvoenja takvih majstorija smatra se tovie dokazom prosvjetljenosti ili svetosti.

197

Transcendentalna

Meditacija

Kau d a j e Buddha posjedovao mo letenja zrakom (sjedei prekrienih nogu), da se mogao istovremeno pojaviti na
nekoliko mjesta, hodati po vodi i postati nevidljiv. Te moi,
ili siddhije kako ih zovu na Istoku, posjedovali su i mnogi
Buddhini redovnici. Budistiki tekstovi tradicionalno navode
osam velikih siddhija:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

smanjiti se do veliine atoma

postati toliko lagan da moe letjeti zrakom
postati veoma teak
dodirivati udaljene predmete
posjedovati neodoljivu snagu volje
vladati duhom i tijelom
vladati elementima
trenutno si moi ispuniti svaku elju

U tim se tekstovima navodi i postojanje osamdeset etvorice mahasiddhasa, tj. svetih ljudi iz razliitih kultura koji
su uspjeno savladali svih osam velikih siddhija.
U drevnoj Indiji takve su se pojave uvijek smatrale
moguima , premda se ne bi moglo rei da su bile i este.
U Upaniadama i vedskim Brahmanama uope se ne sumnja
u nadnaravne moi prosvijetljenih mudraca one se smatraju prirodnom posljedicom integrirane svijesti. I u islamskoj
tradiciji mnogima se sufima pripisuje sposobnost da lijee
bolesne, da znaju to drugi osjeaju, da se istodobno pojave
na nekoliko mjesta i da hodaju po vodi.
Patanjalijeve Yoga sutre
Najpotpuniji opis takovih moi nalazimo u Patanjalijevim Yoga sutrama. Patanjali je ivio u Indiji prije dvije tisue godina, a njegov se tekst smatra standardnom raspravom
yoga filozofije. U treem poglavlju pod naslovom Moi"
Patanjali navodi pedeset i dva siddhija to se razvijaju us198

Umijee

nemogueg

poredo s rastom svijesti i opisuje specifine tehnike za njihovo vjebanje. Osim ve spomenutih, Patanjali nabraja i
ove siddhije:
1. razvijanje prijateljstva, suosjeanja itd.
2. obuzdavanje gladi i edi
3. intuiciju
4. naputanje tijela po volji
5. zraenje snopa bljetave svjetlosti
6. znanje o poloaju i kretanju zvijezda
7. snaga slona
8. razumijevanje jezika svih bia
9. znanje o prijanjim roenjima
No premda je velik broj ljudi itao Patanjalijeve upute,
a mnogi su ih se pokuavali i pridravati, rijetki su oni koji
su uspjeli postii obeane rezultate. Vjerojatno nisu uspjeli
iz dva razloga: upute nisu dobro razumjeli i nisu bili u odreenom, za siddhije potrebnom, stanju svijesti.
Klju uspjenog razvoja takvih moi tehnika je koju Patanjali naziva samyamom. On je definira kao sintezu triju
nezavisnih sposobnosti: dharanqili zadravanje panje, dhyoneili doputanja da se duh nesmetano bavi odreenom temom, i samadhijaili transcendentalne svijesti. Ovakva sinteza moe nam se na prvi pogled uiniti proturjenom. Ako je
duh u samadhiju, tada vlada potpuna mentalna tiina, nema
objekta opaanja pa naizgled ni mogunosti da se duh bavi
bilo kakvom milju. Zbunjeni ovom uputom ljudi bi obino
nastojali ostvariti istodobno sva tri navedena elementa i ve
samim inom nastojanjaiskijuivali stanje samadhija (vidi
etvrto poglavlje). U mnogim prijevodima Yoga sutri" rije samyamaprevodi se rijeju koncentracija; no koncentracijom na moi ne mogu se te moi i stei. Stoga mnogi koji
199

Transcendentalna

Meditacija

su pokuavali slijediti Patanjalijeve upute nisu postigli eljene rezultate, te su na kraju posumnjali i u samu vrijednost
Patanjalijevih tehnika. Zahvaljujui vlastitoj dubokoj spoznaji Maharishi je uspio objasniti bit samyame. Sama tehnika
krajnje je jednostavna, zapravo toliko jednostavna da se kasnije pitamo kako to da nismo sami na nju nadoli. Ipak, kad
je potpuno shvatimo, uviamo i njezinu dubinu. Ponekad
sloeno uoavamo i razumijemo lake od jednostavnog. Jednostavne stvari kao to je, na primjer, i sama tehnika TM
esto uope ne primjeujemo, ili ako ih i opazimo, odbacujemo bez mnogo razmiljanja. No ako, umjesto da ga ograniavamo, dopustimo duhu da koristi vlastite prirodne sposobnosti,
spoznajemo da je sutina svake djelotvorne
tehnike jednostavnost. Maharishi je pokazao da je samyama jedinstvena tehnika koja automatski sadri sutinu
triju osnovnih stanja: dharane, dhyane\ samadhija, pa je
prema tome svjesno nastojanje da se te radnje odnosno stanja
integriraju suvino. Napor je iskljuen, a paradoks razrijeen. Posljedica jest djelotvornost tehnike.
Samo se po sebi razumije da tehnika moe djelovati
samo ako je ovjek koji je prakticira u odreenom specifinom stanju svijesti. To stanje svijesti granino je stanje
izmeu potpune mentalne tiine transcendentalne svijesti i
stanja u kojem se rada najtananiji impuls misli. Na dijagramu mjehuria opisanom u treem poglavlju ove knjige to je
mjesto na kojem dno jezera dodiruje jezersku vodu, mjesto
gdje se djelatni duh spaja s apsolutnim. Kao i mnogi drugi
duhovni uitelji Maharishi tvrdi da se na toj razini svaka elja ispunjava sama od sebe, a tehnike koje opisuje Patanjali
postaju automatske. ovjek koji nije u tom stanju svijesti ne
200

Umijee

nemogueg

moe primijeniti tehniku samyamema koliko nastojao. Ako

nema struje, aruljica se nee upaliti ma koliko okretali prekida kad je energija tu dovoljno je okrenuti ga samo
jedanput.
Maharishijeve

sidhi-tehnike11

Uveo ih je u program TM 1976. godine. Skupini uitelja TM dao je Patanjalijeve upute i pokazao im kako se pravilno izvodi tehnika samyame. Zanimalo ga je hoe li njihovo iskustvo i dubina njihove meditacije biti dovoljni za
djelotvornu primjenu tehnike. Nakon tri mjeseca uspjeh je
bio toliki d a j e Maharishi odluio da sidhi tehnike uini dostupnim svim praktikantima TM-a.
Iako u poetku zamiljene kao dio programa za usavravanje uitelja tehnike TM, sidhije moe prakticirati svatko tko vjeba tehniku TM due od est mjeseci. Gotovo
devedeset i pet posto polaznika svih TM-sidhi teajeva savladalo je jednu ili vie sidhi tehnika, a neki su ih savladali
ak i nekoliko.
Mehanizam

TM-sidhija

Jednom od tehnika koje Patanjali opisuje postie se vienje jedva zamjetljivih predmeta ili predmeta koji su izvan
vidokruga, bilo zato to su veoma udaljeni, bilo zato to su
zaklonjeni nekim drugim predmetom". Praktikanti TM-a
koji su vjebali ovu tehniku mogli su njezin uinak provjeriti
te vidjeti" to se skriva u kutiji ili odrediti lokaciju predmeta to su ga bili izgubili. Jedan je poslovni ovjek izjavio
da je, vjebajui ovu tehniku, uvijek znao" to se dogada
na burzi, a mogao je predvidjeti i burzovni izvjetaj u novinama. U jednom drugom sluaju ovjek je vidio" prijatelja
u drugoj dravi. Kazao je da prijatelj sjedi u sobi, a zatim je
201

Transcendentalna

Meditacija

tono opisao sobu i prijateljevu odjeu. Druga Patanjalijeva

tehnika vodi poznavanju tjelesnog sustava". este su izjave
praktikanata o tome kako su vidjeli" raspored svojin unutarnjih organa, a ponekad uoili i njihove bolesne dijelove.
Jedan se praktikant naao unutar vlastitog oka te je mogao
potanko ispitati njegovu strukturu.
Kao posljedica vjebanja TM-sidhi programa poboljava se osjetilno opaanje, a razvijaju se i sposobnosti gledanja" u prolost ili budunost kao i sposobnost svladavanja
gladi i edi. Poto je skupina ispitanika neko vrijeme vjebala tehniku kojom se otri sluh, izmjereno je pootrenje
sluha za prosjeno tri decibela. Drugim rijeima ispitanici su
sada mogli uti zvukove dvostruko tie od onih to su ih
mogli razaznati prije poetka pokusa.
Te na prvi pogled nadnaravne", odnosno supernormalne" moi prirodna su posljedica potpuno razvijene svijesti. U tom, kako bi Maharishi rekao normalnome" stanju
svijesti, normalne" su i takve moi. Ono to nas spreava u
eem doivljavanju ovakvih iskustava naa je relativno slabo razvijena svijest. Stres i zamor koji se u nama neprekidno
gomilaju zaustavljaju duh na putu prema njemu toliko potrebnoj tiini. A takve moi mogu doi do izraaja samo ako
izmeu svakodnevne djelatnosti i njezine baze, tj. polja transcendentalne svijesti postoji svjesna povezanost. uda se ne
mogu razvrstati po teini", tvrdi se u jednoj nedavno objavljenoj raspravi o udima. Ona su prirodna i kad se ne zbivaju, znai da neto nije u redu."
Dogaa se da i ljudi koji ne vjebaju TM-sidhi tehnike
imaju neto iskustva sa slinim moima. Dogodi se, recimo,
da iznenada osjete i znaju" to se zbiva s nekim njihovim
roakom ili prijateljem u nekom udaljenom kraju. Ili da sanjaju neto to se kasnije doista i dogodi. Takvi doivljaji
nisu ni malo neuobiajeni, a doivljava ih smiren i prijemljiv
duh. TM-sidhiji su zapravo tehnike koje omoguavaju ko202

Umijee

nemogueg

ritenje prirodnih mogunosti pa time i uestalost takvih iskustava.

Potankosti mehanizma same tehnike nisu jo posve razjanjene, a veza izmeu specifine upute i njezina uinka
esto izgleda krhka. Oito je da o meudjelovanju misli na
suptilnim razinama znamo veoma malo, otprilike jednako
malo kao to smo nekad znali o yogi. Iako se tada o radu
ovjekovih unutarnjih organa nije znalo gotovo nita, priznavalo se da odreeni poloaji tijela uzrokuju odreena specifina poboljanja zdravlja. Nije se, meutim, znalo da ti
poloaji posve odreeno djeluju na unutarnje organe koji su
bili u vezi s boleu o kojoj se radi. Nain na koji poloaji
djeluju bio je dugo vremena tajna. Slino tome i TM sidhi
tehnike izgledaju neobine i nadnaravne samo zato to jo ne
razumijemo duevne procese na kojima se one temelje.
Sidhi letenja
Najuzbudljivija i najprivlanija medu sidhi tehnikama
vjerojatno je tehnika letenja zrakom. Ljudi koji su je vjebali
najednom bi se uzdigli deset do dvadeset centimetara iznad
tla i pomaknuli kojih pola metra prema naprijed. Pri tom su
sjedili u poloaju potpunog lotosa, tj. sa stopalima na bedrima.
Premda je takvo kretanje vie nalik skakutanju, teko je
skakutati prekrienih nogu. Kad je Arthur Koestler prvi put
vidio u nekom budistikom samostanu, nije mu uope palo
na pamet da lebdenje monaha povee s razvojem tehnike
letenja smatrao je da se jednostavno radi o domiljatom
triku.
Prema drevnom indijskom tekstu Shiva Samhita sposobnost letenja zrakom razvija se u tri faze. Najprije dolaze
promjene u disanju, osjeaj topline i vibracije u kimi, zatim
skakutanje abe" (to je doivjela veina praktikanata TM203

Transcendentalna

Meditacija

a) i konano sposobnost levitacije. Takvo letenje" jo je

uvijek relativno rijetka pojava. U vrijeme dok sam ovo pisao
uspio je tako poletjeti samo malen broj uesnika TM-sidhi
teajeva.
Ne protuslovi li in levitacije koja se spominje u mnogim duhovnim tekstovima fizikalnim zakonima? Mislim da
treba naglasiti da on protuslovi samo dosad poznatim fizikalnim zakonima. Najpouzdaniji zakon suvremene znanosti
glasi da nita ne ostaje zakonom isuvie dugo. Neprestano se
otkrivaju nove injenice, a pravila se proiruju, da bi ih
obuhvatila. Pokusi izvedeni u zadnjih pedeset godina izmijenili su devedeset i pet posto fizikalnih znanja koje je bilo
prihvaeno dvadesetih godina naeg stoljea, a osamdeset
posto fizike od prije dvadesetak godina jednako je tako nadideno. Stoga je drsko i kratkovidno rei da je neto nemogue samo zato to nije u skladu s fizikalnim zakonima kakve ih danas poznajemo.
Kad ne bismo poznavali principe aerodinamike, vjerojatno bismo tvrdili da avion ne moe letjeti, Prije kojih
osamdesetak godina ljudi su to doista i mislili. Slino tome
danas ne shvaamo kako je mogue da pukim preusmjeravanjem panje i sami moemo poletjeti. Fizikalna znanost zasad prouava svijest i nema to rei o izravnom meudjelovanju svijesti i tvari.
Ipak, svjedoci smo polaganog mijenjanja znanstvenih
stavova. U njima se sve ee spominje ovjekova svijest.
Prvi znaci te promjene doli su u obliku Heinsenbergova
principa neodreenosti i otkria da je svijest neodvojiva od
ina promatranja. Mnotvo paranormalnih pojava, od kojih
su neke mnogostruko provjerene pokusima ozbiljno potresa
stari, materijalistiki, model svijeta. Moda e nam upravo
sidhi tehnike, uinci kojih se mogu uvijek iznova provjeravati na sve veem broju ljudi, pomoi da sjedinjavanjem fizike i svijesti bolje shvatimo svijet u kojem ivimo.
204

Umijee

nemogueg

Kad Maharishi objanjava mehanizam TM-sidhija, on

govori o tome kako polje transcendentalne svijesti ne samo
da je zajedniko svim ljudskim rasama, ve je tovie i temelj sveg relativnog postojanja. Na razini transcendentalne
svijesti svaki impuls mentalne aktivnosti djeluje izravno na
sve to postoji. Pojedinac je zapravo neto kao otok u oceanu: ono to obino vidimo jest otok kao odvojeni entitet
na jedinstvo oceanskog dna rijetko i pomiljamo. Maharishi
istie da sidhi tehnike djeluju s dna oceana" pa time utjeu
na sve vidove postojanja, a ne samo na ono to se deava na
otoku. Tu temeljnu razinu svijesti Maharishi naziva poljem
svih mogunosti. Njegova je bit jednostavnost. Stanje svijesti potrebno da bismo tu bit opazili jednostavno je svjesnost
prirodna jednostavna budnost. Upravo je ona klju izravnog djelovanja na sve to postoji.
Odraz TM-sidhi tehnike na EEG zapise
. . .
12
Fiziolozi MERU-a zapazili su na praktikantima TMsidhi programa cijeli niz zanimljivih promjena. Najzanimljivije medu njima uoene su na podruju modane djelatnosti (EEG). U petom poglavlju ove knjige govorili smo o
tome kako se prilikom prakticiranja TM-a sinhronizira rad
lijeve i desne modane polutke, o pojavi koja je dobila ime
EEG koherencija". Ispitivanja vrena na praktikantima
TM-sidhi tehnika pokazuju da ta koherencija raste i prenosi
se sa alfa valova i na sporije theta kao i na bre beta valove.
Koherencija je najvea za vrijeme vjebanja letenja. Ona se
tada protee cijelim spektrom modane djelatnosti od 0 do
25 Hz pa i vie od toga (mjerenja su vrena u fazi skakutanja" faza lebdenja jo je relativno rijetka pa ju je tee laboratorijski ispitati)
Ta bolja koherencija u skladu je s Maharishijevom tvrdnjom da se djelovanje sidhija temelji na gotovo savrenoj
205

Transcendentalna

Meditacija

koordinaciji duha i tijela. Takva koordinacija posljedica je

skladnijeg rada mozga to je opet uzrok skladnijeg funkcioniranja tijela. TM-sidhiji ukazuju na mogunosti to ih otvara savren rad mozga, rad koji se odraava u velikom
skladu modanih valova zabiljeenih elektroencefalografom.
Otkriveno je da razliite sidhi tehnike uzrokuju razliite
EEG zapise, odnosno razliite vrste sklada u radu mozga. I
samo mjesto na kojem odredeni dijelovi mozga poinju skladno djelovati ovisi o tehnici koju vjebamo. Maharishi uvijek iznova naglaava da vrijednost sidhi tehnika nije u njihovu uinku (premda on moe biti zanimljiv i koristan) ve
u razvoju onih suptilnih dijelova mozga kojima se rijetko
sluimo. Svakim sidhijem uvjebavamo posve odredeni dio
mozga to se odraava i u razliitosti EEG zapisa.
Korisnost sidhi vjebe moe se usporediti s korisnou
tjelovjebe. ovjek koji u gimnastikoj dvorani svakodnevno vjeba na trambulinu, konju i ruama, tri, die utege
itd. tijekom vremena razvit e miie i bit e brz, snaan i
savitljiv. Slino tome ovjek koji se bavi TM-sidhi tehnikama, redovito vjeba svoj duh i odrava ga zdravim i elastinim. U svakodnevnom ivotu to se opaa u njegovu sve
veem duhovnom i intelektualnom bogatstvu. U tom i jest
vrijednost sidhi tehnika.
Nadnaravne" moi, koje su posljedica vjebanja tih
tehnika, ne treba smatrati ciljem nego nuzuinkom. Ponekad mogu biti zanimljivi i uinci same tehnike TM na
primjer, potpun prestanak disanja. Nitko, meutim, ne vjeba TM zato da bi usporio disanje ve zato to mu posljedice
vjebe koriste u svakodnevom radu. Jednako tako cilj vjebanja TM-sidhi tehnika nisu nadnaravne moi ve opi razvoj svijesti i postizanje duhovne elastinosti.
206

Umijee

nemogueg

Etika
Pitanje koje se na ovom mjestu esto postavlja jest pitanje morala. Mogu li se moi razvijene ovim tehnikama koristiti u negativne i ruilake svrhe?
Tradicionalnije stav d a j e to prilino nevjerojatno. Prije svega zato to svaka akcija na toj razini svijesti neodlono i
neposredno djeluje na poinitelja. Svatko tko bi pokuao
zloupotrijebiti te moi ubrzo bi sam pao u jamu koju je iskopao.
Drugi i jo vaniji proturazlog jest taj to je krajnje
nevjerojatno da bi netko sposoban da savlada te tehnike mogao eljeti da ih upotrijebi na negativne naine. Stanje svijesti nuno za izvoenje sidhija pretpostavlja da je svijest u
skladu s cijelom kreacijom, pa kako smo to vidjeli u desetom poglavlju, svako djelovanje na toj razini mora podravati ivot. Da bi naruio ravnoteu prirode, ovjek mora
napustiti tu razinu jedinstva, a kad je napusti ne moe vie
izvoditi samycimu.
Gotovo svi praktikanti TM-sidhija, koje sam imao priliku sresti, zraili su blagou, ljubavlju i ljudskom toplinom.
S takvom ljubavi u srcu teko je bilo kog uvrijediti ili pozlijediti. A to je jo znaajnije t a j e ljubav zarazna. I samo
druenje s takvim ljudima ini da nam se srce ispuni toplinom i ljubavlju. A kultura srca jest neto dananjem svijetu
bez sumnje veoma potrebno.

207

Transcendentalna

Meditacija

Revolucija
svijesti

16

Potpuna
ljubav prema
daje upravljanje bez

ljudima
upravljanja
Tao-Te-ing

Ne treba posebno naglaavati da je ovjeanstvo danas

u jednom od presudnih razdoblja svoje povijesti. Prenaseljenost, pomanjkanje sirovina i zagaenost okoline, gorue
probleme dananjice, odmah e uoiti svaki nepristran promatra. Ne bih elio predskazivati sudnji dan, no ni bezbrino i neodgovorno izjavljivati da e znanost i tehnologija
ve nekako rijeiti postavljene probleme nisam siguran da
hoe. Mislim da izbjei katastrofu moemo jedino ako iz
temelja izmijenimo odnos prema sebi i svojoj okolini, zahtijeve to ih postavljamo ostalim ljudima i ovoj planeti, svijest, miljenje i stavove. Ukratko, moramo izmijeniti sebe.
Sutina naeg odnosa prema svijetu jo se uvijek moe
izraziti rijeima ja protiv njega", ili ja ovdje", a svijet
tamo vani". Uzrok tog razlikovanja neprekidna je potreba
neprosvijetljenog ovjeka da potvrdi svoj osjeaj osobnog
identiteta. To potvrivanje ide na tetu okoline onog to
nije ja", a pritom se pod okolinom ne smatraju samo ostali
ljudi, ve i vlastito tijelo. Uzimati izvana" da bismo hranili
unutra" u sutini je izrabljivaki stav.
209

Transcendentalna

Meditacija

Mnogi smatraju da je za zloupotrebu okoline i nas samih krivo nae potroako drutvo". No takvo se drutvo
temelji na potrebama i eljama neprosvijetljenih pojedinaca.
Reklama iskoritava nau potrebu za potvrivanjem umjetno
stvorene i neprimjerne slike koju imamo o sebi samima. Puimo prave" cigarete i nosimo odjeu kupljenu u pravim"
buticima ne zato to bi se takve cigarete ili odjevni predmeti
bitno razlikovali od nekih drugih, nego zato da osnaimo
vlastiti, u biti laan, osjeaj identiteta. Time ne mislim umanjiti ili zanemariti politike imbenike. Sigurno je da velik
dio tehnologije i industrije slui kratkoronim ciljevima odabrane nekolicine. No esto i oni koje smatramo izrabljivaima samo nastoje odrati vlastiti osjeaj identiteta. initi
to na raun ostalih i mogu upravo zato to i ti ostali moraju
taj isti osjeaj uvijek iznova potvrivati: nekome kome automobil zaista nije potreban moete ga prodati samo ako mu je
on psiholoki potreban.
I tako se krug zatvara. Nenadomjestivo prirodno blago
oblikuje se u predmete koji privremeno potvruju ego, da bi
zatim, kad izgube svoju psiholoku vrijednost,bili odbaeni
bez razmiljanja. Takav kratkovidan postupak naruava osjetljiv i zamren sklad ekolokih sustava o kojima ovisi ivot
na ovoj planeti. Kad bismo ono to inimo svojoj okolini,
inili vlastitom tijelu, smatrali bi nas ludima teta nanesena okolini opravdava se napretkom.
Glavni uzrok takva ponaanja lei u tome to nismo
spoznali bitno jedinstvo sebe i svijeta. Iako ga intelektualno
moda i prihvaamo, ne opaamo ga neposredno tj. ono nije i
naa osobna stvarnost. Ono to neposredno opaamo jo uvijek je samo odvojeno, individualno ja" to ga Alan Watts
zove egom u konoj kapsuli"
Premda je to razlikovanje na odredenoj razini postojanja stvarno i neophodno, ono nikako nije i potpuna istina.
210

Revolucija

svijesti

To je samo bioloki koristan model, razvijen u ranom djetinjstvu, koji organizmu omoguuje da se kao autonomna jedinica suoi s neposrednom okolinom. Sam po sebi taj model nije pogrean, pogreno je to to potpuno ovisimo o
njegovu dualizmu. Da bismo kao vrsta mogli i dalje napredovati, neophodno je da spoznamo sutinsko jedinstvo
sebe i svijeta. Ta spoznaja koja e uravnoteiti na osjeaj
odvojenosti, ne smije biti samo promjena ideje, ve i promjena svijesti.
Pomak paradigme
Thomas Kuhn upotrijebio je rije paradigma" da njome opie osnovni teorijski model glavnine neke znanosti,
model koji slui kao okvir za tumaenje novih opaanja.
Primjer paradigme na podruju fizike jest Newtonova mehanika. Sve do kraja devetnaestog stoljea gotovo sve to se
dotad znalo o meusobnom djelovanju materijalnih tijela
moglo se objasniti principima koje je Newton iskazao jo u
sedamnaestom stoljeu. No bilo je nekoliko pojava koje se u
Newtonovom modelu nisu mogle objasniti na zadovoljavajui nain. Poetkom dvadesetog stoljea broj tih pojava toliko
je narastao, d a j e istinitost" Newtonove mehanike dovedena
u pitanje bila je potrebna nova paradigma. Novi model
konano je formulirao Einstein u svojoj teoriji relativnosti,
pa je pomak paradigme prozvan Einsteinovom revolucijom u
fizici.
Daljnji su primjeri promjena paradigmi u znanostima
Darwinova revolucija u biologiji, Freudova revolucija u psihologiji i Kopernikova revolucija u astronomiji.

211

Transcendentalna

Meditacija

Sve je oitije da smo danas zreli za promjenu paradigmi

u industriji, tehnologiji, ekonomiji i obrazovanju. Sadanji
model kojem se uspjeh mjeri neposrednim materijalnim dobitkom postao je izrazito neprimjeren.
Willis Harman i tim istraivaa na Stanfordskom istraivakom institutu izradili su veliku studiju o moguim buduim povijestima" ovjeanstva i zakljuili da postoje samo
dvije alternative koje ne vode u kolektivnu katastrofo. Prvu
od njih nazvali su prijateljskim faizmom". Tim drutvom
upravljala bi bezlina, posvuda rairena, ratno-socijalno-industrijsko-komunikacijska-poliijska birokracija s tehnokratskom ideologijom". To se manje vie svodi na to da nastavimo putem kojim smo krenuli u Orwellovu 1984. u kojoj se
stabilnost moe odrati samo silom. Druga alternativa zamiljena je kao evolucionarna transformacija". To bi, zakljuuje se u izvjetaju, (1) zahtijevalo ekoloku etiku, (2)
naglaavalo razvoj ovjekove linosti, (3) doputalo velik
broj razliitih vrijednosti i oblika ivota, (4) podrazumijevalo ravnoteu i koordinaciju zadovoljenja potreba, a ne postizanje uspjeha na jednom vrlo uskom podruju (npr. ekonomskom), (5) prualo cjelovitu perspektivu ili shvaanje
ivota i (6) bilo eksperimentalno, otvoreno i evolucionarno.
Ovi zakljuci znae bitan pomak paradigme u naem pristupu ivotu. U izvjetaju se zakljuuje da je takav pomak za
ovjeanstvo jedini mogui put.
No, ma koliko se zalagali za novu paradigmu, nije vjerojatno da e se ona ostvariti sve dok pojedinci budu vezani
uz stari ja protiv toga" model. Obuhvatnu, ekoloku etiku
neizrabljivanja neemo moi ugraditi u politiku ukoliko je ne
ugradimo i u svoju svijest, i to ne tako da je intelektualno
shvatimo, nego d a j e neposredno osjetimo. Moramo je spoznati organski, srcem svoga bia, a ne samo cerebralno, tj.
logikim rasuivanjem. Jednako kao to moramo restruktu212

Revolucija

svijesti

rirati svoj model svijeta moramo restruktuirati i osnovni model naeg miljenja i doivljavanja svijeta.
Identitet kao metaparadigma
Modeli koji lee u osnovi naeg miljenja i doivljavanja jesu paradigme u istom onom smislu kao i modeli na kojima se temelje pojedine znanosti. Oni odreduju kako treba
interpretirati osjetilno opaanje, koje doivljaje prihvatiti, a
koje odbaciti kao obmanu i kuda usmjeriti miljenje.
Razliiti tipovi mentalnih iskustava podrazumijevaju i
razliite modele (da bismo, na primjer, shvatili jednostavan
crte kocke, moramo preutno prihvatiti pretpostavku da crte predstavljaju trodimenzionalan predmet). No, temelj svakog iskustva jedan je osnovni koordinatni sustav koji to iskustvo uvjetuje. To je na osjeaj identiteta.
Nain na koji doivljavamo sami sebe ne djeluje samo
na nae iskustvo, ve i na nae miljenje i postupke. To je
dominantni psiholoki model na kojem se temelji i kojim je
uvjetovana svekolika mentalna aktivnost. U tom pogledu to
je mentalna paradigma. To nije paradigma u uobiajenom
smislu utoliko, ukoliko je temelj ne samo miljenja na nekom ogranienom podruju, ve miljenja uope. tovie,
ona je osnova i samom stvaranju paradigmi. Budui da se
radi o neem to nije obina paradigma, na osjeaj identiteta nazvat u metaparadigmom.
Sadanja metaparadigma jest paradigma individualnog
jastva odvojenog od okoline. Taj egocentrini model pokazao se korisnim u biolokoj borbi za opstanak, a takoer i u
jednom irem smislu u evoluciji. Sve do nedavno nije bilo
razloga za njezino preispitivanje dapae, veina zapadnih
kultura snano ju je podupirala. No sad, kad nas globalna
kriza koja se brzo pribliava, sili da preispitamo dublje posljedice takvog modela, sve se vie pokazuju njegove teme213

Transcendentalna

Meditacija

ljne greke i paradoksalni zakljuci. U toj situaciji potreban

je pomak paradigme ili bolje reeno pomak metaparadigme.
Treba prestruktuirati nain miljenja tako da on obuhvati i
nae sutinsko jedinstvo sa cijelom prirodom. Ne samo d a j e
potrebno razumijevanje, ve i neposredna svijest o tome da
su svi vidovi nae okoline jednako tako dio nas samih kao i
nae tijelo. Tada e nepotrebno posjei umu ili na neki
drugi nain poremetiti ravnoteu sistema biti jednako teko
kao odsjei vlastiti prst.
Antropolog, psihijatar i ekolog Gregory Bateson doao
je do vrlo slinih zakljuaka:
Ako taj japrotiv toga" model smatrate prikladnim za svoj
odnos prema prirodi, a pri tom posjedujete savrenu tehnologiju,
vjerojatnost da ete preivjeti jednaka je vjerojatnosti da se snjena gruda odri u paklu. Umrijet ete bilo od otrovnih nuzproizvoda vae vlastite mrnje, ili jednostavno od prenaseljenosti i
iscrpljenja prirodnog
bogatstva....
Ako sam u pravu, cijeli na sistem miljenja o tome to smo
mi sami, a to su drugi ljudi treba restruktuirati ... Danas je
najvanije da nauimo misliti na novi nain. Dopustite mi da
kaem da ja ne znam tako misliti. Gledajui s intelektualnog aspekta ja mogu ovdje stajati i sve vam to razumno objanjavati, ali
dok sjeem drvo ja i dalje mislim, Gregory Bateson" sijee drvo.
Ja sijeem drvo. "

Iako Bateson, kad se radi o tipu potrebne promjene,

zakljuuje isto, on izgleda grijei oekujui identitet izmeu
pojedinca i vanjskog svijeta. To iskustvo, premda mogue,
nije identino iskustvu jedinstva o kojem sam govorio. U
svijesti jedinstva zadrava se osjeaj odvojenosti od vanjskog svijeta. Tom se osjeaju dodaje svjesnost o skladu koji
lei u osnovi svekolike kreacije. To jedinstvo ne sastoji se u
miljenju da je nae jastvo neodvojivo od ostalih vidova
kreacije, ve u tome d a j e Jastvo temelj i jednog i drugog. U
prosvjetljenju raznolikost se ne gubi. I kad dosegne tu razinu
214

Revolucija

svijesti

svijesti, Bateson e moi kazati:Ja sijeem drvo", a pri tom

e biti svjestan da su ja" i drvo" u svojoj sutini jedno. U
emu se sastoji Batesonov problem jasno se vidi iz njegove
izjave: Ja ne znam tako misliti. " On trai jedinstvo na razini misli umjesto na razini bitka.
Dopustite mi da ponovim da strukturiranje ekoloke i
cjelovite svijesti ne poinje na razini razumijevanja, niti na
razini individualnog ega. Ono mora doi iz samog sredita
naeg bia.
Pomak

metaparadigme

Ako promjenu ne moemo izazvati samo pukim razmiljanjem o njoj, a stari je model u nas vrsto usaen jo od
vremena naeg djetinjstva, ini se malom vjerojatnost da
emo ikad prihvatiti alternativni model. Uvid u to, kako bi
se to moglo dogoditi, moemo stei ako promotrimo kako
dolazi do pomaka obine paradigme.
Paradigme nastaju kao posljedica iskustva i zadravaju
svoj status sve dok se njima mogu objanjavati nove injenice i rijeavati problemi unutar danog podruja. Kad se
to vie ne moe, tj. kad model postane neprikladan, dolazi
do pomaka paradigme i nastaje nova paradigma kojom se
mogu objasniti opaanja koja se nisu mogla shvatiti unutar
stare paradigme.
Isto vrijedi i za metaparadigmu. Egocentrini ja protiv
toga" model nastaje u prve dvije godine ovjekova ivota i
to postepeno kako se dijete odvaja od majke i poinje funkcionirati kao autonomna jedinica. Dijete poinje doivljavati
dualnost izmeu sebe i svoje okoline, pa na temelju toga
gradi svoj model svijeta.
Doivljaj koji e najsnanije potresti taj model osobno
je iskustvo jedinstva sa cijelom kreacijom. To iskustvo se ne
215

Transcendentalna

Meditacija

moe ugraditi u ja protiv toga" model i uzrokuje pomak

prema novoj metaparadigmi.
Tehnika TM omoguava upravo to iskustvo jedinstva.
Usporedimo li situaciju s pomakom paradigme u znanosti,
mogli bismo rei d a j e postupak vjebe TM eksperiment koji
omoguava nova opaanja. Opaanje koje se ne moe uklopiti u stari model jest iskustvo jedinstva u transcendentalnoj
svijesti. Novi model koji se poinje stvarati, u ovom sluaju
nova metaparadigma, vie je stanje svijesti.
Ta promjena nije nikada nagla. Jedna od glavnih tvrdnji
Kuhnove teze jest da se paradigme ne mijenjau preko noi.
Znanstvenici rijetko naputaju svoj stari pogled na svijet bez
veeg otpora. Prolistamo li povijest znanosti, vidjet emo da
se starija generacija znanstve nika uvijek kruto drala svojih modela usprkos gomilanju novih dokaza. Umjesto da odbace staru paradigmu znanstvenici bi esto radije odbacivali
nove dokaze. Do sline e pojave vjerojatno doi i prilikom
pomaka metaparadigme. Jedna je stvar doivjeti vlastito sutinsko jedinstvo s prirodom. Rekonstruirati nain svog miljenja u skladu s tim, neto je posve drugo. Ljudi ne naputaju lako stare pretpostavke. Duh im se vrsto dri poznatih
naina stjecanja iskustva, naina kojima su se sluili tako
dobro i tako dugo. Promjena e biti postepena, a zahtijevat
e neprestano ponavljanje doivljaja jedinstva (ako elimo
da on postoji usporedno s jednako stvarnim doivljavanjem
raznolikosti). Iz tog proizlazi potreba za redovnom vjebom
TM.
Revolucija ili Evolucija
Ne pokuavam natuknuti da e porast ope razine svijesti sam od sebe rijeiti nae probleme. To ne pokuava ni
216

Revolucija

svijesti

Maharishi. Sve to se nagovjetava jest opi princip koji

glasi: bude li vei dio stanovnitva ivio u viim stanjima
svijesti, bit emo u povoljnijem poloaju da naemo realnija, dalekovidnija i nesebinija rjeenja problema s kojima je
ovjeanstvo danas suoeno. Ili Maharishijevim rijeima:
Jako na svijetu bez sumnje ima mnogo toga to treba ispraviti, taj humani ideal neemo moi ostvariti pukom reorganizacijom okoline. To nam nee uspjeti sve dok ne budemo mogli potpuno shvatiti vrijednost te okoline, sve dok proirenim duhom i srcem
ne budemo mogli zamisliti sve njezine mogunosti. Tada emo te
mogunosti moi i ostvariti i to tako da koriste svakom ovjeku i
svemu u prirodi. "

Sinergino drutvo
Termin sinergija skovala je 1941. godine Ruth Benedict, ameriki antropolog. Ona je prouavala agresiju u razliitim plemenskim zajednicama i otkrila da je struktura
drutva u kojima je agresija slabo izraena ili uope ne postoji takva, da radnje koje koriste pojedincu koriste i skupini
kao cjelini. Takav drutveni poredak nazvala je visoko sinerginim. Nasuprot tome nisko sinergino drutvo takvo je
drutvo, u kojem pojedinac, dok radi za vlastitu korist, vjerojatno teti skupini. Takva drutva sklona su velikoj agresijiOd tada se izraz sinergija poeo primijenjivati i na druge sisteme, a ne samo na drutvene. Zdravo je tijelo, na
primjer, visoko sinergian sistem funkcioniranje svake
stanice zadovoljava i potrebe stanice i potrebe tijela kao cjeline.
Bitna znaajka visoko sinerginog sistema jest da ne postoji razlika izmeu akcije za vlastito dobro i rada za dobro
cjeline. Moe izgledati kao da svaka komponenta sistema
djeluje neovisno o drugima. Miina stanica u vaoj nozi ni217

Transcendentalna

Meditacija

malo se, na primjer, ne brine za dobrobit stanice u mrenici

vaeg oka, a ni za dobrobit tijela kao cjeline. Ona ima svoj
zadatak i obavlja ga. No budui da je zdrav ljudski organizam visoko sinergian sistem stanica radi i za dobro cjeline,
a to koristi i njoj samoj. Slino tome u visoko sinerginim
drutvima pojedinac ne radi za dobro skupine zato to bi bio
nesebian i pretpostavljao drutvene obaveze osobnim eljama, nego zato to ono to koristi pojedincu koristi i cijeloj
skupini.
Izraeno rjenikom biologije znaajke visoko sinerginog sistema upravo su znaajke zdravog organizma. To je
navelo vei broj ljudi da i ljudske zajednice ponu promatrati kao organizme. Ako je takva usporedba valjana, odmah se
vidi da na sadanji drutveni organizam nije ba zdrav. Kad
se radi o planeti kao cjelini, mnoga ljudska drutva na njoj
djeluju kao goleme kancerozne izrasline. I doista, kao to
istie Konrad Lorenz, slinost izmeu fotografije zloudnog
tumora i zrane fotografije modernog gradskog predgraa
koje se iri, upravo je zapanjujua.
Rak je nisko sinergina pojava, jer individualne stanice
vie ne djeluju na korist tijela. Maligna stanica jest stanica u
kojoj su poremeeni genetski procesi. Geni upravljaju funkcijama svake stanice, pa budui da su jednaki geni prisutni u
svim stanicama tijela, oni individualnu stanicu povezuju sa
sistemom kao cjelinom. Ako je genetski proces u stanici
poremeen, maligna stanica vie ne izraava svoju dunost u
zajednici, nego se bezobzirno dijeli na raun ostalih dijelova
organizma.
Ljudi, gledani kao stanice biosistema, jednako su tako
izgubili znanje o svom odnosu prema sistemu kao cjelini. U
ovom sluaju to znanje nije pohranjeno u genima nego u
ljudskom duhu. Ono to je zajedniko svim ljudima i to
transcendira ljudsku individualnost jest iskustvo jedinstva,
218

Revolucija

svijesti

istog Jastva. Bez svijesti o tome smatramo sami sebe izoliranim stanicama i ponaamo se kako nam padne na um gotovo potpuno zanemarujui sistem kao cjelinu.
U tako nisko sinerginom sistemu akcije pojedinaca ponekad se ine krajnje sebinima. No greka nije u tome to
smo sebini, nego u tome to sami sebe doivljavamo kao
,,ego zarobljen koom". Rjeenje se prema tome ne sastoji u
tome da se pokuaju obuzdati nai prirodni osobni interesi,
ve u tome da se proiri naa svijest o jastvu. Prosvijetljen
ovjek i dalje djeluje za vlastito dobro, ali budui da sad na
samog sebe, kao i na sve drugo gleda kao na dio univerzalnog Jastva, svjestan je svoje povezanosti s cjelinom, pa njegove akcije spontano koristei njemu samome koriste i cijeloj zajednici. To je poetak istinskog altruizma, altruizma
koji nije suprotan sebinosti. Sebinost i nesebinost postale
su jedno te isto. To je prirodna i jedina mogua osnova visoko sinerginog drutva skupine pojedinaca koji zajedno
rade ne zato to su nekakvi dobroinitelji", ve zato to su
spontano meusobno usklaeni.
Ponekad se izraava sumnja da e drutvo prosvijetljenih ljudi biti drutvo ovaca. To, meutim, nije tako. ivjeti za dobro cjeline ne znai i odrei se individualne autonomije i integriteta, jer kao to smo ve vidjeli doivljaj
jedinstva nimalo ne ugroava doivljavanje raznolikosti; oni
se meusobno pojaavaju, a i jedan i drugi su potpuni. Prosvijetljeno" drutvo sastojalo bi se od razliitih, ali u sebi integriranih pojedinaca. Bilo bi to istinsko ljudsko tijelo".
Snaga evolucije
Evolucija je proces koji sam sebe ubrzava. Za svaki
novi korak potreban je samo djeli vremena koje je bilo potrebno za prethodni.

219

Transcendentalna

Meditacija

Danas kozmolozi smatraju da je svemir star otprilike

40.000.000.000 godina. Da bismo dobili barem priblinu
predodbu o tom nepojmljivom vremenskom trajanju, zamislimo da smo ga stegnuli u poznatije razdoblje od godine
dana. Za vrijeme prvih deset mjeseci te godine zemlja jo
nije postojala (nastala je prije kojih 4.500.000.000 godina).
Prvi znakovi ivota bile su jednostanine alge i bakterije
koje su se vjerojatno pojavile tek prije mjesec dana. Prije
dva tjedna ti su se jednostavni jednostanini organizmi poeli organizirati u sloenije, viestanine organizme, no bia
nisu ispuzala iz mora sve do prije tri ili etiri dana. To se dogodilo kasno u povjesti planete. Dinosaurusi su lutali planetom otprilike juer, a tada su se pojavili i prvi sisavci. ovjek je na pozornici oko petnaestak minuta. Vei dio tog
vremena proveo je kao lovac, a zemljoradnjom se poeo baviti prije svega nekoliko minuta. Prva civilizacija pojavila se
tek u posljednjih pet minuta godine, dok je nae sadanje industrijsko tehnoloko drutvo staro manje od etvrt sekunde. Dovoljno je pogledati golem napredak ostvaren za
vrijeme naeg vlastitog ivota pukih nekoliko stotinki nae zamiljene godine da bismo vidjeli kako sve vee ubrzanje u tom razvoju ne pokazuje znakove usporavanja. to
nas eka u nekoliko iduih tisuinki sekunde? Da bismo to
vidjeli, vratimo se i pogledajmo model te evolucionarne eksplozije.
Svaki od glavnih koraka evolucije sastojao se u progresivnoj organizaciji i sve veoj sloenosti. Atomi vodika
kondenzirali su se izmeu zvjezdanog prostora da bi oblikovali sloenije atome od kojih se sastoji naa Zemlja. Kasnije,
u primordijalnoj juhi", razliiti su se atomi organizirali u
sloenije organske molekule koje su se opet grupirale u ive
stanice da bi grupiranjem individualnih stanica u organiziranije sisteme nastali sloeniji organizmi. Biti organizam zapravo i znai biti organiziran, a tendencija prema sve veoj
220

Revolucija

svijesti

organizaciji kao da nije samo sila koja potie evoluciju ve

sam princip ivota.
Nastavimo li u tom smjeru, idui veliki korak u evoluciji mogao bi biti grupiranje individualnih organizama u
skladne i vrste drutvene jedinice. Oito je da je to bio
trend u posljednjih nekoliko tisua godina. U zadnja dva stoljea takav je trend bivao sve naglaeniji zahvaljujui meusobnoj zavisnosti na koju nas je silila sveobuhvatna industrijalizacija, a u novije doba tehnoloki razvoj koji je
uzrokovao golem porast brzine i koliine komunikacije, kako izmeu pojedinaca tako i izmeu skupina. Hoe li posljedica te tenje biti stanje prijateljskog faizma" u kojem
e cijelim svijetom upravljati nekoliko multinacionalnih industrijskih korporacija, ili e ona svoj vrhunac dostii u istinskom visoko sinerginom drutvu, ovisi o nama. Da bi se
ostvarila prva alternativa nije potrebno uiniti nita. Da bi se
ostvarila druga, svaki ovjek mora nastojati da podigne razinu svoje svijesti i da postane aktivan (i svjestan uesnik)
procesa evolucije. Osobni razvoj svijesti ne moe se odvojiti
od progresivne organizacije koja je temelj materijalne evolucije. To su dva komplementarna pogleda na isti proces. Svijest je duhovni komplement organizacije u materijalnom svijetu. Prema tome razvoj vieg stanja svijesti manifestacija je
sila evolucije" na duhovnoj razini.
Komplementarni odnos organizacije i svijesti mogao bi
nas navesti na pretpostavku da e neka via organizacija unutar drutvenih skupina uzrokovati pojavu odgovarajueg vieg stanja svijesti drutvene svijesti ili grupnog duha.
Budui da bi takva svijest bila prirodna posljedica visoko
sinerginog sistema, ona bi bila i savreno usklaena sa svijeu pojedinca.
Sociolozi su skloni odbaciti ovakve teorije i to na temelju opaski da veina drutvenih nauka ne raspolae nikakvim
dokazima o postojanju takvog grupnog duha. No takvi se
221

Transcendentalna

Meditacija

dokazi mogu oekivati. Iako je broj ljudi na svijetu jednakog

reda veliine kao i broj neurona u mozgu (3 milijarde 600
milijuna ljudi u usporedbi s 10 milijardi neurona), stupanj
organizacije i meudjelovanja izmeu ljudskih bia nitavan
je u usporedbi s nevjerojatno sloenom i kompliciranom komunikacijskom mreom medu ivanim stanicama u mozgu.
Ukoliko je drutveni duh neke skupine u procesu razvoja, on
se sad vjerojatno moe usporediti tek sa svijeu crva i ne
treba oekivati da emo ga lako otkriti. Ipak moglo bi biti da
je ono to C.G. Jung naziva kolektivnim nesvjesnim individualna manifestacija nekog rudimentarnog oblika grupnog
duha.
Sudei po brzini neprestanog ubrzanja evolucije, idui
korak, ukoliko uope bude uinjen, bit e uinjen u slijedeih deset ili dvadeset godina. On e se sastojati u dodavanju nove dimenzije evoluciji, a nove dimenzije, ba zato to
su dimenzije ne mogu se izraziti u okvirima starog koordinatnog sustava. Prema tome sa svog sadanjeg nivoa teko
da moemo zamisliti kako e izgledati ta nova evolucija.
Moda je to razlog to Maharishi o njoj uvijek govori rjenikom beskonanosti.
Socioloki skok u fazi
Moda reeno zvui vrlo optimistiki. Promatrajui
globalnu krizu koja brzo nadolazi izgleda da je vjerojatnost
da e ovjeanstvo preivjeti dovoljno dugo da bi doseglo tu
prelaznu toku, veoma malena. Prijetnja je bez sumnje velika, a velika veina ljudi i dalje podrava egocentrino-izrabljivake modele koji ih vode pravo u vlastitu propast. No i
kod mnogih drugih prijelaza u prirodi esto nema nikakva
nagovjetaja o nadolazeoj promjeni sve dok prijelaz ne zapone. To je, na primjer, sluaj kod vrenja vode. Kad se
voda pone zagrijavati iz nje u obliku vodene pare izlazi
222

Revolucija

svijesti

malen broj molekula. Taj broj, meutim, neprestano raste.

Sa zagrijavanjem vode broj tih molekula postepeno se poveava sve dok u toki vrelita ne doe do nagle promjene
pri kojoj se molekule isparuju velikom brzinom da bi se
prestruktuirale u plin. Kaemo da je to fazni prijelaz iz vode
u paru. Kako sve vie i vie pojedinaca bude kretalo prema
sve viim stanjima svijesti, mogue je da drutvo dostigne
toku u kojoj e doi do sline fazne promjene drutvenog
skoka u fazi. No ako je tako, bit e malo znakova nadolazee promjene sve dok se ona doista i ne dogodi. I dalje e
do prelane toke prevladavati stari trendovi, ba kao to
voda ostaje voda od 1 C pa sve do temperature od 99 C.
Maharishi na taj pomak u fazi gleda kao na irenje reda i
sklada u ljudskom drutvu, i kae da e to irenje biti posljedica rasta i sreenosti u svakom pojedincu. Usporeujui
to sa koherentnim pojavama u materijalnom svijetu dr Lawrence Domash, profesor fizike na MIU istie d a j e dovoljno
da malen postotak nekog sistema pokazuje sklad, da bi se taj
efekt osjetio u cijelom sistemu. Dok sluajne fluktuacije uglavnom ponitavaju jedna drugu, koherentna se djelovanja
zbrajaju, pa ubrzo postaju zamjetljiva. Izraunavanja na temelju fizikalnih pojava kao to je na primjer koherentno
emitiranje svjetlosti (lasera) pokazuje d a j e za sistem koji se
sastoji od ,,n" elemenata potrebno da u njemu skladno funkcionira drugi korijen iz ,,n" elemenata, da bi se taj efekt
mogao opaziti (kako se time moe objasniti pojava individualne svijesti u mozgu obraeno je u treem poglavlju ove knjige). Domash taj raun primjenjuje na drutvo u kojem
neki ljudi prakticiraju tehniku TM iako nisu nuno i prosvijetljeni, pod pretpostavkom da za vrijeme vjebe TM poveana koherencija modanih valova djeluje ureivaki" na
ostale ljude (i sve je vei broj dokaza da se to doista i dogaa).

223

Transcendentalna

Meditacija

injenicu da ljudi meditiraju samo djeli dana Domash

uzima u obzir mnoei broj ljudi s faktorom pedeset, kad bi
ljudi bili prosvijetljeni to vjerojatno ne bi bilo potrebno i
dolazi do broja 50//n. To je znai broj ljudi koji bi trebali
prakticirati TM da bi se djelovanje tehnike na drutvo moglo
opaziti. Za zemlju veliine Sjedinjenih amerikih drava to
otprilike iznosi jednu etvrtinu jedne stotnine od broja stanovnitva, a za Englesku otprilike jedan posto. Tvrdi se da
su ti brojevi prag drutvenog faznog prijelaza.
Nedavna istraivanja ukazuju na to da ta tvrdnja i nije
tako nategnuta i neuvjerljiva kao to bi se mogla uiniti na
prvi pogled. U Sjedinjenim amerikim dravama postoji ve
nekoliko gradova u kojima je broj ljudi koji prakticiraju
tehniku TM preao taj teoretski prag. Pregledavanjem slubene statistike stope kriminala tih gradova otkriveno je da
se kriminal smanjio za 8,8 posto i to u vrijeme kad je za naciju kao cjelinu godinja stopa porasta kriminala iznosila 6
posto. Takoer je otkriveno da postoji znaajna korelacija
izmeu ljudi koji prakticiraju TM u svakom gradu i specifinog smanjenja stope kriminala u tom gradu. Svakoj studiji
te vrste treba, naravno, oprezno prilaziti. Neizbjeno je postojanje velikog broja varijabli koje se ne mogu kontrolirati i
koje oteavaju dokaz bilo kakvog odnosa uzrok -posljedica.
Ipak, znaajno je da se rezultati u mnogim gradovima tako
dobro slau. Ako ih daljnja istraivanja potvrde, bit e to
podrka Maharishijevoj tvrdnji da bi samo malen postotak
ljudi koji bi prakticirali TM bio dovoljan da se izmijeni tok
povijesti. U tom smislu ova knjiga moe posluiti kao prvi
korak. Sad je na vama red.

224

Gdje nauiti
TM

Okus se jagode stjee,

niti intelektualnim razmatranjem,
niti slikovitim opisivanjem
ve
njezinim probanjem.

Transcendentalna meditacija se u naoj zemlji poduava

od 1972. godine, od vremena osnivanja prvog Udruenja za
TM. Takvo Drutvo, u kojem se redovito odravaju osnovni
teajevi za ovladavanje tehnikom TM nalazi se u Zagrebu s
adresom:
Drutvo za primjenu transcendentalne meditacije
Baanska 11, 41000 Zagreb
Tel.
041/324-409(srijedom i nedjeljom

od

18*-21)
225

Transcendentalna

Meditacija

DODATAK

O iskustvima
Vie od bilo ega o vrijednosti tehnike Transcendentalne
Meditacije (TM) svjedoe efekti vjebe u praktinom ivotu.
Nekoliko tisua jugoslovena koji prakticiraju tehniku TM
najbolje to znaju iz vlastitog iskustva. Navodimo samo neka
od njih, koja se odnose na poboljanja u podruju zdravlja,
najintimnijem podruju ovjekovog ivota. Raznolikost i bogatstvo ovih iskustava ne treba da iznenauje; naprotiv, ona
svjedoe o opsenim, sveobuhvatnim promjenama koje se
deavaju na svim raznima ivljenja duhovnoj, tjelesnoj i
socijalnoj, proteui se i na drutvo kao cjelinu. Ova iskustva nisu posljedica terapeutskog karaktera tehnike TM; ona
su samo prirodni rezultat razvoja svijesti i meusobne povezanosti svih dijelova ljudskog ivota.
Ksenija G . , 23. god., apsolvent filolokog fakulteta
Pre TM-a sam imala vee depresije, oseanje praznine, koje su se
javile u pubertetu, negde u 15-16 godini. Puno sam itala i razmiljala.
Zapoinjala sam mnogo, malo ta i zavravala. elela sam da idem kod
psihijatra, ali nisam otila. Trajalo je to oko 2 godine. Sa T M - o m sam
poela u svojoj 17-oj godini. Od trenutka kada sam poela, to je postao
jedan sasvim drugi ivot. Postala sam srenija, vedrija, optimista. Kao
kad pree iz mraka u svetio. Odnosi sa ljudima su postali mnogo bolji,
spontaniji, i sa roditeljima i sa dragovima. I pre TM-a sam bila dobar
dak, ali me ono to smo uili u koli nije mnogo interesovalo. Sa T M om sam poela oseati zadovoljstvo u svemu to radim. Uenje je postalo bolje, oseala sam zadovoljstvo u sticanju novih informacija. Moj
proek na fakultetu je 9,5 ostao mi je j o samo diplomski. Meditacija
mi je pomogla da otkrijem ono to elim, da otkrijem smisalo ivota."
227

Transcendentalna

Meditacija

S l a v k o M . , 24. god., tehniar

Vremenom sam postao dosta nervozan i umoran. Poele su se
javljati i glavobolje. Sa ljudima oko mene poeo sam upadati u este rasprave, ukljuujui i porodicu. Postao sam uznemiren jer nisam znao
kuda sve to vodi, da li u moi izdrati na poslu, da li u moi da nastavim davati ispite, ukratko, da se ponaam normalno. Kada sam poeo
sa tehnikom TM, promene sam poeo oseati nakon par dana, a to je
primetila i okolina. Bio sam izuzetno dobro raspoloen i neprekidno sam
se smejao. Dnigovi su me prozvali prskalica" jer sam 11 svemu nalazio
razlog za smeli. I sada sam dobro raspoloen, ali na mirniji, spokojniji
nain. U poslu se bolje koncentriem i lake podnosim duinu radnog
vremena (9-10 sati). Uz rad, poeo sam i sa prekvalifikacijom zanimanja, dobro uim i redovno polaem ispite."
Dejan S., 26.god., umetnik
Psihijatrijski sam leen od 1976-1983. god. Oseao sam se prazno i
usamljeno. ivio sam ivot biljke. Mrani pesimizam me je pratio na
svakom koraku. Imao sam snane aritmije, preskakanje srca, esto sam
gubio vazduh. Bio sam toliko trom da sam se i u samoj kui teko kretao. Spavao sam izuzetno dugo, esto i po 12 sati, samo da bih im vie
ivota prespavao. Leenje sam poeo kod kolskog psihijatra, a nastavio
u Zavodu za mentalno zdravlje. Dobijao sam puno lekova i vodio beskrajne razgovore sa psihijatrom. Ali, problemi su i dalje postojali. Za
transcendentalnu meditaciju sam saznao sluajno. Posle uvoenja u tehniku, osetio sam odmah efekte. Taj prvi dan nikada neu zaboraviti.
Toliko sam bio ispunjen i srean da sam jedva doekao da dodcm kui i
ispriam svojima kako se oseam. Prvi puta nakon tolikih godina oseao
sam se istinski srean. Polako sam poeo primeivati da se moji odnosi
sa drugima popravljaju i da mi se vraaju samopotovanje i samopouzdanje. Sada, nakon 2,5 godine meditacije, sa sigurnou mogu rei da mi
je ova jednostavna tehnika u potpunosti promenila ivot. Moje misli su
sada u potpunosti sreene, a moje akcije plodonosne bez suvinog utroka energije. Daleko se lake koncentriem i pamtim. Lekove ve vie
od 2 godine ne koristim. Kada su videli promene na meni, i dnigi lanovi moje porodice odluili su da zaponu sa tehnikom. Desilo se pravo
udo: svae koje su bile svakodnevne i normalne za nau kuu, sada su
postale prava retkost. Daleko vie imamo razumevanja jedni za druge i
ona krutost u odnosima se izgubila. Sada otvoreno razgovaramo o svim
problemima na potpuno iskren nain i bez uvijanja, to se ranije nije
moglo ni zamisliti. Promene su toliko velike da ceo svoj ivot delim na
onaj pre i posle meditacije."
228

Radojka K.,biolog

Ranije, dok nisam bila praktikant TM-a imala sam vrlo este
jutarnje glavobolje, malaksalost, neraspoloen je. Sada je svega toga nestalo. Nakon jutarnje meditaicje, oseam se odmorna, svea, spremna za
aktivnost."
M a r i j a K . , uenica
Neuroze i strahovi koji su me titili prije prakticiranja tehnike
TM skoro su se potpuno izgubili. Glavobolje koje su me muile u cclosti
su nestale. Sada, pet meseci nakon redovne vebe oseam mir i spokoj stvo u itavom organizmu."
Ines P . , student
Ranije, od doba puberteta, patila sam gotovo od svakodnevnih
glavobolja, koje su esto bile tako jako da sam morala stalno uzimati
tablete, najee Fenangol, koji se ubraja u najjae. Danas vie ne znam
taje glavobolja."
Vlasta V . , slubenica
Promjene su vidljive u svakom pogledu. Ranije sam patila od
velikih glavobolja, bila sam umorna, nezadovoljna i nesigurna. Kada bih
dobila napad glavobolje, to bi me u potpiuiosti blokiralo, jedino bih time
bila zaokupljena. Sve je to sasvim nestalo u ovih mesec dana, dakle od
poetka nicijacije od danas.
Mladenka V . , student
Ranije sam znala imati neugodne glavobolje praene povraanjem, osjeajem slabosti. To je kroz o v o vrijeme meditiranja gotovo sasvim nestalo."
Nataa M . , lijenik
Prije sam imala povremene migrene, sada ih nema ili su izvanredno rijetke. Openito se fiziki dobro osjeam. Ne osjeam godine, dapae, ini mi se da se podmladujem. Imam osjeaj gospodarenja svojim
tijelom, osjeam se okretnom, ne umaram se lako, a ako se umorim vrlo
brzo se odmorim. Ranije sam imala bolove i ukoenost u miiima i kraljenici. Sada skoro uope ne. Rijetke prehlade vrlo brzo prolaze."
M a r i j a N., student
Otkako praktikujem TM nijednom nisam osetila glavobolju koja
je nekad bila svakodnevna. Nemam ni vrtoglavicu koju sam oseala
zbog smanjenog krvnog pritiska. Promena raspoloenja na bolje."

229

Transcendentalna

Meditacija

M. Branislav, elektrotehniar
Dugo sam imao probleme sa elucem. Doktor je na pregledu utvrdio gastritis na nervnoj bazi. Deavalo se da esto povraam. To se
deavalo i vie puta sedmino, to me je fiziki i psihiki iscrpljivalo.
Od poetka meditacije do danas (vebam tri meseca) to mi se nije desilo
nijednom. Za mene je to velika promena. Sad se oseam zdravlje, bolje i
posedujem veu energiju za rad."
F. Tomislav, student
Od kada meditiram dolo je do velikog poboljanja u radu probavnih organa, nestao je gastritis. Osim toga, jedem mnogo manje nego
pre, a ne gubim na teini iz ega zakljuujem da bolje iskoriavam pojedenu hranu".
M. Neva, prosvetni radnik
Pre nego to sam poela meditirati, jednu godinu sam imala potekoe sa ulkusom, a od upale bubrega sam bolovala vie godina. Uz
to, esto sam imala umor i depresije. Patila sam i od hroninog konjuktivitisa. Najbre mi je nestao konjuktivitis, za nedelju dana, a imala
sam ga tri godine. U prvoj godini nestali su ulkus i oseanje umora, a
neto kasnije i depresije. Upale bubrega su se u poetku pojaale, a
nakon tri godine smirilo se i to."
Z d e n k a M . , novinar
Gotovo sam u potpunosti otklonila nervozu, agresivnost, napetost, smetnje kod disanja, slabu cirkulaciju u perifernim dijelovima tijela
i nerazuman odnos prema jelu. Imala sam dijagnozu ulcerozni kolitis"
koja vie ne pokazuje nikakve simptome. Posljednji nalaz bio je negativan. "
Momir A., novinar
Imao sam prole i pretpole godine krvarenja ulkusa. Sada (nakon
11 mcseci vebe) nema nikakvih znakova ira nita ne oseam. Ne
nerviram se, miran sam, uveren sam da se vie neu razboleti."
Katarina

Krmarek,

domaica

Izleena sam od ira na dvanaestercu."

Mirjana Z., zdravstveni radnik
Bronhijalnu alergiju dobila sam pre 15 godina. Poelo je sa kaljem, kijanjem i guenjem. Do toga bi dolazilo naroito pri romeni
vremena, najee dan-dva uoi prelaska sa lepog na kiu ili sneg. Ovo
se javljalo tokom itave godine, ali je posebno bilo izraeno u prolee i
jesen. U prve dve godine smatrala sam da e sve to proi samo od sebe,
da je po sredi obina kijavica, prehlade. Kontrolisala sam krv i radila
230

druge laboratorijske preglede, ali nikakve promene nisu bile naene. U

meuvremenu, guenje je postajalo sve jae. To je bilo jedno grozno iskustvo. Kao da vam neko sedi na grudnom kou, nisam mogla da otvorim plua koliko elim. Plaila sam se da u se uguiti, da u umreti
od nedostatka vazduha. Tada sam dobila uput za Institut za plune i TBC
bolesti. TBC i karcinom testovi pokazali su negativno. To me smirilo
psihiki, ali potekoe su i dalje ostale. Posle toga, u bolnici na Beanijskoj kosi raene su alergoloke probe na inhalacione alergene 1973.
god. Na tim probama mi je ustanovljeno da sam alergina na peije,
prainu, polen trava, polen stabla, bu, bakterije, duvan, posteljnu prainu, parazite i ivotinjsku dlaku. Na svakoj od ovih proba dobijala sam
uvek najmanje po 2 krstia, to je ukauzivalo na veliku senzibilnost organizma, a esto i 3 to je maksimum. Tada je i utvrena bronhijalna
astma. Leila sam se savesno i koristila velik broj lekova, ali bez uspeha. Bolest se neprekidno pogoravala. Tada sam, sasvim sluajno, poela sa tehnikom tehnikom TM. Bilo je to 11.5.1981. godine.
Gotovo odmah nakon poetka sa vebom Transcendentalne Meditacije, normalizovao mi se san. Postao je daleko dublji, oseala sam se
daleko odmornijom, sveijom, ilom. Smirila sam se psihiki. Osetila
sam da mogu da radim mnogo vie. Guenja su se poela smanjivati.
Kaalj je skoro potpuno nestao. Tokom prve godinu-dve smanjila sam
lekove na polovinu. Vremenom, situacija je postajala sve bolja i bolja,
da bih danas bila potpuno, apsolutno zdrava. Lekove za astmu ne uzimam ve punih 5 godina. Guenje mi je u potpunosti nestalo. Oseam
se smirenom i sretnom."
Danica B . , via med. sestra
Ranije tekoe: glavobolja, visok krvni pritisak i premorenost su
nestale. Hipertenziju sam tri miseca leila odgovarajuim lekovima prepisanim od strane kardiologa, a pritisak je uvek bio visok. Renogram
(radioaktivno snimanje bubrega) pokazao je da bubrezi rade usporeno.
Obzirom da sam preterano osetljiva i da od nekih problema koje ne
mogu da reim dobijem redovno lupanje srca sa neujednaenim radom
(aritmia) mislila sam d a j e sve to na nervnoj bazi. Meditacija m i j e pokazala kako da se opustim. Neverovatno mi prija to oputanje. Sada nemam povien krvni pritisak (bistro mi je u glavi), ne boli me glava,
ponovljeni renogram pokazuje da bubrezi normalno rade to me i psihiki ini zadovoljnom.
Ivan M . , profesor
Ranije sam esto oblizao ambulante, a sada ve dvije godine nemam potrebe za lijenikom. Imao sam neugodan pritisak u glavi, vrto231

Transcendentalna

Meditacija

glavicu, znojenje i si. Uzimao sam medikamente torecan", adumbran"

i si. Zbog niskog krvnog pritiska pio sam efortil". esto sam oseao
bolove oko srca. Zahvaljujui tehnici TM danas ove lekove vie ne uzimam, a zdravlje mi se poboljalo u svakom pogledu."
A . O . pilot
.Na moje veliko zadovoljstvo, ve mesec dana posle poetka prakse TM primetio sam da su glavobolje, koje su ranije bile este, potpuno
nestale. Uznemirenost, koja mi je prouzrokovala porast krvnog pritiska i
esta jaa lupanja srca, sada su blaa, a krvni pritisak mi je u granicama
normale, mada nisam uzimao nikakve tablete. Psiholoki sam mnogo
stabilniji. Konflikti u porodicu su znatno manji."
Dragutin .,

Imao sam povien krvni pritisak, naroito donji, te m i j e preporueno da uzimam draeje Brinerdin" koje smanjuju tlak i spreavaju
vrtoglavicu. Nakon svega etiri tjedna meditacije prestao sam upotrebljavati ovaj lijek jer vie nisam imao nikakvih potekoa u vezi krvnog
pritiska."
Zvonko V., trgovac
Od prvog dana meditacije dogaale su se dosta velike promjene i
to iskljuivo u pozitivnom smislu pa bih neke nabrojao. Srce koje mi je
nekad nemirno kucalo sada radi savreno mimo. Gotovo preko cijelog
dana sam potpuno miran i staloen. Osjeam se laganiiji tako da sam
uspjeniji u sportu kojim se amaterski bavim. Za razliku od prije, velik
sam optimista i ini mi se da ne postoji problem ili potekoe koje ne bih
mogao rijeiti."
Gordana D., profesionalni igra folklora
Usled poziva, a i nasledno, imala sam jako proirene vene. nakon
dueg igranja oseala bih jake bolove u nogama. Jedva bih doekala da
doem kui i da se odmorim. Morala sam stavljati jastuie pod noge da
mi vene ne bi na nogama oticale. Po savetu lekara trebalo je da ih
operiem. Danas ih, meutim, zahvaljujui meditaciji ni ne oseam."
Pavao K . , lijenik
Reguliram tjelesnu teinu prema elji. Skinuo sam 6 kg u samo
dva mjeseca jer sam toliko elio. Da elim vie, smrao bih bez ikakvih
tekoa i napora i vie. Hronino sam dobre volje i to duboko u sebi.
Radim oputeno i efikasno. Imam strpljenja za sve one pacijente koje
sam ranije smatrao gnjavatorima", za svaku bakicu ili umiljenog bolesnika. Volim ivot, smjeh, ljude. Nije mi vie teko ivjeti, kao to mi
je to prije bilo."

232

Kosara P s t u d e n t
Ve samo nakon 6 meseci redovne meditacije primetila sam znaajan gubitak teine tri kilograma, tako da mi je teina sada u granicama normale."
Ines P., student
Drugo zaista veliko poboljanje oitavalo se na mojoj tjelesnoj
teini. U periodu od deset godina prije nego to sam poela meditirati,
teina je jako oscilirala i po 19-20 kg. Razni dijetni reimi samo su mi
vraali j o vie nego to sam imala prije. Nakon godinu dana meditacije
primjetila sam da kilogrami postepeno idu dolje bez ikakvih dijeta, bez
poveanih aktivnosti i slino. Ve devet mjeseci odravam za mene
nekad nezamislivu i po svim lijenikim statistikama idealnu kilau",
ak i bez ikakve kontrole jedem to elim, koliko elim (ini mi se, a
i drugi mi to kau d a j e to mnog vie nego to sam ranije jela), a kilogrami na moje veliko zadovoljstvo, ostaju na istome."
F . B . , prevodilac
Od svoje petnaeste godine patila sam od teke besanice i dugi niz
godina bilo je nezamislivo spavanje bez velikih doza sredstava za spavanje. Nakon otprilike godine i po redotivtog prakticiranja tehnike Transcendentalne Meditacije, poela sam redovito spavati, zdravim snom
(oko 8 sati) bez ikakvih sredstava za uspavljivanje."
Ljubica I . , slubenik
..Pre korienja tehnike TM budila sam se ujutro umorna i pored
toga to sam u toku noi spavala najmanje 6 asova. Posledicc mog
jutarnjeg stanja umora dolazile su usled porasta pritiska u toku noi dok
spavam. Od kad koristim tehniku TM postupno sam osetila poboljanje
zdravstvenog stanja, neto osetnije poboljanje nastupilo je nakon tri
meseca od poetka korienja tehnike TM, a sad nakon 5 meseci ne
dogaa mi se vie nikada da se ujutro probudim i da se oseam umorna."
Nada P., bibliotekar
Godinama sam oseala zamor i veliku potrebu za snom. Ustajala
sam umorna i pri tom mislila samo da doe no da spavam, spavam...
Imala sam esto oseaj da ne mogu da udahnem punini pluima vazduh.
Bolela me grudna kost, i tu, na grudima oseala sam veliki teret. Zbog
tih simptoma su me snimali, merili bazalni metabolizam, pila sam radioaktivni jod, merili su mi EKG rezultati su bili normalni, a ja sam bila
umorna, mamurna, pospana, sa naprom sam gledala u sagovornika i
mislila, zato ljudi ne mogu jedni druge sluati zatovrenih oiju. Meditacija me je izleila. Sada spavam najvie 7 asova. Budini se svea.

233

Transcendentalna

Meditacija

nemam nikakvih ranijih tegoba, nisam ni malo nervozna. Popodnevna

meditacija mi je dovoljan dnevni odmor."
Braco N., slubenik
Puio sam punih 20 godina. Spontano sam prestao puiti nakon
uvoenja u tehniku Transcendentalne Meditacije, za otprilike 1 mjesec.
Jednostavno, nisam imao vie potrebe za cigaretom ili alkoholom."
L . T . , student
Puio sam 6-7 godina. Kada sam uvden u tehniku TM, prestao
sam sa puenjem za samo 15 dana."
A . K . , tesar
Bio sam pua deset godina. Nisam imao nikakav poseban razlog
zato sam puio. Od kada sam poeo da praktikujem TM, jednostavno
mi se vie ne pui. Promjena je potpuna. Prestao sam da puim za samo
dva mjeseca. Nisam ni osjetio kako sam prestao."
D.F.

Kao pua, esto sam nastojala prestati puiti, ali bezuspjeno.

Tek nakon 4 godine meditiranja, konano mi je uspjelo prestati puiti,
ali je to tada bilo potpuno bez napora, i ve drugi dan sam zaboravila da
sam puila. Nije bilo ni nervoze, ni poveanog apetita, ve samo veliko
olakanje."
F . S . , tehniar
Puio sam 5 godina. Cigarete sam ostavio nakon 16 mjeseci vjebe. U jednom trenutku, jednostavno mi vie nisu prijale i kada sam
pokuao ponovo puiti osjeao sam muninu."
Beatris F . , umjetnica
Dodala bih j o neto, to smatram velikim pozitivnim efektom
tehnike TM. Nakon osam godina intenzivnog puenja, spontano sam
poela osjeati neovisnost o nikotinu i bez ikakvih kriza ili bilo kakvih
nelagodnosti prestala sam puiti nakon dvadeset i dva mjeseca prakticiranja Transcendentalne Meditacije."

234

Bibliografija
Allison iohn.Respiratory Changes during Transcendental Meditation (Promjene u disanju za vrijeme transcendentalne meditacije),Lancet asopis, 1970., svezak i, str. 833
Assagioli Roberto: The Balancing and Synthesis of Opposites (Ravnotea i sinteza suprotnosti),Psychosynthesis Research Foundation, New York, 1972. str. 18.
Assagioli Robcrto.Psychosynthesis (Psihosinteza),Viking, New York, 1965.
Banquet i.V.'.Spectral Analysis of the EEG during Meditation (Spektralna analiza EEG-a za vrijeme meditacije),Elektroencefalografija i klinika neurofiziologija (asopis), svezak 35., str. 143-151.
Batcson Gregory .Steps to an Ecology of Mind (Koraci prema ekologiji
uma),Paladin, London, 1973.
Benson Herbert i R. Keith WMacc:Decr eased Blood Pressure in Hypertensive Subjects Who Practised Meditation (Snienje krvnog llaka kod ispitanika
povienog tlaka prakticiranjem meditacije),CvtaAa&on (asopis), svesci 45 i 46,
Dodatak II
Benson Herbert, Wallace R. Keith et a!..Decreased Drug Abuse with Transcendental Meditation A study of 1,862 subjects (Smanjenje ovisnosti o drogama
putem transcendentalne meditacije studijom su obuhvaena 1862 ispitanika),Internacionalna konferencija o problemima ovisnosti o drogi, Ann Arbor, Michigan,
studeni 1970.
Bloonifield Harold, Michael Cain i Dennis J a(f(.Discovering Inner Energy
and Overcoming Stress (Otkrivanje unutarnje energije i nadilaenje j/r<?ja),Delacorte, New York, 1975.
Blvthe Peter .Stress Dis ease (Bolest iO-raa), Arthur Barker, London, 1973. str.
17-19"
Boulding E. Kenneth
Meaning of the Twentieth Century .The Great Transition (Znaenje dvadesetog stoljea: veliki prijelaz),Harper and Row, New York
1964. str. 1.
Brautigam Eva '.Effect of Transcendental Meditation on Drug Abusers
(Djelovanje transcendentalne meditacije na ovisnike o drogama),M\Amo, vedska
Brown M. Frederick et al,:EEG Kappa Rhytms During Transcendental Meditation and Possible Perceptual Threshold Changes Folowing (EEG kapa ritomovi
za vrijeme transcendentalne meditacije i mogue posljedice na podruju praga
percepcije),referat odran u Akademiji nauka drave Kentucky, SAD, studeni
1971.
Bryhni E., Fjeld A. i Lvlie \..Mechanical Shocks Induce Phenocopies of Developmental Mutants (Mehaniki Sokovi uzrokuju fenokopije u razvoju mutanata), Nature (asopis), svezak 248., str. 794-5

235

Transcendentalna

Meditacija

Clements Geoffrey i Milstein L. Steven '.Auditory Thresholds in Advanced

Participants in the Transcendental Meditation Programme (SluSni prag naprednih
uesnika u programu transcendentalne meditacije),MERU Report 7702, Seelisberg, vicarska, 1977.
Cohen GWUan: Hemispheric Differences in Serial Versus Parallel Processing
(Razlike u radu hemisfera pri serijskoj i paralelnoj obradi podataka), Journal of
Experimental Psychology (asopis), svezak 97, br. 3, str. 349-356
Collier W. Roy: 77; e Effect of Transcendental Meditation upon University Academic Attainment (Djelovanje transcendentalne meditacije na uspjeh na studiju),
Proceedings of the Pacific Northwest Conference on Foreign Languages, Seattle,
Washington (u tisku).
Domash Lawrencc:A//t/ videovrpca: Solution " (RjeSenje).
Ferguson C. Philip i Gowan C. John:77ie Influence of Transcendental Meditation on Anxiety, Depression, Aggression, Neuroticism atid Self-actualisation (Utjecaj transcendentalne meditacije na tjeskobu, potiStenost, agresivnost,
tieurotinost i samoaktualizaciju),referat odran u Udruenju psihologa Kalifornije,
Fresno, Kalifornija, sijeanj 1974.
Freud Sigmund: Civilisation and its Discontents (Civilizacija i njezina
nezadovoljstva), Hogarth, London, 1930.
Glueck Bernard: Biofeedback and Meditation in the Treatment of Psychiatric
Illness (Biofeedback i meditacija u psihijatriji),Comprehensive Psychiatry, svezak
16, br. 4. str. 310.
Golcman Daniel. Meditation as Meta-therapy: Hypotheses toward a Proposed
Fifth State of Consciousness (Meditacija kao metaterapija: pretpostavke o petom
stanju svijesti), Journal of Transpersonal Psychology (asopis), svezak 3, str. /14.
Green E. Elmer:77ie May Lectures (Majskapredavanja),Brunei College, London, 1974.
Green E. Elmer i Green M. Alyce: Volition as a Metaforce in Psychophysiological Self-regulation (Volja kao metasila psihofizioloke samoregulacije), referat
proitan na estom godinjem sastanku lijenika Udnienja za istraivanje i
prosvjetljenje Phoenix", Arizona, 1973.
Happold Y .Q...Mysticism.A study and an Anthology (Misticizam.Studija i antologija), Penguin Books, London, 1963. str 351.
Harman Willis et a\.:Changing Images of Man (Promjenjive ovjekove
s like), Stanford Research Institute Center for the Study of Social Policy, Policy Research Report no. 4, 1974.
Humphreys Christmas: Basic Buddhism (Osnove budizma),Buddhist Society,
London, 1963. str. 10.
Huxley Aldous:77ie Perennial Philosophy (Vjena filozofija),Fontana, London,
1958. str. 9.
Huxley Aldous:77ii Doors of Perception (Vrata percepcije),Penguin Books,
London, 1959. str. 60-65.
Hans Jenny-.Kymatics (Xfma/i'faj.Basilius Press. Basel, 1967.
Kroll U n a : 7 M / l Signpost for the World (TM: Putokaz svijetu), Darton, Longman i Todd, London, 1974. str. 103-104.

236

Kuhn Thomas: The Structure of Scientific Revolutions (Struktura znanstvenih

revolucija), University of Chicago Press, 1970.
Lao-Tsu:Tao-Te-Ching (Tao-Te-ing), prijevod Jane English i Gia-Fu Feng,
Wild wood House, London, 1973. pogl. 15.
Lorcnz Konrad. Civilised Man's Eight Deadly Sins (Osam smrtnih grijeha
civiliziranog ovjeka), London, 1974.
Levi Lennart: Stress and Distress in Response to Psychosocial Stimuli (Stres i
tjeskoba kao reakcija na psihosocijalne podraaje), Pergamon, London, 1973.
Maslow Abraham:Toward a Psychology of Being (Prema psihologiji bitka),
Van Nostrand, Reinhold, New York, 1968. str. 25.
Maslow Abrahanr/fe/igio/u, Values and Peak-experiences (Religije, vrijednosti i vrhunski doivljaji), Viknig, New York, 1970. (novi uvod).
Orme-Johnson W. David i Farrow T. John.Scientific Research on Transcendental Meditation: Collected Papers, vol. 1 (Nauno istraivanje transcendentalne meditacije: Zbornik radova, svezak 7),MIU Press, New York, 1975.
Orme-Johnson W. David A utonomic Stability and Transcendental Meditation
(Autonomna stabilnost i transcendentalna meditacija),Psychosomatic
Medicine
(asopis), svezak 35, br. 4, str. 341-9.
Ornie-Johnson W. David, Clemens Geoffrey, Hayncs T. Christopher i Badaoui Kheireddine: Higher States of Consciousness: EEG Coherence, Creativity
and Experience of the Sidhis (Via stanja svijesti: EEG koherencija, kreativnost i
iskustvo sidhija), M E R U izvjetaj 7701, Seelisberg, vicarska, 1977.
Ornstcni E. Robert:77ie Psychology of Consciousness (Psihologija svijesti),
W.H. Freeman, San Francisco, 1972.
Piatt R. John:77i<? step to Man (Korak do ovjeka),Science (asopis) svezak
149, str. 607.
Prabhavanda Swami i Frederick M a n c h e s t e r : / ^ Upanishads (Upaniade),
Mentor, New York, 1957. str. 21 i 51.
Russell Peter: Transcendental Meditation and Conscious Experience (Transcendentalna meditacija i svjesno iskustvo), referat odran na konferenciji o transcendentalnoj meditaciji Udruenja za istraivanje mozga, Exeter, 1973.
Schmid Tony:77jc Eighty-Five Siddhis (Osamdeset i pet .v/ii/ii/aj.Shambhala
Publications, Berkeley, California.
Schrocdinger Erwin: What is Life? (to je ivot?),Cambridge University Press,
London, 1969. str. 78.
Scenian W . , Nidich S. i Banta T. .The Influence of Transcendental Meditation
on a Measure of Self-actualisation (Djelovanje transcendentalne meditacije na samoaktualizaciju), Journal of Counseling Psychology (asopis), svezak 19, br. 3,
str. 184-7.
Seeman W., Nidich S. Dreskin T.'.Influence of Transcendental Medilation.a
Replication
(Djelovanje transcendentalne meditacije.odgovor),Journal of Counseling Psychology (asopis), svezak 20, br. 6, str. 555-6.
Shah Idries:77jf Exploits of the Incomparable Mulla Nasrudin (Podvizi jedinstvenog Mule Nasrudina),Dutton. New York, 1972. str. 26-7.

237

Transcendentalna

Meditacija

Shankara:7?je Crest Jewel of Discrimination (Krunski dragulj diskriminacije),

Advaita Ashram, Almora, India, 1970. str.22.
Toffler Alvin-.Future Shock (ok budunosti),Pm, London, 1971. str. 371.
Wallace Keith R. i Benson Herbert: The Physiology of Meditation (Fiziologija
meditacije),Scientific American (asopis), svezak 226 br. 2, str. 84-90.
Wallace Keith R.: Physiological Effects of Transcendental Meditation (Fizioloki uinci transcendentalne meditacije), Science (asopis), svezak 167, str. 175154.
Wallace Keith R.:The Physiological Effects of Transcendental Meditation: a
Proposed Fourth Major State of Consciousness (Fizioloki uinci transcendentalne
meditacije: pretpostavka etvrtog glavnog stanja svijesti),doktorska disertacija,
Odjel za fiziologiju Kalifornijskog sveuilita, 1970.
Wallace Keith R., Benson Herlwrt i Wilson F. Archie:/! Wakeful Hypometabolic Physiologic state (Budno hipometaboliko fiziloko stanje), American Journal
of Physiology (asopis),svezak 221, br. 3, str. 795-9.
Watson Ly\e:Supernature (Sitperpriroda),Hodder and Soughton, London,
1973.
White John:7" he Highest State of Consciousness (Najvie stanje svijesti), Ancher, 1972.
Whitehead A.N.:7)je Aims of Education (Ciljevi obrazovanja),Ernest Bcnn,
London, 1950. str. 1.
Wilson Colin:i\'''H' Pathways in Psychology (Novi putevi psihologije), Gollanez, London, 1972.

238

Opaske
'Ovi se podaci odnose na vrijeme izdavanja originala. U vrijeme
izlaska ovog prijevoda, 1986. irom svijeta u tehniku TM podueno je
preko etiri milijima ljudi (op. pr).
Knjiga je prvi put objavljena 1976. godine (op. pr).
Od tada se situacija znatno izmijenila. Eksperimentalne metode za
ispitivanje tehnike transcendentalne meditacije se iz dana u dan usavravaju pa ni rezultati nisu izostali. Do danas je napravljeno preko 350
znanstvenih radova o efektima tehnike transcendentalne meditacije i
TM-sidhi programa u preko sto razliitih institucija irom svijeta (op.
pr).
4
Kod nas se tehnika TM moe nauiti na redovnim teajevima koje
odrava Drutvo za primjenu transcendentalne meditacije, Zagreb, Baanska 11, telefon 041 /324-409.
5
Taj naziv koji se uobiajio dolazi od engleskog glagola to check" to znai kontrolirati, provjeriti" (op. pr).
6

Rauna se da danas u svijetu ima oko 4 milijuna praktikanata

tehnike TM (op. pr).
7

itanje i pisanje ne moraju nuno biti linearne funkcije. Tehnike

brzog itanja koriste se djelovanjem desne modane polutke, jednako,
ako ne i vie nego djelovanjem li jeve. Veina nas nauila je itati vokalizirajui, a zatim subvokalizirajui rijei, ime je postupak vrsto utemeljen u lijevoj polutci. Izgleda da ljudi koji itaju tehnikama brzog itanja
razaraju tu naviku i istodobno shvaaju" po nekoliko redaka vizualno, a
ne verbalno rije po rije.
Sline tehnike postoje i u pisanju. Takvo je, na primjer, Tony Buzanovo organsko slaganje informacija" koje koristi nelinearne viedimenzionalne oblike i uz lijevu potie na rad i desnu modanu polutku
(Tony Buzan: Use your Head (Upotrijebi glavu), BBC Publication,
i London 1974.).
Q
Pokazatelj energije vala je veliina n jegove amplitude (op. pr).
n

Kratica engleskog izraza galvanic skin response, (galvanski otpor koe), (op. pr).
239

Transcendentalna

Meditacija

10

Da to vrijedi i za suvremenu Indiju moe se vidjeti iz djela Paramalianse Yoganande Autobiography of a Yogi" (op. pr)
11

Kad se radi o TM-sidhijima, Maharishi pie sidhi s jednim ,,d"

da bi ih razlikovao od siddliija openito.
12

MERU kratica za Maharishi European Research University

Maliarishijev evropski istraivaki univerzitet (op. pr).