You are on page 1of 30

PRANJE RUKU

Vinko Zorani Dr.med.,


Spec. mikrobiologije s parasitologijom

Ritualno (religijsko)

Havaji:
Svakom veem spiritualnom dogaaju u
ivotu (vjenanju i sl.) prethodi obred
spiritualnog pranja ruku zvan HIUWAI

Ritualno (religijsko)

Kod muslimana
U Japanu (prilikom ulaska u hram)
Kod idova
I Poncije Pilat je oprao ruke

POVIJEST

Javni WC-i u Rimu

brisali su se spuvom
poslije nisu prali ruke

POVIJEST
Mishnah Torah
1199. god.
Nikada nemoj zaboraviti
oprati ruke nakon
dodirivanja bolesne osobe.

Moses
Ben Maimonides
(Egipat)

POVIJEST
SREDNJI VIJEK
Nema znaajnijeg
napretka u higijeni od
1204. god. do 1843.
god.

POVIJEST
Oliver Wendell Holmes
(1809-1894)
(Harward University)

Babinju groznicu prenose doktori i med. sestre


Smrtnost i do 25% !!!
* zagovarao provoenje higijene kod kreveta pacijentice
velik otpor meu kolegama

POVIJEST
Ignaz Semmelweis
(1818-1865)
(Beka opa bolnica)
Pranje ruku klornim vapnom
Smanjena smrtnost
Stalna borba s kolegama
duevno obolio
umro od gnojne infekcije prsta

POVIJEST
DVADESETO
STOLJEE
Pranje ruku
prihvaeno je kao

najvaniji i jednostavan
postupak u
sprjeavanju irenja
infekcije

Prof. dr. Andrija tampar


(1888-1958)

3,5 miliona djece umre u 1. god. od dijareje i


pneumonije
1/3 civiliziranog drutva ne pere ruke poslije
obavljanja nude (veinom mukarci)
1/4 odraslih ne pere ruke nakon mijenjanja pelena
1/2 vlasnika ne pere ruke nakon igre s kunim
ljubimcima ili nakon ienja za njima
Samo 1/3 ljudi pere ruke nakon kaljanja ili kihanja
1/5 pere ruke nakon doticaja s novcem.

Infekcije koje se najee


prenose prljavim rukama

Dijareja
Bacilarna dizenterija
Tifus
Virusni hepatitis
Prehlada
Gripa
Infekcije konjunktive
Infekcije koe

FEKALNO- ORALNI PUT PRIJENOSA

Istraivanje American Society for Microbiology 2005.g.

Pitanje: koliko esto perete ruke nakon


Nakon igre s ljubimcem

Uvijek operem ruke

2005
42%
(16%)

Nakon koritenja WC-a


u svom domu
2005
83%
(10%)

Prije pripremanja hrane

Nakon mijenjanja pelena

2005
77%
(14%)

2005
73%
(4%)

Nakon kaljanja ili kihanja


2005
32%
(23%)

(Obino operem ruke)

Nakon koritenja
javnog WC-a
2005
91%
(6%)

Nakon diranja novca


2005
21%
(18%)

Bolesti prljavih ruku

(S. aureus
normalno kod
30-40% ljudi)

Normalna flora (broj mikroorganizama)

Bolesti prljavih ruku


Ruke su najei put prijenosa infekcije

Najei put kontaminacije namirnica


KONTAKTOM (infekcije probavnog sust.)

neposrednim
posrednim

vlastitom florom
iz okolia

Bolesti prljavih ruku

najei put prijenosa respiratornih


infekcija (npr. prehlade)

kihanjem (kaljanjem)
velike kapljice
padaju
prijenos kontaktom

Kada prati ruke?


UVIJEK:

kad osjetite da su vam ruke prljave


prije, za vrijeme i nakon pripreme hrane
prije jela i nakon jela
prije igre s bebom ili doticanja bebe
prije i nakon mijenjanja pelena bebi
prije i nakon doticaja s bolesnom
osobom

Kada prati ruke?

nakon uporabe toaleta


nakon ienja
nakon igre s ljubimcima i nakon ienja
za njima
nakon kihanja i kaljanja
nakon rukovanja s otpacima ili pranjenja
smea
uvijek kada uete u svoj dom
nakon obuvanja obue

to treba osigurati za
ispravno pranje ruku?

Toplu, tekuu i zdravstveno ispravnu


vodu
Tekui sapun (i etkicu)
Jednokratne papirnate runike
Ko za otpatke
Dezinfekcijsko sredstvo
(neka radna mjesta)

Postupak pranja ruku

vlaenje toplom vodom

nanoenje tekueg sapuna

sapunanje najmanje 20 sekundi


(uporaba etkice - prljavtina ispod noktiju)

ispiranje pod mlazom tople vode

dezinfekcijsko sredstvo (gdje je potrebno)

suenje jednokratnim papirnatim runicima


zatvaranje vode papirnatim runikom
bacanje u ko s poklopcem

to se najee loe opere?

najee loe
oprano
najee dobro
oprano

esto loe
oprano

Antibakterijski sapuni

Sadre antiseptiko sredstvo


(alkohol, klorheksidin, klor, heksaklorofen,
jod, kvarterne amonijeve spojeve, ili
triklosan)
tvari koje smanjuju broj

mikroorganizama

Prema nekim istraivanjima


nisu djelotvorniji od obinih sapuna

Suenje ruku

Na radnom mjestu
iskljuivo papirnatim ubrusom
Frotirski ubrus
osobni (kod kue)
Fenomati su se prema jednom istraivanju
pokazali jako loi zbog:
194% vie bakterija na prstima
254% vie bakterija na dlanovima
znaajan porast S. aureus na koi
(i drugih bakterija - uzronika trovanja
hranom)

ienje sredstvima na bazi


(70%) alkohola

ienje bez vode


(sadre aditive za vlaenje koe)

Stavi se na dlan trljaju se sve povrine


dok se sredstvo ne osui
Smanjuju broj mikroorganizama
Manje nadrauju kou (od sapuna)

Na radnom
mjestu
Skinuti nakit
Postaviti

slikovne upute

Na radnom mjestu

Medicinska sestra prosjeno tijekom


smjene od 8 sati:
1 sat pere ruke
(7x/sat po 60 sek.)
*Potrebno je koristiti zatitne kreme!

Dobro oprane ruke


manje do 95% bakterija

Na radnom mjestu
*rukavice*

Smanjuju kontaminaciju ruku


Treba izabrati adekvatne rukavice
Ruke se ne smiju prati u rukavicama
Koriste se jednokratno
(mijenjati kod svakog bolesnika)
Treba ih odbaciti na propisani nain
te oprati ruke

Cilj SZO do 2015. godine za 2/3 smanjiti


umiranje djece mlae od pet godina
pranje ruku sapunom
Odlukom Generalne skuptine UN prvi put 2008

RAZMISLITE

to ste
maloprije
radili?

OPERITE RUKE

to ete
poslije
raditi?

You might also like