ELEKTROMAGNETNA KOMPATIBILNOST

U VISOKONAPONSKIM POSTROJENJIMA
1. UVOD
Radi boljeg razumijevanja i praenja problematike elektromagnetne kompatibilnosti,
prije svega je potrebno dati ispravne definicije osnovnih pojmova iz podruja
elektromagnetne kompatibilnosti. Te definicije su sljedee:
Elektromagnetna kompatibilnost (electromagnetic compatibility-EMC) je udeenost
ureaja, opreme ili sistema da zadovoljavajue funkcionira u svom elektromagnetnom
okruenju bez unoenja nedopustivih smetnji na bilo koji element u okruenju.
Elektromagnetna smetnja (disturbance) je svaka elektromagnetna pojava koja moe
degradirati rad ureaja, opreme ili sistema. Elektromagnetna smetnja se moe pojaviti u
obliku elektromagnetnog uma, neeljenog signala ili u degradaciji materijala.
Elektromagnetna interferencija (interference-EMI) je degradacija tj. neeljeno
odstupanje od predvienog naina rada ureaja, opreme ili sistema, uzrokovana
elektromagnetnom smetnjom. Elektromagnetnom interferencijom zovemo pojavu neeljenih
napona i/ili struja koji uzrokuju poremeaj u radu opreme. Ti naponi i struje prenose se do
opreme voenjem kroz vodie ili elektromagnetnim poljem (naini sprezanja).
Elektromagnetno okruenje (environment) je sveukupnost elektromagnetnih pojava
koje su prisutne u promatranom podruju, i ono ukljuuje sve izvore smetnji kao i puteve i
naine sprezanja s njima. Slino, preko istih puteva sprezanja, elektromagnetne veliine u
opremi djeluju na njeno okruenje. (Slika 1)
Radio emitiranje
Telekom sistem
Elektrostatika
pranjenja

Servisne radio veze

Emisija
Terapeutski sistemi
Mjerenje
On/off upravljanje
Povratna sprega

Grom
Okruenje
Izvor

Elektroenergetski
prekida

Elektroenergetski
sistem

Signalno (VF)
upravljanje
Pretvarai

Ciklino
pulsirajue upravljanje
Elektrolune pei

Prijem

Kompjuterizirani
procesi
Raunarski sistemi

Injektiranje
(ubacivanje, uvoenje)

Sprega (interferencija)

Rasklopne stanice
Elektroenergetska
oprema
Prekidai

Slika 1. Multilaterarni model interferencije

2

Sutina elektromagnetne kompatibilnosti u elektroenergetnom postrojenju je nivo

usklaenosti smetnji koje stvara primarna oprema, koja je obino izvor elektromagnetnih
smetnji, i odgovarajue sekundarne opreme koja je sposobna raditi u odreenom
elektromagnetnom okruenju. Stoga je potrebno definirati smetnje koje izaziva primarna
elektroenergetska oprema.
Posljedice svih smetnji treba detaljno ispitati da bi se mogli razumjeti mehanizmi
njihovog nastanka i definirati odgovarajua rjeenja.
Geometrijski i elektrotehniki parametri primarnog postrojenja i sekundarnog sistema
(nadzor, upravljanje, zatita i mjerenje) su poznati iz glavnog projekta postrojenja. Sekundarni
sistem je u pravilu izloen elektromagnetnim smetnjama i u stacionarnim, a posebno u
prijelaznim stanjima primarnog postrojenja. S druge strane i elementi sekundarnog sistema
mogu biti izvori takvih smetnji. Da bi se osiguralo ispravno i pouzdano djelovanje
sekundarnog sistema, potrebno je identificirati i kvantificirati, u mjeri u kojoj je to mogue,
potencijalne izvore i puteve prijenosa smetnji, te utvrditi mjere kojima e se njihov utjecaj na
funkcioniranje i sigurnost elemenata sekundarnog sistema svesti na prihvatljiv nivo.
Panja mora biti usmjerena na osiguranje elektromagnetne kompatibilnosti u svakoj fazi
projekta postrojenja, od definiranja uspostave elektromagnetnog okruenja, definiranja i
provjere mjera koje e biti provedene, do potrebnih koraka kada (ako) doe do preureenja ili
proirenja. Te procedure navedene su u tabeli 1.1.
Tabela 1.1.
EMC analiza

Procedure za postizanje EMC u elektroenergetskim postrojenjima

prepoznavanje (identifikacija) izvora interferencije
odreivanje veliina interferencije
proraun/procjena/mjerenje sprezanja
odreivanje interferentne otpornosti interferencijom obuhvaenih
sekundarnih sistema

Mjere za postizanja EMC

mjere na izvorima interferencije

mjere na putevima sprezanja
mjere na prijemniku interferencije

Potvrda (dokaz) EMC

izazivanje veliina intreferencije sa sklopnim operacijama (na objektu

u stvarnosti)
simuliranje veliina interferencije u laboratoriji

1.1. Klasifikacija elektromagnetnih smetnji u elektroenergetskom postrojenju

Elektromagnetne smetnje u elektroenergetskom postrojenju mogu se podijeliti u
sljedee grupe:
o

Niskofrekventne smetnje u napojnim energetskim dijelovima ureaja i

pripadajuim strujnim krugovima,

Visokofrekventne konduktivne smetnje na napojnim energetskim i sekundarnim

strujnim krugovima, koje su prije svega posljedica indukcije,

Smetnje uzrokovane djelovanjem elektromagnetnog polja to se odraava na sve

ureaje i opremu u elektroenergetskom postrojenju.
3

Smetnje u napojnim energetskim dijelovima ureaja, na temelju parametara kvalitete

nazivnog sinusnog vala napona sistema (frekvencija, amplituda, valni oblik i simetrija)
klasificiraju se u etiri grupe:
a)

Promjene frekvencije su rijetke u sistemima prikljuenim na elektroenergetsku

mreu, ali u sistemima agregat-generator mogu se pojaviti promjene frekvencije
usljed promjena tereta i neispravnosti opreme.

b)

Promjene amplitude mogu se pojaviti u rasponu od ekstremno kratkotrajnih do

kvazistatinih.

c)

Promjene u valnom obliku javljaju se u sluaju nelinearnih tereta. Pod ovim se

podrazumijeva trajna promjena valnog oblika koja traje najmanje nekoliko
perioda. Ova vrsta smetnji moe se opisati kao harmonijske smetnje, budui da ih
je lahko analizirati kao superpoziciju harmonika na nazivnu frekvenciju sistema.

d)

Nesimetrija se pojavljuje kad su nejednaki jednofazni tereti prikljueni na trofazni

sistem. Ta vrsta smetnji najvie utjee na rotacione maine i trofazne ispravljae.

Neispravnosti u elektroenergetskom sistemu koje su uzrokovane neispravnou opreme

ili vanjskim uzrocima generiraju interferencije u obliku od trenutnog smanjenja napona do
poremeaja s prekidom opskrbe elektrinom energijom, koji mogu trajati minutama, satima ili
danima. Takvi uvjeti primarno tete opremi koja ne moe raditi tokom perioda smanjenog
napona. Takoer, neki automatizirani procesi mogu se poremetiti u tim periodima i tada
procesna oprema ili krajnji rezultat mogu biti uniteni. Npr. prestanak rada sistema za obradu
podataka ili mrene komunikacije moe unititi informaciju.
Neke prenaponske smetnje pojavljuju se sluajno i nisu ponovljive ili predvidljive za
odreeno mjesto, iako moe postojati statistika informacija o odreenoj pojavi. Prenaponske
smetnje koje su posljedica rada opreme mogu se predvidjeti, one su ponovljive i mogu se
analizirati tokom rada te opreme.
Prenaponi na energetskim vodovima, bilo da su uzrokovani udarom groma, sklopnim
operacijama ili nekim drugim dogaajem predstavljaju najveu prijetnju opremi. Istraivanja
nakon takvih dogaaja i eksperimentalni podaci pokazuju irok raspon kvarova uzrokovanih
prenaponima. Oni ukljuuju proboj izolacije, preskok, lom, termike i trenutne
preoptereenosti vrnom snagom i prelazak granica du/dt i di/dt.
Tipini kvarovi uzrokovani prenaponima su:
o

elektrini proboj izolacije ili preskok,

kvar na ureaju za zatitu od prenapona,

kvar na poluvodikim ureajima,

neispravni rad opreme za obradu podataka, ...

S druge strane, s obzirom na irenje, elektromagnetne smetnje mogue je podijeliti u

dvije grupe:
a)

Konduktivne smetnje, koje se ire voenjem; vezane su za elektromagnetnu

interferenciju uzrokovanu promjenom struje ili napona, ukljuuju harmonike,
istosmjerne komponente, posljedice prijelaznih pojava, prekida struje ili napona,
njihanje, posljedice sklapanja, te elektrostatika i atmosferska pranjenja.

b)

Radijacione smetnje, koje su posljedica elektromagnetnog rasprostiranja

zraenja, tj. elektromagnetnih polja energetskih i ipkastih vodova, antena
predajnika (radio, televizijskih, radarskih, amaterskih, vojnih, ...), ureaja
(poluvodiki pretvarai, raunarski sistemi, sklopni ureaji) i atmosferskog
pranjenja (posljedice udara groma).

Interferencija se iri kao zraenje (radijacija) s trase vodia sljedeim nainima:

o

galvanski, putem prividnih otpora vodia,

induktivnim sprezanjem,

kapacitivnim sprezanjem,

kao obini (uobiajeni) val s dvovodikih sistema,

kao slobodni prostorni val.

Pri zatiti osjetljive opreme posebnu panju potrebno je posvetiti brzini promjene
naponskih i strujnih smetnji, budui da ona moe uzrokavati interferenciju u bliskim
krugovima preko kapacitvnih i induktivnih veza
Intenzitet elektromagnetne smetnje u prostoru od interesa, tj. elektromagnetnom
okruenju ne moe se odrediti prema apsolutnim vrijednostima. Naime, pojava smetnji i
njihov intenzitet ovisni su o mnogim parametrima jer je njihova narav sluajna. Smetnje stoga
mogu biti opisane vjerojatnou, odnosno najvjerojatnijim intenzitetom u nekom
elektromagnetnom okruenju. Moe se govoriti samo o vjerojatnosti nastanka i vjerojatnosti
intenziteta smetnje i interferencije.
Za laku predodbu ovih pojmova i njihove meusobne povezanosti u elektromagnetnoj
kompatibilnosti prikladno je prikazati grafiki vezu elektromagnetnih smetnji, pojedine
veliine elektromagnetne interferencije i otpornosti ureaja.

Sklopne operacije
u primarnom
krugu

Udar groma u
visokonaponski
vod

Udar groma u
uzemljene
dijelove

Zemljospoj

Sklopne operacije
u sekundarnim
krugovima

RTV prijenosi

Izvor
Odziv izolacije

Valovi nastali
u vodiima

Odziv odvodnika
prenapona

Valovi zraenja
(radijacije)

Struje prema
uzemljivau

Magnetna polja

Visokofrekventna
polja
Veliina

Prijenos preko
mjernih
transformatora

Struje kroz
omotae kabla

Struja kroz
ograde
Put sprezanja

Krugovi mjerenja
i zatite

Signalni i krugovi
upravljanja
Prijem
Sekundarna oprema i sekundarni sistemi

Slika 1.2.Nastanak i irenje veliina interferencije u elektroenergetskom postrojenju

2. IZVORI ELEKTROMAGNETNIH SMETNJI

U uvodnom poglavlju napomenuto je da za razumijevanje pojma elektromagnetne
kompatibilnosti, tj. da bi se osiguralo ispravno i pouzdano djelovanje sekundarnog sistema,
potrebno je identificirati i kvantificirati, u mjeri u kojoj je to mogue, potencijalne izvore i
puteve prijenosa smetnji, te utvrditi mjere kojima e se njihov utjecaj na funkcioniranje i
sigurnost elemenata sekundarnog sistema svesti na prihvatljiv nivo. U ovom poglavlju
obrauju se izvori elektromagnetnih smetnji.
2.1. Klasifikacija izvora elektromagnetnih smetnji
Oprema i ureaji u elektroenergetskom postrojenju izloeni su elektromagnetnoj
interferenciji koja moe potjecati od sljedeih izvora:
o

prirodni izvori (atmosferska pranjenja, posredne posljedice udara groma u vod,

geomagnetna oluja, suneve pjege, ...),

vanjski sistemi (visokofrekventni predajnici i izvori struje elektroagregati,

elektrini kolektorski ureaji, ureaji za ometanje komunikacija u vojne svrhe),

elektroenergetski sistem (sam prema sebi) te energetsko napajanje ureaja

(prijenosni i distributivni vodovi korona, parcijalna pranjenja, ... -, sabirnice,
transformatori, prigunice bez magnetne jezgre, sklopni aparati i kabeli, petlje
vodova prekidai, uzemljivaka mrea, kondenzatori, ispravljai, raunari).

Atmosferska pranjenja
Prvi direktni negativni udar groma prema dolje, odnosno oblak zemlja glavni je
inilac rizika za komponente elektroenergetskog sistema. Pored direktne ugroenosti
komponenti sistema (naponska naprezanja vezana su s moguom destrukcijom izolacije;
elektrodinamska naprezanja vezana su s moguom mehanikom destrukcijom aparata i
opreme; strujna naprezanja vezana za moguu termiku destrukciju), atmosferska pranjenja
putem elektromagnetne interferencije izazivaju i posredne negativne efekte na osjetljivu
sekundarnu opremu elektroenergetskog sistema kao i na ostalu elektronsku opremu izvan
sistema.
Ovdje e se panja usmjeriti samo na atmosferska pranjenja kao izvor elektromagnetne
interferencije. U tom smislu vano je prepoznati karakteristike udarnog vala.
Nakon istraivanja i mjerenja pojave atmosferskih pranjenja, od 1947. do sada,
ustanovljeni su osnovni parametri vala groma; prema statistikoj procjeni srednji
najvjerojatniji intenzitet struje je 31 kA, oblik vala je strmo konkavno elo - front trajanja do
1.4 s, to daje brzi porast do maksimuma, a potom opada na pola maksimalne vrijednosti za
vrijeme 50 s. Prema konsultiranim istraivanjima, s vjerojatnosti manjom od 5% mogua je
pojava intenziteta struje groma od 100 kA i vremenom porasta ela do maksimuma 2.7 s.
Prema navedenom, vjerojatne karakteristike atmosferskog pranjenja mogu biti opisane
kao: 31 kA (izuzetno 100 kA), 1.2/50 s (za prostija raunanja 2 s). To nadalje znai da ovaj
izvor interferencije djeluje u frekventnom podruju reda desetaka MHz.

Korona
Djelovanje korone na sistem i okolinu, prema naponskom nivou, moe biti podijeljeno u
tri podruja:
o

ispod 300kV

kritini su gubici korone,

od 300 do 800kV

kritina je elektromagnetna interferencija (EMI),

iznad 800kV

glavni problem su zvune (audio) smetnje.

Elektromagnetna interferencija (EMI) izazvana koronom, vezana je s parcijalnim

pranjenjima koja injektiraju strujne impulse u vodi. Impuls ima strmo elo gotovo kao kod
step funkcije, pulzacija kratko traje i ima visokoharmonijski karakter, pa dostie podruje
desetaka MHz.
irenje struje smetnji u vodiu efektivno generira elektromagnetno interferentno polje
oko tog vodia, koje je spremno spregnuti se s nekom TV ili radio emisijom i tako negativno
utjecati na prijemnike u blizini visokonaponskih vodova. Praksa upuuje na analizu
interferentnog polja u graninim vrijednostima njegove elektrine komponente E, izraene u
decibelima (dB) iznad referentnog nivoa od 1 V/m. Procjena elektromagnetne interferencije
obino se provodi preko proraunavanja interferencije magnetnog polja H u promatranoj
taki.
Frekventni spektar koronarnih pranjenja ima uzak frekventni opseg u podruju
nekoliko desetaka MHz. Kao rezultat toga, interferentni nivoi TV frekvencija veoma su
smanjeni. Ustvari, parcijalna pranjenja, koja generiraju otre strujne impulse s
nanosekundnim porastom ela, glavna su pranjenja koja se interferiraju sa TV prijemom. Ta
pranjenja uzrokovana su i gubitkom kontakta to je est sluaj na distributivnim vodovima
a ponekad i na visokonaponskim prijenosnim vodovima. Drugi izvor interferencije vezan je s
refleksijom TV signala na stupovima visokonaponskih vodova, to proizvodi privid
zrcaljenja. Znai, problem nije obavezno vezan samo za koronu na vodiima voda.
Takoer, visoka temperatura u kanalu parcijalnog pranjenja stvara odgovarajue
poveanje pritiska u uskoj zoni. Kao posljedica toga generiraju se valovi pulzirajueg zvuka
od strane pranjenja koji se ire preko bliskog zranog prostora, a zvuk ili tanije prasak
potpuno je jasan u blizini visokonaponskih vodova. Pojas zvunih smetnji zauzima
frekvencije do cca 20 kHz, to ujedno predstavlja granicu frekvencije odziva mikrofona i
pratee opreme ozvuenja.
Geomagnetne smetnje
Gotovo svi sistemi zasnovani na modernim tehnologijama (elektroenergetski sistem,
telekomunikacije, sateliti, navigacioni sistemi, ...) osjetljiviji su na geomagnetne smetnje nego
na pojave uzrokovane sunevim ciklusom (sunevim pjegama). To je, dakako, obrazac koji
mora biti uvaavan i u elektroindustriji.
Geomagnetne smetnje mogu inducirati struje (Geomagnetically Induced Currents, GIC)
po frekvenciji bliske istosmjernim (f<0.01 Hz) koje teku kroz elektroenergetski sistem ulazei
i izlazei na mnogim uzemljenim takama prijenosne mree. Ovo predstavlja najveu brigu za
prostore sjevera, npr. Sjeverna Amerika, Kanada, i Sjeverna Evropa, a u junijim prostorima
to se osjea tek tokom jakih magnetnih oluja.

Geomagnetne struje nastaju kada jutarnji sunev elektromlaz, (jake struje reda veliine
nekoliko miliona ampera u provodnom dijelu ionosfere, na priblinoj udaljenosti od oko 100
km od povrine Zemlje), nehomogene dijelove zemljine provodne povrine izloi vremenski
ovisnim promjenama u normalnom mirnom planetnom magnetnom polju. Te promjene
magnetnog polja uzrokuju elektrina polja u zemlji to poveava potencijalne razlike meu
pojedinim takama na povrini zemlje. Rezultirajue elektrino polje moe se protegnuti
preko vie regiona i u biti ponaati se kao idealni naponski izvor prikljuen izmeu neutralnih
uzemljivakih prikljuaka transformatora u elektroenergetskom sistemu. Ta naponska
potencijalna razlika uzrokuje da geomagnetna struja tee kroz transformatore, vodove i
neutralne uzemljene take. U tim kritinim podrujima, u neutralnim vodiima transformatora
izmjerene su struje ak preko 100 A, a poznato je da je samo nekoliko ampera dovoljno za
prekid rada transformatora. Naprimjer, Sunev ciklus evidentiran kao ciklus 22, (ciklus
sunevih pjega 1986. 1997.), bio je posebno vaan jer je imao nepredvidive utjecaje na
elektroenergetski sistem.
Kada je u pitanju elektromagnetna interferencija, a posebno praktina mjerenja na
objektima elektroenergetskih sistema, neophodno je voditi rauna i o moguoj interferenciji i
smetnjama izazvanim geomagnetnom olujom, odnosno ciklusima sunevih pjega.
EMI unutar EES vii harmonici
Glavni izvori elektromagnetne interferencije unutar rasprostranjenog elektroenergetskog
sistema iz skupa napojnih ureaja su:
o

ac/dc konvertori. Pojava viih harmonika (u napojnom mostnom krugu

primarnom krugu) uzrokovana je napojnim ispravljakim mostom, frekventni
opseg je 100 Hz - 2.5 kHz;

dc/ac invertor. Harmonici su uzrokovani prekidanjima u invertorskom mostnom

krugu, frekventni opseg je 3 kHz 20 MHz. Invertorski most koristi brze
prekidake ureaje za dobivanje izlaznog naponskog impulsa iroke modulacije.
Invertor je izvor irokog spektra frekvencija, tipino proirenih sa osnovne
prekidake frekvencije (nekoliko kHz) do podruja visokih radiofrekvencija reda
20 MHz. Struja radiofrekvencije iri se i u napojni (primarni) i u izlazni
(sekundarni) krug. Za ograniavanje irenja visokofrekventnih harmonika u
napojni krug obino se koriste EMC filtri.

Upravljaka elektronika. Krugovi upravljanja koriste mikroprocesore s ritamsatom frekvencije od nekoliko MHz, tipino 20 MHz. Ritam-sat proizvodi
frekvencije mnogo vie od 20 MHz, ak do 300 MHz.

Kao zakljuak, moe se kazati da krugovi energetske elektronike projektirani za potrebe

automatizacije moraju zadovoljiti kriterije elektromagnetne kompatibilnosti, tj. emisije putem
voenja i radijacije, generirane u krugu (elektronike) ne smiju interferirati sa ostalom
opremom u kuitu ureaja, kao i da krug mora pokazati otpornost na radijacione i vodike
(konduktivne) smetnje.

Radi postizanja elektromagnetne kompatibilnosti, standardizirani su doputeni nivoi

prisutnosti viih (neparnih) harmonika, to se postie razliitim mjerama primjenjenim na
same izvore elektromagnetne interferencije, za frekventni opseg 100 Hz 1 GHz,
(izbjegavanje lutajuih struja, ac i/ili dc veza prigunice na ispravlja, ispravljai s viim
brojem impulsa (12, 18 ili 24), manja impedansa izvora, harmonijski filtri, filtri openito, filtri
uz aparat, ekraniranje kabela, ekraniranje openito, interni filtri), kao i na tiene ureaje
(balansiranje signalnih krugova, izbjegavanje uzemljivakih petlji na signalnim putevima,
filtriranje, ekraniranje).
Pored ovoga, vano je znati da je prisustvo viih harmonika jedan od parametara ocjene
kvalitete elektrine energije.
Nesimetrini kvarovi u elektroenergetskom sistemu
Ovdje e se kratko navesti znaaj kvarova u elektroenergetskom sistemu kao izvora
elektromagnetnih smetnji i interferencije. Normalno, izvori elektromagnetne interferencije su
nesimetrini kvarovi u elektroenergetskom sistemu: - jednofazni (zemljospojevi), dvofazni,
dvofazni sa zemljom - kratki spojevi; najee, kritini kvar je zemljospoj.
Takoer, i nesimetrian normalan pogon moe biti izvorom smetnji i elektromagnetne
interferencije, npr. jednofazni sistem elektrine vue 25 kV, 50 Hz (interferencija posebno
izraena pri tekom pogonu na pruzi s velikim nagibom).
Ovi izvori smetnji pokrivaju cijeli frekventni spektar, od industrijske (50 Hz) do
nekoliko desetina MHz. Pri modeliranju ovih prijelaznih pojava, svakako se mora uzeti u
obzir frekventna ovisnost parametara promatranih sistema.
Intenzitet interferentne veliine izvora (u ovom sluaju nulta komponenta struje kratkog
spoja I0 ili tanije struja zemljospoja Iz=3I0) mogue je, s visokim stupnjem tanosti, dobiti od
nadlene Elektroprivrede kao proraunat ili prognoziran podatak za odreenu geografsku
odnosno elektrinu taku elektroenergetskog sistema.
2.2. Karakteristike izvora elektromagnetnih smetnji
Vano je napomenuti da se veliine elektromagnetne interferencije u promatranom
okruenju ne mogu odrediti po apsolutnim vrijednostima, niti je njihovo pojavljivanje mogue
jednoznano - funkcionalno iskazati. S obzirom da je i jedno i drugo ovisno o mnotvu
raznorodnih parametara, moe se pouzdano kazati da je njihova pojava sluajne naravi. Dakle,
pojava elektromagnetne interferencije moe biti predmetom procjene vjerojatnosti njene
prisutnosti, a veliine koje karakteriziraju tu pojavu, predmetom procjene vjerojatnosti
njihove vrijednosti. Shodno tome, nije mogue govoriti o sigurnoj pojavi smetnji i
elektromagnetne interferencije u nekom sistemu, pa tako i o sigurnoj zatiti nekog ureaja od
njih, nego o vjerojatnoj pojavi smetnji i elektromagnetne interferencije i vjerojatnoj
djelotvornosti zatite. U tom smislu matematika vjerojatnosti i inenjerska praksa te dvije
sluajne varijable ocjenjuje s 95, 98 ili 99% kao vjerojatnost prisustva pojave ili vjerojatnost
nivoa zatienosti opreme u promatranom sistemu.
U tabeli 2.2. date su pregledno osnovne karakteristike parametara interferentnih veliina
pri sklopnim operacijama na primarnoj strani visokonaponskih postrojenja, kao jednom od
vanih izvora elektromagnetne interferencije i smetnji u elektroenergetskim postrojenjima.

10

Tabela 2.2.

Karakteristike interferentnih veliina pri sklopnim operacijama

na primarnoj strani visokonaponskih postrojenja

INTERFERENTNA
VELIINA /
KARAKTERISTIKE

VRIJEME
USPONA ELA
VALA

FREKVENCIJA

AMPLITUDA
(NAPON)

PRIGUENJE

4 7 ns

kHz 10 MHz

ovisi od EES

slabo

15 50 ns

MHz

ovisi od EES

jako

1)

kV/m

jako

2)

jako

GIS*
NAPON U OKLOPU
NAPON IZVAN OKLOPA
E POLJE IZVAN OKLOPA

20 MHz

H POLJE IZVAN OKLOPA

20 MHz

1 50

2)

1)

2.5 125

A/m

**)

KLASINA (AIS )
NAPON NA SF6
PREKIDAU

50 100 ns

kHz - MHz

200 ns

KHz - MHz

NAPON NA RASTAVLJAU
E POLJE U PROSTORU
H POLJE U PROSTORU

180 700 ns

ovisi od EES

jako

ovisi od EES

jako

3)

4)

kV/m

jako

4)

A/m

jako

5 50
3)

60 100 ns

1 2

U nastavku, tabela 2.3., sabrane su karakteristike interferentnih veliina osnovnih

izvora smetnji i elektromagnetne interferencije.
Ponaanje neke interferentne veliine u vremenu varira u ovisnosti od toka njenog
irenja suglasno sprezanju izmeu izvora i prijemnika interferencije:
o

pojedinani dogaaji mogu biti povezani;

jedan sloen dogaaj moe biti podijeljen na pojedinane dogaaje.

Tabela 2.3.

Karakteristike parametara interferentnih veliina

izvora interferencije i smetnji

IZVOR / VELIINA

VRIJEME
USPONA ELA
VALA

FREKVENCIJA

AMPLITUDA
(NAPON)

AMPLITUDA
(STRUJA)

ATM. PRANJENJE

1.2 2.7 s

1.0 10 MHz

> 1 MV

31 (100) kA

EMI KORONA

50 ns

oko 20 MHz

300 800 kV

ovisi od EES

ZVUNE SMETNJE

50 s

oko 20 kHz

> 800 kV

VII HARMONICI

2.5 ms 1 ns

100 Hz 1 GHz

napon pretvaraa

struja pretvaraa

NESIMETRINI KVAR
U EES TRANZIJENTI

1 ns 250 s

oko 1 MHz

1.0 400 kV

Najnepovoljnija
struja nesimetrinog
kvara obino 3I0

oko 25 s

0.01 Hz

GEOMAGNETIZAM

oko 100 A

*)

Plinom izolirano postrojenje (Gas Insulated Substation)

Klasino vanjsko postrojenje zrakom izolirano postrojenje (Air Insulated Substation)
1)
GIS u zgradi
2)
GIS van zgrade
3)
345 kV prekidai
4)
500 kV prekidai
**)

11

3. VRSTE ELEKTROMAGNETNOG SPREZANJA

Kao to je reeno u uvodnom poglavlju elektromagnetna interferencija se iri kao
zraenje (radijacija) s trase vodia sljedeim nainima:
o

galvanski, putem prividnih otpora vodia,

induktivnim sprezanjem,

kapacitivnim sprezanjem,

kao obini (uobiajeni) val s dvovodikih sistema,

kao slobodni prostorni val.

U ovom poglavlju obrauju se vrste elektromagnetnog sprezanja, kao i interferentne

veliine .
3.1. Galvansko (vodljivo) sprezanje
Do galvanskog sprezanja, koje predstavlja efekt vodljivog polja usljed struja u zemlji,
dolazi kada inducirani vod prolazi u blizini uzemljivake mree nekog elektrinog sistema:
transformatorske stanice, dalekovodnog stupa i sl. Inducirani vod, koji je u dodiru sa zemljom
i nije vezan za spomenuto uzemljenje, ima potencijal udaljene referentne zemlje. U sluaju
zemljospoja u elektrinom sistemu (dalekovodu), kroz uzemljiva e protei vrlo velike
struje, koje ovise o karakteristikama elektrinog sistema. Zbog toga, potencijal zemlje, kao i
potencijal induciranog voda naglo raste, to znai da su unutar naponskog lijevka inducirani
vodovi (Slika 3.1.) izloeni visokom naponu. Poveani potencijal zemlje je samo u
neposrednoj blizini uzemljivaa (stupa, transformatorske stanice) i ogranien je na relativno
malu povrinu, tako da e i dio induciranog voda pod ovim utjecajem biti malen.

ro

kabel

kabel

a)

uzemljenje dalekovodnog stupa

b)

uzemljenje transformatorske stanice

Slika 3.1. Galvansko sprezanje uzemljenja i induciranog voda

Vodljivo sprezanje je uzrokovano injenicom da struja iz inducirajueg voda protjee
kroz impedansu koja je zajednika i za inducirajui i za inducirani vod, tj. zajedniki otpor
uzemljenja. Vodljivo sprezanje obino je zanemarivo osim u blizini uzemljivakih taaka
inducirajueg sistema i kada su uvjeti takvi da uzemljiva ili dijelovi uzemljivaa
inducirajueg sistema mogu utjecati na inducirane vodove. Karakteristina interferentna
veliina ovog naina sprezanja je potencijal.

12

3.1.1. Porast potencijala u blizini stupa.

Uzemljiva stupa u zemlji moe se, s obzirom na uzemljivaka svojstva, nadomjestiti
uzemljivakom poluloptom u zemlji. Polulopta moe predstavljati uzemljenje dalekovoda, pri
emu je polumjer polulopte r0 jednak polumjeru opisanog kruga oko osovine stupa (Slika
3.2.).

ro
ro

Slika 3.2. Uzemljenje dalekovoda predstavljeno kao ukopana polulopta u zemlju

Otpor uzemljenja stupa u homogenoj zemlji je:

Ruz =

2r0

(3.1.)

Ako je struja pranjenja kroz stup u zemlju jednaka I, razlika potencijala izmeu stupa i
udaljene zemlje, koja se naziva naponom stupa e biti:
U s = Ruz I =

I
2r0

(3.2.)

Napon take udaljene za x od ose stupa je:

Ux =

r
I
= Us 0
2x
x

(3.3.)

Navedene relacije vrijede kod homogene zemlje. Kod nehomogene zemlje (vieslojne)
drugaija je raspodjela napona. Na primjer, ako je specifini otpor zemlje do dubine 1m vei
od specifinog otpora zemlje na dubini veoj od 1m, sloj zemlje manjeg specifinog otpora
(sloj na dubini veoj od 1m, 1 > 2), privlai prema sebi struju koja tee vie vertikalno,
tako da potencijal strmije pada i vee su potencijalne razlike. Ako nasuprot tome, stup stoji na
sloju ispod kojeg se nalazi sloj zemlje vee otpornosti, 2 >1, opadanje potencijala e biti
sporije nego li u sluaju stupa na homogenoj zemlji.
Ako inducirajui vod nema zatitnog ueta, struja kvara kroz stup bie jednaka struji
kvara. Ako inducirajui vod ima zatitno ue, struja kvara kroz stup e biti manja, jer se dio
struje odvodi putem zatitnog ueta i zbog meuinduktivne sprege fazni vodi zatitno ue,
to takoer smanjuje struju kroz stup.

13

3.2. Magnetno (induktivno) sprezanje

Magnetno (induktivno) sprezanje predstavlja efekt magnetnog polja od struje u

inducirajuem vodu, koja spree inducirane vodove i inducira napon du tih vodia (Slika
3.3.).
inducirajua struja

inducirana struja

inducirajui vod
inducirani vod
impedansa

Slika 3.3. Shema magnetnog (induktivnog) sprezanja

Kod induktivnog sprezanja treba razlikovati utjecaj induciranog napona za vrijeme
normalnog rada elektroenergetskog sistema (koji se ne moe potpuno otkloniti) i
nenormalnog (koji se u nekim sluajevima moe potpuno otkloniti):
Induktivno sprezanje za vrijeme normalnog rada. Iako je vektorski zbir struja u vodu
jednak nuli, inducirani vod ne lei simetrino (geometrijski) s obzirom na fazne vodie, tako
da se u njemu uvijek inducira neki napon usljed djelovanja magnetnog polja struja na vodu.
Intenzitet induciranog napona ovisi o sljedeim faktorima:
o

udaljenosti inducirajueg i induciranog voda,

duljine paralelnog polaganja inducirajueg i induciranog voda,

frekvencije,

optereenja inducirajueg voda,

geometrijskog oblika glava stupova inducirajueg voda: jednostruki, dvostruki,

jednofazni, trofazni, sa i bez zatitnog ueta,

intenziteta struje nultog redosljeda,

geometrijskih veliina induciranog voda,

specifinog otpora zemlje oko induciranog voda,

otpornosti i reaktanse induciranog voda.

Induktivno sprezanje za vrijeme kvara na inducirajuem vodu. Pod kvarom na

inducirajuem vodu se podrazumijeva zemljospoj vodia inducirajueg voda u sistemu sa
uzemljenom neutralnom takom sistema. Tada, kroz zemlju prolazi struja kvara, iji intenzitet
ovisi o karakteristikama inducirajueg sistema (nekoliko kA do 50kA). Tokom kvara,
inducirani napon na vodu moe biti mnogo puta vei od onog za vrijeme normalnog rada.
Stvarna struja koja e protjecati induciranim krugovima ovisna je od induciranog
napona i impedanse induciranog kruga. S obzirom da je sprezanje izmeu dva kruga podlono
mnogim gubicima, odziv na primarni krug (inducirajui vod) od te struje je zanemariv.
14

Intenzitet induciranog napona ovisi o mnogo geometrijskih i elektrinih parametara, kao

to su: udaljenost faznih vodia, udaljenost krugova, visina vodia, postojanje ili nepostojanje
transponiranja (preplitanja inducirajuih vodia trofaznog voda), pobuda, vrsta kvara
(uklopno stanje: stacionarno ili prijelazno), geoelektrina svojstva zemlje.
Problem se komplicira za sluajeve ukrtanja inducirajuih i induciranih vodova.
Dosadanji klasini pristupi, zahtijevali su rad sa mnogo novouvedenih koeficijenata i
funkcija, iji je zadatak da se to tanije uzme u obzir promjenljiva geometrija promatranih
sistema.
3.2.1. Elektromagnetna indukcija izmeu inducirajuih i induciranih vodova

Za proraun elektromagnetne indukcije izmeu krugova, koji se pretpostavljaju kao

beskonano dugi ravni vodovi nad zemljom ili u zemlji, sainjeni od ica i vodljivih slojeva
kao to su sama zemlja ili kabelski oklop, a zemlja se pretpostavlja da je konane elektrine
vodljivosti, glavni zadatak je definirati i proraunati vlastitu i meusobnu impedansu takvih
krugova.
Svako elektromagnetno polje, ukljuujui i kvazistatino moe se openito prikazati
parom vektora elektrinog E i magnetnog H polja, ili parom elektromagnetnih potencijala
i A , izme u kojih postoje relacije u fazorskom obliku:
E = j A

(3.4.)

B = x A

(3.5.)

pri emu je skalarni elektrini potencijal uzrokovan elektrinim nabojima smjetenim

na povrinama vodia, dok je A vektorski magnetni potencijal uzrokovan strujama u izvorom
napajanom krugu i u drugim vodiima sistema.
Ako je sa E oznaeno ukupno elektrino polje, pogodno je za svrhu analize rastaviti ga
na dva dijela, od kojih jedan ini polje uzrokovano elektromagnetnom indukcijom i koje se
oznaava kao:
E ' = j A

(3.6.)

pa se jednadba skalar elektrinog potencijala pie kao:

= E E '

(3.7.)
I

P
Q

A
F

O
C

Slika 3.4. Spregnuti krugovi

Na osnovi slike 3.4. definiraju se pojmovi kao to su vlastita i meusobna impedansa.

15

Vlastita impedansa kruga C je:

Zc =

U 0 U 0' 1 0
= E dl E ' dl
I
I 0'
0'

(3.8.)

Meusobna impedansa kruga C i izoliranog vodia F je:

Z C,F =

U B U A 1 B
= E ' dl ,
I
I A

(3.9.)

Poto je u izoliranom vodiu AB , E = 0.

Ako je A vodljivo spojeno sa takom P kruga C, onda je me usobna impedansa izmeu
krugova OO, tj. C i kruga BQ data sa:
Z C , F +C =

UB UQ
I

Q
Q
B

1
= E dl E ' dl + E ' dl

I P
P
A

(3.10.)
Jednadba (3.10.) se pojednostavljuje u dva slu aja:
o

ako je put P-Q ekvipotencijalan onda ostaje samo zadnji integral,

ako je vodi F izoliran i priljubljen uz vodi C onda ostaje samo prvi integral.

Na povrini ravne okrugle ice protjecane strujom I magnetne osobine (permeabilnost)

svih inilaca krugova su neovisne o struji. Tada je problem linearan i impedansa neovisna o
struji.
Vrijedi izraz:

E
= R + j 0 .
I
8

(3.11.)

Za sistem sastavljen od inducirajueg i induciranog voda sa po jednim vodiem iznad

zemlje (Slika 3.5.) i zemlje kao povratnog vodia sraunat e se elektromagnetna indukcija
inducirajueg na inducirani vod.
Aproksimativni izraz za inducirano elektrino polje za slu aj inducirajueg voda u
zraku (gdje nema provodnih struja) je:
i
E Aa
=j

0
2
2 2
I 2 ln
+1 j +
(1 + j ) (b + c) (3.12.)
4
gd
2
3

koji vrijedi za bliski inducirajui vod i dok je d 0.5.

16

= 2f

c
a

d = a 2 + (b c )

d ' = a 2 + (b + c )

= a
I

Slika 3.5. Sprezanje dva voda sa po jednim vodiem

i
U sluaju da je a 0.5 i (b+c)<0.1, vrijednost E Aa
e biti priblina vrijednosti koja
bi se dobila kada bi izolirani inducirajui vod bio postavljen na povrinu zemlje:

0 kei'a j ker'a
1
(3.13.)
I 4
4j

4
a
(a ) 2
U sluajevima gdje se moe primijeniti jedan od priblinih izraza (3.12.) i (3.13.), u
praksi se moe primijeniti vrijednost koja je priblina ovim izrazima
i
E Aa
=j

i
Aa

2
0 kei'a j ker'a
1
bc

=j
I 4
4j
2 ln 1 +

4
a
a
(a) 2

(3.14.)

Vrijednosti za a i d, potrebne za izraunavanje polja date su u Tabeli 3.1.

Ovisnost za a i d o udaljenosti a, frekvenciji f i vodljivosti zemlje K

Tabela 3.1.
f
(Hz)

50

800

S/m

-4

10 /m

10 m

20 m

50 m

100 m

200 m

500 m

1000m

10

-1

63

0,063

0,125

0,315

0,63

1,25

3,15

6,3

10

-2

20

0,02

0,04

0,1

0,2

0,4

1,0

2,0

10

-3

6,3

0,0063

0,0125

0,0315

0,063

0,125

0,315

0,63

10

-4

2,0

0,002

0,004

0,01

0,02

0,04

0,1

0,2

10

-1

250

0,25

0,5

1,25

2,5

5,0

1,25

10-2

80

0,08

0,16

0,4

0,8

1,6

4,0

10

-3

25

0,025

0,05

0,125

0,25

0,5

1,25

2,5

10

-4

8,0

0,008

0,016

0,04

0,08

0,16

0,4

0,8

17

Vlastita impedansa po jedinici duljine Z, kruga sastavljenog od jedne nadzemne ili

podzemne ice, izolirane od zemlje du cijelog puta, ali spojene sa zemljom na njezinim
krajevima je:
Z=

0 4 2

E E'
2
3 4 2
b + j 0 2 ln
b (3.15.)
= R+

+ +

I
4 2
3
4
gd11 2
3

u kojoj je lan sa b openito zanemariv u sluaju industrijskih i telekomunikacionih

frekvencija i jednak nula u sluaju podzemnih vodova.
Meusobna impedansa po jedinici duljine Zi izmeu kruga koji je sastavljen od
paralelnih vodova i zemlje kao povratnog puta je:

Z i = jM =

Ei
I

(3.16.)

gdje M predstavlja meusobni induktivitet po jedinici duljine tih dvaju paralelnih

vodova i moe se pisati u obliku

0
(3.17.)
m(a,b,c)
4
gdje m predstavlja izraze u zagradama jednadbi (3.12. 3.14.) za sluaj nadzemnih
vodova. Podzemni vod moe esto biti uzet jednakim vodu na povrini zemlje, za koji su,
ovisno o sluaju, b ili c jednaki nula.
M =

Na slici 3.6. prikazan je model ukupnog elektrinog polja proizvedenog strujom I (za
sistem paralelno izoliranih vodova konane duljine poloenih na povrini zemlje), koja
protjee kroz ravni izolirani vod konane duljine poloen na povrinu ravne zemlje, pri emu
su krajevi direktno uzemljeni zbog povratnog puta struje kroz zemlju.
z
B

dEz

I
dz

B
r

dEa

( s z )2 + d 2

= j

s
A

y=

= 0

Slika 3.6. Ravni ogranieni vod poloen na zemlju

Ukupno elektrino polje proizvedeno elementom struje Idz voda AB i povratnim
strujama kroz zemlju, u taki na povrini zemlje, moe se rastaviti u dvije komponente dEz i
dEa . Ukupno polje voda AB dobiva se integriranjem na duljini AB.
Ako se B protegne u beskonanost, jaina izmjenine komponente polja Efz u taki
P(s,a) je:
E tz = jI

0
m(s,a )
4

(3.18.)
18

Ovaj izraz daje me usobnu impedansu dva paralelna voda konane duljine. Funkcija
m(s,a) moe se izraziti kao:
s 0
s0

m(s,a) = m0 (a ) mc (s,a )
m(s,a) = + mc ( s ,a )
m (a )
s=0
m(s,a ) = 0
2

(3.19.)

Vrijednosti funkcija m0 i mc obino su date u tabelama pa se mogu nai u Direktivama u

funkciji promjenljivih s i a.
Funkcija

0
m0 (a )
4

M 0 (a ) =

(3.20.)
predstavlja meusobnu indukciju po jedinici duljine dva izolirana paralelna ravna beskonana
voda poloena na zemlju i razmaknuta za a, s krajevima spojenim sa zemljom.
Ukupna vlastita impedansa Z kruga sainjenog od ice duljine l i polumjera d11,
poloene na zemlju i izolirane, iji su krajevi spojeni sa zemljom preko otpora R0 i R0' je:

2
2
1

+ 1 j [F (0, d11 ) F (dl ,d11 )]l + R0 + R0'

Z = R + j 0 l + j 0 2 ln
8
4
2 l
gd11
l

(3.21.)
Ako su vodovi koso poloeni ili se sijeku (Slika 3.7.) uvodi se pomou funkcije:
SD

mCD = cos m0 (a)ds

(3.22.)

SC

srednja vrijednost meusobne indukcije po jedinici duljine induciranog voda kao:

a D

m (a) d (a)
0

mCD = l

a C

= l (m0 )CD

aC aD

inducirajui vod A

(3.23.)

dz
D

D
c

P
ds

ci
ndu

i
ran

vod

Slika 3.7. Sprezanje vodova koji se sijeku

3.3. Elektrino (kapacitivno) sprezanje

Elektrino (kapacitivno) sprezanje predstavlja utjecaj uzrokovan elektrinim poljem,

koje je posljedica naboja (napona) na elektroenergetskom vodu i unutar ijeg utjecaja se
nalazi inducirani vod. Ekvivalentna shema koja opisuje te odnose data je na slici 3.8.
E

inducirajui vod

inducirajui vod

Cez

Cet

Ctz

inducirani vod
inducirani vod
impedansa

Slika 3.8. Shema elektrinog (kapacitivnog) sprezanja

Krug je ekvivalentan kapacitetu izme u induciraju eg voda i zemlje Cez , kapacitetu
izmeu inducirajueg i induciranog voda Cet i kapacitetu izmeu induciranog voda i zemlje
Ctz. Budu i da je kapacitet izmeu induciraju eg voda i zemlje relativno beznaajan za sluaj
razmatranja sprezanja, i ako se pretpostavi da su admitanse prema zemlji induciranog voda
zanemarive, cijeli sistem moe se promatrati kao kapacitivni djelitelj napona. Intenzitet
napona induciranog na vodu ovisi o relativnom odnosu kapaciteta Cet i Ctz , a ne o njihovom
apsolutnom iznosu. Drugim rijeima, stvarna vrijednost induciranog napona ovisna je samo o
konfiguraciji paralelno poloenih vodova i napona na inducirajuem vodu, a ne o duljini
paralelnog polaganja ili frekvencije napona inducirajueg voda. U stvarnosti, inducirani vod
je obino, pored toga to je izloen utjecaju, spojen i sa opremom koja ima admitanse prema
zemlji, koje se dodaju na gore navedene kapacitete. Te admitanse imaju vee vrijednosti u
usporedbi sa admitansama utjecaja i u tom sluaju inducirani napon na vodu odreen je
strujom, koja se javlja na induciranom vodu i ukupnom admitansom tog voda prema zemlji.
Ta struja je aproksimativno proporcionalna kapacitetu izmeu inducirajueg i induciranog
voda, ali i vrijednosti napona i frekvencije inducirajueg voda. Kapacitet je proporcionalan
duljini paralelnog vo enja, tako da je ukupni utjecaj elektrinog sprezanja proporcionalan
duljini paralelnog polaganja vodova i frekvenciji.

3.3.1. Elektrostatika indukcija izmeu inducirajuih i induciranih vodova

Pretpostavlja se sistem prikazan na slici 3.9., koji se sastoji od vodia i zemlje kao
povratnog voda.
(1)
+1 U1

d11
d1a

(a)
Ua

d11
U=0
d1a
-1
(1)

Slika 3.9. Prikaz modela vodia nad zemljom

Za vodi (1) pretpostavlja se da je:
o

neogranien, tj. da su mu oba kraja beskonano udaljena od poprene ravni

promatranja,

ravan i krunog poprenog presjeka, polumjera d11 (m),

horizontalno poloen nad zemljom na visini

okruen zrakom dielektrine konstante 0,

izoliran od zemlje i da po jedinici duljine nosi linijski naboj (+) (As/m), koji je
jednolik i statian, i koji je uzrokom,

vodi na jednom te istom statikom potencijalu prema zemlji U1(V), po cijeloj

svojoj neogranienoj duljini,

polumjer vodia mnogo manji od visine nad zemljom, tj. d11<<

d 11'
(m),
2

d 11'
, pa se sa
2
dovoljnom tanou uzima da je teite linijskog naboja u osi vodia.

Za zemlju se pretpostavlja da je elektrino idealno vodljiva, neograniena i ravna (tj. da

je od zraka odijeljena neogranienom ravninom i da zauzima idealno vodljiv poluprostor) i da
je na referentnom potencijalu jednakom nula, tj. U = 0.
Za opisani sistem, na povrini zemlje se inducira naboj suprotnog predznaka onom na
vodiu (1) i istog intenziteta po jedinici duljine (-1), to ima za posljedicu da je = 0. Iz
teorije rubnih problema i graninih slojeva, slijedi da se vodi (1) moe odslikati u vodi (1)
i na taj nain dobiti ekvivalentni sistem od dva vodia (1) i (1) u zraku ( 0 ) razmaknuta
za d 11' .

Rjeenjem Laplace-ove potencijalne jednadbe:

U = 0

(3.24.)

u cilindrinom, osno simetrinom koordinatnom sistemu, prvo za jedan vodi, pa

primjenom principa superpozicije za dva vodia, dobiva se izraz za potencijal prema zemlji u
bilo kojoj taki (a) u polju dva linijska naboja (+1) i (-1):
Ua =

d'
1
ln 1a = K 0 1 n1a
2 0 d 1a

(3.25.)

dok je napon vodia (1) :

U1 =

d'
1
ln 11 = K 0 1n11
2 0 d11

(3.26.)

gdje su bezdimenzione veliine n11 i n1a koeficijenti potencijala i odraavaju prostornu

geometrijsku raspodjelu.
2
i
dii

dij

=dji

dij

j
djj

dij=dij
dij

dii

djj

i
j
2

Slika 3.10. Vod sa injen od p vodia iznad zemlje

Primjenom principa superpozicije moe se pomou izraza (3.26.) odrediti napon i-tog
vodia u sistemu od 1.p vodia izoliranih od zemlje prema slici 3.10.
U 1 = K 0 (n1111 + n12 2 + ... + nii ii + nij j + ... + nip p )

(3.27.)

ili za cijeli sistem od p vodia, naponi vodia se mogu izraziti matricama, gdje izraz
(3.27.) predstavlja i-ti red matrice:
U 1
n11
.
.

. = K0 .

.
.
U p
n p1

n12
.
.
.
n p2

... n1 p 1
.
. .
.
. .

.
. .
... n pp p

(3.28.)

gdje su [Ui]p i [i]p matrice kolone od po p lanova, koje predstavljaju napone prema
zemlji svih p vodia. [nij]pp ini simetrinu kvadratnu matricu koeficijenata potencijala, koja
d ij'
d ii'
i vandijagonalne nij = ln
sadri dijagonalne nii = ln
koeficijente potencijala.
d ij
d ii
Koeficijenti potencijala zadovoljavaju uvjet:
nii nij 0

(3.29.)

Indeksi i i j su pridrueni sistemu vodia 1p, pa koeficijenti nij oznaavaju utjecaj itog vodia na j-ti vodi u promatranom sistemu.
Simetrina matrica [nij] nije singularna (determinanta joj je razliita od nule,
det[n]=0) i moe se invertirati, tako da se jednadba (3.28.) moe pisati kao:

[U ]p = K 0 [nij ]pp [ ] p
(3.30.)
i rijeiti po nabojima na vodiima sistema:

[ ] p = K 01 [nij ]pp1 [U ]p

(3.31.)

Neka se uvede matrica koeficijenata [cij]pp tako da bude:

[c ]

ij pp

1
nij
K0

[ ]

1
pp

(3.32.)

i da se pojedini lanovi raunaju kao:

cij =

1 ij
K0

(3.33.)

gdje je =det[nij], a ij=(-1)i+jMij, gdje je Mij minor determinanta od elemenata nij

determinante .
Konano se jednadba (3.31.) kojom se povezuju naboji na vodiima u p-sistemu s
naponima na njima, moe pisati u obliku:

[ ]p = [cij ]pp [U ]p

(3.34.)

Koeficijenti cij ine simetrinu kvadratnu matricu reda p x p. Oni su geometrijske

veliine ovisne o dimenzijama i obliku te razmjetaju svakog vodia. Fizikalno, cij, koji je
uvijek negativan, izraava naboj induciran na i-tom vodiu, ako je j-ti vodi na jedininom
potencijalu, dok su svi ostali vodii na potencijalu jednakom nula. Iz tog razloga se nazivaju
koeficijentima indukcije. Dijagonalni elementi matrice cii se nazivaju koeficijentima
kapaciteta i uvijek su pozitivni.

(a...m)
sistem m

s
(1...p)
sistem p

U=0

i
s

Slika 3.11. Sprezanje dva voda sa p i m vodia iznad zemlje

Za sluaj sprezanja dva voda, koja se sastoje od p i m vodia iznad zemlje, slika
3.11., uvode se pretpostavke u cilju pojednostavljenja analize:
o

p - vod je pod djelovanjem vlastitog aktivnog napona [U]p, za koji e se uvijek

pretpostaviti da je mnogo vieg reda od napona koji se uope mogu pojaviti u m vodu (aktivan vod),

razmak izmeu vodova nije premalen, tj. udaljenost izmeu najbliih vodia
razliitih vodova jo uvijek je dovoljno vea od razmaka izmeu najudaljenijih
vodia u jednom te istom vodu,

m vod je bez vlastitih aktivnih izvora napona, tj. kada ne bi bilo elektrostatikog
utjecaja p voda, ukupni naponi i naboji u m vodu bili bi jednaki nuli (pasivan
vod),

vodii m voda su meusobno i prema zemlji potpuno galvanski izolirani,

dimenzije vodia m voda su dovoljno malene da oni ne formiraju elektrostatiko

polje p voda,

pretpostavlja se da m vod ne djeluje na p vod elektrostatikom indukcijom, tj.

da je njegova reakcija tako malena, da se moe zanemariti.

Sprezanje, to jest utjecaj pvoda na mvod, najjednostavnije je izraziti elektrostatikim

induciranim naponom [V]m u vodiima mvoda (prema zemlji). Uz uvaavanje gornjih
pretpostavki, ti inducirani naponi u m vodu, od naboja u p vodu, mogu se koritenjem
gornjih izraza pisati kao:

[V ]m

= K 0 [nis ] pm [ ] p

(3.35.)

Elektrostatiki inducirani naponi [V]m su oni naponi koji bi vladali na mjestima (u

sreditima) vodia m voda i u sluaju kada ovi ne bi bili tamo. Ukupni naboj po jedinici
duljine na svakom vodiu m voda ostao je i dalje jednak nuli.

Utjecaj konane duljine i meusobnog kosog poloaja p i m voda

Ako je vod konane duljine, tada izrazi (3.25.), (3.26.) i drugi, vrijede sa velikom
tanou ako se take promatranja nalaze u sredinjoj sekciji prema slici 3.12., dok se
dovoljna tanost postie i u polju krajnje sekcije voda, to ovisi o udaljenosti take
promatranja od kraja i o radijalnoj udaljenosti od voda.

Slika 3.12. Krajnja i srednja sekcija voda

Ako se du dva voda dogaaju promjene, tada je pogodno podijeliti trasu vodova na
vie-manje jednolike sekcije konane duljine.
p -vod

B
A

Slika 3.13. Kosi poloaj dva voda

Pri kosom poloaju p i m voda (Slika 3.13.) skoro sve veliine koje se odnose na m-vod,
[]m, [V]m, [nis]pm funkcije su poloaja s. Za te veliine se uvode srednje vrijednosti preko
sekcija A-B, koje se onda raunaju prema:

(Vs )BA =

( )

B
s A

K0
s AB

1
s AB

[n

1s

1 + n 2 s 2 + ... + n ps p ]ds

(3.36.)

ds
s

(3.37.)

A
B

(n )

B
is A

1
=
nis ds
s AB A

(3.38.)

4. ZAHTJEVI ZA OPREMU U VN POSTROJENJU

Osnovni uvjet koji se postavlja za opremu i ureaje u elektroenergetskom postrojenju, s
obzirom na elektromagnetnu interferenciju, je da njena funkcija ne smije biti ugroena, tj.: ne
smije prestati funkcionirati niti krivo funkcionirati usljed tih elektromagnetnih smetnji. To
znai da intenzitet elektromagnetne interferencije, a time i intenzitet smetnji ne smije
prekoraiti nivo otpornosti ureaja na smetnju.
Za laku predodbu ovih pojmova i njihove me usobne povezanosti u elektromagnetnoj
kompatibilnosti, navee se odre ene definicije i grafiki ih prikazati. (slika 4.1.)
Granica emisije (Emmision Level) odreuje se na temelju mjerenja i/ili prorauna
smetnji i njihovih posljedica na okruenje. Analizom se moe odrediti u kojoj mjeri zaista
mogu nastale smetnje prekoraiti predvi enu granicu emisije. Uobiajeno se to vrednuje u
iznosima od 5, 2 ili 1 %.
Nivo kompatibilnosti (Compatibility Level) je maksimalni intenzitet elektromagnetne
smetnje za koja se o ekuje da e utjecati na odreeni ure aj, opremu ili sistem koji radi u
svojim zadanim uvjetima. Odnosno, nivo kompatibilnosti jednak je intenzitetu
elektromagnetne smetnje koja nastaje u tom okruenju s nekom manjom vjerojatnou, ili pak
uop e ne nastaje, i pri kojoj ure aj mora ispravno raditi. Nivo kompatibilnosti mora biti vii
od granice emisije.
Nivo otpornosti (Immunity Level) je najvei intenzitet dane elektromagnetne smetnje
koja djeluje na neki ureaj, opremu ili sistem pri kojem oni zadravaju sposobnost djelovanja
na eljenom stupnju radnog reima. Nivo otpornosti ure aja na elektromagnetne smetnje
mora biti vii od intenziteta elektromagnetne smetnje koja je prisutna u promatranom
podruju. Smetnja s kojom se testira ure aj, oprema ili sistem tj. nivo otpornosti, je naravno,
radi pouzdanosti veeg intenziteta od nivoa kompatibilnosti. Ureaj, oprema ili sistem, naime,
ispituje se s onim intenzitetom smetnje koja se u predvi enom okruenju iznimno rijetko,
odnosno s manjom vjerojatnou pojavljuje, dakle iznad je nivoa kompatibilnosti.

Smetnje, na koje je ureaj osjetljiv poprimaju razliite vrijednosti ali ipak moraju biti sa
zahtjevanom vjerojatnou iznad nivoa otpornosti opreme. Intenzitet smetnji pri kojima
ureaj prestaje djelovati, za koje se esto zahtjeva da nisu prisutne u promatranom okruenju,
naziva se nivo osjetljivosti (Susceptibility Level of the Equipment). To je nesposobnost
ureaja, opreme ili sistema da vri funkciju bez degradacije u prisustvu elektromagnetne
smetnje
U svrhu sigurnosti, elektronski sistemi moraju biti dobro uzemljeni, tj. direktno spojeni
sa zemljom i uzemljenjem opreme
Metalni dijelovi ku ita i postolja opreme, zatitne cijevi i zemljovodi koji mogu biti
protjecani elektrinim strujama (usljed kratkog spoja, elektrostatikog naboja ili udara groma)
trebaju biti uzemljeni iz razloga sigurnosti ljudi, smanjenja rizika od poara, zatite opreme i
funkcioniranja opreme. Uzemljenje metalnih dijelova potpomae djelovanju prekostrujne
zatite za vrijeme kratkog spoja, i doputa povratnim strujama iz elektromagnetnih filtera i
prenaponskih zatitnih ure aja, koji su spojeni od faze prema zemlji ili od faze na ku ite, da
teku na funkcionalan nain. Svi metalni dijelovi trebaju biti povezani na uzemljiva napojne
mree na ulazu u zgradu i na svakom posebno izvedenom sistemu napajanja u pojedinoj
prostoriji. Ti metalni dijelovi su glavni i unutranji sistem vodovoda, metalna konstrukcija
objekta te svi ostali metalni dijelovi u prostorijama. (detaljnije o uzemljivaima u petom
poglavlju)

Osjetljivost ureaja

Nivo smetnje

Nivo otpornosti
Nivo kompatibilnosti

Nivo smetnje

Nivo osjetljivosti

Nivo otpornosti
Nivo kompatibilnosti

Granica emisije
Raspodjela smetnji u okruenju

Statistika raspodjela

a)

b)

Slika 4.1. Pojedini nivoi (a) i statistika raspodjela elektromagnetnih smetnji te osjetljivosti ureaja (b)

4.1. Podaci potrebni za proraun elektromagnetne kompatibilnosti

Prije nego se navedu potrebni podaci za proraun elektromagnetne kompatibilnosti,

potrebno je shvatiti proces njenog postizanja.
4.1.1. Naini postizanja elektromagnetne kompatibilnosti

Elektromagnetna kompatibilnost mora biti razmatrana i analizirana i u kvantitativnim,

mjerljivim pokazateljima. To podrazumijeva da se za odreene zone (EMC zone) mora
definirati meuovisnost postavljenih zahtjeva (emisija, otpornost). Tako se stie do stupnja
kompatibilnosti putem razliitih mjera rasprezanja. U ovom sluaju posebno je vaan sistem
povezivanja (izjednaenja potencijala).
Za postizanje elektromagnetne kompatibilnosti preporuljiva je procedura analize,
odnosno ispitivanja elemenata po hijerarhiji (od veeg ka manjem) u sistemu tj.:
___kompletno postrojenje
__________oprema u zgradi
____________________montaa elije
______________________________montaa stalaka
________________________________________razvodni ormari
__________________________________________________dio kruga
____________________________________________________________komponenta
Naravno, neophodno je potivanje viestrane (multilateralne) kompatibilnosti svakog od
hijerarhijskih nivoa u njihovim pojedinanim elektromagnetnim okruenjima, (slika 4.2.)
Okruenje elektromagnetnog sistema

Prijenos

Podsistem

Kablovska trasa A-B

Oprema u sobi B

Podsistem

elija

Oprema u sobi A
OBUHVAT SISTEMA

Slika 4.2. Zone i njihovo okruenje

28

Svrha mjera za postizanje elektromagnetne kompatibilnosti je smanjenje intenziteta

interferentnih veliina na doputene vrijednosti na mjestu njihova uzroka (izvora
interferencije) i mjestu njihova djelovanja na funkcionalni pogon (tabela 4.1.).
Tabela 4.1.

Primjena mjera za postizanje EMC u rasklopnim postrojenjima

Mjesto
Cilj
Tehnike
mjere

Izvor

Put sprezanja

Prijemnik

Smanjenje emisije smetnji

Smanjenje sprezanja

Poveanje zatite od smetnji

Nizak induktivitet uzemljenja

Izoliranje

Filtriranje

Sklapanje relejnih svitaka

Povezivanje

Ograniavanje

Ekraniziranje

Optika veza

Uravnoteenje
Simetrian pogon
Neelektrina transmisija
Organizacione
mjere

Izdvajanje koordiniranim operativnim procedurama

Greka tolerantnost (fault-tolerant) programi i protokoli
(programi i protokoli s podnoljivom grekom)

Djelotvornost bilo koje mjere mora uzeti u obzir frekvenciju, (tabela 4.2.) Gornja
granica frekvencije za djelotvornost neke mjere odre ena je obuhvatom prostora na koji se ta
mjera primjenjuje (/10 pravilo).
Ovo iskuavanje mora ukljuiti i duljine uzemljivakih vodia, ekraniziranje kabela i
njihovih zavretaka, bo ne dosege i prodore zatitnih (ekranskih) omota, kao i veliinu okca
sistema povezivanja.
Tabela 4.2.

Granine frekvencije djelotvornosti poduzetih mjera u EMC

Mjesto
Vanjska postrojenja

Gornja granina frekvencija

Maksimalna duljina

100 kHz

300 m

1 MHz

30 m

Upravljaka (komandna) soba

10 MHz

3m

elija

15 MHz

2m

100-1000 MHz

30-3 cm

Zgrade

Oprema

29

Za proraun elektromagnetne kompatibilnosti potrebno je prije svega detaljno poznavati

sve geometrijske i elektrine podatke o postrojenju. To podrazumijeva da su poznati svi
geometrijski podaci:
o

dimenzije i raspored opreme i svih elemenata u postrojenju,

raspored i dimenzije portala, te dimenzije svih dalekovodnih stupova koji ulaze u

postrojenje,

raspored svih visokonaponskih, srednjenaponskih i niskonaponskih vodova, te

vodova sekundarnog sistema,

svi podaci o uzemljivakom sistemu itd.

Potrebni elektrini podaci su:

o

naponski i strujni pogonski nivoi,

svi podaci instalirane opreme u postrojenju,

izokerauniki podaci o udarima groma,

povezanost postrojenja u elektroenergetski sistem,

scenariji predvienih sklopnih operacija, itd.

Za svako konkretno postrojenje treba paljivo analizirati mogue

elektromagnetnih smetnji i odrediti podatke potrebne za proraun utjecaja tih smetnji.

izvore

30

5. UTJECAJ IZVEDBE UZEMLJIVAA NA NIVO SMETNJI

Uzemljivaki sistem elektroenergetskog postrojenja iji je glavni dio osnovna
uzemljivaka mrea, treba dimenzionirati u skladu sa sljedeim zahtjevima:
o

zatita ljudi od elektrinog udara,

zatita od udara groma,

smanjenje djelovanja elektromagnetnih smetnji.

Prvi zahtjev je sadran u tehnikim propisima odnosno standardima za postrojenja

nazivnog napona iznad 1000 V koji postavljaju uvjete za zatitu ovjeka od elektrinog udara.
Svi tehniki propisi definiraju uvjete pri kojima se smatra da je ovjek ugroen elektrinim
udarom. Tim zahtjevima treba dodati zahtjeve koji su postavljeni prema kriteriju smanjenja
elektromagnetnih smetnji i utjecaja. Sadanji stupanj tehnike regulative u svijetu je takav da
ona ne zadire direktno u podru je odre ivanja zahtjeva za smanjenje elektromagnetnih
smetnji i utjecaja, ve samo posredno. To znai, da elektroenergetske kompanije same
odreuju uvjete za smanjenje elektromagnetnih smetnji i utjecaja svojim internim, strunim ili
drugim preporukama ili aktima. Tako npr. njemako zakonodavstvo postavlja samo zahtjeve
na kabele za sekundarne strujne krugove i nain uzemljenja mjerne opreme u cilju smanjenja
utjecaja smetnji.
Zahtjevi za dimenzioniranje osnovnog uzemljenja elektroenergetskog postrojenja sa
stajalita zatite ovjeka odre eni su prije svega kriterijima za doputeni napon dodira. U cilju
postizanja napona dodira ispod doputenih vrijednosti, potrebna gusto a uzemljivake mree
moe se odrediti razliitim postupcima: primjenom analitikih postupaka, dijagrama i tablica
iz prirunika i standarda, te primjenom numerikih postupaka za proraun, projektiranje i
analizu sloenih uzemljivakih sistema. U svim postupcima, potrebno je poznavati otpornost
zemlje te dio struje zemljospoja koji pri kvaru u postrojenju tee kroz uzemljivaki sistem.
Otpornost zemlje odreuje se na temelju mjerenja u sunom periodu, dok se dio struje
zemljospoja koji tee kroz uzemljiva odreuje iz analize struja kratkog spoja, vodei rauna
o planiranom razvoju elektroenergetskog sistema za vrijeme predviene ivotne dobi
postrojenja. Uobiajeni rezultat takvih proraunskih postupaka je jednolika uzemljivaka
mrea. Obino su to mree s okcima koja nisu manja od 10 m.
Pri nastanku kvara u elektroenergetskom postrojenju teku struje kvara koje predstavljaju
ekstreman sluaj prijelaznih struja i time naponskih smetnji. Ovisno o impedansi sistema
napajanja mogu biti nekoliko redova veliine vee od normalne struje nazivnog optereenja.
Pri nastanku kvara prisutno je smanjenje napona na susjednoj opremi, sve dok se kvar ne
otkloni. Motori koji su u pogonu za vrijeme nastanka kvara, mogu djelovati kao generatori
elektrine energije i davati dodatnu struju na mjesto kvara, u najgorem slu aju u trajanju do
nekoliko perioda.
Pri nekim uvjetima kvara, ne pojavljuju se visoke struje pa ne proradi prekostrujna
zatita (npr. zemljospoj s lukom uz odre ene uvjete). Takve struje kvara esto uzrokuju
znaajne visokofrekventne prijelazne napone velike amplitude. Dobro uzemljen izvor
napajanja minimizira negativna djelovanja struja kvara i omogu ava njihovo brzo otklanjanje.
Struje kvara koje teku kroz zemljovode mogu uzrokovati tranzijentne napone na
prikljuenoj elektronskoj opremi iji su dijelovi me usobno povezani pomo u
niskonaponskih, logikih ili signalnih kabela, te kabela za prijenos podataka. Tranzijentni
naponi mogu nastati budu i da uzemljivaki sistem opreme esto sam predstavlja izvor
visokih naponskih tranzijenata za vrijeme zemljospoja zbog elektromagnetne indukcije.
31

Tranzijenti razvijeni na induktivitetima zemljovoda mogu onda unititi elektronske

spojeve na krajevima spojnih kabela, telekomunikacionih kabela i ponekad logike
komponente izmjenino-istosmjernog izvora napajanja.
Odgovarajue uzemljenje je kljuno za siguran i zadovoljavajui rad elektroenergetskog
sistema. Osnovni zahtjevi koje mora dobro uzemljenje zadovoljiti su:
a)

osiguranje male impedanse za zatvaranje kruga struje kvara tako da prekostrujne

zatitne naprave mogu brzo reagirati,

b)

odravanje male potencijalne razlike izmeu izloenih metalnih dijelova,

c)

ogranienje prenapona.

Utjecaj uzemljenja na funkcioniranje elektronske opreme u znatno manjoj mjeri je

obraen nego zatitna funkcija uzemljenja. Posebna panja treba se posvetiti elektronskoj
opremi i sistemima koji su razliito osjetljivi na um i prijelazne pojave. Pri tom treba
posebno voditi rauna o instalacijama u eksploziono ugroenim prostorima, radi mogueg
nastanka uzroka eksplozije i/ili poara. Neke konfiguracije elektronskog procesnog sistema je
veoma teko uzemljiti na odgovaraju i nain u tipinim instalacijama u tvornici ili uredima u
zgradi. U tabeli 5.1. navedeni su tipini sluajevi i problemi koje je potrebno rijeiti pri
uzemljivanju.
Tabela 5.1.
Tipini sluajevi

Neeljeni elektrini
uvjeti

Tipini simptomi na
elektronskoj opremi

ta i gdje mjeriti

Odvojeno locirane i
napajane komponente
istog sistema

Razliiti nivoi
referentnih signala ili
induciranih struja u
kabelima za prijenos
podataka

Povremene ili hronine greke u

podacima, blokade, spori
transferi ili/i I/O gubitak

Naponski nivo 50 Hz
izmeu kuita
komponenti

Viestruke vanjske
veze na prikljuke
jednog ureaja ili
sistema

Prijelazni naponi i struje

na ulaznim prikljucima
za podatke i signale

Intermitirajue blokade,
uniteni signali, kvar na
izloenim I/O krugovima i
komunikacionim prikljucima

Monitoring prijelaznih
napona na prikljucima
opreme

Ureaj ili sistem koji

dijeli prikljuak na
uzemljenje s drugom
opremom

Lutajue struje i um
zajednikog moda u
zemljovodu i kabelima
za prijenos podataka

Sluajne greke na podacima ili

spor transfer posebno u
analogno baziranim sistemima

Provjeriti postoji li
lutajua struja iznad 1-2
A u uzemljivakom
vodiu

Sluaj 1. - Odvojeno locirane i napajane komponente istog sistema

U ovom slu aju problemi mogu nastati zbog toga to su razliite komponente sistema
(npr. raunar, printer, raunarska mrea, upravljanje industrijskim procesom, sigurnosni
sistem voen pomou raunara) meusobno povezane kabelima za prijenos podataka a
napajane iz razliitih taaka napojne mree. Ovakva konfiguracija je esto osjetljiva na razlike
uzemljivakog referentnog napona izme u pojedinih komponenti ili inducirane struje u
vodovima za prijenos podataka, koje nastaju povezivanjem uzemljenja kabela za prijenos
podataka. Npr. dugaki printerski kabel za RS-232 spoj ili ekran koaksijalnog kabela
raunarske mree spojeni izmeu dva razliita procesna sistema izloeni su razlici
uzemljivakih referentnih napona.

32

Pri tom su mogue dvije kritine situacije:

o

Prva, kad je jedna komponenta (npr. printer) uzemljena na drugu komponentu

sistema (npr. raunar) preko voda za prijenos podataka.

Druga je posljedica toga to su elektronske komponente napajane iz dvije razliite

take odnosno grane napojne mree, kao to je prikazano na slici 5.1. Pri tome
kabel za prijenos podataka moe imati jedan ili oba kraja uzemljena na kuita
opreme. Ako su oba kraja uzemljena prijelazne ili trajne struje mogu tei du tog
voda. Ako je samo jedan kraj spojen, prijelazni ili trajni napon se pojavljuje na
otvorenom prikljuku.
PC

pr

crt

prt

mod

net

EMI/TVSS
VG

PRT

Tastatura

Raunarska
mrea

L1 N L2

CRT
VG

NID
VG

Telefonska
mrea

Slika 5.1. Centralna procesorska jedinica i periferni spojevi

s razliitim granama napajanja i referentnim uzemljenjem
Ovakve situacije ponekad uzrokuju probleme u prijenosu podataka za vrijeme
prijelaznih stanja kao to su prenaponske struje i naponi u zemljovodima. Tipini simptomi na
elektronskoj opremi su povremene ili hronine greke u podacima, blokade, spori transferi
ili/i gubitak ulaznih, odnosno izlaznih podataka.
U elektronskim procesnim sistemima problemi s referentnim uzemljenjem tipino
nastaju u sljedeim sluajevima:
o

dugaki kabeli za prijenos podataka (RS-232 dulji od 8 m i koaksijalni kabel ili

kabel s prepletenom paricom dulji od 30 m),

velike udaljenosti od zajednikog napajanja, tj. kad su komponente napajane s

razliitih grana izvora, razliitih napojnih panela ili razliitih izvora napajanja,

izloenost prijelaznim strujama u bliskim vodiima (koje induciraju prijelazne

struje kad je ekran kabela spojen na oba kraja i prijelazne napone kad je ekran
kabela spojen samo na jednom kraju).
33

Sluaj 2. - Jedna elektronska komponenta ima viestruke vanjske veze

U ovom sluaju problemi nastaju kad je jedna elektronska komponenta (npr. modem ili
raunar) povezana na vie vanjskih sistema te je zbog toga izloena prijelaznim strujama i
naponima izme u tih sistema. Tipine veze prema vanjskim sistemima su napojna mrea,
telefonski i TV kabel i lokalna raunarska mrea. Ovakve odvojene sisteme teko je odravati
na istom naponskom nivou, posebno ako su oni uzemljeni na razliitim mjestima i ulaze u
objekt ili prostorije s opremom s razliitih strana. U ovakvim uvjetima mogu a je izloenost
tetnim prenaponima. Tipini simptomi na elektronskoj opremi su spori transfer podataka,
blokade i ak kvarovi na ulazno/izlaznoj opremi. Kljune veliine koje odreuju vjerojatnost
problema s prenaponima su:
o

na kojem razmaku razliiti sistemi ulaze u objekt ili dio objekta u kojem je
smjeten procesni sistem,

koliko djelotvorno su povezana referentna uzemljenja razliitih sistema.

Na slici 5.2. prikazan je tipian primjer izloenosti prijelaznim naponima za telefaks

spojen na telefonski sistem.

Udar groma

Ulaz
napojne
mree

Telefaks

Oteenje

VG

Telefonska linija

Struja

Slika 5.2. Utjecaj prijelaznog prenapona u telefonskom sistemu na telefaks

Ako prenapon u napojnoj mrei trenutno podigne referentni nivo na telefaksu, onda se
cijeli prenapon moe pojaviti izmeu telefonskog ulaza i napajanja telefaksa. Pri tom se moe
dogoditi utjecaj na prijenos signala ili oteenje ureaja. U ovom slu aju ne pomae ni
izoliranje strujnog kruga telefaksa, jer ne utjee na izjednaavanje napona izmeu razliitih
spojeva u opremi.
Prijelazni poremeaji ili tete mogu se tako er o ekivati kod spoja modema na lokalni
telefonski i napojni sistem. Ulazni priklju ak modema postaje mjesto gdje se sastaju dva
sistema. Ovaj spoj moe biti izloen velikim naponskim razlikama izmeu dva sistema koje
su posljedica prenaponske struje u jednom od sistema. Takve prijelazne potencijalne razlike
mogu se ukloniti povezivanjem svih vanjskih vodia na istu sabirnicu za uzemljenje.

34

Sluaj 3. - Elektronski sistem kojem su napojni ili upravljaki kabeli, te kabeli za

prijenos podataka izloeni lutajuim strujama

U ovom sluaju problemi nastaju kada je nekoliko razliitih komponenti procesnog

sistema (npr. raunar, printer, raunarska mrea, server itd.) fiziki razdvojeno, ali povezano
razliitim kabelima za prijenos podataka, a komponente mogu biti napajane iz razliitih
taaka ili grana iste napojne mree. Ovakva konfiguracija moe biti osjetljiva na lutaju e
struje u napojnim vodovima ili vodovima za prijenos podataka koji ulaze na spojevima
uzemljenja napojne mree ili na spojevima uzemljenja kabela za prijenos podataka i kabelskih
ekrana.
Lutajue struje i elektrini um zajednikog moda izme u komponenti sistema uzrokuju
ili naponske razlike ili elektromagnetni utjecaj na komunikacije. Lutaju e struje mogu se
pogotovo o ekivati kad napojna mrea napaja razliitu elektronsku i drugu opremu. Simptomi
na elektronskoj opremi su sluajne greke na podacima ili spor transfer podataka.
5.1. Uzemljivaki podsistemi elektronske opreme

U svrhu sigurnosti, elektronski sistemi moraju biti dobro uzemljeni, tj. direktno spojeni
sa zemljom i uzemljenjem opreme. Uzemljivaki sistem tipine elektronske opreme moe se
predstaviti s 4 odvojena, dobro (tj. galvanski) povezana funkcionalna podsistema. To su:
a)

Podsistem za zatitu od struja kvara i zatitu ljudi koji se sastoji od sljedeih

dijelova:
o

zemljovoda za uzemljenje izmjeninog ili istosmjernog sistema napajanja,

sistema zemljovoda za uzemljenje opreme,

uzemljivaa.

b)

Referentna struktura signala; to je vanjska instalirana mrea vodia koji se koriste

za meusobno povezivanje metalnih okvira, ku ita i referentne stezaljke napojne
mree logikih ili signalnih nivoa elektrine ili elektronske opreme.

c)

Podsistem za zatitu od groma; sastoji se od prstena oko zgrade i uzemljivakih

sondi i povezan je na gromobranske hvataljke na zgradi.

d)

Uzemljivaki podsistem za zatitu od prenapona u telekomunikacionim i

signalnim krugovima te krugovima za prijenos podataka.

U svrhu ostvarivanja zatite od strujnog udara svi ovi funkcionalni podsistemi

uzemljenja trebaju se kvalitetno povezati na zajedniki uzemljiva. Oni ine jedinstven,
povezani uzemljivaki sistem. Ovakvo spajanje ne moe se ostvariti kad se, ili preko opreme
ili osoblja, moe namjerno ili slu ajno spojiti dva izolirana uzemljivaka sistema koji se
nalaze na nekom potencijalu. Takav potencijal uzemljivaa tipino nastaje zbog zemljospoja u
izmjeninom ili istosmjernom sistemu napajanja, udara groma ili drugih struja koje mogu
proizvesti padove napona kada teku zajednikim uzemljivakim medijem, tj. zemljom.
Navedeni problem postoji ak i kad uzemljivaki sistem ima vrlo mali otpor
rasprostiranja, npr. reda 1 . Npr. udar groma u blizini jednog uzemljivaa s vrlo malom
strujom od 20 do 40 kA proizvee povienje potencijala zemlje od 20 kV do 40 kV izme u
dva uzemljivaka sistema s otporom od samo 1 izme u njih. To je previsok potencijal
kojeg bi izdrala bilo kakva razumno konstruirana izolacija na nivou signalnih krugova.

35

5.1.1. Osnovni koncepti uzemljenja i spajanja

U svrhu uzemljenja, djelotvorno spajanje izvodi se pomou skupa zemljovoda i spojeva

koji zajedno tvore, na svim frekvencijama od interesa, niskoimpedansni put strujama koje
njima teku. Ako su izvedeni propisno, mogu uspjeno ograniiti razvoj neeljenih potencijala
na krajevima spojnih mjesta. Cilj je da svaki spoj bude takav da su elektrina svojstva cijelog
puta struje kvara funkcija svih povezanih elemenata, a ne samo meusobnih veza. Drugim
rijeima, loi spojevi su esto osnovni uzrok opasnih situacija ili stvaranja uma, tj.
neprihvatljivih padova napona, zagrijavanja, prekida u radu, elektrinog uma i visokog
otpora rasprostiranja uzemljivaa. Veliki presjek vodia uzemljivaa ne vrijedi ako su meu
njima loi spojevi.
Treba naglasiti da su karakteristike veine uzemljivaa i odgovarajuih spojnih
prikljuaka potpuno razliite za niske i visoke frekvencije. Njihove visokofrekventne
karakteristike su od posebne vanosti za veinu elektronske opreme gdje su za tipine
propagacione struje kroz spojne vodie karakteristini kratko trajanje, impulsi brzih promjena
te veliki raspon u nivoima struja.
5.1.2. Uzemljivaki sistem

Uzemljivaki sistem osigurava referentno uzemljenje postrojenja samo zbog razloga

sigurnosti (tj. za udare groma, nastajanje poara, zatitu od strujnog udara). Procesi
prenoenja signala i interni signalni procesi nisu podrani ovim sistemom niti spajanjem na
njega, osim sa stajalita sigurnosti. Meutim, nepravilno spajanje dijelova elektronske opreme
na uzemljivaki sistem moe proizvesti probleme u funkcioniranju i sigurnosti opreme, te
dovesti do njenog oteenja prilikom nastanka sklopnih prenapona u sistemu napajanja,
zemljospoja ili udara groma.
Uzemljivaki sistem u pravilu ima svojstvo poveanja impedanse s frekvencijom. Ovo
ograniava djelotvornost uzemljivakog sistema u smanjenju visokofrekventnih umova.
Prema valnoj teoriji, zemlja i spoj na nju predstavljaju diskontinutet serijske impedanse za
veinu impulsnih struja brzog porasta i kratkog trajanja. Stoga, taj spoj generira refleksije
struje i napona kad se takvi valni oblici narinu na uzemljenje. Takve refleksije se onda ire
natrag u zemljovode i prenesu na sve dijelove opreme koja je na njih povezana kroz sistem
napajanja ili preko mree zemljovoda.
Osim toga, tok struje kroz zemljovode stvara, zbog neravnotee struja, velika bliska i
udaljena elektromagnetna polja i time oni postaju izvori elektromagnetnih smetnji. Npr.
elektromagnetne smetnje nastale zbog toka struje kroz zemljovode stvaraju elektromagnetnu
spregu sa susjednim vodiima, odnosno mogu zraiti udaljeno elektromagnetno polje u
okruenje kao radiofrekventni val u kojem ugroeni vodii i strujni krugovi djeluju kao
antene. Ako su uzemljivaki sistem ili pripadaju i zemljovodi galvanski spojeni na signalne
krugove, onda e na njih izravno djelovati vodljiva elektromagnetna strujna smetnja.
Ispravno uzemljenje je neophodno za sigurnost, rad i funkcioniranje opreme. Integritet
uzemljenja, a time i integritet ispravnog rada opreme ovise o ispravnom spajanju elektroda
uzemljivakog sistema, ispravnom uzemljenju pomo ne opreme i posebno izvedenih izvora, i
ispravnom uzemljenju elektronske opreme za mrene i visoke frekvencije. Preporuena
praksa je da se koristi dobro uzemljeni izmjenini sistem napajanja i instalira izolirane (ne
gole) vodie za uzemljenje u krugovima koji napajaju elektronsku opremu. Svi metalni
dijelovi opreme kao kuita, postolja, zatitne cijevi, zemljovodi i svi uzemljivai trebaju biti
spojeni zajedno u neprekinuti elektrini vodljivi sistem

36

5.2. Uzemljiva elektroenergetskog postrojenja

Ako se analizira osnovna uzemljivaka mrea s aspekta smanjenja elektromagnetnih

smetnji i utjecaja, onda ona slui za izvedbu dodatnih veza sa zemljom, kojima se:
o

povezuju elementi rasklopita barem dvostrano,

povezuju armature kabelskih kanala,

povezuju prsteni oko zgrada i njihovi temeljni uzemljivai,

spajaju vodii za kompenzaciju elektromagnetnih interferencija,

uzemljuju sabirnice za izjednaenje potencijala.

Pri tom je vano da su veze izmeu vorova uzemljivake mree i veze izme u
uzemljivake mree i elemenata postrojenja koji se uzemljuju niske impedanse, ne samo pri
mrenoj frekvenciji nego i za struje visoke frekvencije. Time se sprjeava nastanak prijelaznih
potencijalnih razlika na uzemljivakoj mrei (Transient Ground Potential Rise) i
uzemljenim konstrukcijama.
Zbog navedenog, uzemljivaka mrea izvodi se gua i oblikuje na odgovaraju i nain
u blizini koncentriranih kapaciteta, budu i da oni daju najvei udio u elektromagnetnim
smetnjama (energetski transformator, naponski i strujni mjerni transformatori, rastavljai).
Uzemljivaka mrea, tako er se oblikuje s obzirom na raspored dalekovodnih polja,
transformatorskih polja, poloaj energetskog transformatora i pomonih postrojenja u
rasklopitu. Uzemljivaka mrea oblikovana po kriteriju elektromagnetne kompatibilnosti je u
odnosu na uzemljivaku mreu koja se oblikuje samo po kriteriju zatite od elektrinog udara
znatno gua, dakle ispunjava sve kriterije za zatitu od elektrinog udara.
5.2.1. Izbor materijala za osnovnu uzemljivaku mreu

Pri izboru odgovaraju eg materijala za osnovnu uzemljivaku mreu nema zahtjeva sa

stajalita elektromagnetnih smetnji i utjecaja koje nameu tehniki standardi. Izbor materijala
odreuje se prvenstveno prema mehanikim i korozionim zahtjevima.
U tabeli 5.2. dati su materijali za uzemljivae i njihove najmanje dimenzije s obzirom
na koroziju i mehaniku vrstou prema standardu Evropske unije HD 637 S1: 1999,
AnnexA.

37

Tabela 5.2.
Materijal

Oblik uzemljivaa

Najmanje dimenzije
Jezgra
Promjer
(mm)

Toplo

100

63

70

Profilni

100

63

70

47

55

63

70

20

Okrugla ica za
povrin. uzemljiva

10

Sa olovnim
platem 2)

Okrugla ica za
povrin. uzemljiva

1000

Sa bakrenim
platem

Okrugla ipka za
dubinski uzemljiva

15

2000

Elektrolitski
pobakaren

Okrugla ipka za
dubinski uzemljiva

14,2

90

100

20

40

Goli

50 5)

Traka

50

Okrugla ica za
povrin. uzemljiva

25*

Ue

1,8 po
jednoj ici

Cijev

20

Pocinano

Ue

1,8 po
jednoj ici

Pocinana

Traka 4)

Sa olovnim
platem 2)

Ue

K
R

Traka 3)

Okrugli tap za
dubinski uzemljiva

pocinan

A
A

Srednja
vrijedn. (m)

25

L
K

Debljina Pojedinana
(mm)
vrijedn. (m)

Cijev
1)

E
I

Presjek
(mm2)

Nanoenje sloja/plat

25
2
25
50

1,8 po
jednoj ici

Okrugla ica

25

1000

25

1000

1)

moe se ubetonirati,

2)

ne moe se direktno ubetonirati,

3)

traka u valjanom obliku ili odrezana sa zaobljenim bridovima,

4)

traka sa zaobljenim bridovima,

5)

kod pocinavanja na tekuoj vrpci tehniki se ne moe izvoditi 50 (m).

38

U ekstremnim uvjetima, gdje ima opasnosti od korozije i mehanikih oteenja, koristi

se vei presjek od 16 mm2.
Ne preporuuju se koritenje nepocinane cijevi, lima ili profila. Ubetonirane eljezne
armature i elini stupovi u betonu mogu se koristiti kao uzemljivai.
Ako se za odreeno podru je oekuje jaa korozija uzimaju se za oko 50% vee
vrijednosti od datih u tabeli 5.2.
Uzemljivai u obliku pletene mree, koji slue samo za oblikovanje potencijala, moraju
imati najmanji presjek ice od pocinanog elika 16 mm2 odnosno 10 mm2 ako su od bakra.
Sa stajalita zahtjeva elektromagnetne kompatibilnosti, odnosno smanjenja
elektromagnetnih smetnji i utjecaja, povoljnija je bakrena uzemljivaka mrea od mree
nainjene od pocinanog eljeza. Prije svega zbog boljih korozionih osobina, pa time i
sporijeg starenja.
5.2.2. Izbor materijala s obzirom na frekvencije elektromagnetnih smetnji

Pri vo enju visokofrekventnih struja vodii od bakra i pocinanog eljeza ponaaju se

bitno drugaije nego kod voenja struja frekvencije 50 Hz. U frekventnom podruju od 100
kHz do reda veliine MHz u kojem se u postrojenjima na otvorenom najee kompenziraju
smetnje od prijelaznih prenapona, treba imati u vidu da se zbog skin efekta struje vode samo
povrinski. Posljedica toga je da kompenzacioni vodi mora imati veliki presjek.
Sa stajalita smanjenja elektromagnetnih smetnji i utjecaja za osnovnu uzemljivaku
mreu, zbog svojih osobina, preporu ljiv je bakar. Polae se u zemlju u obliku ueta ili
pletenice s presjekom od barem 70 mm2. Za postrojenja koja imaju postojeu osnovnu
uzemljivaku mreu nainjenu od pocinane eljezne trake a koju je potrebno proiriti, pri
izboru materijala za dodatnu uzemljivaku mreu treba razmotriti sljedee:
o

korozionu ugroenost postojeeg i dodatnog uzemljivaa,

mogunost zatite meusobnih galvanskih spojeva i njihov nadzor,

djelotvornost obje uzemljivake mree s obzirom na smanjenje elektromagnetnih

smetnji i utjecaja.

39

5.2.3. Utjecaj uzemljivake mree na elektromagnetne smetnje

Uzemljivaki sistem postrojenja koji je tako er namjenjen smanjenju elektromagnetnih

smetnji i utjecaja je u pravilu izveden u obliku mree. Uzemljivaka mrea postrojenja treba
ispuniti sljedee zahtjeve:
o

pri uzemljivanju elemenata u postrojenju, prije svega onih koji predstavljaju

najvei koncentrirani kapacitet, uzemljivaka mrea treba imati nisku impedansu
za raspodjelu prijelaznih struja koje teku preko dozemnih kapaciteta u zemlju,
odnosno u uzemljivaku mreu,

uzemljenje mora takoer pruiti dovoljno malu impedansu kompenzacionim

strujama koje reduciraju, odnosno kompenziraju inducirane napone u
sekundarnim strujnim krugovima,

uzemljivaka mrea sa svojim okcima treba biti oblikovana tako da sprijei

nastanak prijelaznih potencijalnih razlika (one nastaju zbog frekventno ovisnih
impedansi uzemljenja, uzemljivakih veza i metalnih konstrukcija) na dijelovima
osnovne uzemljivake mree i uzemljenim konstrukcijama,

u inkovito izveden sistem uzemljenja s niskim udarnim otporom rasprostiranja u

bitnim takama postrojenja (uzemljenje odvodnika prenapona, neutralnih taaka
transformatora, zavretaka oklopa SF6 postrojenja, ...) to se postie lokalno
izvedenom guom mreom uzemljivaa, primjenom vertikalnih uzemljivakih
sondi, nasipanjem bolje vodljivog materijala oko vodia i slino,

ravni i to krai zemljovodi,

oklope i metalne konstrukcije, te eline armature u betonskim konstrukcijama

treba uzemljiti u vie taaka, kako bi se postiglo grananje struja pri prijelaznim
pojavama,

gromobransku instalaciju treba spajati u vornim takama uzemljivake mree,

izvedba vrlo kvalitetnog uzemljenja nekoliko prvih dalekovodnih stupova koji

ulaze u postrojenje,

izjednaenje potencijala galvanskim povezivanjem svih metalnih dijelova i

konstrukcija, te njihovim djelotvornim uzemljenjem, ime se postie grananje
struje kvara, smanjenje potencijala i padova napona i time ublaavanje
elektromagnetnih smetnji u njihovom okruenju.

40

6. POSTUPCI I METODE PRORAUNA ELEKTROMAGNETNE

KOMPATIBILNOSTI
Postupak matematskog modeliranja u podruju elektromagnetne kompatibilnosti
podrazumijeva ustanovljavanje veze izme u uzrok (to su izvori smetnji) i njihovih u inaka
na ugroenu opremu (odziv kruga, koji moe biti i dio sistema). Ova veza moe se ustanoviti
na nekoliko razliitih naina, ovisno o tipu problema koji se rjeava, njegovoj sloenosti i
doputenom odstupanju od egzaktne formulacije problema. Mogue metode matematskog
modeliranja koje su primjenjive za ovakve probleme su:
o

Primjena teorije krugova za opis vodljivih smetnji kao to su prenaponi, naponski

propadi, prekidi napona, harmonici i sprega preko zajednikog uzemljenja.

Primjena ekvivalentnih krugova s koncentriranim ili raspodijeljenim parametrima

za opis niskofrekventnih elektromagnetnih sprega iskazanih preko meusobnih
induktivititeta i parazitnih kapaciteta, te za opis utjecaja elektromagnetnog polja
na vodove primjenom modeliranja energetskog prijenosnog voda i kabelskog
presluavanja.

Opis problema preko Maxwell-ovih jednadbi s odgovaraju im poetnim i rubnim

uvjetima, koje se rjeavaju analitikim ili numerikim postupcima.

Primjena teorije krugova na rjeavanje elektromagnetnih problema daje sistem linearnih

algebarskih jednadbi kojima se predstavlja matematska formulacija modela. Meutim,
primjena je ograniena na vrlo mali broj realnih, fizikalnih problema koji mogu biti opisani na
tako jednostavan nain. Numerike metode za proraun polja pak omoguavaju modeliranje
sloenih problema uz uzimanje u obzir svih relevantnih faktora, tako da su modeli za
numerike proraune elektromagnetnih polja i njihovih utjecaja znatno precizniji i time
znatno sloeniji.
Osnovna fizikalna stanja koja predstavljaju sponu izmeu izvora elektromagnetne
smetnje i ugroenog elektrinog kruga ili opreme mogu se modelirati na razliite naine
ovisno o eljenoj tanosti modela, a time i rezultata prorauna. U dananje vrijeme glavno
ogranienje u modeliranju elektromagnetne kompatibilnosti proizilazi iz sloenosti stvarnih
krugova, instalacija i ureaja. Na primjer, mogu e je prilino tano modelirati spregu
elektromagnetnog polja i nekoliko energetskih prijenosnih vodova ili induktivnu spregu
visokonaponskog voda i nekoliko paralelnih signalnih vodova. Meutim, ako se kabeli sastoje
od neoklopljenih vodia, koaksijalnih vodova ili usnopljenih vodia, od kojih je svaki
sastavljen od nekoliko desetina vodia, a instalirani su u nekom automatiziranom pogonu ili
vozilu sa sloenom putanjom, praktino je nemogue sprovesti proraune iz sljedeih razloga:
o

presloeno je odrediti elektrine karakteristike (induktivitete i kapacitete),

broj neovisnih parametara koji opisuju model postaje prevelik tako da veliina
programskog koda i potrebno vrijeme prorauna onemoguavaju takve proraune.

Sljedea poteko a u modeliranju elektromagnetne kompatibilnosti proizilazi iz

injenice da je odreeni krug ili ure aj esto ugroen od vie izvora koji djeluju razliitim
putevima, odnosno vrstama sprega. Ako su izvori i putevi sprege meusobno neovisni, onda
se mogu razamatrati zasebno, ali to nije uvijek sluaj.

41

Metode analitikog i numerikog modeliranja elektromagnetne kompatibilnosti

primjenjuju se u projektiranju, konstruiranju, testiranju i razvoju u:
o

elektroenergetskim sistemima,

komunikacionim sistemima i sistemima za prijenos podataka,

elektronici iroke potronje

elektronskim sistemima namjenjenim za vojnu primjenu.

Te metode se primjenjuju u svrhu:

o

predvianja odziva sistema na vanjske i unutarnje elektromagnetne smetnje i izbor

zatite,

analize efikasnosti primjenjenih mjera za elektromagnetnu zatitu,

obrade mjernih podataka prilikom testiranja.

Mora se imati u vidu da nije mogu e sve modelirati, meutim ak i za veinu sloenih
sistema obino je mogu e procijeniti red veliine moguih nivoa utjecaja i time dati
preporuke za poboljanje projektnih rjeenja, to projektantu moe biti od velike pomoi.
Princip modeliranja elektromagnetne sprege prikazan je na slici 6.1.
Prije svega potrebno je razdvojiti vanjski izvor od unutarnjeg odziva sistema. Na slici
6.1. vanjski izvor elektromagnetne smetnje (npr. udar groma) moe proizvesti naboj i struju
na ugroenom ure aju, bilo direktno vodljivim putem (ako je udar groma direktno u ureaj)
ili spregom preko elektromagnetnog polja ako se radi o udaljenom udaru. Ovisno o
frekvenciji elektromagnetne smetnje, mogu se primijeniti razliiti modeli za modeliranje
sprege elektromagnetnim poljem, od niskofrekventne kapacitivne i induktivne sprege do
visokofrekventne sprege elektromagnetnim zraenjem.
Nakon to su funkcije smetnji odreene, potrebno je sprovesti dodatne proraune
prodiranja elektromagnetne energije u podruje od interesa. Kao i u rjeavanju problema
sprege potrebno je nainiti pojednostavljenja kako bi se razdvojilo unutarnje od vanjskog
podruja. Energija elektromagnetne smetnje od take elektrinog ulaza rasporeuje se u
unutranjost elektromagnetnim irenjem. Izraz elektromagnetno irenje moe se koristiti i kod
niskih frekvencija, premda raspore ivanje energije nije opisano irenjem elektromagnetnog
vala, poto su polja po naravi kvazistatina. Kod viih frekvencija rasporeivanje energije
ukljuuje stvarno prostiranje signala prijenosnim vodovima ili direktnim zraenjem
elektromagnetnog polja.

42

Izvor
elektromagnetne
smetnje
Polja
Voenje
Elektrino i
magnetno polje
na ureaju

Kapacitivna
sprega

Induktivna
sprega

Niskofrekvencijski modeli

Elektromagnetno
zraenje

Visokofrekvencijski modeli

Vodljiva
sprega

Nisko i visoko
frekvencijski modeli

Inducirane
struje i naboji
na ureaju

Slika 6.1. Modeliranje elektromagnetne sprege

6.1. Niskofrekventni modeli krugova s koncentriranim parametrima

Niskofrekventna teorija krugova primjenjiva je za razvoj modela elektromagnetne

kompatibilnosti kad su fizike dimenzije sistema znatno manje u odnosu na valnu duljinu
elektromagnetne smetnje. Ovakvi modeli mogu biti primjenjeni u slu ajevima kada su izvori
utjecaja direktno spojeni na ugroeni strujni krug ili kad je ugroeni krug blizu izvora i
pobu en njegovim elektromagnetnim poljem.
Tipini primjeri ovakvih utjecaja su:
o

vodljivi utjecaji koji dolaze direktno na ure aje priklju ene na mreu,

vodljivi utjecaji ili utjecaji inducirani poljem vo eni izme u dva elektronska ili
elektrina kruga istog sistema,

utjecaji inducirani elektromagnetnim poljem, povezani spregom izmeu

energetskih prijenosnih vodova i oblinjih komunikacionih vodova,

utjecaji inducirani elektromagnetnim poljem izmeu energetskih prijenosnih

vodova i vodova za prijenos podataka u elektroenergetskom postrojenju,

utjecaji inducirani elektromagnetnim poljem izmeu napojne elektroenergetske

mree i bliske osjetljive elektronske opreme.

43

6.1.1. Vodljive smetnje

Na slici 6.2. prikazan je primjer zajednikog spoja izvora smetnje i ugroene opreme.
Elektrini krug koji ima jedan ili vie izvora elektromagnetnih smetnji spojen je na drugi krug
preko vodia ime je omogueno direktno unoenje elektromagnetne smetnje u ugroeni
strujni krug. Npr. elektrini motor kao potencijalni izvor uma (usljed iskrenja na kontaktima
etkica) proizvodi elektrini um koji se prenosi vo enjem kroz napojnu mreu na radio
(ugroena oprema). Analiza ovakvih utjecaja moe se sprovesti tako da se izvor smetnji
nadomjesti na svojim stezaljkama ekvivalentnim Thevenin-ovim ili Norton-ovim krugom. Pri
predstavljanju izvora smetnji na ovaj nain treba imati na umu da se gube sve informacije o
izvoru unutar stezaljki s kojih se radi nadomjetanje. Stoga je ovakav model primjenjiv u
granicama u kojima se unutarnji krug izvora elektromagnetne smetnje moe smatrati
linearnim. Nadalje, za analizu utjecaja elektromagnetne smetnje na ugroenu opremu mora
biti poznata impedansa strujnog kruga ugroene opreme.
Vodii za
napajanje

Motor
Izvor
elektromagnetne
smetnje

Elektromagnetna smetnja

Radio
Ugroeni
elektrini
krug

Slika 6.2. Ugroeni krug direktno spojen na izvor elektromagnetne smetnje

Preko napojne mree ostvarene su vodljive veze izmeu velikog broja potroaa i ona je
jedan od najvanijih puteva kojima se niskofrekventne smetnje mogu prostirati od izvora
smetnji do ugroene opreme. Najei izvori elektromagnetnih smetnji koje se prenose
vo enjem preko napojne mree su:
o

vie harmonijske strujne i naponske komponente u napajanju,

fluktuacije napona napojne mree,

padovi napona zbog kratkotrajnih prekida,

prenaponi usljed sklopnih operacija ili udara groma.

6.1.2. Smetnje inducirane elektromagnetnim poljima

Elektromagnetne smetnje putem sprege elektromagnetnim poljem djeluju na ugroeni

ureaj preko polja koje dolazi iz izvora smetnji. Za niskofrekventna elektromagnetna polja
moe se razdvojiti zasebno utjecaj elektrinog ili magnetnog polja ovisno o naravi izvora
smetnji i strukture ugroene opreme.
U primjeru sprege u kojoj je dominantno magnetno polje, danom na slici 6.3. izvor
elektromagnetnih smetnji i ugroena oprema prikazani su dvopolima. Dijelovi krugova izvora
i opreme na koje djeluje elektromagnetna sprega prikazani su sa po jednom petljom.
Pretpostavljeno je da su ekvivalentni krugovi izvora i opreme unutar svojih ku ita dobro
oklopljeni tako da izmeu unutarnjih komponenti nema elektromagnetne sprege. Valna
duljina signala smetnje je puno vea od dimenzija d cjelokupnog sistema.

44

I1

I2
-

+
Izvor
elektromagnetne
smetnje

Ugroeni
elektrini
krug

V2

V1

Dvopol 1

Dvopol 2
B

Slika 6.3. Niskofrekventna sprega magnetnim poljem

Izvor smetnji stvara struju smetnji I1 u vanjskom dijelu kruga koja proizvodi magnetno
polje indukcije B koje ulanuje izloenu petlju ugroene opreme. Ako je to polje vremenski
promjenjivo, onda e se u izloenoj petlji ugroene opreme, prema Faraday-evom zakonu
elektromagnetne indukcije inducirati napon V2. To je induktivna sprega. Istovremeno, izvor
smetnji stvara napon V1 na stezaljkama izloenog dijela kruga izvora smetnji. Posljedica toga
je raspodjela naboja u tom dijelu kruga. Taj naboj stvara elektrino polje E koje se prostire u
okolni prostor. Dio tog polja moe zavriti na nabojima induciranim na izloenoj petlji
ugroenog kruga. Kako je i elektrino polje promjenjivo u vremenu, vremenska promjena
induciranih naboja stvara struju u ugroenom krugu. To je kapacitvna sprega.
Induktivna i kapacitivna sprega egzistiraju zajedno i u opem visokofrekventnom
problemu, moraju obje biti uklju ene u proraun odziva ugroenog strujnog kruga. Meutim,
za pretpostavljeni raspored strujnih petlji spregnutih elemenata prema slici 6.3. magnetna
sprega je primarna kod niskih frekvencija. Ova sprega se moe predstaviti kao etveropol za
izloene petlje oba kruga prema slici 6.4.
C0

Dvopol 1

C1

C2
L1

Dvopol 2

L2

Slika 6.4. Prikaz magnetne sprege preko etveropola

Izloena petlja dvopola 1 (izvor elektromagnetne smetnje) ima vlastiti induktivitet L1 i
parazitni kapacitet C1, a izloena petlja dvopola 2 (ugroena oprema) ima sline parametre L2
i C2. Ulaneni magnetni tok dvije petlje prikazan je me uinduktivitetom M a kapacitivna
sprega izmeu dva kruga kapacitetom C0. Svi ovi parametri su ovisni o geometriji i sredini
koja okruuje ove krugove, a odreuju se ili proraunima ili mjerenjima. Za niske frekvencije,
utjecaj parazitnih kapaciteta C1 i C2 obino je zanemariv.
45

Error! Not a valid link.

Slika 6.5. Niskofrekventna sprega elektrinim poljem

Na slici 6.5. prikazan je primjer gdje je primarna sprega ostvarena preko elektrinog
polja. Izvor smetnji napona V1 moe inducirati znatne intenzitete gustoe naboja na
spregnutim elementima. Kako nema zatvorenog vodljivog puta, struja I1 i njeno magnetno
polje B bit e zanemarivi. Me utim, kao i u prethodnom sluaju, postoje i elektrino i
magnetno polje i oba doprinose sprezi.
Ekvivalentni model za ovu spregu prikazan je na slici 6.6. C1 i C2 predstavljaju vlastite
kapacitete vodia dvopola 1 i 2 koji su u sprezi, a C0 predstavlja njihov meusobni kapacitet.
L1 i L2 su rasipni induktiviteti vodia, a M je meuinduktivitet. U veini sluajeva, efekt ovih
induktiviteta je zanemariv u odnosu na kapacitivne efekte.
L1

Dvopol 1

C1

C0

C2

L2

Dvopol 2

Slika 6.6. Prikaz kapacitivne sprege preko etveropola

6.1.3. Smetnje uzrokovane zajednikim uzemljenjem

Izvor elektromagnetne smetnje moe djelovati na ugroeni krug tako er preko

zajednikog uzemljenja, odnosno zajednikog puta kroz zemlju. Uzemljenje se izvodi s ciljem
zatite osoblja od elektrinog udara i eliminiranja elektromagnetnih utjecaja. Ako je
uzemljenje izvedeno pravilno, obje svrhe uzemljenja su ispunjene. Meutim, ako je izvedeno
nepravilno, moe ak pogorati probleme s elektromagnetnim smetnjama.

46

Pretpostavimo da se istosmjerna struja I0 dovodi u poluvodljivi prostor (zrak zemlja

vodljivosti ) preko elektrode A na povrini zemlje i odvodi preko elektrode B prema slici
6.7. Strujno polje stvoreno elektrodama A i B uzrokuje raspodjelu elektrinih potencijala na
povrini zemlje. Ako je drugi, ugroeni krug spojen preko elektroda A' i B' na zemlju, dobit
e preko njih razliku potencijala VA'B' koja utjee na taj strujni krug. Time je ostvarena
otporna sprega izme u ovih krugova.
Ekvivalentni T-krug kojim moemo predstaviti ovu spregu prikazan je na slici 6.8.
Izvor smetnji prikazan je na stezaljkama A-B preko svog Thevenin-ovog ekvivalenta (napona
Vs i otpora Rs), dok je ugroeni strujni krug optereen otporom Rb. RAB je otpor izmeu
elektroda A i B, a RA'B' je otpor izmeu elektroda A' i B'. Meusobni otpor Rt definiran je kao
omjer:
Rt =

V A' B '
I0

(6.1)
Error! Not a valid link.

Slika 6.7. Strujno polje dviju elektroda na povrini zemlje

Krug sprege

Izvor
RAB-Rt

Rs

Ugroeni krug
RAB-Rt

Rb
B

+
Vs

Rt
A

Slika 6.8. Ekvivalentni krug za spregu preko zajednikog uzemljenja

6.2. Proirenje modela krugova na visoke frekvencije

Kad frekvencija elektromagnetne smetnje poraste i valna duljina po inje bivati

usporedna s dimenzijama kruga, opisani niskofrekventni modeli postaju netani. Utjecaj
rasipnih induktiviteta i parazitnih kapaciteta moe postati znaajan. Kod niskih frekvencija
osnovne vrijednosti otpora, induktiviteta i kapaciteta mogu se vrlo tano odrediti na temelju
poznavanja geometrije elemenata kruga. Meutim na visokim frekvencijama rasipni
induktiviteti i parazitni kapaciteti dolaze do izraaja i vrlo ih je teko odrediti. Osim
potekoa u odreivanju ovih elemenata, kod visokih frekvencija nastaje problem
izraunavanja elektromagnetne sprege, budui su dimenzije kruga usporedive s valnom
duljinom, pa elektromagnetne veliine, koje se prostorno mijenjaju, mogu ak i mijenjati svoj
predznak unutar prostora kojeg popunjava ugroeni ureaj.

47

6.2.1. Model prijenosnog voda

Vodljivi utjecaji kod visokih frekvencija ne mogu se opisati jednostavnim modelima

krugova, budu i da postaju izraeni efekti prostiranja elektromagnetnih valova. U slu ajevima
dugih vodia moe se primijeniti model prijenosnog voda koji je pogodan za proraunavanje
razliitih problema elektromagnetnih utjecaja.
Kod visokih frekvencija prostiranje elektromagnetnog vala du prijenosnog voda, s
obzirom na njegovu duljinu, mora se uzeti u obzir. To se postie modeliranjem voda s
raspodijeljenim parametrima. Na slici 6.9. prikazan je diferencijalni dio dx trofaznog voda.
Ako je vod du svoje duljine s istim svojstvima, elektrini parametri se mogu smatrati
jednoliko raspodijeljenim i oznaavaju se vrijednostima po jedinici duljine: R' otpor, L' i M'
induktivitet i me uinduktivit, C' kapacitet i G'- odvodnost.
Rdx

Ldx

Rdx

Ldx

3
Gdx

Cdx

Cdx

M23dx

2
M13dx
Gdx

Gdx

Cdx

M12dx
Rdx

Ldx

x+x

Slika 6.9. Raspodijeljeni parametri voda diferencijalne duljine dx

Pri tome moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti:
o

vodii koji ine vod moraju biti paralelni i paralelni referentnom vodiu (povrini
zemlje),

dielektrina svojstva materije koja okruuje vod moraju du voda biti aksijalno
simetrina, tj. nepromjenjiva.

Analiza vodova zasniva se na jednostavnom dvoinom modelu voda koji se onda

poopava na vieini model. Za takav dvoini model voda koji ine vodii s gubicima,
napon v(x,t) i struja i(x,t) u trenutku t, na udaljenosti x od poetka voda koji je pobu en
koncentriranim izvorom, opisani su telegrafskim jednadbama:
v( x, t )
i( x, t )
+ R ' i( x, t ) + L'
=0
x
t

(6.2.a)

i ( x, t )
v( x, t )
+ G ' v ( x, t ) + C '
=0
x
t

(6.2.b)

Model diferencijalne duljine voda opisan preko raspodijeljenih parametara prikazan je

T-etveropolom kao na slici 6.10.

48

Rdx

Gdx

Ldx

Cdx

x+x

Slika 6.10. Raspodijeljeni parametri dvoinog voda

Ako se analiziraju harmonijski promjenjive veliine, telegrafske jednadbe (6.2.)
prelaze u:
o

o
d V ( x)
+ Z ' I ( x) = 0
dx

(6.3.a)

o
d I ( x)
+ Y 'V ( x ) = 0
dx

(6.3.b)

gdje su V( x ) i I( x ) fazori napona i struja na udaljenosti x, a Z ' i Y ' su impedansa i

admitansa voda po jedinici duljine:
Z ' = R'+ jL'

(6.4.a)

Y ' = G '+ jC '

(6.4.b)

Za sistem od n vodia (plus jedan referentni vodi npr. zemlja) telegrafske jednadbe
(6.3.) mogu se napisati u matrinom obliku:

o
d V ( x)

+ [Z '] Io ( x) = 0

dx
o
d I ( x)

+ [Y '] Vo ( x) = 0

dx

(6.5.a)

(6.5.b)

o o
gdje su V (x) i I (x) vektori fazora od n napona odnosno struja na vodovima a [Z '] i

[Y '] su n x n matrice linijskih impedansi i admitansi. Zbog meusobnih induktivnih i

kapacitvnih sprega ove dvije matrice su pune matrice.
iroko usvojeni numeriki postupak rjeavanja jednadbi (6.5.) je primjena programske
podrke temeljene na Bergeron-ovoj metodi, poznate pod nazivom Electromagnetic Transient
Program.

49

6.3. Numeriki postupci za proraun elektromagnetnih polja

Za rjeavanje elektromagnetnih utjecaja sloene geometrije u niskofrekventnom

podruju, kao i rjeavanje elektromagnetnih utjecaja u visokofrekventnom podru ju, nuno je
primijeniti sistem Maxwell-ovih jednadbi koje u potpunosti opisuju elektromagnetno polje.
Maxwell-ove jednadbe mogu se analitiki rijeiti samo za usku klasu jednodimenzionalnih
problema statinih i kvazistatinih polja. Ve svaki dvodimenzionalni geometrijski raspored
nuno zahtijeva primjenu neke od numerikih metoda za rjeavanje polja. Tri su numerike
metode prikladne za rjeavanje problema elektromagnetne kompatibilnosti, pa e ovdje biti
navedene njihove osnovne karakteristike.
6.3.1.

Metoda konanih diferencija u vremenskom podruju

(Finite-Difference Time-Domain Method - FDTD)

Metoda konanih diferencija je metoda u kojoj se na cijeli prostor matematskog modela

primjenjuju Maxwell-ove jednadbe. U ovoj metodi diferencijalne Maxwell-ove jednadbe
pretvaraju se u sistem jednadbi diferencija koje se rjeavaju direktno u vremenskom
podruju. Cijeli prostor koji okruuje modelirano podruje treba biti prekriven mreom
(obino kvadratnom ili pravokutnom), malih dimenzija u odnosu na valnu duljinu koja
formira elije. Svaka elija mree ispunjena je samo jednim materijalom. Elektrino i
magnetno polje rjeavaju se za sve vorove u mrei za zadani trenutak vremena, na temelju
njihovih vrijednosti iz prethodnog trenutka, pomaknutog za zadani interval. Kako je ukupni
broj elija mree ogranien duljinom trajanja prorauna i raspoloivom raunarskom
memorijom, treba problem modelirati s najveom moguom veliinom elija, vodei pri tom
rauna da se bitni detalji unutar podruja prorauna modeliraju s guom mreom, kako bi se
dobili rezultati zadovoljavaju e tanosti. Tako er, simulacija u ovoj metodi mora trajati
dovoljno dugo da se omogui zavretak svih interakcija u modelu.
Osnovna prednost metode konanih diferencija u vremenskom podruju u odnosu na
metodu konanih elemenata i metodu momenata je to je to metoda koja daje izravno rjeenje
u vremenskom podru ju. Rjeenje u vremenu prikazano kao valni oblik moe se onda rastaviti
u spektralne komponente primjenom Fourier-ove transformacije. Zbog toga je ova metoda
posebno pogodna za probleme elektromagnetnih utjecaja u kojima je sadran iroki frekventni
spektar. Nadalje, za razliku od druge dvije numerike metode, ova metoda ne zahtijeva
rjeavanje matrica. Umjesto toga, veliine polja se podeavaju u prostoru tako da zadovolje
Maxwell-ove jednadbe, a u vremenu se primjenjuje metoda vremenskih skokova. Time je
omogueno direktno rjeavanje polja u vremenu. Drugim rijeima, kako vrijeme tee, rjeenje
polja se odreuje za svaki trenutak vremena i rezultati se pohranjuju u memoriju raunara za
kasniju interpretaciju.
Metoda konanih diferencija je najjednostavnija i najrazumljivija numerika metoda
prorauna polja. Meutim, za njenu ispravnu primjenu mora se voditi rauna o tanom
numerikom modeliranju primarnog izvora energije, o tanom generiranju mree kako bi se
sprijeilo prisustvo nepostojeih valova u rjeenju, te o tanoj i pouzdanoj formulaciji
proirenja polja izvan podruja prorauna kako bi se omogu io proraun polja u otvorenim
problemima.
Metoda konanih diferencija ima prednosti u rjeavanju visokofrekventnih, odnosno
problema u kojima veliine polja nisu harmonijskog oblika. Njezin nedostatak je da ima
znaajne zahtjeve na raunarske resurse (memorija i vrijeme trajanja prorauna), te da nije
pogodna za probleme sa dugim vodiima ili drugim tankim dugim geometrijskim oblicima.

50

6.3.2.

Metoda konanih elemenata

(Finite Element Method)

Metoda konanih elemenata je numerika metoda kojom se parcijalne diferencijalne

Maxwell-ove jednadbe transformiraju u sistem linearnih algebarskih jednadbi. To je metoda
koja se temelji na rjeenju u frekventnom podruju, tj. rjeava se jedan problem za zadanu
frekvenciju.
Osnovna prednost metode konanih elemenata je da se pomou nje mogu vrlo precizno
opisati geometrija ili sredine unutar podru ja prorauna s velikom fleksibilnou. To je
mogue budui da se diskretizacija podruja prorauna sprovodi primjenom nejednolikih
dijelova ili elemenata (za razliku od metode konanih diferencija) razliitih oblika, ime se
lahko opisuju sloene geometrije. Pri tom je cijelo podruje prorauna potrebno prekriti
mreom konanih elemenata. Savremena programska podrka za rjeavanje polja metodom
konanih elemenata sadri adaptivne generatore mree konanih elemenata koji automatski
korigiraju poetno rjeenje podjele na konane elemente u cilju postizanja zadovoljavaju e
tanosti prorauna. Rezultiraju e matrice u metodi konanih elemenata su rijetko popunjene
to omoguava njihovo jednostavno rjeavanje. Metoda konanih elemenata ima slinosti s
metodom momenata jer obje metode pretvaraju diferencijalne odnosno integralne jednadbe u
sistem linearnih algebarskih jednadbi. Meutim, bitna razlika metode konanih elemenata u
odnosu na metodu momenata je u tome to je ona temeljena na fizikalnom principu
minimizacije energije sistema.
Nedostatak metode konanih elemenata u odnosu na metodu momenata je pak u tome
da je za otvorene probleme potrebno na odgovarajui nain zatvoriti podru je prorauna i na
tim granicama formirati rubne i po etne uvjete. Kao i metoda konanih diferencija nije
pogodna za probleme s dugim vodiima ili drugim tankim dugim geometrijskim oblicima.
6.3.3.

Metoda momenata
(Method of Moments)

Metoda momenata je numerika metoda kojom se Maxwell-ove jednadbe u

integralnom obliku transformiraju u sistem linearnih algebarskih jednadbi. Metoda
momenata je primjenjiva za rjeavanje razliitih problema, a posebno je efikasna u rjeavanju
problema s metalnim strukturama koje se sastoje od ploha ili ica. Za razliku od prethodne
dvije metode koje pri proraunu obuhvaaju cijeli prostor od interesa (kojeg je u otvorenim
problemima ak potrebno proiriti da se postave odgovarajui rubni i poetni uvjeti), u metodi
momenata diskretizira se samo fizikalna struktura objekta koji se analizira. Ako je sredina
linearna, homogena i izotropna potrebno je modelirati samo podru ja koja pokrivaju izvori
(naboji i struje). Zbog toga je metoda momenata vrlo efikasna u problemima s dobrim
vodiima u linearnim sredinama. Kako se metoda momenata primjenjuje u frekventnom
podruju, pogodna je za rjeavanje problema u kojima su izvori zadane frekvencije ili unutar
uskog frekventnog pojasa.

51

Metoda momenata sprovodi se u etiri koraka:

o

podjela prostora, ploha ili vodia u niz prostornih elemenata, plonih rubnih
elemenata ili jednodimenzionalnih inih segmenata dimenzija znatno manjih od
valne duljine,

aproksimacija izvora (naboja i struja) odgovarajuim funkcijama,

izraunavanje lanova matrice i rjeenje nepoznatih gusto a izvora (naboja i

struja),

izraunavanje veliina polja u prostoru od interesa na temelju rjeenja za izvore

dobivenih u prethodnom koraku.

U metodi momenata, ploni izvori mogu se modelirati mreom tankoinih elemenata.

Ona je posebno pogodna, za razliku od druge dvije metode, za modeliranje dugih, tankih
vodia, budui da nije potrebno modelirati prostor oko njih. Tako er, uvjeti na granicama
sredstava razliitih karakteristika mogu se vrlo efikasno ukljuiti primjenom metode
odslikavanja.
6.4. Prorauni elektromagnetne kompatibilnosti u elektroenergetskom postrojenju

Pri analizi elektromagnetne kompatibilnosti u elektroenergetskom postrojenju potrebno

je nainiti sljedee proraune elektromagnetnih smetnji te njihovih utjecaja na sekundarnu
opremu i osoblje unutar kruga postrojenja:
a)

proraun struja kratkog spoja,

b)

proraun prijelaznih stanja pri udaru groma,

c)

proraun prijelaznih stanja pri sklopnim operacijama,

d)

proraun elektromagnetnog polja tokom kratkotrajnih kvarova,

e)

utjecaj kompenzacionih vodia za eliminiranje elektromagnetnih smetnji,

f)

proraun elektromagnetnog polja u normalnom pogonu.

Navedeni prorauni omoguavaju daljnje proraune induciranih elektromagnetnih polja

i napona u signalnim i mjernim kabelima sekundarnog sistema. Na temelju tih prorauna
moe se onda nainiti izbor tipova signalnih i mjernih kabela, te nain uzemljenja opreme,
kako bi se osigurala elektromagnetna kompatibilnost u postrojenju.
Prorauni pod a), b) i c) mogu se sprovesti Electromagnetic Transient Program, koji je
standardni alat za proraune takve vrste. Prorauni pod d) mogu se sprovesti nekim od
programskih paketa temeljenim na metodi konanih elemenata. Prorauni pod e) mogu se
sprovesti ili primjenom EMTP programa ili nekog programa s konanim elementima.
Sveukupno elektromagnetno polje u normalnom pogonu, bitno za ocjenu izloenosti osoblja
pogodno je, zbog tipine trodimenzionalnosti problema, sprovesti primjenom metode
momenata.

52

7. METODE MJERENJA ELEKTROMAGNETNE KOMPATIBILNOSTI

U poglavljima 1, 2 i 3 ove studije detaljno su obra ene vrste elektromagnetnih smetnji
koje se mogu pojaviti u elektroenergetskom postrojenju, kao i njihovi izvori te putevi
sprezanja. Mjerenje tih smetnji i utjecaja na sekundarnu opremu u elektroenergetskom
postrojenju predstavlja vrlo sloen problem, tako da jo uvijek ne postoji kod nas, niti u
svijetu razraena metodologija i postupci mjerenja.
S obzirom da pitanje elektromagnetne kompatibilnosti obuhvata sve prethodno
navedeno, mogue je podijeliti metode i postupke mjerenja elektromagnetne kompatibilnosti
na:
o
mjerenja nivoa smetnji koje stvaraju izvori,
o

mjerenja nivoa smetnji koje dolaze na sekundarnu opremu,

mjerenje utjecaja smetnji na sekundarnu opremu.

Od sva tri navedena mjerenja, IEC standardi i Evropske norme EN precizno definiraju
samo metode i postupke mjerenja otpornosti ureaja na elektromagnetne smetnje. Ogromna
ekspanzija u upotrebi elektronskih komponenti i opreme poveavaju vanost i opasnost
pogrenog funkcioniranja ili oteenja opreme, koji mogu nastati zbog elektromagnetnih
smetnji. Da bi se izbjegao ili smanjio utjecaj ovog problema, IEC komiteti za proizvode,
korisnici i proizvo ai elektrine i elektronske opreme utvrdili su nivoe otpornosti koje
njihova oprema mora da ima, te razvili metode ispitivanja otpornosti opreme. Tim
standardima definirani su nivoi smetnji i uvjeti testiranja pri kojima treba testirati osjetljivu
sekundarnu opremu. Proizvo ai opreme u pravilu deklariraju uvjete u kojima e njihova
oprema ispravno raditi.
Ova ispitivanja se primjenjuju za irok dijapazon opreme i sistema, pa se esto mogu
razlikovati ovisno o karakteristikama izvora smetnji i zahtjevanim kriterijima za opremu. Isto
tako, izbor odgovarajuih ispitivanja i vrijednosti nivoa za odre ene proizvode op enito ovisi
o uvjetima okoline i instaliranju opreme. Za odreenu opremu mogu se zahtijevati i dodatna
ispitivanja kao na primjer za medicinsku, vojnu, pomorsku opremu i sl. Na osnovi
dosadanjih iskustava sljedea ispitivanja otpornosti opreme na smetnje smatraju se
adekvatnim i pokrivaju itavu oblast smetnji:
o

niskofrekventne smetnje; svrha ovih ispitivanja je da se pokae imunost opreme na

vodljive smetnje u mreama napajanja koje potjeu od harmonika,
meuharmonika, naponskih fluktuacija, padova napona i kratkih prekida,
promjena frekvencije, mrenih sistema signalizacije itd.

vodljivi tranzijenti i visokofrekventne smetnje; svrha ovih ispitivanja je da se

pokae imunost opreme na smetnje koje potjeu od prenapona, brzih tranzijentnih
naponskih impulsa, priguenih oscilatornih valova, VF induciranih napona,
vodljivih radio frekventnih smetnji itd.

elektrostatika pranjenja; odnosi se na ispitivanje imunosti opreme na

elektrostatike smetnje nastale usljed pranjenja, koje imaju direktan ili indirektan
(induktivni ili radijacioni) utjecaj na opremu.

magnetne smetnje; odnosi se na ispitivanje imunosti opreme prema magnetnim

poljima koja potjeu od struja frekvencije napajanja, od udara groma (impulsna
elektromagnetna polja) i od sklopnih operacija (prigueno oscilatorno magnetno
polje).

53

elektromagnetne smetnje; svrha ispitivanja je da se pokae imunost opreme i

sistema prema elektromagnetnim poljima koje emituju radio predajnici ili bilo
koji ureaji koji kontinuirano emituju valove elektromagnetne energije.

ostale smetnje; odnosi se na smetnje izazvane istosmjernim naponom na

signalnim i upravljakim vodovima itd.

Da bi se obezbijedila eljena pouzdanost, oprema bi trebala biti podrvgnuta svim ovim

ispitivanjima, ali iz razumljivih razloga broj ispitivanja se mora ograniiti na prihvatljiv
minimum. Izbor ispitivanja koje treba primijeniti na pojedinanu opremu ovisi o nizu faktora
od kojih su najvaniji vrsta smetnji koja utjee na opremu, uvjeti okoline, zahtjevana
pouzdanost u radu i ekonomska ogranienja. S obzirom na raznolikost opreme i uvjeta
okoline teko je navesti pravila u pogledu izbora ispitivanja, ve u svim sluajevima treba
razmotriti tehno-ekonomski optimum ispitivanja.
Metode ispitivanja, ispitna oprema, procedure za ispitivanje i interpretacija rezultata
mjerenja dosta su dobro obraeni u meunarodnim i domaim standardima.
Bosanskohercegovaki standard BAS EN 6100041(decembar 2000.) Elektromagnetna
kompatibilnost; Dio 4: Ispitne i mjerne tehnike; Odjeljak 1: Pregled ispitivanja imunosti, kao
osnovna EMC publikacija daje pregled potrebnih ispitivanja, preporuke u pogledu izbora
odgovaraju ih ispitivanja, nain primjene ispitivanja i kratak opis ispitivanja (ispitne metode,
ispitna oprema, vrijednosti ispitnih nivoa).
Meutim, da bi oprema ispravno radila u nekom elektroenergetskom postrojenju,
potrebno je odrediti nivoe smetnji koje uzrokuje primarno postrojenje, te nivoe smetnji koje
dolaze na sekundarnu opremu. Ova ispitivanja u veini slu ajeva nisu standardizirana i veina
zemalja nema standarde koji obuhvataju kompletnu problematiku ispitivanja smetnji koje
uzrokuju elektroenergetska postrojenja.
Za svako konkretno postrojenje, budui da su geometrijski i elektrotehniki parametri
karakteristini i razliiti za pojedino postrojenje, potrebno je napraviti elaborat o elektromagnetnoj kompatibilnosti. U elaboratu treba napraviti detaljnu analizu postrojenja i
proraune utjecaja koji bi ukazali na teorijski najnepovoljnija mjesta i najugroenije dijelove
sistema. Dakle za pravilno izvo enje mjerenja potrebno je teorijsko prouavanje i poznavanje
izvora elektromagnetnih smetnji i puteva sprezanja. Kako bi se olakalo rjeavanje ove
problematike razvijeno je i nekoliko raunarskih programa za proraun elektromagnetnih
polja. Na osnovi analize teorijskog prorauna potrebno je napraviti detaljan operativni
program mjerenja koji obuhvata sva mjerenja koja je potrebno obaviti u stacionarnim i
dinamikim uvjetima sa lokacijama mjerenja. Analizom rezultata mjerenja i njihovim
poreenjem sa propisanim vrijednostima treba se ukazati na eventualno ugroena mjesta i u
elaboratu dati prijedlog mjera za otklanjanje elektromagnetnih smetnji ili njihovo smanjenje
na prihvatljiv nivo.
Mjerenja u stacionarnim uvjetima izvode se da bi se utvrdili stalni nivoi
elektromagnetnih smetnji u okolini gdje je ugraena elektronska oprema. Ova mjerenja daju
informaciju o mogu im mjestima sa stalno prisutnim visokim nivoom smetnji (npr. smjetaj
opreme u okolini jakih magnetnih polja). Program mjerenja u stacionarnim stanjima trebao bi
da obuhvati sljedee:
o

Mjerenje smetnji elektromagnetnih polja. Ova mjerenja bi trebala uklju iti

mjerenje magnetnih polja frekvencije napajanja i mjerenje elektromagnetnih polja
u odreenom frekventnom podru ju (npr. 10 kHz 1000 MHz).

54

Za mjerenje magnetnih polja frekvencije napajanja moe se koristiti gausmetar

odgovaraju eg mjernog opsega i hall-ova sonda. Prema standardu EN 6100048 granina
vrijednost magnetnog polja do koje elektronska oprema mora ispravno funkcionirati u
postrojenjima iznosi 30 A/m kontinuirano, odnosno 300 A/m u trajanju do 3 s.
Mjerenje smetnji elektromagnetnih polja u odreenom frekventnom opsegu zahtijeva
upotrebu odgovarajueg ure aja za mjerenje polja. Ovi ureaji su u osnovi radio prijemnici.
Za navedeno mjerenje potreban je i komplet mjernih antena za dato frekventno podruje.
Mjerai polja imaju normiranu antenu koja im omoguava da jainu elektromagnetnog polja
razliitih frekvencija pretvaraju u odgovarajue napone direktno proporcionalne jaini polja.
Prema standardu EN 6100043 granina vrijednost intenziteta zraenja elektromagnetnog
polja u postrojenjima, do koje elektronska oprema mora funkcionirati iznosi 10 V/m .
o

Mjerenje vodljivih smetnji, prenapona i distorzije napona. Ova mjerenja bi trebala

obuhvatiti mjerenje kolebanja napona, mjerenje impulsnih prenapona u
normalnim reimima rada, mjerenje visokofrekventnih vodljivih napona smetnji i
spektralnu analizu mrenog napona.

Za spektralnu analizu mrenog napona, vodljive smetnje i kolebanje napona na

raspolaganju je irok spektar mjernih instrumenata. Jedan od takvih instrumenata je i
instrument za monitoring kvalitete napona u skladu sa standardom EN 50160 Memobox 800
(LEM NORMA), koji je primjenljiv kod niskonaponskih i srednjenaponskih sistema.
Uz Memobox 800 isporu uje se program Codam 808. Uz pomo ovog programa mogu
se programirati mjerni zadaci. Tako er se pohranjene vrijednosti mogu prenijeti sa Memoboxa na raunar. Izmjerene vrijednosti, u skladu sa standardom EN 50160 mogu se vrlo
pregledno prikazati u tabelarnoj formi ili u vremenskim dijagramima.
Prikazivanjem rezultata pomo u programa Codam 808 moe se odgovoriti na sljedea
pitanja:
o

Kolike su naponske promjene, kolike su ekstremne vrijednosti i kada su se desile?

Kolike su 10ms ekstremne vrijednosti tokom jednog mjernog intervala?

Kada su izmjereni najdublji propadi i koliko su trajali?

Da li postoji meusobna veza izme u pikova struje i propada napona?

Da li postoji meusobna veza izme u piceva struje i visokih vrijednosti flikera?

Kolike su 95% vrijednosti flikera?

Koliko je prekida izmjereno i koliko dugo su trajali?

Da li je gornja granica viih harmonika jo uvijek u propisanim granicama?

Kolika je vrijednost nesimetrije napona?

Da li signalni naponi utjeu na kvalitet napona mree?

Koliko je stabilna mrena frekvencija i kolike su ekstremne vrijednosti?

Kolika je srednja vrijednost struje, a kolike su ekstremne vrijednosti?

Kolika je struja neutralnog vodia?

Koliki je faktor amplitude faznih struja ili struje u neutralnom vodiu?

55

Mjerenje pomo u Memobox-a 800 se odvija u etiri koraka:

1.

programiranje mjernog zadatka,

2.

instaliranje instrumenta na mjerno mjesto,

3.

sprovoenje mjerenja i

4.

itanje i evaluacija mjernih rezultata

Mjerni zadatak se kreira u programu Codam 808 i mora sadravati sljedee podatke:
o

mjerni period, opisan po etkom i krajem intervala mjerenja,

poetak mjerenja (definiran vremenski ili prekidaem),

ulazni opseg,

nazivni napon, odnosno primarni i sekundarni napon kod mjerenja pomo u

naponskog transformatora,

mjerenje faza-neutralni vodi ili faza-faza

memorijski model,

duljina intervala,

mjerni segment,

meuharmonici i signalni naponi,

granine vrijednosti dogaaja,

memorijski model za doga aje,

mjerenje struja faza (da/ne?),

mjerenje struje neutralnih vodia (da/ne?) i

prijenosni odnos strujnih i naponskih transformatora

Prije mjerenja Memobox 800 se mora instalirati na mjerno mjesto. Instaliranje ovisi o
napajanju instrumenta (direktno sa mree ili preko mjernih kabela).
Memobox 800 moe se priklju iti za mjerenje preko naponskog transformatora.
Slobodnim izborom prijenosnog odnosa mogu se koristiti razliiti naponski transformatori.
Pomou Memoboxa 800 mogu se vriti mjerenja u 3-faznom 4-ilnom sistemu ili 3faznom 3-ilnom sistemu (slika 7.1.)

56

L1

L2

L3

MEMOBOX 808

U
U

L1

U
U

L3

L2

I
I

L1

L3

L2

230V mreni napon

Slika 7.1: Mjerenje linijskog napona u 3-faznom 3-ilnom sistemu

Mjerenje pomo u Memobox-a 800 u 3-faznom 3-ilnom sistemu preko dva naponska i
dva strujna transformatora (Aronov spoj) prikazano je na slici 7.2.
L1

L2

L3

MEMOBOX 808

U L1
U L2
U L3
UN
I L1
I L2
I L3
IN

230V mreni napon

Slika 7.2. Mjerenje tri linijska napona u 3-ilnom sistemu

57

Memobox 800 digitalizira ulazne signale (3 napona i 4 struje) poslije ulaznog filtriranja
pomou 12-Bit A/D-pretvaraa. Frekvencija uzorkovanja iznosi 10,24 kHz. Iz ovih podataka
raunaju se svi ostali parametri.
Mjerenje naponskih promjena

Efektivna vrijednost se rauna preko uzetog uzorka. Duljina intervala se moe birati
software-ski preko Codam 808.
1 interval

UN

t
Period mjerenja

Slika 7.3: Mjerenje naponskih promjena

Mjerenje ekstremnih vrijednosti

Ekstremne vrijednosti, tj. maksimalna i minimalna vrijednost napona kao i maksimalna

vrijednost struje tokom jednog intervala obuhvaaju se minimalnom rezolucijom od 10ms.
Duljina intervala se moe birati preko CODAMa 808 izmeu polovine perioda (10ms) i 5
sekundi.

max vr.
min vr.

period mjerenja
Slika 7.4: Mjerenje minimalne i maksimalne vrijednosti na jednom mjernom intervalu

58

Mjerenja prekida napona

Sve izmjerene vrijednosti napona koje su 1% manje od nazivnog napona interpretiraju

se kao prekidi. Registrira se vrijeme po etka i trajanje prekida napona. Da bi jedan prekid bio
registriran mora trajati minimalno 20ms.

110% Un
100% Un
90% Un

1%
t

trajanje

Slika 7.5: Vremenski tok prekida napona

Mjerenje naponskih propada i prenapona

Ukoliko se prekorai gornja (npr. UN +10%) odnosno donja (npr. UN -10%) granina
vrijednost, ovaj se sluaj registrira kao naponski propad odnosno prenapon.
Pohranjuje se poetna taka i trajanje dogaaja. Tako er se pohranjuje ekstremna
vrijednost naponskog propada ili prenapona.

prenapon
110% Un
100% Un
90% Un
propad

trajanje

trajanje

Slika 7.6: Primjer vremenskog toka jednog propada napona

59

Mjerenje viih harmonika

Svaki vii harmonik se registrira posebno. Mogu se registrirati svi vii harmonici do 40tog. Izmjerene vrijednosti se raunaju preko uzoraka u odre enim intervalima. Duljina
intervala moe se birati pomo u software-a Codam 808.
duina intervala
U5 ef

t
period mjerenja

Slika 7.7: Mjerenje efektivne vrijednosti 5-tog harmonika

Mjerenje signalnih napona i meuharmonika

Moe se programirati mjerenje pet meuharmonika. Mjerenje frekvencije se odvija u

koracima od 5 Hz. Mjeri se 3- sekundna efektivna vrijednost svake programirane frekvencije
za statistiko prikazivanje prema standardu EN 50160.
Istovremeno se snima dijagram u duem vremenskom periodu za programirane
meuharmonike.
Moe se birati izmeu sljedeih mjernih postupaka
o

200ms maksimalna vrijednost (preporu uje se kod mjerenja nivoa upravljakog

signala)

200ms minimalna vrijednost

3s maksimalna vrijednost

srednja vrijednost preko duljine intervala

U Codam-u 808 se moe zadati frekvencija sa rezolucijom od 0.5Hz. Po frekventnom

opsegu npr.185Hz +/- 2.5Hz treba birati jedan mjerni kanal. U ovom opsegu se
meuharmonici korigiraju na mjernu frekvenciju 185Hz.

60

Mjerenje flikera

Brze naponske promjene uzrokuju promjene intenziteta svjetlosti u aruljama. One

mogu izazvati optiki vidljivu pojavu koja se oznaava kao fliker.
Mjerenje se sprovodi prema IEC 61000-4-15 (biva IEC 868). Kratkotrajni fliker Pst
(mjerenje tokom 10 min, st oznaava short time) slui kao osnova za raunanje dugotrajnog
flikera Plt (lt oznaava long time ). Usrednjavanjem 12 vrijednosti za kratkotrajni fliker Pst
izraunava se dugotrajni fliker Plt.
Formula za usrednjavanje je:
12

Plt = 3

Pst

i =1 12

(7.1.)

fliker [%]

duina inter. => 1 Pst

12 x duina inter.=> 1 veliina flikera Plt

Slika 7.8: Mjerenje vrijednosti flikera

Ukoliko se za duljinu intervala uzme neka druga vrijednost osim 10 minuta, ova
vrijednost e se uzeti za izraunavanje Pst. Normirana vrijednost se uvijek bazira na 10minutnim intervalima.
Mjerenje nesimetrije

Nesimetrija definira stanje u trofaznoj mrei, gdje fazni kut izme u susjednih faza ili
efektivne vrijednosti napona vodia prema zemlji nisu jednaki.
Razlikuje se nesimetrija po amplitudi, po faznom kutu i nesimetrija i po amplitudi i po
faznom kutu.
Stupanj nesimetrije se odreuje iz odnosa inverzne Ui i nulte U0 komponente napona i
direktne komponente Ud napona osnovnog vala. Ovo mjerenje uzima u obzir kako kut izmeu
pojedinanih napona tako i njihove amplitude.
Mjerenje struje

Efektivna vrijednost struje (L1, L2, L3 i N) se usrednjava na intervalu. Dodatno se mjeri

maksimalna vrijednost struje, kako je objanjeno kod mjerenja ekstremnih vrijednosti.
Odgovarajue vrijeme za maksimalnu vrijednost moe se birati neovisno o odgovarajuem
vremenu za napon.
61

Mjerenje faktora amplitude

Faktor amplitude struje (L1, L2, L3 i N) se usrednjava na intervalu. Duljina intervala

moe se birati po volji preko Codam-a 808.
Ka =

I max
I ef

(7.2)

Za sinusni signal faktor amplitude iznosi 1.41

Mjerenja u stacionarnom stanju mogu pomoi i kod odreivanja mjesta mjerenja za
dinamike uvjete ispitivanja.
Program mjerenja elektromagnetnih smetnji u dinamikim uvjetima definira se na
osnovi uvjeta generiranja najvieg nivoa tranzijentnih prenapona koji se mogu pojaviti u
uvjetima sklapanja rastavljaa i prekidaa, u normalnim uvjetima i u uvjetima kratkog spoja.
Ukoliko nije mogu e definirati najnepovoljniju konfiguraciju sklapanja potrebno je izvriti
mjerenja u svim krugovima i aparatima elektroenergetskog postrojenja za koje se
pretpostavlja da je potencijalni izvor elektromagnetnih smetnji, kao to su sklapanje
rastavljaa u dalekovodnom, transformatorskom i mjernom polju, isklapanje neoptereenog
dalekovoda, prekidanje struje jednopolnog kratkog spoja itd.
Kod ovog mjerenja trebalo bi simultano mjeriti tranzijentne prenapone na primarnoj
visokonaponskoj strani, na sekundarima mjernih transformatora i na mjestima ulaza signala u
elektronsku opremu. Cilj provo enja simultanih mjerenja na tri mjesta u lancu je da se utvrdi
nain irenja smetnji od izvora do osjetljive elektronske opreme.
Za navedena mjerenja na sekundarnoj strani na raspolaganju je nekoliko mrenih
analizatora koji omogu avaju monitoring valnih oblika napona i struje u realnom vremenu.
Svi instrumenti imaju jednostavnu obradu podataka putem software-a i znatnu memoriju za
pohranjivanje podataka. Za mjerenja na visokonaponskoj strani potrebno je koristiti mjerne
sonde, odgovarajueg prijenosnog odnosa.
Isto tako mogue je realizirati i mjerenja drugih kritinih veliina koje ukljuuju
mjerenja magnetnih i elektromagnetnih polja pri sklopnim operacijama i kratkih spojevima,
kao i mjerenje napona i struja izmeu odspojenih plateva signalnih i mjernih kabela i
uzemljivakih traka. Za vrijednosti struje kroz plateve te napone odzemljenih plateva kabela
prema uzemljenjima ne postoje ak ni standardi koji propisuju dozvoljene vrijednosti.
Meunarodni standard koji donekle definira ovu problematiku je IEC 816 Vodi za
metode mjerenja kratkih tranzijenata u niskonaponskim i signalnim linijama.
Na osnovi izvedenih mjerenja potrebno je napraviti analizu izmjerenih vrijednosti koja
mora ukazivati na najvee izvore elektromagnetnih smetnji, opseg smetnji, odnosno njihovu
amplitudu i frekvenciju i puteve zatvaranja smetnji. Isto tako na osnovi ove analize moe se
ukazati i na najpovoljniju lokaciju za smjetaj osjetljive opreme. Postupak mjerenja postavljen
na ovim principima, uz prethodno provedene analitike obrade, omoguava korektnu analizu
elektromagnetne kompatibilnosti.
Kako u elektroenergetskom postrojenju postoji veliki broj izvora smetnji, jer je broj
elektrinih aparata i opreme veliki, potrebno je izvriti opsena mjerenja kako bi se izradio
elaborat o elektromagnetnoj kompatibilnosti. Mjerenja nije potrebno provoditi na svim
sekundarnim krugovima, ve se izaberu samo najvaniji i najugroeniji krugovi.

62

Elektromagnetne smetnje prenose se na sekundarnu opremu na dva osnovna naina

vo enjem i preko elektromagnetnog polja, a prema brzini promjene mogu biti
niskofrekventne i visokofrekventne, to dodatno oteava mjerne postupke.
Vodljive smetnje koje dolaze direktno iz napojne mree (vii harmonijski lanovi
strujne i naponske komponente, fluktuacije napona napajanja, padovi napona zbog
kratkotrajnih prekida, prenaponi usljed sklopnih operacija ili udara groma), mogu se trajno
pojavljivati u radu (kao npr. harmonici u mrei) ili nastajati stohastiki (kao npr. udar groma).
Mjerenje ovakvih smetnji mogu e je sprovesti on-line monitoringom s pomo u savremenih
digitalnih mjernih ure aja koji su trajno prikljueni na mreu kao to je QWave Power, ili
pomou prijenosnih ureaja (npr: Topas 1000-LEM norma). Takvi ure aji mogu pouzdano
registrirati sve opisane smetnje, koje se mogu naknadno analizirati, utvrditi njihov uzrok i
nastajanje, te odrediti odgovaraju e mjere za njihovo sprjeavanje ili ublaavanje njihovih
u inaka.
QWave Power omogu ava automatsko permanentno nadgledanje napojne mree
Glavne karakteristike instrumenta su:
o

snimanje naponskih propada (dips), pikova (swells) i prekida,

monitoring kvalitete napona prema EN 50160, IEC 61000-3-6/7 sa podesivim

graninim vrijednostima,

automatska izrada izvjetaja o mjerenju,

statistike analize za due periode mjerenja,

analiza tokova snaga,

apsolutno tana vremenska sinhronizacija pomou optimalne GPS karte,

mogue automatsko upravljanje veim brojem jedinica

Pomou Qwave Power-a mogu se izvoditi sljedea mjerenja:

o

mjerenje efektivne vrijednosti napona,

mjerenje efektivne vrijednosti struje,

mjerenje snage: aktivna, reaktivna i prividna, te snaga smetnje

mjerenje faktora snage,

mjerenje naponskih padova (propadi, dips), pikova (swells) i prekida,

mjerenje naponskih i strujnih harmonika i interharmonika do 50.

mjerenje flikera (kratkotrajni, dugotrajni),

mjerenje varijacija napona,

mjerenje nesimetrije, simetrinih komponenti,

mjerenje frekvencije,

mjerenje nivoa radio-signala.

63

Mjerenja se mogu koristiti simultano za:

o

crtanje sa podeavanjem rezolucije (na vremenskoj osi) od 200 ms do 24 sata,

analizu kvalitete napona prema: EN 50160, IEC 1000-3-6/7 ili prema lokalnim
standardima ili podeenju korisnika,

inkrementalno (po odsjecima) crtanje padova, pikova i prekida napona sa

rezolucijom 2,5 ms.

Instrument je u izvedbi IP31, tj. nije namjenjen za vanjsku montau. Ugrauje se u

zatvorene elektro-ormare. Na naponski nivo 230/400 V ugrauje se direktno, a na SN i VN
mree preko naponskih i strujnih mjernih transformatora.
Na slici 7.9. prikazana je mogu a shema spoja.

wave

Naponski kabeli
Strujni kabeli

Napojni kabeli
1

10 11 12 13 14 15

Terminal

Prekidai
Napojna mrea

Prekida

Osigura

Osigurai
CT1

L1
CT2

L2
CT3

L3

Z1
Z2

Z3

Slika 7.9.
64

Pomou instrumenta Topas 1000 mogu se izvriti sljedea mjerenja:

o
detekcija smetnje na izvoru,
o
analiza napona, struja i snaga,
mjerenje optereenja i energije,
o
o
analiza tranzijenata,
analiza signalnih napona,
o
o
analiza kvalitete elektrine energije prema EN 50160.
Na raspolaganju su sljedei mjerni postupci i obrade podataka:
o

Mjerenje kvalitete elektrine energije prema EN 50160: harmonici,

meuharmonici, fliker, naponske promjene, nesimetrije i frekvencija-

Mjerenje sa vremenski podesivom rezolucijom od 20 ms do 24 h: efektivne

vrijednosti napona, efektivne vrijednosti struje, aktivna snaga, reaktivna snaga,
prividna snaga, faktor snage i energija-

Trenutne vrijednosti: napon i struja-

Spektar frekvencije: napon, struja, aktivna snaga, prividna snaga, simetrine

komponente-

Detekcija izvora smetnje: procjena izvora flikera, uzroci naponskih propada

(dips), uzroci distorzije, analiza rezonanci-

Analiza signalnih napona: mjerenje signalnih napona u tri naponska kanala,

mjerenje signalne frekvencije, mjerenje nivoa signala daljinske kontrole.

Tranzijenti: snimanje u 4 naponska kanala, frekvencija uzorkovanja po kanalu 100

kHz do 10 MHz, trajanje snimanja 20 ms do 2 s, trigerovanje visokofrekventnih
komponenti signala na naponskom nivou, opseg ulaznog napona 6 kV.

Hardware: 8 identinih beznaponskih kanala, sinhrono uzorkovanje, plastino

kuite, kuite u zatiti IP 65 (zatieno od praine i prskaju e vode), vea
memorija za dugotraja mjerenja i baterija za 5 minuta

Komunikacija i prijenos podataka: ethernet, serijski interface, modem

Topas 1000 moe raditi kao data loger, sakupljajui podatke u duem vremenskom
periodu. Prijenos podataka je mogu bez prekida rada instrumenta. Takoer, mogu je online
prikaz podataka.
Mjeri 4 struje, 4 napona, alternativno se moe mjeriti 8 napona.
Podaci se mogu dati grafiki ili numeriki (tabelarno).
Instrument se napaja iz mree u irokom opsegu napona od 100-240 V, 45-65 Hz ili pri
istosmjernom naponu 100-375 V. Pri ispadu napajanja, ugraeni akumulator e preuzeti
napajanje na 5 minuta. Poslije ovog trenutka instrument se iskljuuje i prestaje snimati, a
ponovnim uspostavljanjem napona nastavlja sa snimanjem prema prethodnom podeenju.
Instrument je opremljen LED diodama koje daju informacije o stanju instrumenta. Uz
instrument se moe koristiti dosta dodatne opreme i senzora.

65

Elektromagnetne smetnje koje se prenose na sekundarnu opremu zraenjem putem

elektromagnetnog polja znatno je tee mjeriti. Naime, ispravno i pouzdano mjerenje
elektromagnetnog polja nije lahko sprovedivo. U elektroenergetskom postrojenju pojavljuju
se kao smetnje i niskofrekventna (u normalnom radu) i visokofrekventna elektromagnetna
polja (pri kvarovima, udaru groma, sklopnim operacijama). Mjerna oprema za mjerenje
elektromagnetnih polja u pravilu je konstruirana za odreeni frekventni opseg. S druge strane,
samo unoenje mjerne sonde u elektromagnetno polje remeti jainu polja i zapravo se mjeri
elektromagnetno polje zajedno sa sondom koja se u njemu nalazi.
Neto je jednostavnije mjeriti u inke elektromagnetnih smetnji na opremu, koje su
preneene elektromagnetnim poljem izravnim djelovanjem na opremu ili putem signalnih i
mjernih kabela kojima je ta oprema povezana (inducirani naponi i struje, pogreke u
signalima itd.). Praksa pokazuje da nije svejedno ni kako se ni kojom metodom provode
mjerenja. S toga je potrebno detaljno prikazati principe mjerenja i naine mjerenja koji su
primjenjivi u konkretnom slu aju za odreeno postrojenje. Mjerenje induciranih napona u
sekundarnoj opremi mogu se provesti samo na osnovi:
a) poznatih struja jednopolnog kratkog spoja dobivenih proraunom struja kratkog spoja u
visokonaponskoj mrei, te raspodjele struja jednopolnog kratkog spoja.
b) Prorauna utjecaja (induciranih napona opasnosti) struja jednopolnog kratkog spoja na
sekundarnu opremu, koja se nalazi u zoni utjecaja, a koji ukazuje na teorijski
najnepovoljnija mjesta kratkog spoja i najugroenije dijelove sekundarne opreme
Nakon izvedenih teoretskih prorauna treba prvo provesti niskonaponska mjerenja,
kako bi se dobili stvarni priblini podaci o oekivanim induciranim naponima. Ovo je
potrebno uraditi zbog to ispravnijeg podeenja mjernih podruja tranzijentnog rekordera i
osciloskopa kojima se vri mjerenje.
Metoda je zapravo modifikacija poznate U I metode za ispitivanje prostranih
uzemljivaa. Princip U I metode sastoji se u tome da se narinu em izmjeninog napona
mrene frekvencije izmeu ispitivanog i pomonog uzemljivaa uvede u ispitivani sistem
uzemljenja ispitna struja, koja e prouzrokovati mjerljivo podizanje potencijala. Ova se
metoda u angloamerikoj literaturi esto zove current injection method).
U praksi je dokazano da je pogreno smatrati da su niskonaponska mjerenja dovoljna.
Mjerenja treba provesti i kod realnih uvjeta stvarnog kratkog spoja na dalekovodu na
najnepovoljnijem mjestu. Kratki spoj se izvodi na kontroliran i pouzdan nain. Za svako
postrojenje mjesto kratkog spoja treba odrediti u operativnom programu mjerenja.
Mjerenje struje i induciranih napona potrebno je provesti sa modernom mjernom
opremom (osciloskopima i tranzijentnim rekorderima) koja omoguava veliku tanost
mjerenja. Kod visokonaponskih mjerenja inducirani naponi se mjere preko posebnih
djeljitelja (sondi), potrebnog prijenosnog odnosa. Prema prijenosnom odnosu strujnih mjernih
transformatora, u sekundarnom krugu (spojenog tako da se mjeri upravo 3Io) transformatora,
treba spojiti u seriju sa ostalim potroaima neinduktivni shunt sa kojeg se pomo u
tranzijentnog rekordera mjere eljene elektrine veliine.
Mjerenje inducirane EMS se vri na svim mjernim takama koje su unaprijed odreene
u operativnom programu mjerenja.

66

Sva mjerenja provode se upotrebom tranzijentnog rekordera odgovaraju ih

karakteristika (mjerni opseg, broj kanala, memorija, vrijeme uzorkovanja, tanost itd.)
Tranzijentni rekorder je obino preko interface-a povezan sa raunarom u kojem za obradu
mjernih signala stoji na raspolaganju odgovaraju i software-ski paket. Pomou njega
obrauju se snimljeni naponi u promatranom sekundarnom krugu.
Da bi se izvelo mjerenje induciranih napona u sekundarnoj opremi potrebno je
obezbijediti izuzetno rigorozne uvjete u pogledu sigurnosti osoblja, mjerne opreme i same
opreme u postrojenju.
Dakle, mogu e je kontinuiranim monitoringom, primjenjujui savremene digitalne
mjerne ure aje, detektirati i analizirati posljedice elektromagnetnih smetnji u radu opreme i
ureaja sekundarnog sistema. Sama mjerenja izvora smetnji u primarnom postrojenju teko je
izvoditi iz sljedeih razloga:
o

Simulacija nastanka smetnji u elektroenergetskom postrojenju zahtijeva pokuse "u

ivo", to je povezano s prekidom rada postrojenja i moguim kvarovima pri
pokusima. Za mjerenja pri kratkom spoju u postrojenju potrebno je vrlo temeljito i
paljivo organizirati sprovedbu mjerenja, uz rigorozno sprovoenje svih zatitnih
mjera. Osim toga, neke simulacije nije niti mogu e sprovesti, kao npr. udar
groma. Neto je jednostavnije izvo enje mjerenja pri sklopnim operacijama u
normalnom reimu rada.

Pri simuliranju nastanka smetnji potrebno je na svim dijelovima sekundarnog

sistema (signalni i mjerni kabeli, oprema ...) gdje se o ekuju elektromagnetni
utjecaji postaviti brze digitalne mjerne ure aje za registraciju utjecaja. Takvih
ugroenih dijelova sekundarnog sistema moe u elektroenergetskom postrojenju
biti veliki broj, a za njihovo odreivanje prethodno je svakako potrebno sprovesti
makar pojednostavljene proraune.

Sprovedba takvih pokusa je rizina budui da se pri samom pokusu moe dogoditi
da sekundarna oprema, usljed djelovanja elektromagnetnih smetnji, ne funkcionira
ispravno te u kritinim trenucima (simulirani kvarovi, sklopne operacije i slino)
izostane ispravan rad zatitne opreme, ime se moe ugroziti cijelo postrojenje,
to se moe prenijeti i na elektroenergetski sistem na kojeg je postrojenje
povezano.

67

8. PREGLED MJERA ZATITE OD PREVISOKIH NIVOA SMETNJI

Svrha mjera za postizanje elektromagnetne kompatibilnosti je smanjenje intenziteta
interferentnih veliina na doputene vrijednosti na mjestu njihova uzroka (izvora
interferencije) i mjestu njihova djelovanja na funkcionalni pogon (ugroena oprema). U
ovisnosti na koju kariku u lancu elektromagnetne kompatibilnosti djelujemo, moemo ih
podijeliti kako je opisano u tabeli 8.1.
Tabela 8.1
Mjesto djelovanja

Primjena mjera za postizanje EMC u rasklopnim postrojenjima

Izvor smetnji

Put sprezanja smetnji

Prijemnik smetnji

Cilj

Smanjenje emisije
smetnji

Smanjenje sprezanja

Poveanje zatite od
smetnji

Tehnike mjere

Nizak induktivitet
uzemljenja

Izoliranje

Filtriranje

Povezivanje

Ograniavanje

Ekraniziranje

Optika veza

Sklapanje relejnih
svitaka

Uravnoteenje
Simetrian pogon
Neelektrina transmisija

Organizacione
mjere

Izdvajanje koordiniranim operativnim procedurama

Greka tolerantnost (fault-tolerant) programi i protokoli
(programi i protokoli s podnoljivom grekom)

Djelotvornost bilo koje mjere mora uzeti u obzir frekvenciju koja varira od 100kHz za
vanjska postrojenja, preko 10MHz za sobe u zgradi, pa sve do 1GHz za opremu.
Kao mjere za postizanje elektromagnetne kompatibilnosti primjenjene na energetskoj
strani (na izvoru smetnji) moemo koristiti sljedee:
o

Zatitnu uad nadzemnih energetskih vodova sa poboljanim zatitnim faktorom,

Kabele sa boljim zatitnim faktorom,

Kompenzacioni vodi u blizini elektroenergetskog voda,

Ogranienje induciraju e struje u trofaznom izmjeninom sistemu,

Ogranienje harmonika,

Sigurnosna instalacija elektroenergetskih vodova,

Preplitanje (transpozicija) faznih vodia nadzemnih elektroenergetskih vodova,

Ukrtanje kabelskih omotaa i transpozicija jednoilnih elektroenergetskih kabela.

U nastavku e biti objanjene neke od mjera zatite.

68

Zatita pomou kompenzacione uadi u blizini EE voda.

Zatitni efekt kompenzacionog vodia 3, u sluaju induktivne sprege izmeu vodia 2 i

vodia 1, moe se odrediti promatraju i pojednostavljeni raspored vodia prikazan na slici
8.1.
a13
a12

1 induciraju i vodi
2 inducirani vodi
3 kompenzacioni vodi
Slika 8.1.

Ako se pretpostavi da je vodi 3 uzemljen najmanje na krajevima izloenosti i da je

otpor uzemljenja mali u poreenju sa impedansom kruga vodia 3 sa povratnim putem kroz
zemlju i tako er da poloaj vodia nema utjecaja (na primjer oni su u jednoj ravni), zatitni
faktor sa dodatnim kompenzacionim vodiem moe se izraunati u kompleksnom obliku kao:
k = 1

Z 23 Z 31
Z 12 Z 33

(8.1.)

gdje su:
Z12 impedansa izme u vodia 1 i 2
Z13 impedansa izme u vodia 1 i 3

Z 23 impedansa izmeu vodia 2 i 3

Z 33 impedansa vodia 3 prema zemlji

Uvodei funkciju:
z q l = rq l + jx q l =

Z 23 Z 13
Z 12

(8.2.)

gdje je l duljina paralelne izloenosti, moe se pokazati da je za datu frekvenciju f i

specifini otpor zemlje , z q l samo u funkciji od:
q=

a13
a12

(8.3.)

sa a12 kao parametrom.

Kako je Z 33 = z 33l dobiva se da je zatitni faktor jednak:
k =1

zq
z 33

=1

rq
z 33

xq
z 33

(8.4.)

69

U prethodnim jednadbama rq definirano je kao:

rq = c

(8.5.)

Za frekvenciju 50 Hz je:
rq = c 49 10 3

( / km)

(8.6.)

Za manje vrijednosti odnosa q moe se uzeti da je c = 1.

Impedansa z 33 po jedinici duljine ekraniraju eg vodia za frekvenciju 50 Hz i razliite
specifine otpore zemlje data je u tabeli 8.2.
Tabela 8.2.
Ekranirajui vodi

Impedansa z33 (f = 50 Hz)

50 m

5000 m

2,69 + j1,53

2,69 + j1,68

44/33

0,72 + j0,73

0,72 + j0,25

120/70

0,29 + j0,70

0,29 + j0,85

185/32

0,26 + j0,70

0,26 + j 0,85

50 mm2

0,43 + j0,75

0,43 + j0,91

0,34 + j0,74

0,34 + j0,90

0,25 + j0,74

0,25 + j0,89

0,86 + j0,79

0,86 + j0,93

Zatitno ue elik 50 mm
2

ACSR sa (Al mm / e mm )

Vodi zemlja elektroda

od vieilnog bakra
70 mm
95 mm

od eline trake
40 mm x 4 mm

70

Ogranienje harmonika

Harmonici u napojnim elektroenergetskim mreama nastaju najee usljed djelovanja

opreme potroaa sa nelinearnim karakteristikama.
Ogranienja harmonika u elektroenergetskim mreama moe se postii nacionalnim ili
meunarodnim standardima koji se odnose na konekciju nelinearnih elektrinih aparata
potroaa.
U srednjenaponskim i visokonaponskim mreama harmonike najee uzrokuju velike
ispravljake stanice. U opem slu aju, ne oekuju se problemi sve dok je snaga ispravljaa
manja od 1% vrijednosti ukupnog optereenja mree na mjestu gdje je ispravlja prikljuen
na mreu.
Za smanjenje harmonika mogu se preduzeti sljedee mjere:
o

poveanje broja impulsa ispravljakih stanica,

kombinacija u paralelu nekoliko ispravljaa sa manjim brojem impulsa,

koritenje filtera.

Sigurnosna instalacija elektroenergetskih vodova podrazumijeva mjere za

izbjegavanje direktnog kontakta visokonaponskih faznih vodia sa telekomunikacionim
vodiima. Trebaju se uzeti u obzir dva aspekta:

minimalno rastojanje izme u elektroenergetskih i telekomunikacionih instalacija,

ojaanja konstrukcije elektroenergetskih vodova na mjestima ukrtavanja, da se

smanji rizik prekida.

Obino su uvjeti koje treba zadovoljiti pri instalaciji regulirani na nacionalnom nivou.
Ove odredbe obino variraju od zemlje do zemlje, kao i njihova efektivnost.
Preplitanje (transpozicija) faznih vodia nadzemnih elektroenergetskih vodova

Preplitanjem (transpozicijom) faznih vodia mogu se izbalansirati kapacitivnosti i

induktivnosti nadzemnih vodova. Rezultat magnetne indukcije za vrijeme normalnog rada
sistema moe biti smanjen gdje je izvrena transpozicija du izloenog dijela.
Transpozicija faznih vodia moe efikasno utjecati i na smanjenje indukcije i u sluaju
kada je izloeni dio dovoljno dug. Ovo je veoma est sluaj u praksi kod srednjenaponskih
sistema.
Praktini sluajevi koji se koriste u elektrinim sistemima su razliiti. U nekim
slu ajevima fazni vodii se generalno transponiraju, dok se kod drugih, transpozicija vodia
izvodi kada duljina vodia dostigne odreenu graninu vrijednost npr. 100 km. U sluaju
kratkih vodova, subsekventni vodovi mogu imati drugaiji raspored faza, tj. kao da je izvrena
neka transpozicija postrojenja. to se tie harmonika, duljina ciklusa transponiranja treba biti
dosta kraa od etvrtine valne duljine harmonika. Ovo teko moe biti realizirano za vie
harmonike.

71

Ukrtanje kabelskih omotaa i transpozicija jednoilnih elektroenergetskih kabela

U sluajevima kada je telekomunikacioni kabel poloen u istoj trasi kao i jednoilni

elektroenergetski kabel, rastojanje izme u njih treba imati isti red veliine kao i rastojanje
izmeu jednoilnih elektroenergetskih kabela. U ovom slu aju, meusobno rastojanje izme u
svake faze i telekomunikacionog kabela je razliito za svaku fazu. Kao posljedica toga
induktivno sprezanje izme u svake faze i telekomunikacionog kabela je razliito, pa prema
tome ukupna indukcija od tri faze rezultira podunom elektromotornom silom u
telekomunikacionom kabelu, ak i ako su izbalansirane struje u jednoilnom
elektroenergetskom kabelu.
Na isti nain se inducira i poduna elektromotorna sila du omotaa jednoilnih
elektroenergetskih kabela to ima za posljedicu znaajne podune struje u omotaima kad su
unakrsno spojeni najmanje na oba kraja. U slu aju rasporeda faza u snopu, struje u omotaima
su izbalansirane to dovodi do smanjenja indukcije faznih struja na telekomunikacione
vodove, tj. ponaaju se kao zatitne struje.
Ako raspored faza nije u snopu, onda struje omotaa imaju nulte komponente, koje
mogu biti intenziteta reda 10 A i koje teku kroz zemlju, uzrokujui drugu vrstu indukcije.
Ako je poduna otpornost omotaa jednoilnih kabela mala (manja od 0,2 /km), da bi
se izbjegli gubici u omotau, oni se obino odvajaju na odreene intervale pomo u
izolacionih spojnica i onda unakrsno spajaju. Rastojanje izmeu taaka unakrsnog spajanja je
nekoliko stotina metara. Nakon tri manje sekcije iste duljine, ukupan poduni napon omotaa
jednak je nuli za faze raspore ene u snopu, pa omotai mogu biti unakrsno spojeni i uzemljeni
bez ikakvog rizika da e struja protei kroz omotae ili u zemlju.
Od ostalih mjera za postizanje elektromagnetne kompatibilnosti, koje se odnose na
smanjenje smetnji na ugroenoj opremi, najznaajnije su oblikovanje uzemljivake mree,
uzemljenje opreme te uzemljenje sekundarnih kabela (jednostrano i dvostrano), to je detaljno
objanjeno u poglavlju 5.

72

9. PREGLED PROPISA IZ OBLASTI ELEKTROMAGNETNE

KOMPATIBILNOSTI
Elektromagnetna interferencija (EMI) i elektromagnetna kompatibilnost (EMC) prvi put
su izazvale zanimanje 1940. i 1950. godine, uglavnom kao smetnje koje su uzrokovali
elektro-motori na energetskoj mrei te drugim neenergetskim mreama u osjetljivoj opremi. U
tom vremenu i tokom ezdesetih, EMI/EMC prvenstveno je bila interesantna za vojsku s
ciljem osiguranja EMC-a. U nekoliko zabiljeenih slu ajeva, radarska emitiranja uzrokovala
su nepotrebno i haotino djelovanje oruja, ili je EMI uzrokovala greke u navigacionim
sistemima, pa je tako panja vojske u oblasti EMI/EMC bila usmjerena prije svega na
elektromagnetnu kompatibilnost, posebno na oruni sistem, naprimjer aviona ili broda.
S masovnim razvojem raunara tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prolog
stoljea, interferencija raunarske opreme postala je znaajan problem za televizijski i radio
prijem. Drave su se odlu ile regulirati koliinu elektromagnetne emisije od tih proizvoda.
Zato se ukazala potreba za tehnikim i pravnim normiranjem ove oblasti. Komisija FCC vlade
USA kreirala je skup pravila za ograniavanje emisije s bilo kog tipa raunarske opreme, te
naine mjerenja te emisije. Slino, evropske i druge vlade provode kontrolu emisije
elektronske i raunarske opreme. Meutim, u tom vremenu, EMI/EMC kontrola je bila
ograniena na raunare, perifernu opremu i komunikacione proizvode.
Tokom 90-tih godina prolog stoljea, zanimanje za EMC/EMI je dramatino proireno;
ustvari, mnoge zemlje imale su ustanovljene uvozne kontrole koje su zahtjevale da EMI/EMC
propisi budu zadovoljeni prije nego proizvod moe biti uvezen u tu zemlju. Ukupna
kompatibilnost svih ure aja i opreme mora istovremeno biti harmonizirana sa cjelokupnim
elektromagnetnim okruenjem. Kontrolirani su emisija, osjetljivost na emisiju od druge
opreme, osjetljivost na elektrostatika pranjenja i to radijacionim i provodnikim
posredstvom. Ova kontrola nije vie samo ograniena na raunare, nego mora biti paljivo
testiran svaki ure aj koji potencijalno moe zraiti EMI, ili moe biti osjetljiv na emisije od
drugih ureaja.
Dok komercijalni proizvodi polahko izlaze ispod jake kontrole, vojska ne poputa u
svojim zahtjevima za EMI/EMC. Ustvari, usljed visokog stupnja automatizacije i veih brzina
procesiranja, vojna kontrola EMI/EMC postaje vaan dio svih vojnih programa. Smanjenje
komercijalnih standarda jeste rezultat stalne "borbe" dizajnera izme u emisije i osjetljivosti
uz smanjivanje cijena. Ustupci unutar EMI/EMC projektiranih osobina su jasni, ali jedna ili
druga pojedinano zahtjevana komponenta EMI/EMC veoma je nejasna.
Vojska, svemirski program i ostali vladini programi moraju kontrolirati emisiju od
elektronike, radi sigurnosti, funkcionalnosti orunih sistema ili komunikacija, najee za
nivo daleko od donjeg komercijalnog nivoa emisija/osjetljivost. Ova pojaana kontrola
zahtjeva dodatne EMI/EMC projektirane osobine, i znaajno poskupljenje, upravo kada su te
aplikacije prisiljene na sniavanje cijena. Veina standardnih i/ili standardizirajuih normi
ureuje filtriranje kao osnovnu mjeru za postizanje EMC.
Oni su postavljeni na sljedeim temeljnim principima:
o

Najbolje je filtriranje kod izvora interferencije,

Suzbiti sve lane signale,

Oblikovati interferentno neosjetljive krugove,

Osigurati da se elementi filtera spoje (poveu) pravilno sa ostalim EMC

dijelovima, tj. potrebna je pravilna montaa filtera u zatieni oklop.
73

Ubrzani tempo razvoja dovodi do znatnih promjena elektromagnetnog okruenja u

kojem ivimo. Ne samo da je elektromagnetni spektar postao zasien, ve je i oprema postala
poveano osjetljiva za utjecaje od strane vanjskih i unutarnjih izvora zraenja, naroito usljed
sve vee primjene digitalne tehnologije. Ako se eli da elektrini sistemi budu pouzdani i
sigurni za upotrebu neophodna je kontrola elektromagnetnog okruenja. Ovi razlozi upuuju
na potrebu za ocjenu elektromagnetne kompatibilnosti, odnosno na svo enje elektromagnetne
interferencije na prihvatljive nivoe. U tu svrhu u praksu se uvodi sve vie novih standarda od
strane odgovornih i nadlenih nacionalnih i meunarodnih organizacija za standardizaciju.
Standardizacijom u oblasti elektromagnetne kompatibilnosti u IECu (International
Electrotechnical Commission) bavi se Tehniki komitet IEC/TC 77. Komitet IEC/TC 77
odgovoran je za razvoj osnovnih standarda za otpornost i emisiju u frekventnom opsegu do 9
kHz. Ovaj komitet ima tri svoja podkomiteta (SC) i to:
o

SC A niskofrekventni fenomeni; harmonici i fluktuacije napona

SC B visokofrekventni fenomeni; elektrostatiko pranjenje, radio frekventna

polja, tranzijenti i valovi

SC C elektromagnetni impulsni fenomeni

Pri IECu postoji i poseban komitet za radiofrekventne smetnje IEC/CISPR (Comite

International Special des Perturbations Radioelectriques) koji je nadlean za razvoj i
primjenu standarda u frekventnom podruju iznad 9 kHz, to jest za osnovne standarde za
neeljene radiofrekventne smetnje, standarde za proizvode zatite od neeljene emisije u
oblasti telekomunikacija i standarde za otpornost za prijemne radiodifuzne instalacije. Ovaj
komitet tako er ima svoje podkomitete i to:
o

SC A mjerenje radio frekventnih smetnji i statistike metode,

SC B smetnje od industrijskih, znanstvenih i medicinskih radio-frekventnih

ure aja,

SC C smetnje od nadzemnih energetskih vodova, visokonaponske opreme i

sistema elektrine vu e,

SC D smetnje od motornih vozila i motora sa unutarnjim sagorijevanjem,

SC E smetnje od radio prijemnika,

SC F smetnje od aparata u domainstvu, pribora za osvjetljenje i dr.,

SC G smetnje od opreme za informatiku tehnologiju.

Oblau elektromagnetne kompatibilnosti pri IECu bave se i pojedini komiteti za

proizvode koji pripremaju standarde za specifine proizvode u saradnji s Tehnikim
komitetima IEC/TC 77 i IEC/CISPR. Za koordinaciju rada navedenih komiteta zaduen je
savjetodavni Komitet za elektromagnetnu kompatibilnost IECa. Ovaj Komitet dodjeljuje
zadatke pojedinim komitetima ime se izbjegava preklapanje i dupliranje poslova. Isto tako
on je zaduen za koordinaciju rada sa drugim organizacijama (ISO, UNIPEDE, CIGRE,
OIML itd.).

74

U zemljama evropske zajednice (EU) i zajednice evropskog slobodnog trita (EFTA)

standardizacijom u oblasti elektromagnetne kompatibilnosti bavi se evropski komitet za
standardizaciju u oblasti elektrotehnike CENELEC (European committee for electrotechnical
standardization) preko svog Tehnikog komiteta TC 210. Tehniki komitet CENELEC/TC
210 ima isti naziv kao tehniki komitet IEC/TC 77. Ovaj komitet ima i jedan podkomitet TC
210A iji je naziv EMC Proizvodi. U evropskoj zajednici postoji i Institut za standardizaciju
u telekomunikacijama ETSI (European telecommunications standards institute) koji se bavi
standardizacijom u oblasti telekomunikacija.
Poljem elektromagnetne kompatibilnosti u naoj zemlji bavi se Tehniki komitet
BAS/TC 15 koji je korespodentan komitetima IEC/TC 77, IEC/CISPR i CENELEC/TC 210.
Ovaj komitet radi na preuzimanju meunarodnih i evropskih standarda u sistem BH
standardizacije (BAS) metodom proglaavanja i metodom nostrifikacije standarda. Na jedan
od navedenih naina preuzeta je veina standarda u Bosni i Hercegovini tako to je osnovnom
meunarodnom standardu dodat na prefiks BAS.
Standardi izdati od strane IEC rezultat su rada navedenih tehnikih komiteta. U
nastavku e biti dat pregled publiciranih standarda IEC serije 61000 za elektromagnetnu
kompatibilnost sa kratkim obrazloenjem sadraja pojedinih standarda.
Serija standarda za elektromagnetnu kompatibilnost IEC 61000 ima nekoliko dijelova i
to:

Dio 1, odnosi se na ope uvjete i osnovne principe elektromagnetne

kompatibilnosti, kao i definicije i terminologiju,

Dio 2, daje opise i klasifikaciju okoline ukljuujui i kompatibilne nivoe za

pojedine veliine,

Dio 3, daje dozvoljene granine nivoe za emisiju i otpornost opreme sve dok ove
granice ne potpadaju pod odgovornost komiteta za proizvode,

Dio 4, definira mjerne tehnike za ispitivanje i testiranje opreme od

elektromagnetnih smetnji,

Dio 5, opisuje instalacije i vodie za pravljenje instalacionih sitema sa aspekta

elektromagentne kompatibilnosti,

Dio 6, sadri srodne standarde,

Dio 9, izvjetava o ostalom.

75

IEC/TR3 6100011 (1992. 05.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 1: Ope Sekcija 1: Primjena i interpretacija

osnovnih definicija i termina.

Ovaj tehniki izvjetaj (TRtechnical report) opisuje i objanjava osnovne termine za

praktinu primjenu u projektiranju i ocjeni elektromagnetne kompatibilnosti sistema.
IEC/TS 6100012 (2001. 06.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 1: Op e Sekcija 2: Metodologija postizanja

funkcionalne sigurnosti elektrine i elektronske opreme u odnosu na elektromagnetne pojave.

Ova norma opisuje metodologiju postizanja funkcionalne sigurnosti u odnosu na

elektromagnetne pojave elektrine i elektronske opreme: aparata, sistema i instalacija koji se
koriste u radnim uvjetima. Specificira procedure za:
o

odreivanje zahtjeva,

zahtjeve,

aspekte projektiranja ukljuujui i instalaciju opreme,

analitike metode procjene smetnji,

preporuke za testiranje,

dokumentaciju.

IEC/TR 6100013 (2002.06.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 1: Ope Sekcija 3: Efekti vrlo visokih

elektromagnetnih impulsa (EMP) i nuklearnih elektromagnetnih impulsa na osobe, opremu i
sisteme.

Svrha ovog tehnikog izvjetaja je da opie efekte koji se javljaju za vrijeme stvarnog i
simuliranog EMP. Ovi efekti uklju uju i efekte koji se javljaju za vrijeme testiranja vrlo jakim
nuklearnim elektromagnetnim impulsima. U dodatku, pored direktnih efekata, ovaj tehniki
izvjetaj sadri i informacije o elektromagnetnim impulsima spegnutim sa dugim vodovima,
kao i vanost odreivanja nivoa induciranih struja i napona na tim linijama od strane tih
impulsa. Faktori kao to su geometrija elektromagnetnog impulsa i elektromagnetno
oklapanje opreme varijable su koje mogu uzrokovati razliite rezultate. Opis ovih efekata dat
je s namjerom da se ilustruje ozbiljnost moguih efekata elektromagnetnog impulsa na
moderne elektronske sisteme.
IEC/TR3 6100021 (1990.05.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 2: Okolina Sekcija 1: Opis okoline

elektromagnetna okolina za niskofrekventne vodljive smetnje i signale u javnim distributivnim
sistemima.

Ova norma ima status tehnikog izvjetaja i daje informacije o razliitim vrstama
smetnji koje se mogu oekivati u javnim distributivnim sistemima. Ovaj tehniki izvjetaj
razmatra fenomene kao to su: harmonici, meuharmonici, fluktuacije napona, padovi
napona, kratki prekidi napajanja, naponska neravnotea, varijacija frekvencije, DC
komponente itd.

76

IEC 6100022 (2002.03.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 2: Okolina Sekcija 2: Kompatibilni nivoi za

niskofrekventne vodljive smetnje i signale u javnim distributivnim sistemima.

Ovaj standard razmatra vodljive smetnje u frekventnom opsegu 0 9 kHz sa dodatkom

148,5 kHz specijalno za glavne sisteme signalizacije. U standardu su dati nivoi
kompatibilnosti za javne distributivne sisteme nazivnih napona do 420 V monofazno, ili 690
V trofazno, za nazivnu frekvenciju 50 60 Hz. Kompatibilni nivoi su specificirani za vrste
elektromagnetnih smetnji koje se mogu o ekivati u ovim distributivnim sistemima i to:
o

odreivanje nivoa za emisiju smetnji u distributivnim sistemima,

odreivanje nivoa smetnji od strane Komiteta za proizvode za opremu izloenu

vodljivim smetnjama koje su prisutne u distributivnim sistemima.

IEC/TR3 6100023 (1992.10.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 2: Okolina Sekcija 3: Opis okoline

radijacione i nemrene frekvencije koje se odnose na vodljive pojave.

Ovaj izvjetaj opisuje elektromagnetnu okolinu. Osnovna namjena je postizanje EMC u

sistemima i projektiranju opreme, koristei standarde za testiranje i metode koje djeluju
zadovoljavaju e na smanjenje nepoeljnih efekata. Ovaj tehniki izvjetaj primarno se bavi
karakteristikama i dozvoljenim nivoima elektromagnetnih polja i nemrenih frekvencija koje
se odnose na vodljive emisije iz slu ajnih izvora smetnji.
IEC 6100024 (2006.06.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 2: Okolina Sekcija 4: Nivoi kompatibilnosti u

industrijskim postrojenjima za niskofrekventne vodljive smetnje.

Ovaj dio serije IEC 61000 bavi se vodljivim smetnjama u frekventnom opsegu 0 9
kHz. Daje numerike nivoe kompatibilnosti za industrijske i nejavne distributivne sisteme
nazivnih napona do 35 kV, frekvencije 50 (60) Hz. Nivoi kompatibilnosti specificirani su za
sve vrste elektromagnetnih smetnji koje se mogu o ekivati unutar postrojenja prilikom
sprezanja industrijskih postrojenja ili drugih nejavnih mrea da se postave granice za
emisione smetnje u industrijskim distributivnim sistemima te da se definira nivo otpornosti za
opremu unutar ovih sistema.
IEC/TR2 6100025 (1995.09.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 2: Okolina Sekcija 5: Klasifikacija

elektromagnetne okoline. Osnovna EMC publikacija.

Ova publikacije tehniki je izvjetaj namjenjen kao uputa za one koji su nadleni za
izradu standarda za otpornost opreme i sistema. Njegova svrha je klasificirati elektromagnetne
okoline i pomo i u specificiranju zahtjeva za otpornost opreme koja sadri elektrine ili
elektronske dijelove i prema tome postizanje EMC. Ova norma tako er daje osnovne upute za
izbor nivoa otpornosti. Podaci su primjenjivi na bilo koju opremu, podsistem ili sistem koji
koristi elektrinu energiju i radi u specifinim lokacijama kao to je i naznaeno u ovom
dijelu.

77

IEC/TR3 6100026 (1995.09.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 2: Okolina Sekcija 6: Utvr ivanje nivoa

emisije u industrijskim postrojenjima u odnosu na niskofrekventne vodljive smetnje.

Ova publikacija ima status Tehnikog izvjetaja Tip 3

IEC/TR3 6100027 (1998.01.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 2: Okolina Sekcija 7: Niskofrekventna

magnetna polja u razliitim uvjetima okoline.

Interes o magnetnim poljima dugi je niz godina stimuliran radi razmatranja fiziolokih
efekata ovih polja na ljude i ivotinje, kao i tetne efekte ovih polja na performanse elektrine
opreme. Mnogobrojna istraivanja dala su rezultate koji su prikazani u ovom tehnikom
izvjetaju kao referentni.
IEC/TR 6100028 (2002.11.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 2: Okolina Sekcija 8: Padovi napona i kratki

prekidi u javnim distributivnim sistemima sa statistiki izmjerenim rezultatima.

Ovaj tehniki izvjetaj opisuje elektromagnetne smetnje uzrokovane padovima napona i

kratkim prekidima napajanja u odnosu na izvore smetnji, njihova mjerenja, metode mjerenja i
rezultate mjerenja. Primarno se promatraju pojave u javnim distributivnim mreama koje
imaju efekt na elektrinu opremu koja je prikljuena na te sisteme.
IEC 6100029 (1996.02.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 2: Okolina Sekcija 9: Opis HEMP okoline

radijacione smetnje. Osnovna EMC publikacija.

Ovaj dio definira okolinu vrlo jakog elektromagnetnog impulsa (HEMP high altitude
electromagnetic pulse) koji je posljedica jake nuklearne eksplozije. Oni koji se bave ovim
problemom razmatraju dva slu aja i to jaku nuklearnu eksploziju i slabu nuklearnu eksploziju.
Za civilne sisteme najvaniji slu aj je jaka nuklearna eksplozija.
IEC 61000210 (1998.11.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 2: Okolina Sekcija 10: Opis HEMP okoline

vodljive smetnje.

Ova norma definira vrlo jaki elektromagnetni impuls vodljive okoline koji je posljedica
jake nuklearne eksplozije. Utvruje zajedniku referencu za ovu okolinu s ciljem izbora
odgovaraju ih performansi opreme i predstavlja vodljivu HEMP okolinu induciranu na
metalnim vodovima kao to su kabeli ili energetski vodovi, vanjske i unutarnje instalacije i
vanjske antene.
IEC 61000211 (1999. 10.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 2: Okolina Sekcija 11: Klasifikacija HEMP

okoline.

Svrha ove publikacije je da pomogne pri specifikaciji zahtjeva za otpornost dijelova

koji sadre elektrine ili elektronske dijelove koji e osigurati rad za vrijeme i/ili nakon
izlaganja jakom HEMP-u. Ona daje osnovne upute za odabir nivoa testiranja otpornosti za
bilo koju komponentu, ureaj, podsistem ili sistem.
78

IEC 6100032 (2001.10.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 3: Granice Sekcija 2: Granice za emisiju

harmonijske struje (za opremu s ulaznom strujom 16 A po fazi).

Ova norma daje granice emisije harmonijske struje koje se primjenjuju na elektrinu i
elektronsku opremu ija je ulazna struja manja ili jednaka od 16 A po fazi, a koja se napaja iz
javne niskonaponske mree. Testovi koji se odnose na ovaj standard su tipski. Uvjeti
testiranja za pojedinu opremu dati su u Aneksu C. Za sisteme nazivnog napona do 220 V
granice jo nisu odre ene. Ova publikacija ima Amandman 1. od 2000.08.
IEC 6100033 (2002.03.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 3: Granice Sekcija 3: Granice promjena

napona, fluktuacija napona i flikeri u javnim niskonaponskim mreama za opremu sa strujom
16 A po fazi, a koja nije predmet uvjetne konekcije.

Ova sekcija bavi se ograniavanjem fluktuacije napona i flikera javne niskonaponske

mree i daje granice naponskih promjena koje su uzrokovane od strane opreme, testirane pod
specifinim uvjetima i upute za metode utvrivanja smetnji. Ova sekcija primjenjuje se na
elektrinu i elektronsku opremu koja ima ulaznu struju manju ili jednaku 16 A po fazi i koja
se povezuje s javnim niskonaponskim mreama faznog napona 220 250 V, 50 Hz. Ovaj dio
detaljnije obrauje IEC 60555 3.
IEC/TS 6100034 (1998.-10.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 3: Granice Sekcija 4: Granice za emisiju

harmonijskih struja u niskonaponskim mreama za opremu sa strujom veom od 16 A.

Odredbe ove publikacije primjenjive su na elektrinu i elektronsku opremu s ulaznom

strujom iznad 16 A po fazi koja se napaja iz javne niskonaponske mree sljedeih vrsta:
o

nazivni napon do 240 V monofazno, s dva ili tri vodia,

nazivni napon do 600 V trofazno, s tri ili etiri vodia,

nazivna frekvencija 50 60 Hz.

Ova Preporuka daje potrebne informacije da se omogu i utvrivanje kriterija

snabdjevanja opreme koja se odnosi na harmonijske smetnje i da se odlui da li je oprema
prihvatljiva ili ne s obzirom na aspekt harmonijskih smetnji. Ovaj dokument ne treba
promatrati kao meunarodni standard.
IEC/TR2 6100035 (1994.-12.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 3: Granice Sekcija 5: Granice fluktuacije

napona i flikera u niskonaponskim distribitivnim mreama za opremu sa strujom veom od
16A.

Preporuke ovog tehnikog izvjetaja primjenjive su na elektrinu i elektronsku opremu

koja se napaja iz javne niskonaponske mree i gdje oprema ima struje vee od 16 A po fazi,
ili ima manje struje od navedenih ali zahtijeva specijalni tretman snabdjevanja. Ova
publikacija ima status tehnikog izvjetaja Tip 2.

79

IEC 6100036 (1996.-10.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 3: Granice Sekcija 6: Utvrivanje emisionih

granica distorzionih optereenja u srednjenaponskim i visokonaponskim energetskim
sistemima. Osnovna EMC publikacija.

Ovaj tehniki izvjetaj izdvaja osnovne principe koji se koriste za odreivanje zahtjeva
za spajanje veeg distorzionog optereenja (koji proizvodi harmonike ili me uharmonike) sa
javnom elektroenergetskom mreom. Primarni zadatak je davanje uputa za inenjersku praksu
koja e osigurati odgovaraju i kvalitet usluga za sve korisnike. Kako je navedeno u uputi sve
je osnovano na odre enim pojednostavljenim pretpostavkama. Nema garancije da ovaj pristup
uvijek daje optimalno rjeenje za sve probleme. Preporu eni pristup bi se trebao koristiti
fleksibilno prilikom primjenjivanja utvrenih procedura u potpunosti ili djelimino.
IEC 6100037 (1996.-11.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 3: Granice Sekcija 7: Utvrivanje emisionih

granica za prekidno optereenje u srednjenaponskim i visokonaponskim energetskim
sistemima. Osnovna EMC publikacija.

Ovaj tehniki izvjetaj daje osnovne principe za odreivanje uvjeta koji se trebaju
ispuniti za konekciju velikih intermitiranih optereenja (proizvodnja flikera) sa javnom
energetskom mreom. Primarni zadatak je osiguranje uputa za inenjersku praksu koja e dati
odgovaraju i kvalitet za sve korisnike. Ovaj izvjetaj se primarno odnosi na kontrolu ili
ogranienje flikera, ali obrauje i promjene napona i efekte tih promjena.
IEC 6100038 (1997.-09.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 3: Granice Sekcija 8: Signalizacija u niskonaponskim elektrinim instalacijama emisioni nivoi, frekventni opsezi i nivoi
elektromagentnih smetnji.

Ova sekcija primjenjuje se na elektrinu opremu koja se koristi za signalizaciju u

frekventnom opsegu 3 525 kHz za prijenos informacija u elektrinim instalacijama, ili u
javnom distributivnom sistemu, ili unutar prostorija potroaa. Odreuje frekvencije za
razliite primjene, granice za izlazni napon u radnom opsegu i granice za provodne i
radijacione smetnje. Ovdje su tako er date i metode mjerenja, kao i specifikacije granica
smetnji u frekventnom opsegu od 3 kHz do 400 GHz.
IEC 61000311 (2000.-08.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 3: Granice Sekcija 11: Granice promjena

napona, fluktuacije napona i flikera u javnim niskonaponskim distributivnim sistemima
oprema sa strujom od 75 A koj je predmet uvjetne konekcije.

Ovaj dio bavi se emisijom usljed naponskih promjena, naponske fluktuacije i flikera
koje nastaju od opreme priklju ene na javnu niskonaponsku mreu. Norma daje granice
naponskih promjena proizvedenih od strane opreme testirane u posebnim uvjetima. Testiranje
opreme obavlja se u skladu s dijelom IEC 61000 kao tipska ispitivanja.

80

IEC 6100041 (2000.-04.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 1:

Pregled IEC 610004 serije.

Ova publikacija daje osnovne upute korisnicima i proizvoaima elektrine i

elektronske opreme vezano za seriju standarda IEC 610004: Testiranje i mjerne tehnike.
Daju se ope preporuke za izbor relevantnih testova.
IEC 6100042 (2001.-04.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 2: Test

otpornosti za elektrostatiko pranjenje.

Ova publikacija osnovana je na standardu IEC 60801 (drugo izdanje 1991.). Ovdje se
dovode u vezu zahtjevi za otpornost elektrine i elektronske opreme i metode testiranja u
odnosu na elektrostatika pranjenja, za smetnje od samog rada opreme ili utjecaja susjednih
objekata. U standardu su uspostavljene procedure ispitivanja za razliite okoline. Predmet
ovog standarda je i uspostavljanje zajednikih osnova za izbor performansi elektrine i
elektronske opreme.
IEC 6100043 (2002.-09.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 3:

Zraenje, radio-frekvencije, test otpornosti na elektromagnetna polja.

Ova norma odnosi se na otpornost elektrine i elektronske opreme od elektromagnetne

energije zraenja. Ovdje su uspostavljeni nivoi testiranja i zahtjevane test procedure. Predmet
ovog standarda su i ope preporuke za izbor performansi elektrine i elektronske opreme koje
se odnose na radio-frekventna elektromagnetna polja.
IEC 6100044 (1995.-01.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 4:

Elektrini brzi tranzijentni / udarni test otpornosti. Osnovna EMC publikacija.

Ova publikacija odnosi se na zahtjeve za otpornost i metode testiranja elektrine i

elektronske opremu u odnosu na ponovljive brze elektrine tranzijente. Ovdje su definirani
zahtjevani nivoi testiranja i test procedure. Test ima za cilj da pokae otpornost elektrine i
elektronske opreme koja je podvrgnuta tipskim tranzijentnim smetnjama kao to su tranzijenti
kod prekidanja induktivnog optereenja itd. Standard definira valni oblik i intenzitet napona
testiranja, opremu za testiranje, izvo enje testiranja i test procedure. Ovaj standard ima i
nekoliko amandmana. Tako na primjer Amandman 2 (2001.07.) definira procedure za
kalibraciju generatora za ispitivanje. Namjera ovog ispitivanja je omoguiti ponovljivost
testiranja.

81

IEC 6100045 (2001.-04.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 5: Valni

test otpornosti.

Odnosi se na zahtjeve za otpornost, metode testiranja, i nivoe preporu enih testiranja za

opremu indirektno utjecanu valnim procesima od prenapona nastalih usljed atmosferskih
pranjenja i sklopnih operacija u krugovima. Definirano je nekoliko nivoa testiranja koji se
odnose na razliite uvjete okoline i instalacija. Navedeni su i op i uvjeti za izbor performansi
opreme vezano za jake energetske smetnje mree.
IEC 6100046 (2001.-04.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 6:

Otpornost na vodljive smetnje inducirane radio-frekventnim poljima.

Ovaj standard odnosi se na zahtjeve za otpornost elektrine i elektronske opreme na

vodljive smetnje uzrokovane radio-frekventnim prijenosnicima u frekventnom opsegu 9 kHz
80 MHz. Oprema nema nikakav provodni kabel (npr. glavni napojni kabel, signalni kabel ili
zemljovod) koji moe biti spregnut s opremom na koju djeluje radio-frekventno polje. Ovaj
standard ne specificira testove koji e se primijeniti na dijelove aparata ili sistema. Namjera je
da se daju osnove za zainteresirane komitete za proizvode IEC-a . Komiteti za proizvode
ostaju odgovorni za prikladan izbor testa i njegovu jainu koji e se primijeniti za njihovu
opremu.
IEC 6100047 (2002.-08.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 7: Op e

upute za mjerenje harmonika i meuharmonika i instrumentacija, za sisteme napajanja i
prikljuenu opremu.

Odnosi se na instrumentaciju namjenjenu za mjerenje harmonijskog spektra u

frekventnom opsegu do 9 kHz koji su superponirani sa osnovnim harmonikom sistema
napajanja 50 Hz i 60 Hz. Za praktine uvjete ovaj standard pravi razliku izmeu harmonika,
meuharmonika i drugih harmonijskih komponenti. On definira mjernu opremu namjenjenu
za testiranje pojedinane opreme u saglasnosti s ogranienjima u nekoliko standarda (npr.
ogranienja harmonika struje koji su dati u IEC 6100032) kao i mjerenja harmonika struje i
napona u sistemu napajanja.
IEC 6100048 (2001.-03.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 8: Test

otpornosti na magnetna polja industrijske frekvencije.

Odnosi se na zahtjevanu otpornost od magnetnih smetnji industrijske frekvencije

opreme u radnim uvjetima za domainstva, industrijska postrojenja, srednjenaponska i
visokonaponska postrojenja.

82

IEC 6100049 (2001.-03.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 9: Test

otpornosti na impulsna magnetna polja.

Odnosi se na zahtjevanu otpornost od magnetnih smetnji opreme u radnim uvjetima,

uzrokovanu impulsnim magnetnim poljem, uglavnom u industrijskim srednjenaponskim i
visokonaponskim postrojenjima.
IEC 61000410 (2001.-03.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 10: Test

otpornosti na priguena oscilatorna magnetna polja.

Odnosi se na zahtjevanu otpornost na magnetne smetnje za opremu u radnim uvjetima,

uzrokovanu priguenim oscilatornim magnetnim poljem u srednjenaponskim i
visokonaponskim postrojenjima.
IEC 61000411 (2001.-03.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 11: Test

otpornosti na padove napona, kratke prekide i varijacije napona.

Ovaj standard definira metode za ispitivanje otpornosti i nivoe potrebnih testiranja za

elektrinu i elektronsku opremu prikljuenu na niskonaponsku mreu u odnosu na padove
napona, kratke prekide i varijacije napona. On se primjenjuje za opremu ija nazivna ulazna
struja ne prelazi 16 A po fazi. Ne primjenjuje se na elektrinu i elektronsku opremu napajanu
istosmjernom strujom ili izmjeninom strujom frekvencije 400 Hz.
IEC 61000412 (2001.-04.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 12: Test

otpornosti na oscilatorne valove.

Ovaj standard definira zahtjeve za otpornost i zajednike osnove za laboratorijski izbor

performansi elektrine i elektronske opreme koja se koristi u domainstvima, industriji, kao i
opreme za elektrina postrojenja. Svrha ovog standarda je definiranje oblika naponskog i
strujnog vala, obim testiranja, opreme za testiranje, testiranje i procedure za testiranje.
IEC 61000413 (2002.-03.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 13: Test

otpornosti za harmonike i meuharmonike uklju ujui i glavnu signalizaciju na izmjeninom
kanalu niske frekvencije.

Standard definira metode za testiranje otpornosti i nivoe potrebnih testiranja za

elektrinu i elektronsku opremu s nazivnom strujom iznad 16 A po fazi. Odnosi se na
harmonike i meuharmonike u niskonaponskoj mrei ija je frekvencija manja ili jednaka 2
kHz za mreu frekvencije 50 Hz. (odnosno 2,4 kHz za mreu frekvencije 60 Hz).

83

IEC 61000414 (2002.-07.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 14: Test

otpornosti na fluktuacije napona.

Ova norma primjenjuje se na elektrinu i/ili elektronsku opremu koja ima nazivnu struju
iznad 16 A po fazi. Uspostavlja osnove za procjenu otpornosti opreme na koju utjeu pozitive
i negative amplitude fluktuacije napona. Ovdje se razmatraju samo vodljive pojave i metode
testiranja opreme povezane na javnu i industrijsku distributivnu mreu. Norma ima status
osnovne EMC publikacije. Ovaj standard ima i Amandman 1 (2001.07.) koji se odnosi na
klimatske uvjete, evaluaciju rezultata testiranja i izradu izvjetaja o testiranju.
IEC 61000415 (1997.11.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 15:

Flikermetar funkcionalne i dizajn specifikacije.

Standard daje uvjete za funkcioniranje i dizajn instrumenta za mjerenje flikera

(treperenja napona) i odnosi se na korektnu indikaciju nivoa flikera za praktine fluktuacije
napona. Date su i osnovne informacije za konstrukciju instrumenta i metoda za evaluaciju
intenziteta flikera na izlazu flikermetra u odnosu na ovaj standard.
IEC 61000416 (2002.07.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 16: Test

otpornosti za vodljivo vezane smetnje zajednikog potencijala za frekvencije do 150 kHz.

On daje zajednike osnove za testiranje elektrine i elektronske opreme sa primjenom

na smetnje od zajednikog potencijala (common mode disturbances) za sisteme napajanja,
kontrole, signalizacije i komunikacije. Ovaj standard definira oblike naponskog i strujnog
vala, opseg testiranja, opremu za testiranje, testiranje i procedure za testiranje, Test daje
procjenu otpornosti opreme koja je vezana za vodljive smetnje zajednikog potencijala a koje
su prouzrokovane od struja napojnih vodova i njihovog odvo enja u uzemljivake sisteme.
Ovaj standard ima i Amandman 1 (2001.07.) koji se odnosi na klimatske uvjete, evaluaciju
rezultata testiranja i izradu izvjetaja o testiranju.
IEC 61000417 (2002.-07.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 17: Test

otpornosti na valovitost istosmjernog ulaznog napona.

Publikacija definira test metode za otpornost na valovitost (ripple) istosmjernog napona

na ulazu elektrine i elektronske opreme. Primjenjuje se na niskonaponsku opremu napajanu
ispravljakim sistemima ili akumulatorskim baterijama. Ovaj standard definira oblik
naponskih valova za testiranje, nivo potrebnih testiranja, test generator, testiranje i procedure
za testiranje. Ovaj standard ima i Amandman 1 (2001.07.) koji se odnosi na klimatske uvjete,
evaluaciju rezultata testiranja i izradu izvjetaja o testiranju.

84

IEC 61000423 (2000.10.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 23:

Metode testiranja zatitnih ureaja koji se koriste za zatitu od vrlo visokih elektromagnetnih
polja i drugih radijacionih smetnji.

Standard daje osnovne prosudbe poslije nastanka vrlo visokih elektromagnetnih polja,
testiranja i kratke opise najvanijih pojmova za ekranizaciju elemenata koji se ispituju. Za
svaki test date su osnovne informacije kao to su teorijska osnova testiranja, testiranje,
zahtjevani uvjeti, procedure za testiranje i obrada podataka.
IEC 61000424 (1997.02.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 24:

Metode testiranja za zatitne ureaje koji se koriste za zatitu od vodljivih smetnji vrlo visokih
elektromagnetnih polja.

Publikacija se odnosi na testiranje zatitnih ureaja za vodljive smetnje nastale od vrlo

visokih elektromagnetnih polja. Primarno pokriva testiranje proboja napona i probojne
granice napona, ali tako er daje i metode mjerenja preostalog napona za sluaj vremenski vrlo
brzih promjena napona i struja.
IEC 61000425 (2001.11.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 25:

Metode za testiranje otpornosti opreme i sistema od utjecaja vrlo visokih elektromagnetnih
polja.

Opisuje nivoe testiranja za otpornost elektrine i elektronske opreme i sistema izloenih

elektromagnetnim poljima visoke maplitude. Specifikacija opreme za testiranje, testiranje i
procedure za testiranje, kriteriji da li je oprema zadovoljila ispitivanja ili ne i potrebna
dokumentacija su takoer navedeni u standardu. Ovaj test odnosi se na radijacione i vodljive
elektromagnetne smetnje nastale od elektromagnetnih polja visoke amplitude na sistem
napajanja, ulazno/izlazne signale, antene i linije za kontrolu.
IEC 61000427 (2000.08.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 27: Test

otpornosti za neizbalansiranost.

Publikacija se odnosi na testove otpornosti za elektrinu i elektronsku opremu (aparate i

sisteme) u njihovom elektromagnetnom okruenju. Ona razmatra samo vodljivo vezane
smetnje, uklju uju i i opremu vezanu na javne i industrijske distributivne mree. Standard
uspostavlja osnovne reference za procjenu otpornosti opreme koja nastaje usljed naponske
neizbalansiranosti sistema napajanja. Primjenjuje se za trofazne sisteme frekvencije 50 Hz /
60 Hz za opremu s nazivnom strujom veom od 16 A po fazi.

85

IEC 61000428 (2002.07.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 28: Test

otpornosti za varijacije frekvencije u sistemu napajanja.

Standard daje osnovne upute za procjenu otpornosti elektrine i elektronske opreme u

ovisnosti o promjeni frekvencije sistema. On razmatra samo vodljivo vezane smetnje za
opremu prikljuenu na javne i industrijske distributivne mree. Ovaj standard ima i
Amandman 1 (2001.07.) koji se odnosi na klimatske uvjete, evaluaciju rezultata testiranja i
izradu izvjetaja o testiranju.
IEC 61000429 (2000.08.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 29: Test

otpornosti za padove napona, kratke prekide i varijacije napona u istosmjernom sistemu
napajanja.

Standard daje osnove za testiranje otpornosti elektrine i elektronske opreme vezano za

nagle padove napona, kratke prekide i varijacije napona u istosmjernom sistemu napajanja.
Ovaj standard definira potrebne nivoe testiranja, generatore za testiranje, testiranje i procedure
za testiranje.
IEC 61000432 (2002.10.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 32:

Kratak pregled simulatora visokonaponskih impulsa.

Publikacija daje informacije o postojeim nainima rada simulatora visokonaponskih

impulsa i njihovu primjenu na testiranje ure aja i validnost alata koje zahtjeva test otpornosti.
Ovaj izvjetaj daje detaljnu listu simulatora koji se koriste u svijetu. Glavni dio izvjetaja
upravo su tehniki podaci za 42 simulatora visokonaponskih impulsa i njihov nain rada.
IEC 6100051 (1996.12.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 5: Instaliranje i smanjenje smetnji Sekcija 1:

Osnovna razmatranja Osnovna EMC publikacija.

Ovaj tehniki izvjetaj daje ope uvjete i upute za smanjenje smetnji kako bi se
osigurala elektromagnetna kompatibilnost elektrine i elektronske opreme i sistema koji se
koriste u industriji, domainstvu i sl. Ovaj izvjetaj namjenjen je za instaliranje, koritenje, i
donekle na proizvodnju osjetljivih elektrinih i elektronskih instalacija, sistema i opreme sa
visokom emisijom koja degradira elektromagnetno okruenje. Primjenjuje se primarno na
nove instalacije, ali gdje je ekonomski opravdano moe se primijeniti i na modifikaciju
postojeih.
IEC 6100052 (1997.11.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 5: Instaliranje i smanjenje smetnji Sekcija 2:

Uzemljenje i kabliranje.

Ovaj tehniki izvjetaj Tip 3 obuhvata vodie za uzemljenje i kabliranje elektrinih i

elektronskih sistema i instalacija da bi se osigurala elektromagnetna kompatibilnost meu
elektrinim aparatima i sistemima. Detaljnije, odnosi se na praktine upute za uzemljenje i za
kabele koji se koriste u industriji i domainstvu.

86

IEC 6100053 (1999.07.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 5: Instaliranje i smanjenje smetnji Sekcija 3:

Koncept zatite od vrlo visokih elektromagnetnih polja.

Ovaj tehniki izvjetaj daje elemente za projektiranje odgovaraju e zatite za civilne

ureaje od utjecaja elektromagnetnih impulsa visoke amplitude, procjenu postojeih zatita u
odnosu na naprezanje uzrokovano elektromagnetnim poljima visoke amplitude i usporedbu
zahtjeva zatite od ovih utjecaja i zatite od atmosferskih pranjenja. Naglaava se razlika
izmeu uvjeta za zatitu od elektromagnetnih polja visoke amplitude i atmosferskih
pranjenja da bi se omoguila procjena utjecaja elektromagnetnih polja visoke amplitude u
slu aju da nema dodatnih zatitnih mjera, osim postojee zatite od atmosferskih pranjenja.
IEC 6100054 (1996.08.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 5: Instaliranje i smanjenje smetnji Sekcija 4:

Otpornost na vrlo jaka elektromagnetna polja Specifikacije za zatitnu opremu od
radijacionih smetnji. Osnovna EMC publikacija.

Standard definira zatitne ureaje za zatitu od elektromagnetnih polja visoke

amplitude. Zahtjevane performanse e biti date u budu im IEC standardima. Ovaj tehniki
izvjetaj koristi se za harmonizaciju postojeih ili budu ih specifikacija izdatih od
proizvo aa zatitnih ure aja, proizvo aa elektronske opreme, administrativnih tijela i
kupaca. Obuhvata zatitne ure aje protiv radijacionih smetnji elektromagnetnih polja visoke
amplitude.
IEC 6100055 (1996.02.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 5: Instaliranje i smanjenje smetnji Sekcija 5:

Otpornost na vrlo jaka elektromagnetna polja Specifikacije za zatitnu opremu od vodljivo
vezanih smetnji. Osnovna EMC publikacija.

Ova sekcija obuhvata zatitne ure aje koji se koriste za zatitu od induciranih
elektromagnetnih polja visoke amplitude na signalnim i napojnim sistemima (nazivnog napona
iznad 1 kV). Ona daje osnovne informacije koje se mogu primijeniti na visokonaponske
vodove.
IEC 6100056 (2002.06.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 5: Instaliranje i smanjenje smetnji Sekcija 6:

Slabljenje vanjskih elektromagnetnih utjecaja.

Ovaj izvjetaj daje osnovne upute za smanjenje elektromagnetnih utjecaja koji nastaju
od vanjskih izvora.
IEC 6100057 (2001.01.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 5: Instaliranje i smanjenje smetnji Sekcija 7:

Stupanj zatite od elektromagnetnih smetnji oklapanjem (EM kod).

Publikacija opisuje zatitne mjere smanjenja utjecaja elektromagnetnog polja i sprezanja

izmeu elektrinih krugova oklapanjem. Navodi se stupanj zatite ovisno o nainu oklapanja.

87

Dio 6 odnosi se na srodne standarde i sastoji se od sljedeih sekcija:

IEC 6100061 (1997.07.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 6: Srodni standardi Sekcija 1: Otpornost za

opremu u domainstvu komercijalnu i lahku industriju.
IEC 6100062 (1999.01.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 6: Srodni standardi Sekcija 2: Otpornost za

opremu u industriji.
IEC 6100064 (1997.01.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 6: Srodni standardi Sekcija 4: Emisioni

standardi za industrijsko okruenje.
IEC 6100065 (2001.07.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 6: Srodni standardi Sekcija 5: Otpornost za

okruenje elektrana i elektroenergetskih podstanica.
IEC 6100066 (2003.04.)

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 6: Srodni standardi Sekcija 6: Otpornost od

elektromagnetnih polja visoke amplitude za opremu u zatvorenom prostoru.

Trenutno je u pripremi vei broj stnandarda serije IEC 61000 kao na primjer:
IEC 6100014

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 1: Ope Sekcija 4: Mjere za ogranienja

emisije struje harmonika i meuharmonika u frekventnom opsegu iznad 9 kHz.
IEC 6100015

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 1: Op e Sekcija 5: Utjecaji elektromagnetnih

polja velike snage (HPEM) na civilne sisteme.
IEC 61000213

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 2: Okolina Sekcija 13: Okolina

elektromagnetnih polja velike snage radijacija i vodljivo sprezanje.
IEC 6100031

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 3: Granice Sekcija 1: Pregled standarda za

emisione smetnje.
IEC 6100039

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 3: Granice Sekcija 9: Granice za strujnu

emisiju meuharmonika (za opremu sa ulaznom strujom do 16 A po fazi koja je sklona da
proizvodi meuharmonike).

88

IEC 61000310

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 3: Granice Sekcija 10: Emisione granice u

frekventnom opsegu 2 9 kHz.
IEC 61000312

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 3: Granice Sekcija 12: Granice za harmonike

struje koje proizvodi oprema vezana na javnu distributivnu mreu sa ulaznom strujom
manjom ili jednakom 75 A po fazi i razlozi za ogranienje povezivanja opreme.
IEC 61000434

Elektromagnetna kompatibilnost Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike Sekcija 34:

Testovi otpornosti na padove napona, kratke prekide i varijacije napona za opremu s ulaznom
strujom iznad 16 A po fazi.

U zemljama evropske zajednice (EU) i zajednice evropskog slobodnog trita (EFTA)

na snazi je Direktiva za elektromagnetnu kompatibilnost EMC 89/336/EEC. Glavni dijelovi
EMC direktive garantiraju slobodan promet elektrine opreme i stvaranje prihvatljive
elektromagnetne okoline na teritoriji evropske zajednice. Direktiva je primjenljiva na svu
elektrinu i elektronsku opremu i ima dva esencijalna zahtjeva koja su data u lanu 4.
Direktive koji glasi:
Aparati trabaju biti konstruirani tako da:
o

elektromagnetne smetnje koje oni generiraju ne smiju prelaziti dozvoljene nivoe

kako bi se omogu ilo da drugi aparati u njihovom okruenju normalno
funkcioniraju,

moraju imati adekvatnu zatitu od elektromagnetnih smetnji drugih izvora da bi

mogli nesmetano funkcionirati.

Ova EMC direktiva potpuno je harmonizirana, to jest njene odredbe zamijenile su

nacionalne propise kada je ona stupila na snagu. Njene odredbe primjenjuju se od 1.1.1992.
god. sa periodom tranzicije do kraja 1995. god. do kada su zemlje lanice morale uskladiti
svoje nacionalne propise. Dakle, sva elektrina i elektronska oprema koja se eli plasirati na
trite evropske zajednice mora biti tako konstruirana da zadovoljava propise koji su
jedinstveni u evropskoj zajednici. Proizvodi koji zadovoljavaju ove uvjete nose znak CE i
mogu se pojaviti na evropskom tritu.
Da bi se EMC direktiva podrala sa relevantnim tehnikim standardima CENELEC je
zaduen da osigura da svi proizvodi i sistemi koji su u domeni direktive budu adekvatno
pokriveni odgovaraju im standardima. CENELEC je, oslanjanjem na me unarodne izdate
standarde (npr. CISPR za emisiju standarda IEC za otpornost) donio itav niz standarda
vezanih za elektromagnetnu kompatibilnost. Ovi standardi su u veini sluajeva usaglaeni
(harmonizirani) i izdati kao evropske norme (EN). Zadnjih godina bila je prisutna znatna
saradnja izmeu CENELEC i IEC-a koja se odrazila u paralelnim procedurama. Tako su na
primjer standardi IEC 61000 32 i IEC 61000 33 koji se odnose na harmonike i
fluktuacije napona. usvojeni kao uskla eni standardi od EU i izdati kao EN 61000-3-2 i EN
61000-3-3.

89

Navedena direktiva doputa tri naina usaglaavanja opreme i sistema. Osnovni nain
usaglaavanja je EC tipsko ispitivanje koje zahtijeva potpuno testiranje u skladu sa
standardima. Ovaj nain obavezan je samo za telekomunikacionu opremu. Za ostalu opremu
postoje i drugi naini usaglaavanja. Direktiva doputa da pojedini proizvo ai koji su
certificirani od strane EZ sami kompariraju performanse svoje opreme sa odgovaraju im
standardima i da daju deklaraciju o usaglaenosti. Neka ispitivanja se mogu zahtijevati, ali
nisu obavezna. Trei nain je najinteresantniji za nau zemlju i odnosi se na izdavanje
Tehnikog konstrukcionog dokumenta za opremu od strane proizvoaa. Ovaj dokument
mora sadravati sve relevantne podatke i tehnike nacrte o izradi opreme i zakljuak da je
oprema proizvedena u skladu sa EMC direktivama. Potvrdu ove usaglaenosti mora dati
kompetentno tijelo za certifikaciju evropske zajednice.
Za kvalitet energije osnovni standard u Evropi je CENELEC standard EN 50160 koji se
koristi da se definira kvalitet energije, u uvjetima naponskih karakteristika koje se mogu
o ekivati u normalnim uvjetima snabdjevanja. Ovaj standard definira maksimalno prihvatljivi
nivo za srednje (< 35 kV) i niske (< 1kV) naponske sisteme. Kompatibilni nivoi navedeni u
IEC 61000-2-2 uporedivi su sa EN 50160. Neki pokazatelji kvaliteta energije neto su stroiji
u Evropskom standardu. U praksi stvarni nivoi smetnji su uglavnom jednaki ili manji od
nivoa definiranih u standardima IEC 6100061 i IEC 6100062.
UNIPEDE kvalitet energije uporeuje pod uvjetima dostupnosti snabdjevanja i
definirao je tri pokazatelja s ciljem karakteriziranja dugih prekida (npr duljih od 3 min.),
frekvencija prekida (prekidi po god.), nemogunost snabdjevanja (min/god) i trajanje prekida
(min/prekid). Za krae prekide u snabdjevanju i druge pokazatelje kvaliteta energije
UNIPEDE pravi reference prema standardu EN 50160.
Pored navedenih u svijetu postoji niz regionalnih i nacionalnih institucija za
standardizaciju, kao i raznih strukovnih udruenja koja su izdali niz praktinih preporuka u
oblasti elektromagnetne kompatibilnosti. Jedna od navedenih je i ameriko udruenje
inenjera elektrotehnike i elektronike IEEE ( Institute of electrical and electronics engineers).
IEEE je napravio brojne standarde za razliite pojave kvaliteta elektrine energije. Jedan od
najvanijih standarda za napajanje elektrinom energijom je i standard IEEE 519 1992.god.
Ovaj standard je praktina preporuka koja se odnosi na ogranienja harmonika u mrei.
Vrijednosti koje su navedene u njemu nisu apsolutne granice ve su u stvari vrijednosti koje
se preporuuju. Kontrola harmonika preko navedenog standarda bazirana je na krajnjim
korisnicima elektrine energije. Kako je mogu nost da izvori harmonika proizvode distorzije
napona direktno ovisna o intenzitetu (impedansi) sistema doputa se veim potroaima da
proizvode neto vee koliine harmonika. Razmatra se veliina potroaa i impedansa sistema
u interesantnim takama (tzv. take zajednikog sprezanja PCC point of common coupling)
u kojima bi trebalo procijeniti granice harmonika. To su obino take spajanja potroaa na
distributivnu mreu ili krajnje take sistema pretpostavljenog potroaa. U navedenim
takama mjeri se impedansa sistema i odreuje maksimalno mogu a (trofazna) struja kratkog
spoja. Isto tako u tim takama odreuje se i maksimalna zahtjevana struja potroaa u
normalnom pogonu. Intenzitet harmonika u sistemu dat je u ovisnosti od odnosa ove dvije
struje i intenziteta nazivnog napona mree kako je navedeno u tabeli 9.1.

90

Tabela 9.1.
Maksimalne distorzije struje harmonika u procentima od IMAX
za distributivne sisteme napona 120 V 69 kV
Pojedinani harmonici reda h (neparni)

Ukupna
distorzija
TDD

IKS/IMAX

< 11

11< h <17

17< h <23

23< h <35

h >= 35

< 20

4,0

2,0

1,5

0,6

0,3

5,0

20 < 50

7,0

3,5

2,5

1,0

0,5

8,0

50 < 100

10,0

4,5

4,0

1,5

0,7

12,0

100 < 1000

12,0

5,5

5,0

2,0

1,0

15,0

>= 1000

15,0

7,0

6,0

2,5

1,4

20,0

Parni harmonici su ogranieni na 25 % vrijednosti sljedeeg neparnog harmonika

U ovom kontekstu granice za harmonike odnose se na kompletne objekte i ne moraju se

razmatrati za pojedinane dijelove opreme i objekta.
U zemljama evropske unije i SADu postoje i Direktive meunarodne
telekomunikacione unije ITU (International telecommunication union ) koje se odnose na
zatitu telekomunikacionih linija od utjecaja elektroenergetskih postrojenja i vodova
elektrovue. Ove direktive izdate su od strane Sektora za standardizaciju meunarodne
telekomunikacione unije. Direktive ITU usaglaene su sa Meunarodnom konferencijom za
velike visokonaponske elektrine sisteme (CIGRE), Meunarodnom unijom eljeznica (UIC)
i Meunarodnim telegraf, telefonskim komitetom (CCITT), u svim segmentima. Ove
meunarodne direktive imaju ukupno devet oblasti i to kako slijedi:
1. Projektiranje, instaliranje i funkcionalni principi telekomunikacionih,
elektroenergetskih i elektrovu nih interakcija,
2. Prorauni induciranih napona i struja u praktinim slu ajevima,
3. Kapacitivna, induktivna i otporna sprega: fizikalna teorija i numerike metode,
4. Induciranje struje i napona od elektrovu e,
5. Induciranje struje i napona od elektroenergetskih prijenosnih i distributivnih
sistema,
6. Opasnosti i smetnje,
7. Zatita prostora i sigurnost,
8. Zatitna sredstva,
9. Mjerne metode i mjerni instrumenti (opis metoda i instrumenata koji se koriste za
odre ivanje parametara potrebnih za proraun sprege).

91

10. ZAKLJUAK
Elektroenergetska postrojenja simetrine trofazne mree visokog napona, sa uzemljenim
zvjezditem, za vrijeme redovnog pogona, a naro ito prilikom pojave jednopolnih kratkih
spojeva, izazivaju na elektrinoj opremi susjednih objekata razliite elektrine utjecaje.
Udeenost elektrine opreme da zadovoljavajue funkcionira u elektromagnetnom okruenju
predmet je mnogih istraivanja.
U uvodnom dijelu date su definicije osnovnih pojmova iz podru ja elektromagnetne
kompatibilnosti kao i osnovne kvalifikacije elektromagnetnih smetnji u elektroenergetskim
postrojenjima.
Velika raznolikost problema koji se javljaju u elektromagentnoj kompatibilnosti
posljedica je mnogih moguih izvora elektromagnetnih smetnji. Drugo poglavlje opisuje
upravo izvore elektromagnetnih smetnji. Izvori elektromagnetnih smetnji mogu se u osnovi
klasifiicirati u dvije osnovne grupe: prirodni izvori i pogonski izvori. Mehanizam koji
generira smetnju odreuje da li e njegova pojava biti sluajna ili stalna, te nepredvidiva ili
jednostavna za definiranje. U radu su opisana atmosferska pranjenja, korona, geomagnetne
smetnje, nesimetrini kvarovi u elektroenergetskom sistemu i dr. Tako er su date i
karakteristike izvora elektromagnetnih smetnji.
Tree poglavlje posveeno je vrstama elektromagnetnog sprezanja i interferentnim
veliinama tako da su obraeni galvansko vodljivo sprezanje, magnetno induktivno
sprezanje i elektrino kapacitivno sprezanje.
Osnovni uvjet koji se postavlja za opremu i ure aje u elektroenergetskom postrojenju s
obzirom na elektromagnetnu kompatibilnost, je da njena funkcija ne smije biti ugroena, to
jest ne smije prestati funkcionirati niti pogreno funkcionirati usljed elektromagnetnih
smetnji. U etvrtom poglavlju definirani su osnovni zahtjevi za opremu koja je namjenjena za
instaliranje u visokonaponskim postrojenjima. Da bi se utvrdilo da nivo smetnji ne
prekorauje nivo otpornosti ureaja na smetnju date su odreene definicije i njihovi grafiki
prikazi (granica emisije, nivo kompatibilnosti i nivo otpornosti). U drugom dijelu etvrtog
poglavlja dati su podaci koji su potrebni za proraun elektromagnetne kompatibilnosti.
Uzemljivaki sistem predstavlja izvor visokih naponskih tranzijenata za vrijeme
zemljospoja, jer u osnovi zemljospoj predstavlja ekstreman sluaj prijelaznih struja i time
naponskih smetnji. Struje kvara koje teku kroz zemljovode i uzemljivae u sluaju kvara u
postrojenju mogu uzrokovati znatne tranzijentne napone na priklju enoj elektronskoj opremi
iji su dijelovi me usobno povezani pomou niskonaponskih ili signalnih kabela. Stoga je
nuno uzemljivaki sistem, pored osnovnih zahtjeva za sigurnost ljudi i opreme od
elektrinog udara, projektirati tako da se smanji djelovanje elektromagnetnih smetnji. Peto
poglavlje odnosi se na utjecaj izvedbe uzemljivaa na nivo smetnji i to kod razliitih slu ajeva
(odvojeno locirane i napajane komponente istog sistema; jedna elektronska komponenta ima
viestruke vanjske veze; i sluaj elektronskog sistema kojem su napojni ili upravljaki kabeli
te kabeli za prijenos podataka izloeni lutajuim strujama). Posebni dio posveen je
uzemljivakim podsistemima elektronske opreme te uzemljivaima elektroenergetskih
postrojenja.

92

Postupci i metode prorauna elektromagnetne kompatibilnosti obraeni su u estom

poglavlju. U analizi elektromagnetne kompatibilnosti raunski postupci imaju veliki znaaj
pomou kojih se mogu, jo u fazi projektiranja, odrediti nivoi smetnji i utjecaja koje stvara
primarno postrojenje. Prorauni obuhvaaju proraun struja i napona u prijelaznim stanjima,
kao i analizu elektromagnetnih polja tokom kratkotrajnih kvarova kako bi se mogla osigurati
elektromagnetna kompatibilnost osjetljive sekundarne mjerno upravljake opreme i primarne
energetske opreme. Prvi korak u provo enju ovih analiza jest formiranje detaljnog
matematskog modela postrojenja na kojem e se proraunati veliine pri havarijskom reimu i
sklopnim operacijama. Pri analizi EMC u elektroenergetskom postrojenju potrebno je uiniti
vie prorauna elektromagnetnih smetnji te njihovih utjecaja na sekundarnu opremu i osoblje
unutar kruga postrojenja
Primjena mjernih postupaka u rjeavanju elektromagnetne kompatibilnosti vrlo je
sloena. Poglavlje sedam posveeno je metodama mjerenja elektromagnetne kompatibilnosti.
IEC standardi i EN norme precizno definiraju metode i postupke mjerenja otpornosti ureaja
na elektromagnetne smetnje. Meutim, mjerenje izvora smetnji u primarnom postrojenju
uglavnom nije standardizirano i veina zemalja nema standarde koji obuhvataju kompletnu
problematiku ispitivanja smetnji koje uzrokuju elektroenergetska postrojenja. Za svako
konkretno postrojenje, obzirom na geometriju i elektrotehnike parametre, treba napraviti
Elaborat o elektromagnetnoj kompatibilnosti. Dakle, za pravilno izvo enje mjerenja potrebno
je teorijsko prouavanje i poznavanje izvora elektromagnetnih smetnji i puteva sprezanja. Na
temelju analize teorijskog prorauna konkretnog objekta moe se napraviti detaljan operativni
program mjerenja koji obuhvata svo mjerenje koje je potrebno obaviti u stacionarnim i
dinamikim uvjetima sa lokacijama mjerenja. U Prilogu Studije data je spektralna analiza
mrenog napona, vodljive smetnje i kolebanje napona sa instrumentom Memobox 800.
Pomou instrumenta TOPAS 1000 izvrena su odgovarajua mjerenja u dinamikim
uvjetima, to je takoer dato u Prilogu.
Na osnovi raunske analize i mjerenja na konkretnom postrojenju mogue je predvidjeti
odgovaraju e mjere zatite od previsokih nivoa smetnji. Smanjenje nivoa smetnji moe se
postii djelovanjem na izvor smetnji, puteve sprezanja ili na prijemnik smetnji. Izbor mjera je
dosta veliki i raznovrstan pa su u poglavlju osam navedene samo osnovne mjere zatite od
previsokih nivoa smetnji.
Uskla enost elektrine opreme da zadovoljavajue funkcionira u elektromagnetnom
okruenju predmet je mnogih standarda. U devetom poglavlju navedene su najvanije
organizacije koje se bave ovom problematikom, i dato detaljno obrazloenje osnovnih
svjetskih propisa iz ove oblasti. U naoj zemlji potrebno je normativno reguliranje ove
djelatnosti kroz izradu odgovarajuih standarda i propisa iz ove oblasti.
Kako je ovo prva Studija o elektromagnetnoj kompatibilnosti ura ena u Bosni i
Hercegovini, potrebno je nastaviti dalji rad na ovoj problematici i to praktinom primjenom
kroz konkretne proraune i mjerenja za svaki pojedinano specifian slu aj sa posebnim
osvrtom na specifikaciju mjernih postupaka, mjerne opreme i metoda mjerenja.
Pravilan put kojim se osigurava elektromagnetna kompatibilnost u novim
elektroenergetskim postrojenjima je proraun elektromagnetne kompatibilnosti jo u fazi
projektiranja postrojenja. Neke zemlje, ak i zakonski uvjetuju izdavanje graevinske dozvole
prethodnim proraunima elektromagnetne kompatibilnosti.
Kako bi JP Elektroprivreda BiH mogla odgovoriti izazovima u ovoj oblasti potrebno je
dodatno osvjeavanje znanja i obuka kadrova. Isto tako potrebno je formirati ispitnu mjernu
grupu za elektromagnetnu kompatibilnost.
93