You are on page 1of 43

LIMENI NOSAI

Prenosti limenih nosaa u odnosu na valjane:


Manja teina;

Vee mogunosti oblikovanja poprenih presjeka;


Primjena za vee raspone i optereenja;

Variranje dimenzija poprenog presjeka (pokrivanje dijagrama


momenata;
Mogunost optimizacije poprenog presjeka.

Oblici poprenih presjeka


zavareni

zakovani

Jednozidni: otvorenog poprenog presjeka (bisimetrini ili monosimetrini


I presjeci)
Viezidni: otvorenog ili zatvorenog (sanduastog) poprenog presjeka.
Primjenjuju se u sluaju velikih raspona i optereenja kao i ograniene
graevinske visine. Imaju veliku torzionu krutost i krutost na savijanje
oko slabije ose.

Oblikovanje poprenih presjeka jednozidni limeni nosai


Visina nosaa:

h = L/20 L/35

u visokogradnji

h = L/15 L/25

kod drumskih mostova

h = L/10 L/15

kod eljeznikih mostova

Debljina rebra:

8 2hw m za manja optereenja


tw mm

9 2.5hw m za vea optereenja


ili

hw / 120
tw
hw / 100

za

S235

za

S355

Efektivna irina pojasa shear lag efekat

Dimenzije pojasnih lamela kod jednozidnih nosaa

max bf uslovljeno je vitkou konzolnog prepusta k c / tf

Da bi kod presjeka klase 3 kompletna pojasna lamela bila efektivna neophodno je


ispunjenje uslova c / t 14 odnosno t 14
f

Preporueno maxtf je:


50 mm za S235
30 mm za S355
Primjena kvalitetnih elika (normalizovanih N, termomehaniki valjanih M ili HISTAR)
omoguava koritenje limova vee debljine bez redukcije mehanikih svojstava i problema
sa zavarivanjem.

Uobiajeni oblici presjeka pojasnih lamela

Af - potrebna povrina pojasne lamele


Uslov (za presjeke klase 3):
w y ,el

M y ,Ed
fy / M 0

potreban otporni moment


2

hw3 tw
h
Iy
2Af w
12
2
Iy
hw2 tw
Wy ,El

Af hw
hw / 2
6
M y ,Ed
Af

fy

hw

M0

hw tw
6

alternativno
M y ,Ed
Af

fy

hw

M0

M y ,Ed
0.15hw tw

Af 0.9

fy

hw

M0

Forme limenih nosaa

Proste grede

Kontinualni nosai

Procedura prorauna limenih nosaa


ULS granina stanja nosivosti:
VRd, MRd kontrola nosivosti poprenih presjeka;
Mb,Rd kontrola nosivosti nosaa na bono-torziono izvijanje;
Kontrola lokalnog naprezanja (npr.od pritiska toka kod kranskih nosaa i mostova) i
interakcija sa globalnim naponima;
Kontrola nosivosti na izboavanje (usljed normalnih napona pritiska i smicanja, ili
lokalnih

poprenih koncentrisanih sila);


Kontrola nosivosti na zamor (dinamiki optereene konstrukcije).

SLS granina stanja upotrebljivosti:


Kontrola deformacija (ugibi i rotacije);
Kontrola vibracija (ako je potrebno);
Kontrola napona (ako je potrebno).

Pokrivanje dijagrama momenata


Racionalizacija geometrijskih karakteristika presjeka moe se ostvariti:

Promjenom visine rebra nosaa;


Promjenom povrine pojasnih lamela (noica):
promjenom irine pojasnih lamela;
promjenom debljine pojasnih lamela;
primjenom dodatnih pojasnih lamela;

Ojaanje pojasnih lamela

Odreivanje mjesta teorijskog poetka ojaanja pojasnih lamela


grafiki
Med(x) = Mc,Rd,i
MEd(x)-

anvelopa
momenata
savijanja

Mc,Rd,i

moment
nosivosti i-tog
presjaka

Analitiki (jednako podijeljeno optereenje)


qEd
qEd 2
MEd x
x
x Mc ,Rd ,0
2
2

Mc,Rd ,0 Wy ,0 / M0
max MEd qEd

/8

Mc ,Rd ,0
x1,2 1 1

2
M
max Ed

Stvarni poetak ojaanja

Lokalna naprezanja rebra kranskog nosaa


Naponi u rebru neposredno ispod gornje
noice:

oz ,Ed

Fz ,Ed

eff tw

oxz ,Ed 0.2 oz ,Ed


eff

Normalni napon po visini rebra:

oz ,Ed z

Fz ,Ed
eff 2z tw

Efektivna duina
ina kruto vezana sa noicom (zavarivanjem):

3.25 3 Irf / tw

eff

ina nije kruto vezana sa noicom:


eff

3.25 3 (Irf If ,eff ) / tw

Kada je ina oslonjena preko podmetaa od elastomjera:

eff

4.25 3 (Irf If ,eff ) / tw

Ir moment inercije ine oko horizontalne teine ose;


If,eff moment inercije efektivnog dijela noice (bf,eff) oko horizontalne teine ose;

Irf moment inercije zajednikog presjeka ine i efektivnog dijela noice (bf,eff), oko
horizontalne teine ose;
bf,eff= bfr+hr+tf ali ne vie od bf

Lokalno naprezanje rebra usljed poprenog pritiska (patch load)

z ,Ed

FEd

beff tw ast ,1

z
beff se 1

s
n
e

0.878ast ,1
n 0.636 1
tw
se ss 2t f
ast,1 bruto povrina presjeka ukruenja razmazana na duini se;
tw debljina rebra;
z
rastojanje do noice.

Interakcija naprezanja u rebru nosaa

2
x ,Ed

2
oz ,Ed

x ,Ed

oz ,Ed
oz ,Ed

x ,Ed oz ,Ed 3 xz ,Ed oxz ,Ed

NEd M y ,Ed

z
A
Iy

xz ,Ed

fy

M0

VEdSy
I y tw

proraunska vrijednost normalnog napona usljed lokalnog pritiska toka (patch load)

proraunska vrijednost smiueg napona usljed lokalnog pritiska.

Veza pojasne lamele sa rebrom nosaa

o
V
S
max Ed y

Iy 2aw

Fz ,Ed
w
2Lw ,eff aw

w
2

Lw ,eff bF 2 hr tf

u 2 3 2 2

fu

w M 2

- kontrola napona u ugaonom avu

IZBOAVANJE PRAVOUGAONA

Neizboena ploa

Izboena ploa

PLOA

Srednja vlakna
posle izboavanja

x ,cr kritini napon elastinog izboavanja

slobodno oslonjena ivica

Ojlerov napon izvijanja za traku jedinine


irine

E
slobodna
ivica

b /

E
12 t

Ojlerov napon izboavanja

2E t
E

12 1 2 b

2E t

12 b

Izboavanje izazivaju sljedea naponska stanja:

x i / ili y

xy

normalni napon pritiska

smiui napon

Kombinacije napona pritiska i smiueg napona


Lokalne poprene sile pritiska
Postoji postkritina rezerva nosivosti izboavanje nije uvijek gubitak globalne
stabilnosti konstrukcije.

Linearno-elastina teorija izboavanja (Timoenko)

Osnovne pretpostavke:
Materijal je idealno elastian;

Nema poetnih geometrijskih imperfekcija;


Optereenje djeluje u srednjoj ravni ploe;
Okomite deformacije na ravan ploe (w) su male.

4w
4w
4w
t 2w
2 2 2 4 x
0
4
2
x
x y
y
D x
E t3
D
12 1 2

krutost ploe na savijanje

napon pritiska u srednjoj ravni ploe

t debljina ploe
w nepoznata pomjeranja

diferencijalna jednaina
izboavanja

m
n
w x,y Amn sin
x sin y
a
b
m 1 n 1

(pretpostavlja se rjeenje u
obliku dvostrukog Furijeovog
reda)

2 2
2
m 2

m
t
4 n

Amn 2 x 0
D
a b
a

Amn 0

(netrivijalno rjeenje)
2 2

m n 2 a 2 D
x
m t
a b
2

m
n
E t
x

2
m 12 1 b

m
n
E k E
m

Minimum funkcije

k
1

dk
0
d

m 1 1.0
k min 4.0

Kritini
napon

x ,cr

2E t
k min
k E 4 E
2
12 1 b
familija krivih k

k min k

Uticaj uslova oslanjanja

Ukljetena ivica
Zglobno oslonjena ivica
Slobodna ivica

Uticaj naina naprezanja

isto savijanje

isto smicanje

isti pritisak

xy ,cr k E

x ,1 - max. napon pritiska

Nosivost u postkritinoj fazi koncept efektivne irine


2

b
2E t
2E t b
fy x ,cr beff k
k
x ,cr

2
2
b
b
b
b
12 1 eff
12 1 eff
eff
beff b

x ,cr
fy
Oslonjena ivica

Oslonjena ivica

Bruto presjek

Efektivni presjek

Odreivanje beff
x ,cr

beff b

fy

fy

x ,cr

beff

1
_

b b

1
_

_
p 1

relativna vitkost ploe na izboavanje

opta formulacija beff

Karmanova hiperbola (bez imperfekcije,


idealno elastian materijal...)
Koeficijent redukcije za realne ploe treba
da uzme u obzir strukturne i geometrijske
imperfekcije (dat je u EC3).

Ukruenja poveanje stabilnosti ploe na izboavanje

2E t
E

12 1 2 b

Optimalan poloaj ukruenja podunih i poprenih


isti pritisak

isto savijanje

isto smicanje

Pri kontroli nosivosti ukruenja usvaja se presjek sa sadejstvujuom irinom


prema skici:

Poprena ukruenja: oslonaka i meuukruenja


Poveavaju nosivost rebra na izboavanje;
Obezbejeuju pravilno unoenje koncentrisanih sila i oslonakih
reakcija u rebro nosaa.

Oblikovanje poprenih presjeka

pritisnuti pojas
zategnuti pojas

podlona ploica

Oslonaka ukruenja

Nosivost oslonakih ukruenja na


izvijanje izvan ravni nosaa odreuje
se na osnovu duine izvijanja
Lcr=0.75hw, koristei krivu c.
Ako postoji ekscentricitet
ukruenja u odnosu na srednju ravan
rebra, on se mora uzeti u obzir.

meka

kruta

udvojena

Proraun krutosti poprenih ukruenja

w0

s
; s min a1 ,a2 ,b
300

Primjenom elastine analize drugog reda treba dokazati da:


maksimalni napon u ukruenju nije vei od

fy

M1

dodatni ugib ukruenja nije vei od b/300


Prethodni kritieriji vae ako moment inercije poprenih ukruenja Ist zadovoljava uslov:

b
Ist m
E

300

w
u
0

N 1 1
m cr ,c Ed
cr ,p b a1 a2

2E emax
u
1.0
fy 300 b / M1

emax

maksimalno rastojanje od krajnjeg vlakna ukruenja do njegovog


teita;

NEd

maksimalna sila pritiska u susjednim poljima, ali ne manja od


maksimalnog napona pritiska pomnoenom polovinom efektivne
povrine pritisnute zone polja, ukljuujui i ukruenja;

cr ,c i cr ,p

kritini naponi za isto izvijanje i izboavanje.

Pojednostavljena analiza krutosti poprenog ukruenja


Treba biti zadovoljeno:

fy
IT
5.3
Ip
E

ili

cr fy

prema

BS 3

Ip
IT

polarno moment inercije ukruenja oko ivice spojene sa limom;


Sev Venanova torziona konstanta za ukruenje;

cr

kritini napon torzionog izvijanja ukruenja.

Nadalje, zbog izboavanja smicanjem, efektivni presjek meuukruenja koje djeluje kao
kruti oslonac za polje rebra treba da ima minimalni moment inercije Ist:

a
hw3 tw3
Ako je
2 ; Ist 1.5 2
hw
a
Ako je

a
2 ; Ist 0.75hw tw3
hw

Poduna ukruenja
torziono meka ukruenja

torziono kruta ukruenja

zglobno
oslonjena
ivica

ukljetena
ivica

Potrebna krutost podunih ukruenja:

f
IT
5.3 y
Ip
E

ili

cr fy

prema

BS 3

cr kritini napon torzionog izvijanja ukruenja.

Dispozicije ukruenja
Oslonako
ukruenje

Poduna
ukruenja

Poprena
ukruenja

a
d

You might also like