Sveuilite u Zagrebu

Filozofski fakultet

Ajana Lw

ISPITIVANJE IZRAENOSTI PREDRASUDE PREMA ROMIMA U

PERIODIMA RAZLIITE ZASTUPLJENOSTI ROMA U HRVATSKIM
MEDIJIMA

Zagreb, 2009.

Ovaj rad izraen je na Odsjeku za psihologiju pod vodstvom prof. dr. sc. Deana
Ajdukovia i predan je na natjeaj za dodjelu Rektorove nagrade u akademskoj godini
2008/2009.

SADRAJ RADA
UVOD.................................................................................................................................1
CILJ I PROBLEMI ISTRAIVANJA................................................................................6
METODA............................................................................................................................7
Prvi dio istraivanja........................................................................................................7
Ispitanici......................................................................................................................8
Postupak......................................................................................................................9
Instrumenti..................................................................................................................9
Drugi dio istraivanja....................................................................................................11
REZULTATI......................................................................................................................12
Razlike u izraenosti etnike predrasude prema Romima u tri vremenske toke.........12
Izraenost etnike predrasude izmjerena Skalom modernog rasizma......................12
Izraenost etnike predrasude izmjerena Skalom socijalne distance........................14
Razlike u sadraju stereotipa o Romima u tri toke mjerenja......................................16
Rezultati analize sadraja medija..................................................................................18
RASPRAVA......................................................................................................................20
ZAKLJUAK...................................................................................................................26
LITERATURA..................................................................................................................27
SAETAK.........................................................................................................................29
SUMMARY......................................................................................................................30

UVOD
Ponekad prikrivene, a ponekad brutalno otvorene, predrasude su sveprisutna
drutvena pojava (Aronson, Wilson i Akert, 2005). Tijekom ivota, svatko od nas bio je
ili e biti u doticaju s predrasudama, bilo kroz vlastita predrasudna vjerovanja, bilo kao
meta nepravednog ponaanja drugih. Iako postoje brojna odreenja predrasuda, socijalni
psiholozi ih najee definiraju kao neprijateljski ili negativni stav prema lanovima
prepoznatljive grupe zasnovan iskljuivo na njihovom lanstvu u grupi (Aronson, Wilson
i Akert, 2005). Direktna posljedica predrasudnih stavova uoljiva u ponaanju jest
diskriminacija nepravedni postupci prema pojedincima koji pripadaju odreenoj grupi
(Secord i Backman, 1964; prema Pennington, 2001). Diskriminacija moe poprimiti vrlo
iroke i nadasve opasne razmjere, ukljuujui verbalno i fiziko nasilje, koje u
ekstremnim sluajevima moe rezultirati genocidom ili progonom. Omalovaavajua
ponaanja od strane okoline djeluju nepovoljno na velik broj aspekata psiholoke
dobrobiti, u prvom redu na samopotovanje. Tako se, primjerice, pokazalo da su
afroamerika djeca, neka ve u dobi od tri godine, bila uvjerena da nije naroito poeljno
biti crne rase (Clark i Clark, 1947; prema Aronson, Wilson i Akert, 2005). U psiholokoj
strukturi predrasuda naroito je izraena emocionalna komponenta, zbog ega se one
uporno odravaju, otporne su na promjene te se teko mijenjaju i onda kada postoji
izloenost suprotnim spoznajama (Petz, 2005).
Za razliku od predrasuda, stereotip nije nuno emocionalan i ne mora dovesti do
pojave diskriminacije. Rije je o ustaljenom sklopu pojednostavljenih i pretjerano
generaliziranih karakteristika koje se pridaju svim lanovima odreene grupe (Petz,
2005). Kako je naa socijalna okolina sloena, a nai spoznajni kapaciteti ogranieni,
informacije koje primamo moramo na neki nain kategorizirati. U tome nam pomau
stereotipi, olakavajui obradu informacija i razumijevanje socijalnih situacija. Meutim,
ako nas stereotip u potpunosti onemoguava u opaanju interindividualnih razlika unutar
grupe, tada je on neadaptivan i potencijalno zlostavljaki (Aronson, Wilson i Akert,
2005). Uz opisano shvaanje funkcije stereotipa, postoji i ono prema kojem se stereotipi
smatraju racionalizacijom predrasuda (Rot, 1983). U suvremenim pristupima ne postoji
jedinstvena konceptualizacija pojmova predrasuda i stereotipa, ve se vrlo esto koristi
pojam meugrupnih stavova, ijom se kognitivnom komponentom smatraju stereotipi,
afektivnom predrasude, a ponaajnom diskriminacija (Franc, 2000).

Postoje tri glavna socio-psiholoka pristupa koja na razliit nain tumae izvore
predrasuda i meugrupnih sukoba (Pennington, 2001). Individualni pristup usredotouje
se na procese unutar pojedinca (linost i emocije) kao uzronike predrasuda te se zanima
za interindividualne razlike. Meuljudski pristup, s druge strane, usmjerava se na procese
unutar drutvenih grupa na zajednika uvjerenja i identitete, stereotipe i konformizam.
I konano, meugrupni pristup naglaava ulogu odnosa izmeu razliitih grupa u
nastajanju predrasuda: socijalnu kategorizaciju, meugrupno natjecanje te posljedice tih
procesa (Pennington, 2001). Kojem god pristupu se priklonili, ono to je sigurno jest da
predrasude nisu posljedica jednog izoliranog faktora, ve kombinacije nekoliko
imbenika koji svojim djelovanjem oblikuju sloene drutvene procese. Vano je
napomenuti i to da, osim socio-psiholokih imbenika, pri prouavanju predrasuda treba
razmotriti i iri drutveni kontekst pa tako treba uzeti u obzir i kulturalne, institucionalne
i ekonomske faktore.
Rasni i etniki identitet jedna je od najeih meta predrasudnih stavova i
diskriminacije (Aronson, Wilson i Akert, 2005), pri emu su osobito ugroene manjinske,
tzv. marginalne skupine. Istraivanja meuetnike tolerancije u Hrvatskoj pokazuju da su
Romi, od svih etnikih manjina najea rtva neprijateljskih stavova i predrasuda
(orkalo i Kamenov, 2003; iber, 1997). Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine, 9
463 stanovnika Hrvatske slubeno su se deklarirali kao Romi, meutim procjenjuje se da
se stvarna brojka kree izmeu 30 000 i 40 000 (http://www.dzs.hr). Pripadnici romske
manjine u Hrvatskoj ive u tekim uvjetima prvenstveno zbog visoke stope
nezaposlenosti, nedovoljnog obuhvata sustavom obrazovanja, neadekvatnih stambenih
uvjeta

te

(ne)ureenosti

prostora

naseljenih

Romima

(http://www.vlada.hr/

nacionalniprogramromi/). U istraivanju Dravnog zavoda za zatitu obitelji, majinstva

i mladei (Uzelac, 2002) navodi se da u 89% ispitanih romskih kuanstava niti jedan lan
nema stalnih izvora prihoda. Ako uzmemo u obzir niski stupanj obrazovanja,
neodgovarajuu zdravstvenu zatitu i slabu ukljuenost u formalne oblike rada, moemo
rei da su Romi u Hrvatskoj viestruko marginalizirana skupina. tovie, niski
ekonomski standard pripadnika romske manjine ukazuje nam da su oni na svojevrstan
nain i iskljueni iz sustava socijalne stratifikacije (uur, 2000). Da je diskriminacija
Roma uestala pojava i u drugim dijelovima Europe, pokazala je nedavna peticija za
okonanje segregacije romske djece u specijalnoj koli u gradu Pavlovce nad Uhom u

Slovakoj. Navodi se podatak da je ak 80 % djece koja su u Slovakoj smjetena u

specijalne kole romske narodnosti (http://www.amnesty.hr/).
Jo jedna vana karakteristika romske zajednice, a esto i drugih manjinskih
skupina, jest njihova prostorna izolacija i segregacija od veinskog stanovnitva. Od
dolaska na hrvatske prostore, Romi su se uglavnom nastanjivali na perifernim dijelovima
naselja, to je djelomino posljedica ekonomskih nemogunosti, a djelomino zakonskih
odredbi. Takav nain ivota dovodi do vrlo slabog ili gotovo nikakvog kontakta romskog
stanovnitva s lanovima veinske grupe (uur, 2000). Naalost, upravo se kontakt
meu grupama pokazao nunim preduvjetom za reduciranje stereotipa i smanjivanje
meugrupnih sukoba.
Ipak, da bi se rijeio problem predrasuda, nije dovoljan bilo kakav kontakt meu
grupama. Na tu injenicu meu prvima su ukazala dogaanja u SAD-u '50-ih godina.
Ukidanje segregiranih kola 1954. godine od strane Vrhovnog suda SAD-a potaknulo je
optimizam i nadu da e takav potez konano dovesti do prestanka rasne netrpeljivosti
(Aronson, Wilson i Akert, 2005). Meutim, proces se nije odvijao u eljenom smjeru,
tovie, umjesto oekivane harmonije odnosa, u razredima su se javljali esti nemiri i
sukobi. Nije dolo do promjene u predrasudama, a naoko jedinstveni razredi dijelili su se
na rasne i etnike podgrupe. Postalo je oito da se jednostavnim socijalnim kontaktom ne
moe postii meugrupna tolerancija. Meutim, iste godine Gordon Allport (1954;
prema Brown, 2006) formulira hipotezu kontakta, prema kojoj kontakt izmeu
pripadnika dviju grupa dovodi do reduciranja predrasuda pod odreenim uvjetima. Kao
prvo, kontakti trebaju biti viestruki, redoviti i dulji, a ne sluajni, prigodni i povremeni.
Interakcija meu lanovima razliitih grupa trebala bi biti usmjerena na suradnju i
ostvarivanje zajednikog cilja, a lanovi grupa trebali bi imati jednak socijalni status te
biti meusobno ovisni. Ravnopravnost bi trebala biti podrana od strane javnih
institucija, a sam kontakt morao bi ukljuivati interakciju s netipinim lanom druge
grupe.
Studije koje su provjeravala hipotezu kontakta pokazale su da je ona zaista tona:
ako se kontakt odvija pod navedenim uvjetima, dolazi do smanjenja neprijateljskih
meugrupnih stavova i ponaanja (npr. Amir, 1976; Hewstone i Brown, 1986; Pettigrew,
1998; sve prema Brown, 2006). Ipak, kroz sva ta istraivanja provlaio se jedan problem,
za koji se ini da ne moe biti rijeen samo na temelju primjene hipoteze kontakta
problem generalizacije nepredrasudnih stavova na sve lanove grupe. Pokuaj rjeenja

tog pitanja nude tri nova pristupa, odnosno modifikacije hipoteze kontakta, koji se
zasnivaju na teoriji socijalnog identiteta (Brown, 2006). Pristup dekategorizacije
(Brewer i Miller, 1984; prema Brown, 2006) pretpostavlja da e do smanjenja predrasuda
dovesti poticanje personalizacije kontakata. Na taj nain panja e biti vie usmjerena na
idiosinkratine informacije o pojedincu, a manje na stereotipne informacije koje se
odnose na grupu. S druge strane, cilj pristupa rekategorizacije (Gaetner i sur., 1993;
prema Brown, 2006) jest pokuaj smanjenja predrasuda pronalaenjem nove, nadreene
kategorije za obje grupe, kako bi se pripadnici prethodno suprotstavljene grupe poeli
doivljavati kao nai. Konano, pluralistiki pristup (Hewstone i Brown, 1986; prema
Brown, 2006) polazi od pretpostavke da rjeenje nije u postizanju asimilacije, ve u
poticanju pluralizma. Dakle, trebalo bi pokuati postii suradnju, a da se pritom zadri
distinktivni identitet grupa. Premda svaki od pristupa ima prednosti i nedostatke, ini se
da bi meusobnim kombiniranjem ideja i koritenjem onog najboljeg to pojedini pristup
prua, bilo mogue barem donekle postii drutveni sklad i pozitivno ozraje.
Kako stereotipi predstavljaju kognitivnu komponentu meugrupnih stavova, tako
i njihovo mijenjanje treba biti usmjereno na nau socijalnu kogniciju. Webber i Crocker
(1983; prema Aronson, Wilson i Akert, 2005) pokazale su da promjena stereotipa ovisi o
nainu prezentiranja opovrgavajuih informacija. Predloile su tri modela te provele
nekoliko eksperimentalnih provjera tih modela. Model obrata, prema kojem se stereotipi
radikalno mijenjaju kao posljedica izloenosti istaknutim informacijama neusklaenima
sa stereotipom, nije dobio empirijsku potvrdu. S druge strane model knjigovodstva, koji
pretpostavlja da informacije nesukladne stereotipu rezultiraju postupnim mijenjanjem
stereotipa, kao i model podtipova, prema kojem takve informacije dovode do stvaranja
novih podstereotipa kako se ne bi mijenjala ve vrsto utvrena shema, pokazali su se
uspjenijima. Kada je opovrgavajua informacija bila rasprena, tj. kada je osobine
neusklaene sa stereotipom pokazivao vei broj lanova grupe, ispitanici su bili skloniji
primijeniti strategiju knjigovodstva. Meutim, kada je atipine osobine pokazivao samo
mali broj lanova grupe, ispitanici su koristili strategiju podtipova (Webber i Crocker,
1983; prema Aronson, Wilson i Akert, 2005). Informacije koje su primili ne slau se s
postojeom shemom, no umjesto da ju mijenjaju, oni stvaraju novu potkategoriju.
Suvremeni kognitivistiki pristup Patricie Devine (Devine i sur., 2002) naglaava
kako se kod ispitivanja predrasuda treba uzeti u obzir motivacija ispitanika za davanje
nepredrasudnih odgovora. Pri tome, Devine razlikuje dvije vrste takve motivacije:

internalnu i eksternalnu. Za pojedinca moemo rei da ima internalnu motivaciju ako su

njegova vjerovanja zaista nepredrasudna, dok e pojedinac s eksternalnom motivacijom
za odgovaranje bez predrasuda takav stav iskazivati zbog odreenog drutvenog pritiska,
odnosno socijalnih normi. U dananje vrijeme, zbog drutvenog standarda koji promie
ljudska prava i potie jednakost svih socijalnih grupa, postalo je socijalno nepoeljno
javno izraavati predrasude. Kao rezultat toga, javlja se pojaana eksternalna motivacija
za iskazivanje tzv. politiki korektnih stavova. Iz tog razloga, pri ispitivanju
predrasuda standardnom upitnikom formom, javlja se problem potencijalnog
iskrivljavanja odgovora pa stajalite koje pojedinac iskazuje nije uvijek vjeran odraz
njegovog stvarnog stava.
Da bi dolo do smanjenja predrasuda, kontakt izmeu lanova dviju grupa ne
mora nuno biti izravan. Naime, pokazalo se da i indirektno opaanje interakcije ili
sluanje iskustava pripadnika vlastite grupe (tzv. uzora) o kontaktima s pripadnicima
vanjske grupe takoer moe smanjiti neprijateljske stavove. Takav uinak poznat je kao
efekt proirenog kontakta (Wright i sur., 1997). Spoznaja da pripadnik nae grupe ima
blizak odnos s pripadnikom njihove grupe, prua nam novu informaciju o prirodi
odnosa meu naim grupama, osobito ako se osoba koja je uzor u naoj grupi percipira
kao razmjerno tipina za nau grupu. Wright i sur. (1997) pruili su laboratorijske i
eksperimentalne dokaze za djelovanje ovog efekta: oni koji su znali za prijateljstvo
pripadnika vlastite grupe i lana vanjske grupe pokazali su manje predrasuda prema
vanjskoj grupi ili pristranosti prema vlastitoj grupi od onih koji to nisu opazili/znali.
Sline rezultate pokazala je i evaluacija jedne obrazovne intervencije u Finskoj (Liebkind
i McAlister, 1999; prema Brown, 2006). Nadalje, Lee i sur. (2004) utvrdili su povezanost
izmeu lokalne izloenosti grupi beskunika i stupnja izraenosti predrasude prema toj
stigmatiziranoj skupini. U novijem istraivanju, Kiu (2006) je eksperimentalnom
provjerom efekta proirenog kontakta utvrdio da opaanje interakcije izmeu tipinih
predstavnika obje grupe dovodi do pozitivnijih stavova nego opaanje iste interakcije
izmeu atipinih predstavnika dviju grupa.
U sijenju 2006. godine hrvatska javnost bila je izloena dogaaju koji je izazvao
indirektni kontakt veinskog naroda s pripadnikom manjinske grupe. Naime, jedan
predstavnik romske manjine, HS, pojavio se u, tada vrlo popularnom i gledanom, reality
show-u Big Brother. tovie, glasovi gledatelja HS-u su donijeli i pobjedu u show-u.
Taj dogaaj izazvao je iznimno velik odjek u javnosti upravo zbog njegove romske

nacionalnosti. U vrijeme trajanja show-a i nakon pobjede HS-a, pojavio se veliki broj
novinskih napisa, izvjetaja na Internetu te televizijskih emisija koje su senzacionalno
isticale kako je jedan Rom pobijedio u reality show-u. Javila se i nekolicina predstavnika
romskih udruga koji su ponosno izjavili kako je to veliki dogaaj za Rome u Hrvatskoj te
kako bi HS trebao biti poticaj i drugim pripadnicima njihove manjine za borbu oko
svojih prava. U javnosti je ubrzo porastao interes za romsko pitanje pa su u novinama
objavljene reportae o tekom ivotu u romskim naseljima i loem poloaju Roma u
Hrvatskoj. O samom dogaaju izvijestili su i strani mediji, poput BBC-a: Romska djeca
su siromana i neobrazovana, nauena na prezir od svojih sugraana. Zbog toga je
neobino da su hrvatski graani glasali ba za Roma, koji je na kraju i odnio vrijednu
nagradu. Pobjeda HS-a nije promijenila ivot ljudi u malom romskom naselju i trebat e
dugo da ostali Romi budu prihvaeni, no danas bar imaju neto to ih moe tjeiti.
(Grgi, 2006).
Kako sam devet mjeseci prije show-a ispitala izraenost etnike predrasude
prema Romima, zanimalo me je hoe li nakon show-a ispitanici iskazivati drugaiji stav
prema toj manjinskoj skupini. Nadalje, eljela sam utvrditi hoe li se eventualna
promjena u iskazanom stavu odrati i nakon godinu i pol dana, za to sam pretpostavila
da je dovoljno dug period da se sa sigurnou moe zakljuiti je li rije samo o trenutnoj
ili o dugoronoj promjeni. Konano, zanimalo me je kako e se kroz vrijeme mijenjati
medijska reprezentacija Roma i zastupljenost romskog pitanja.

CILJ I PROBLEMI ISTRAIVANJA

Cilj provedenog istraivanja bio je ispitati promjene u izraenosti etnike

predrasude prema Romima u tri vremenske toke te utvrditi kako s navedenim
promjenama koincidira reprezentacija Roma i zastupljenost problema diskriminacije
manjinskih skupina u tiskanim medijima.
U skladu s ciljem istraivanja postavljeni su sljedei problemi:

1. Ispitati postoji li razlika u izraenosti predrasude prema Romima prije,

neposredno nakon i sedamnaest mjeseci poslije reality show-a
Pretpostavlja se da e u drugoj toki mjerenja (u periodu neposredno nakon
show-a) doi do smanjenja izraenosti predrasude prema Romima te da e se ta
razina zadrati i u treoj toki mjerenja. Prema pretpostavci o efektu proirenog
kontakta, indirektno opaanje uspjene interakcije pripadnika vlastite grupe s
pripadnicima vanjske grupe, kao u sluaju ovog reality show-a, trebalo bi dovesti
do smanjenja neprijateljskih stavova.
2. Ispitati postoji li razlika u sadraju stereotipa o Romima prije i neposredno nakon
reality show-a
Pretpostavlja se da e sadraj stereotipa o Romima biti izrazito negativan u obje
toke mjerenja. Neposredno nakon show-a doi e do promjena u pozitivnom
smjeru, no one nee biti velike.
3. Utvrditi kako s promjenama u izraenosti predrasude i sadraja stereotipa
koincidira reprezentacija Roma i zastupljenost problema diskriminacije
manjinskih skupina u tiskanim medijima
U skladu s prethodnim hipotezama, oekuje se najvei broj lanaka o Romima i
najvea zastupljenost problema diskriminacije manjina u drugoj toki mjerenja.

METODA

Prvi dio istraivanja

Prvi dio istraivanja sastojao se od anketnog ispitivanja, a proveden je u tri toke
mjerenja: travnju 2005.1 (N1=206), sijenju 2006. (N2=223) i lipnju 2007. (N3=201).
Ispitanici

Podaci prikupljeni u prvoj toki mjerenja koriteni su i u dijelu rada autorica Peni, Grgi i epec (2005).

Anketni dio istraivanja proveden je na ukupno 630 ispitanika. Kako bi se jasnije

prikazala sociodemografska struktura uzoraka, ispitanici su naknadno podijeljeni u tri
dobne skupine (15 - 29 godina, 30 - 54 godine te 55 i vie godina), koje su odabrane tako
da odgovaraju podjeli na mlau, srednju i zrelu/stariju dob. Takoer, ispitanici su
podijeljeni s obzirom na spol (muki/enski) i stupanj obrazovanja (bez zavrene
osnovne kole, zavrena osnovna kola, zavrena srednja kola, zavrena via kola ili
fakultet). Demografske karakteristike ispitanika prikazane su u tablici 1.

Tablica 1
Demografske karakteristike ispitanika u tri vremenske toke
Uzorak

Spol
15-29

(% M)
Prvi
Drugi
Trei
Ukupno

206
223
201
630

50
48
51
50

38
46
44
43

Dob (%)
30-54
55

44
33
35
37

18
21
21
20

Bez kole

Stupanj obrazovanja (%)

Osnovna
Srednja
Via
ili
kola
kola
fakultet

0
1
0
0.5

2
2
1
1.5

48
44
40
44

50
53
59
54

Moemo uoiti da je, oekivano, struktura ukupnog uzorka ispitanika jednaka s

obzirom na spol. Meutim, dobna, kao i obrazovna struktura nije reprezentativna za
hrvatsku populaciju. Najvei broj ispitanika je mlae dobi (43%), nakon toga najvie je
ispitanika srednje dobi (37%), a najmanje je ispitanika starije dobi (20%). Samo 2%
ispitanika nema zavreno niti jedan stupanj obrazovanja ili ima nisku strunu spremu,
44% je zavrilo srednju kolu, a 54% je vie ili visoke strune spreme.
Zbog iznimno malog udjela ispitanika bez kole ili s zavrenom samo osnovnom
kolom, prve dvije obrazovne kategorije iskljuene su iz daljnje obrade vezane uz
usporedbu rezultata s obzirom na stupanj obrazovanja. Istraivanja su pokazala da niske i
srednje obrazovne skupine nisu homogene u pogledu etnikih predrasude (iber, 1988) te
stoga nije bilo mogue jednostavno spojiti prve dvije kategorije s treom, ve je jedina
mogunost bila iskljuiti ih iz obrade.
Premda struktura uzorka prema dobi i stupnju obrazovanja nije bila
reprezentativna za hrvatsku populaciju, cilj naeg istraivanja bila je usporedba triju
uzoraka pa nam navedeni nedostatak ne predstavlja prepreku za daljnju obradu podataka
pod

uvjetom

da

se

uzorci

ne

razlikuju

meusobno

prema

demografskim

karakteristikama. Kako bi se utvrdilo razlikuju li se ispitanici u tri toke mjerenja prema

demografskim karakteristikama, proveden je hi-kvadrat test. Utvreno je da su razlike

izmeu uzoraka statistiki neznaajne za sve tri karakteristike: spol (=.402; df=1/630;
p>.05), dob (=6.129; df=2/630; p>.05) i stupanj obrazovanja (=5.935; df=3/630;
p>.05). Dakle, uzorci se ne razlikuju prema demografskim karakteristikama pa prema
tome moemo zakljuiti da oni pripadaju demografski istoj populaciji. Iako nismo imali
zavisne uzorke ispitanika, ve nezavisne, upravo podatak o neznaajnim razlikama meu
ispitanicima, kao i injenica da su ispitanici regrutirani potpuno jednakim postupkom,
opravdava daljnju usporedbu razlika u rezultatima izmeu tri toke mjerenja.

Postupak
Postupak je bio jednak u sve tri toke mjerenja. Tri anketara su, u 4 uzastopna
radna dana izmeu 12 i 15 satu ispitivali sluajne prolaznike Trga bana Jelaia u
Zagrebu. Ispitivanje je provedeno individualno, a ispitanicima su pitanja bila itana,
nakon ega su odgovore davali usmeno, a anketar ih je unosio u upitnik. Prije primjene
upitnika, ispitanicima je proitana uputa te im je zagarantirana anonimnost. Ukupna
primjena upitnika trajala je izmeu 5 i 15 minuta.

Instrumenti
U istraivanju su koriteni sljedei instrumenti:
1. Skala modernog rasizma (Lauri, 1999; prema Grgi) - u ovom istraivanju koritena
je za utvrivanje izraenosti predrasude prema Romima, iako je u originalnoj verziji
namijenjena ispitivanju stavova prema Afroamerikancima.2 Primjena skale za
ispitivanje stavova prema Romima nije promijenila njene metrijske karakteristike.
Pouzdanost originalne Skale je =.82 (McConahey, 1986), prevedene Skale =.85
(Lauri, 1999; prema Grgi, 2007), a u naem istraivanju 1=.86 (prva toka
mjerenja), 2=.86 (druga toka mjerenja) i 3=.87 (trea toka mjerenja). Kod sva tri
uzorka faktorskom analizom utvren je samo jedan faktor, to odgovara rezultatima
2

Originalna skala iz 1984. (McConahey, 1986) ima 7 estica te ispituje meugrupne stavove na
nereaktivan nain. Ako su estice reaktivne, znai da mogu lako biti prepoznate od strane ispitanika kao
mjera predrasuda te e ispitanici davati socijalno poeljne odgovore (McConahay, 1986). 1999. godine je
Skala prevedena na hrvatski jezik i prilagoena za ispitivanje stavova prema Srbima (Lauri, 1999; prema
Grgi, 2007).

primjene skale i u ranijim istraivanjima. Takoer, vano je napomenuti da je skala

statistiki znaajno povezana s mjerom socijalne distance prema Romima u sve tri
toke mjerenja (r1(204)= -.475; p<.01, r2(221)= -.535; p<.01, r3(199)= -.517; p<.01).
Negativna korelacija posve je logina iz razloga to vii rezultat na ovoj skali ukazuje
na izraeniju predrasudu, dok na isto kod Skale socijalne distance ukazuje manji
rezultat.

2. Skala socijalne distance - konstruirana je po uzoru na Bogardusovu skalu (Bogardus,

1933; prema orkalo i Kamenov, 1998). Namijenjena je utvrivanju stupnja bliskosti
na koji je pojedinac spreman pristati s pripadnikom vanjske grupe, u ovom
istraivanju, s pripadnicima etnikih skupina. Ukljuuje est stupnjeva bliskosti,
graduiranih od manjeg prema veem stupnju (da ivimo u istoj dravi, da smo
susjedi (da ivimo u istoj ulici), da radimo zajedno, da budemo prijatelji, da
stupimo u rodbinsku vezu i da stupimo u brak). Nii rezultat na skali ukazuje na
veu socijalnu distancu prema odreenoj skupini. Svaki ispitanik trebao je procijeniti
najvei stupanj bliskosti na koji je spreman pristati s pripadnicima etiri nacionalne
manjine u Hrvatskoj (Romima, Srbima, Maarima i Talijanima). U ranijim
istraivanjima pokazalo se da ove etiri grupe pokrivaju itav raspon rezultata
socijalne distance veinskog hrvatskog stanovnitva prema etnikim manjinama pa
su stoga odabrane i za ovo istraivanje (orkalo i Kamenov, 1998; 2003). U skalu je,
zbog kontrole, ukljuena i procjena vlastite etnike grupe (Hrvati). Ova skala
koritena je iz dva razloga: zbog nadopune i kontrole Skali modernog rasizma koja je
prvi put koritena za ispitivanja stavova prema Romima te kao prilog valjanosti
odabira Roma kao u najveem stupnju marginalizirane etnike manjine u naoj
dravi.

3. estica otvorenog tipa koja se temelji na tehnici pripisivanja atributa estica je

upotrijebljena za utvrivanje sadraja stereotipa o Romima 3. estica glasi: Molimo
Vas napiite, po Vaem sudu, tri najizraenije osobine tipinog pripadnika romske
nacije.

Za potrebe ovog rada nisu koriteni svi podaci prikupljeni tehnikom pripisivanja atributa, ve samo
podaci iz prve dvije toke mjerenja

10

4. Pitanja o sociodemografskim karakteristikama (spol, dob i stupanj obrazovanja)

Konana verzija upitnika koritena u prvoj i drugoj toki mjerenja nalazi se u Prilogu I.
U drugoj toki mjerenja, upitnik je bio nadopunjen esticama koje su ispitivale nain i
estinu praenja show-a te percepciju HS-a od strane ispitanika. 4 Mjere ispitanikove
percepcije HS-a bile su jedna estica zatvorenog tipa (kojom se utvrivalo koliko HS
odgovara predodbi ispitanika o tipinom pripadniku romske nacije) te jedna estica
otvorenog tipa (kojom se od ispitanika trailo da navedu tri osobine kojima bi opisali
HS-a). estice dodane u drugoj toki mjerenja prikazane su u Prilogu II.

Drugi dio istraivanja

Drugi dio istraivanja proveden je kvalitativnom istraivakom metodom analize
sadraja medija. Analiziran je sadraj triju utjecajnih hrvatskih publikacija, tiskanih
medija, u tri razliita vremenska razdoblja. Publikacije odabrane kao uzorak za potrebe
ovog istraivanja su jedne dnevne novine (Jutarnji list) te dva tjednika - jedan politike
tematike (Globus), a drugi usmjeren na novosti vezane uz hrvatsku estradu i svjetski
show business (Story). Vremenska razdoblja tijekom kojih je praen sadraj navedenih
publikacija odreena su prema terminima ranije provedenog anketnog dijela istraivanja,
i to tako da svako razdoblje koje e se analizirati vremenski prethodi terminu provedbe
jedne od anketa. Prema tom kriteriju, odreena su sljedea razdoblja: 15.2.2005. do
15.4.2005., 15.11.2005. do 15.1.2006. i 1.4.2007. do 1.6.2007.
Kao jedinica analize odreen je novinski lanak sadraja vezanog uz Rome ili HS, a
kriteriji za analizu ukljuivali su osam kategorija:
1. Datum objave lanka i redni broj stranice
2. Tip lanka (kolumna, reportaa itd.)
3. Naziv rubrike u kojoj se lanak nalazi (crna kronika, kultura itd.)
4. Veliina lanka (u terminima veliine stranice)
5. Sadraj lanka
6. Spominjanje predrasuda prema Romima ili diskriminacije Roma u lanku
4

Za potrebe ovog rada koriteni su samo podaci o predodbi HS-a od strane ispitanika, a mjere naina i
estine praenja show-a detaljnije su analizirane u radu Natalije Grgi (2007).

11

7. Opis Roma u lanku (pozitivan ili negativan)

8. Govori li se u lanku o HS i/ili Romima
Istraivanje je provedeno u kolovozu 2008. godine u trajanju od est radnih dana.
Koritena je zbirka periodike Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu, koja sadri
sve publikacije (novine, asopise, zbornike i kalendare) izdane u Republici Hrvatskoj.
Pregledano je ukupno 232 publikacije: 178 primjeraka Jutarnjeg lista, 27
primjeraka Globusa i 27 primjeraka asopisa Story. U sva tri perioda pregledan je
potpuno jednak broj izdanja svakog tjednika, odnosno dnevnih novina, pri emu je vano
naglasiti da je rije o tiskanim medijima standardnog (i stalnog) formata.

REZULTATI
Razlike u izraenosti etnike predrasude prema Romima u tri vremenske toke
Prvi problem ovog istraivanja bio je ispitati postoji li razlika u izraenosti
predrasude prema Romima prije, neposredno nakon i sedamnaest mjeseci poslije reality
show-a. Razlike su analizirane posebno za svaku od skala kojima je izmjerena izraenost
predrasude.

Izraenost etnike predrasude izmjerena Skalom modernog rasizma

Prosjene vrijednosti izmjerene Skalom modernog rasizma u tri toke mjerenja te
rezultati analize kovarijance prikazani su u Tablici 2.
Tablica 2
Prikaz rezultata analize kovarijance (ANCOVA-e) za usporedbu izraenosti predrasude
izmjerene Skalom modernog rasizma u tri toke mjerenja
Prva toka mjerenja
M
18.1

SD
7.04

Druga toka mjerenja

M
16.3

SD
6.63

Trea toka mjerenja

M
17.0

SD
6.87

F
4.798**

df
2/627

Napomena: M = aritmetika sredina korigirana za kovarijate; SD = standardna devijacija; F = F- omjer, df

= stupnjevi slobode; ** = p<.01

12

Kako se totalni raspon skale kree od vrijednosti 7 do vrijednosti 35 (pri emu

vii rezultat ukazuje na veu izraenost predrasude), iz tablice 2 moemo zakljuiti da
ispitanici u sve tri toke mjerenja prosjeno iskazuju umjereno pozitivan stav prema
Romima (prosjeni rezultati ispitanika kreu se od 16.3 do 18.1 bodova). Da bi se
utvrdile razlike u rezultatima u tri toke mjerenja, provedena je analiza kovarijance u
kojoj je zavisna varijabla bila izraenost predrasude izmjerena Skalom modernog
rasizma, nezavisna varijabla uzorak, a kovarijate spol, dob i stupanj obrazovanja.
Uvoenje kovarijata uinjeno je kako bi se kontrolirao eventualni utjecaj
sociodemografskih karakteristika ispitanika na dobivene razlike meu grupama.
Rezultati provedene analize kovarijance pokazuju da se, i uz kontrolu spola, dobi i
stupnja obrazovanja, prosjeni rezultati ispitanika statistiki znaajno razlikuju u tri
toke mjerenja (F=4.798; df=2/627; p<.01). Najnia izraenost predrasude utvrena je u
drugoj toki mjerenja (M=16.3; SD=6.63), zatim u treoj (M=17.0; SD=6.87), a najvia
vrijednost dobivena je u prvoj toki mjerenja (M=18.1; SD=7.04). Prosjeni ukupni
rezultati dobiveni primjenom Skale modernog rasizma prikazani su grafiki na slici 1.

Slika 1. Razlike u izraenosti etnike predrasude prema Romima u tri toke mjerenja
izmjerene Skalom modernog rasizma
Post hoc analiza pokazuje da je razlika izmeu tri uzorka znaajna samo kod
usporedbe prvog i drugog uzorka (F=1.869; p<.05). Unato neznaajnoj razlici u
rezultatima izmeu prve i tree, te izmeu druge i tree toke mjerenja, iz slike 1
moemo uoiti da postoji jasan trend ponovnog porasta izraenosti predrasude u treoj
toki mjerenja u odnosu na drugu toku mjerenja.

13

Izraenost etnike predrasude izmjerena Skalom socijalne distance

Prosjene vrijednosti izmjerene Skalom modernog rasizma u tri toke mjerenja te
rezultati analize kovarijance prikazani su u Tablici 3. Totalni raspon skale kree od
vrijednosti 1 do vrijednosti 6, pri emu rezultat 1 znai da ispitanik pristaje na to da ivi
u istoj dravi s pripadnikom druge grupe, rezultat 2 da pristaje na susjedski odnos,
rezultat 3 da pristaje na radni odnos, rezultat 4 na prijateljski odnos, rezultat 5 na
stupanje u rodbinsku vezu i rezultat 6 na potencijalno stupanje u brak. Kako bi se jasnije
prikazali rezultati i usporedili s onima izmjerenim Skalom modernog rasizma, rezultati
na skali su obrnuto bodovani pa e u daljnjim obradama vii rezultat oznaavati veu
izraenost socijalne distance, a ne vei stupanj bliskosti, kako bi bilo da je bodovano na
originalan nain.
Tablica 3
Prikaz rezultata analize kovarijance (ANCOVA-e) za usporedbu izraenosti predrasude
izmjerene Skalom socijalne distance u tri toke mjerenja
Prva toka mjerenja
M
3.9

SD
1.80

Druga toka mjerenja

M
2.8

SD
1.75

Trea toka mjerenja

M
3.4

SD
1.85

F
18.745**

df
2/627

Napomena: M = aritmetika sredina korigirana za kovarijate; SD = standardna devijacija; F = F- omjer, df

= stupnjevi slobode; ** = p<.01

Da bi se utvrdile razlike u rezultatima u tri toke mjerenja, provedena je, kao i za rezultate
na Skali modernog rasizma, analiza kovarijance. Pri tome je zavisna varijabla bila
izraenost predrasude izmjerena Skalom socijalne distance, nezavisna varijabla uzorak, a
kovarijate spol, dob i stupanj obrazovanja. Uvoenje kovarijata uinjeno je kako bi se
kontrolirao eventualni utjecaj sociodemografskih karakteristika ispitanika na dobivene
razlike meu grupama. Rezultati provedene analize kovarijance pokazuju da se, i uz
kontrolu spola, dobi i stupnja obrazovanja, prosjeni rezultati ispitanika statistiki
znaajno razlikuju u tri toke mjerenja (F=18.745; df=2/627; p<.01). Najnia izraenost
socijalne distance utvrena je u drugoj toki mjerenja (M=2.8; SD=1.75), zatim u treoj
(M=3.4; SD=1.85), a najvia vrijednost dobivena je u prvoj toki mjerenja (M=3.9;
SD=1.80). Dok bi u prvoj vremenskoj toki veina ispitanika pristala na odnos kolega s
Romima (da radimo zajedno), u drugoj vremenskoj toki bi ispitanici s njima prosjeno
pristajali na odnos prijatelja. Rezultati dobiveni primjenom Skale socijalne distance
prikazani su grafiki na slici 2.

14

Slika 2. Razlike u izraenosti etnike predrasude prema Romima u tri toke mjerenja
izmjerene Skalom socijalne distance
Post hoc analiza pokazuje da su sve meusobne razlike izmeu uzoraka znaajne:
razlika izmeu prvog i drugog uzorka (F=1.032; p<.05), razlika izmeu drugog i treeg
uzorka (F= -.592; p<.05) te razlika izmeu prvog i treeg uzorka (F= .441; p<.05). Takvi
rezultati govore da je izraenost etnike predrasude u treoj toki mjerenja, iako vea u
odnosu na drugu toku mjerenja, jo uvijek manja nego u periodu prije reality show-a.
Meutim, iz slike 2 uoljivo je da postoji jasan trend ponovnog porasta izraenosti
predrasude u treoj toki mjerenja u odnosu na drugu toku mjerenja.

Slika 3. Postotak ispitanika koji pristaju na pojedini stupanj bliskosti s Romima u tri
vremenske toke
Na slici 3 grafiki je prikazan postotak ispitanika koji pristaju na pojedini stupanj
bliskosti s Romima u tri vremenske toke. Moemo uoiti da bi biti susjed s osobom
romske nacionalnosti pristalo biti 65% ispitanika u prvoj toki mjerenja, ak 90%
ispitanika u drugoj toki mjerenja i 80% ispitanika u treoj toki mjerenja. U vremenskoj
toki svega 10% ispitanika pristalo bi na najvei stupanj bliskosti (brak), dok bi na isto

15

pristalo preko 30% ispitanika u drugoj toki mjerenja, a 20% u treoj toki mjerenja.
Ako promotrimo rezultate na Skali socijalne distance za ostale etnike skupine
(slika 4), moemo uoiti da je prema svim manjinama socijalna distanca najmanje izraena
u drugoj toki mjerenja. Najmanja razlika izmeu triju uzoraka (osim za Hrvate) dobivena
je za pripadnike talijanske nacionalne manjine. S obzirom na injenicu da se i ta razlika
pokazala statistiki znaajnom (F=4.931; df=2/627; p<.01), moemo zakljuiti da su i sve
ostale razlike statistiki znaajne.

Slika 4. Razlike u izraenosti etnike predrasude prema pripadnicima nacionalnih manjina

u Hrvatskoj izmeu tri toke mjerenja
Openito, u sve tri toke mjerenja, najveu socijalnu distancu ispitanici izraavaju
prema Romima (M=3.4; SD=1.85). Nakon Roma, najvea socijalna distanca je prema
Srbima (M=3.1; SD=1.99). Potom slijede maarska nacionalna manjIna (M=2.1; SD=1.49)
te talijanska (M=1.9; SD=1.43). Oekivano, najmanju socijalnu distancu ispitanici su
iskazali prema vlastitoj etnikoj grupi (M=1.1; SD= .55).

Razlike u sadraju stereotipa o Romima u tri toke mjerenja

Dio ispitanika u istraivanju nije elio dati odgovor na pitanje o tri karakteristike
tipinog predstavnika romske nacije, tvrdei da ljude procjenjuju kao pojedince te da nisu
skloni donoenju generaliziranih sudova na temelju njihove etnike pripadnosti. Takoer,
neki ispitanici naveli su samo jednu ili dvije osobine. Stoga je u prvoj toki mjerenja od
206 ispitanika dobiveno 560 odgovora, a u drugom je od 223 ispitanika 607 odgovora.
Kvalitativnom analizom utvreno je da su u prvoj toki mjerenja ispitanici naveli ukupno
95, a u drugom 56 osobina. Postupak kvalitativne analiza proveden je na nain da su rijei

16

i sintagme istog ili slinog znaenja svrstavane u istu kategoriju (npr. odgovori prljavi,
zamazani, ne peru se, ne vode brigu o higijeni svrstani su pod osobinu prljavi).
Neki odgovori pridijeljeni su zasebnim kategorijama jer ih zbog specifinosti (npr.
odgovori areno se odijevaju, esto se o njima priaju vicevi...) nije bilo mogue
svrstati u neku od frekventnijih kategorija. U tablici 4 prikazane su najee atribuirane
osobine tipinom predstavniku romske nacije (u prvoj i drugoj toki mjerenja) te HS-u (u
drugoj toki mjerenja).
Tablica 4
2005.
Tipini predstavnik romske nacije
% sudionika

2006.
Tipini predstavnik romske nacije
Osobina

% sudionika

HS

Rb

Osobina

Osobina

% sudionika

1.

Prljavi

42

Prljavi

35

Pametan

43

2.

Prosjaci

28

Prosjaci

26

Zgodan

26

3.

Neobrazovani

18

Tamni

26

Lukav

10

4.

Nekulturni

15

Neobrazovani

17

Snalaljiv

5.

Lopovi

14

Lopovi

17

Obiteljski ovjek

6.

Neradnici

11

Nekulturni

12

Dobar

7.

Siromani

11

Lijeni

11

Simpatian

8.

Tamni

10

Snalaljivi

11

Uredan

9.

Slobodni

Siromani

Zabavan

10.

Muzikalni

Nemoralni

Otvoren

Deset najfrekventnijih osobina atribuiranih tipinim predstavnicima romske nacije i HS-u

U obje toke mjerenja najee je navoena osobina izrazito negativnog znaenja

prljavi (navodi ju 42% ispitanika u prvom, odnosno 35% u drugom ispitivanju). Na
drugom mjestu je osobina prosjaci (28% u prvom i 26% u drugom ispitivanju). U prvoj
toki mjerenja, od treeg do estog mjesta nalazi se jo pet osobina s negativnom
konotacijom. Na sedmom i osmom mjestu su osobine neutralnog znaenja - tamni i
siromani. Tek na posljednja dva mjesta nalaze se pozitivne osobine (slobodni i
muzikalni). U drugoj toki mjerenja, na treem mjestu se nalazi neutralna osobina
tamni. Slijede etiri osobine izuzetno negativnog znaenja (neobrazovani, lopovi,
nekulturni i lijeni), a potom jedna pozitivna, (snalaljivi) i jedna neutralna osobina
(siromani). Na posljednjem mjestu nalazi se negativna karakteristika (nemoralni). Iz

17

dobivenih rezultata moemo zakljuiti da sudionici imaju dominantno negativan stereotip

o Romima koji ostaje stabilan u obje toke mjerenja.
Na jednak nain analizirani su i odgovori na pitanje o tipinim osobinama HS-a. U
tablici 4 moemo uoiti da se sadraj stereotipa o Romima i predodba HS-a od strane
ispitanika znaajno razlikuju. Sve osobine pripisane HS-u su iznimno pozitivne, tek je
jedna osobina neutralna (snalaljiv), to je ujedno i jedina osobina koju su ispitanici
pripisali i tipinom predstavniku romske nacije. Najee navoena karakteristika HS-a je
pametan (43%) te zgodan (26%), a ispitanici smatraju kako je on i obiteljski ovjek,
dobar, simpatian i sl. Iz takvih rezultata moemo zakljuiti da ispitanici HS-a ne
percipiraju kao tipinog predstavnika romske nacije. Da je tako, potvruju i odgovori
ispitanika na direktno pitanje koliko HS odgovara njihovoj predodbi tipinog Roma.
Dobiveni rezultati prikazani su na slici 5.

Slika 5. Odgovori ispitanika o tome koliko HS odgovara njihovoj predodbi tipinog predstavnika
romske nacije

13% ispitanika izjavilo je da ne zna odgovoriti na ovo pitanje jer nisu pratili emisiju. ak
65.5% ispitanika odgovorilo je da HS djelomino (40.4%) ili nimalo (25.1%) ne odgovara
njihovoj slici tipinog Roma. Samo 21.5% ispitanika smatra da HS prilino (14.8%) ili
potpuno (6.7%) odgovara njihovoj predodbi tipinog predstavnika romske nacije.

Rezultati analize sadraja medija

U tablici 5 nalazi se deskriptivan prikaz ukupnog broja lanaka s tematikom Roma
i/ili HS-a koji su pronaeni u analiziranim publikacijama u tri vremenska perioda. Iz
tablice 5 moemo uoiti da je najvei broj lanaka koji se bave tematikom Roma i/ili HS-a
pronaen u drugom periodu (N=101). Pri tome je broj lanaka koji se bave iskljuivo
Romima podjednak u sva tri perioda, no u drugom periodu pojavio se velik broj lanaka

18

vezanih uz HS-a ili pak onih koji govore o HS-u u kontekstu romske manjine. Preciznije
podatke od frekvencija daje nam informacija o povrini zastupljenosti tih lanaka.
Postotak lanaka prema povrini zastupljenosti izraenoj u terminima veliine stranice
prikazan je u tablici 6. Iz tablice 6 vidljivo je da su lanci s tematikom o Romima i/ili HSa dominantno najvei u drugoj toki mjerenja. ak 80% lanaka u tom periodu zauzima
povrinu od pola stranice i vie, dok je 20% manje od pola stranice. Za razliku od toga, u
prvom i drugom periodu najvei broj lanaka (64% u prvom, 60% u drugom) zauzima
manje od pola stranice, a tek 36% lanaka u prvom periodu, odnosno 40% lanaka u
drugom periodu vee je od pola stranice.
Tablica 5
Ukupan broj lanaka u tri vremenska perioda koji se bave tematikom Roma i/ili HS

Tema
Romi
HS
Romi i HS
Ukupno

Prvi period
14
0
0
14

Drugi period
16
66
19
101

Trei period
20
0
0
20

Tablica 6
Postotak lanaka o Romima prema povrini zastupljenosti izraenoj u terminima veliine stranice
Povrina (u terminima
veliine stranice)

Prvi period
(%)

Drugi period
(%)

Trei period
(%)

< 1/2

64

20

60

1/2 - 1

14

40

15

22

40

25

Prilikom analize sadraja medija, utvrena je i zastupljenost lanaka o Romima

koji ukljuuju sadraje vezane uz predrasude ili diskriminaciju manjinskih skupina
(prvenstveno Roma). Rezultati su prikazani na slici 6. Moemo uoiti da je najvea
zastupljenost lanaka koji govore o predrasudama i/ili diskriminaciji manjinskih skupina
utvrena u drugom periodu (63%). S druge strane, znatno nii postotak lanaka takvog
sadraja utvren je u prvom (43%) i u treem periodu (35%).

19

Slika 6. Zastupljenost lanaka o Romima koji ukljuuju sadraje vezane uz predrasude/

diskriminaciju u tri vremenska perioda

RASPRAVA
Cilj ovog istraivanja bio je ispitati promjene u izraenosti etnike predrasude
prema Romima u tri vremenske toke te utvrditi kako s navedenim promjenama koincidira
reprezentacija Roma i zastupljenost problema diskriminacije manjinskih skupina u
tiskanim medijima. U sijenju 2006. godine hrvatska javnost bila je izloena dogaaju koji
ju je doveo u neizravan kontakt s pripadnikom romske etnike manjine. Rom HS, pojavio
se i pobijedio u, tada vrlo popularnom i gledanom, reality show-u Big Brother. Taj
dogaaj izazvao je iznimno velik odjek u javnosti upravo zbog njegove romske
nacionalnosti. Kako sam u travnju 2005., devet mjeseci prije reality show-a, ispitala
izraenost etnike predrasude prema Romima, zanimalo me je hoe li nakon show-a
ispitanici iskazivati drugaiji stav prema toj manjinskoj skupini te hoe li se reprezentacija
Roma i romskog pitanja u medijima u tom periodu promijeniti.
Prvi problem ovog istraivanja bio je ispitati postoji li razlika u izraenosti
predrasude prema Romima prije, neposredno nakon i sedamnaest mjeseci poslije reality
show-a. Pri tome je pretpostavljeno da e u drugoj toki mjerenja (u periodu neposredno
nakon show-a) doi do smanjenja izraenosti predrasude prema Romima. Prema
pretpostavci o efektu proirenog kontakta, indirektno opaanje uspjene interakcije
pripadnika vlastite grupe s pripadnicima vanjske grupe, kao u sluaju ovog reality show-a,
trebalo bi dovesti do smanjenja neprijateljskih stavova. Nadalje, sama interakcija izmeu
sudionika show-a, lanova veinske grupe i predstavnika manjinske grupe, koji je opaala
javnost, zadovoljavala je nekoliko uvjeta da bi prema hipotezi kontakta dolo do
smanjenja predrasuda. Poticana je suradnja meu sudionicima show-a, za vrijeme suivota
u kui bili su meusobno ovisni jedni o drugima, a pri ulasku u show svi su imali jednak
status. Uz to, postojala je i podrka javnih institucija - mediji su poticali ravnopravnost
grupa. Nadalje, svi sudionici bili su ravnopravni lanovi iste nadreene kategorije (Big

20

Brother kue), to odgovara uvjetu koji pretpostavlja pristup rekategorizacije. Kako su

sudionici iskusili intenzivan zajedniki ivot kroz period od tri mjeseca, moemo rei da je
njihov odnos bio posve personaliziran (sukladno uvjetu predvienom pristupom
dekategorizacije).
Hipoteza vezana uz prvi problem ovog istraivanja djelomino je potvrena. Dolo
je do smanjenja predrasude u drugoj toki mjerenja, no ona se nije zadrala u treoj toki
mjerenja. Premda su nakon reality show-a ispitanici zaista iskazivali manju izraenost
predrasude nego u periodu prije show-a, utvren je i jedan pomalo neoekivan rezultat: u
drugoj toki mjerenja dolo je do smanjenja predrasude izmjerene Skalom socijalne
distance ne samo prema Romima, ve i prema ostalim etnikim manjinama. Na temelju
tog nalaza postavlja se pitanje je li jo neki faktor, izuzev pojave Roma u reality show-u,
mogao djelovati na rezultate. Mogui odgovor na to pitanje lei u dva ranije spomenuta
teorijska pristupa. Prvi je Brown-Hewstonov pluralistiki pristup (1986; prema Brown,
2006) koji polazi od pretpostavke da rjeenje nije u postizanju asimilacije, ve u poticanju
pluralizma kroz razliite edukacije i javne kampanje. Iako se usmjerena panja medija k
pobjedi HS-a ne moe smatrati javnom kampanjom u pravom smislu rijei, javnost je ipak
kroz relativno dugi period bila izloena porukama medija koje su promicale pluralizam,
to je moglo potaknuti razmiljanje o toleranciji.
Drugi pristup je vie kognitivistikog tipa, a zaetnik mu je Patricia Devine
(Devine i sur., 2002). Ona naglaava kako se kod ispitivanja predrasuda treba uzeti u obzir
motivacija ispitanika za davanje nepredrasudnih odgovora, koja moe biti internalna i
eksternalna, kao to je ranije protumaeno. Na temelju poznavanja ideje Patricie Devine,
moemo izvesti neke pretpostavke o tome to se moglo dogoditi u naem istraivanju.
Mogue je da se, uslijed poveane panje medija posveene romskom pitanju i
problemu diskriminacije manjinskih grupa generalno, stvorila drutvena klima u kojoj je
postalo socijalno nepoeljno javno izraavati bilo koji oblik predrasuda. Kao posljedica
toga, moglo je doi do pojaane eksternalne motivacije pa iskazana promjena stava moda
nije bila odraz stvarne promjene stava. Uz to, u ovom istraivanju eksternalna motivacija
bila je poveana i zbog same injenice da je bila rije o osobnom anketiranju u kojem su
se odgovori davali usmeno.
Da je u ovom istraivanju promjena u drugoj toki mjerenja zaista i mogla biti
posljedica trenutne promjene u motivaciji zbog promjene drutvenog ozraja, govori i
injenica da se nia razina predrasude nije odrala u treoj toki mjerenja. Rezultati

21

pokazuju da postoji jasan trend ponovnog porasta izraenosti predrasude prema Romima u
treoj toki mjerenja u odnosu na drugu toku mjerenja. To je takoer dobiveno i za ostale
etnike manjine, to nas, naalost, navodi na zakljuak da do trajnije promjene nije dolo i
da kod hrvatskog stanovnitva jo uvijek vlada neprijateljski stav ponajprije prema
Romima, ali i prema ostalom nehrvatskom stanovnitvu.
Ako se vratimo na poetak, kada smo govorili o hipotezi kontakta, uvidjet emo da
postoje jo neki potencijalni razlozi zbog kojih promjena nije mogla biti stvarna i trajna,
ve samo prividna i privremena. Pri interakciji HS-a s ostalim sudionicima show-a ipak
nisu bili zadovoljeni svi uvjeti za koje hipoteza kontakta predvia da moraju biti prisutni
kako bi dolo do reduciranja predrasuda. Kao prvo, nisu postojali viestruki kontakti s
nekoliko predstavnika manjinske grupe, ve je bila rije o kontaktu samo s jednim lanom
takve grupe. Takoer, kao to smo ustanovili, HS nije bio percipiran kao tipian
predstavnik romske nacije, to je jedan od glavnih preduvjeta da se smanje neprijateljski
stavovi prema toj skupini. Kljuno je da pojedinci vjeruju da su lanovi vanjske grupe koje
upoznaju tipini za tu grupu. U protivnom, vjerovanje se moe odrati proglaavanjem
jednog lana vanjske grupe iznimkom, to se i pokazalo u brojnim istraivanjima (Wilder,
1984; prema Aronson, Wilson i Akert, 2005). Tako je, primjerice, u jednoj studiji utvreno
da su policajci koji su imali enske profesionalne partnerice, i dalje zadravali stavove da
ene ne bi trebale biti policajke, premda su bili zadovoljni radom svojih partnerica.
Pokazalo se da su partnerice doivljavali kao iznimke, a njihov stereotip o enamapolicajkama ostao je nepromijenjen. Ova zapaanja usko su vezana uz sljedei problem
ovog istraivanja.
Drugi problem istraivanja bio je ispitati postoji li razlika u sadraju stereotipa o
Romima prije i neposredno nakon reality show-a. Pri tome se pretpostavilo da e sadraj
stereotipa o Romima biti izrazito negativan u sve tri toke mjerenja te da e neposredno
nakon show-a doi do promjena u pozitivnom smjeru, no one nee biti velike. Ta
pretpostavka takoer je samo djelomino potvrena sadraj stereotipa jest izrazito
negativan, ali i vrlo stabilan u obje toke mjerenja. Ako uzmemo u obzir rezultat
istraivanja provedenog u Hrvatskoj prije 20 godina, koje je pokazalo sline rezultate, a
ispitanici su takoer kao najeu osobinu Roma navodili rije prljavi (iber, 1988), i
nije toliko neoekivano da se u naem istraivanju sadraj stereotipa nije promijenio
izmeu dvije toke mjerenja. Oigledno je stereotip o Romima vrlo stabilan i duboko
usaen te ga nije lako promijeniti.

22

Prema ve spomentuom modelu knjigovodstva (Webber i Cocker, 1983; prema

Aronson, Wilson i Akert, 2005), informacije nesukladne stereotipu rezultiraju postupnim
mijenjanjem stereotipa. Meutim, da bi dolo do takve promjene, potrebno je doi u
kontakt s nekoliko atipinih predstavnika grupe. S obzirom na injenicu da, osim HS-a, u
Hrvatskoj gotovo da i nema drugih Roma koji su privukli veliki interes javnosti, a
veinsko stanovnitvo je u veoj mjeri i prostorno odijeljeno od romske zajednice, teko je
moglo doi do kontakta s vie atipinih predstavnika te manjine.
Kao to smo ranije spomenuli, nije bilo viestrukih kontakata, reality show bio je
jedini izolirani kontakt javnosti s romskom manjinom. Prema modelu podtipova (Webber i
Cocker, 1983; prema Aronson, Wilson i Akert, 2005), nepostojanje viestrukih kontakata,
a posebice ako je rije samo o doticaju s atipinim predstavnicima vanjske grupe, moe
doi do stvaranja novog podstereotipa uslijed percipiranja da su atipini pojedinci samo
iznimke od pravila. Konano, u veem broju istraivanja jasno je utvreno da e do
promjene stereotipa doi onda kada postoji viestruki kontakt s predstavnicima
stereotipizirane grupe koji imaju tek jednu ili dvije atipine osobine (Kunda, 1999; prema
Grgi, 2005).
Ranije spomenuti pristup Patricie Devine nudi objanjenje zbog ega je dolo do
promjene u iskazanom stavu prema Romima na mjerama koje ispituju predrasude, a da se
pritom sadraj stereotipa nije niti malo promijenio. Ona pretpostavlja da su stereotipi
sheme usvojene u djetinjstvu, koje se automatski aktiviraju pri pojavi znaka za aktivaciju
(Devine, 1989). No, osim automatske aktivacije, postoji i kontrolirana kognitivna obrada
kojom moemo djelovati na svoje odgovore. U zadatku pripisivanja atributa, ispitanici koji
imaju predrasudne stavove automatski e aktivirati internaliziranu shemu o Romima.
Meutim, za razliku od mjera kojima se ispituju stereotipi, mjere koje ispituju predrasude
uglavnom zahvaaju kognitivnu komponentu, zbog ega ispitanici odgovore na takvim
upitnicima mogu svjesno kontrolirati. Mogue je da su i u ovom istraivanju ispitanici
prilikom iskazivanja predrasuda u drugoj toki mjerenja mogli vie kontrolirati svoje
odgovore, dok su, u situaciji kada se od njih traio opis Roma, automatski probudili
svoje davno internalizirane sheme o tom narodu.
Trei problem ovog istraivanja bio je utvrditi kako s promjenama u izraenosti
predrasude i sadraja stereotipa koincidira reprezentacija Roma i zastupljenost problema
diskriminacije manjinskih skupina u tiskanim medijima. U skladu s prethodnim
hipotezama, oekuje se najvei broj lanaka o Romima i najvea zastupljenost problema

23

diskriminacije manjina u drugoj toki mjerenja. Navedena pretpostavka je potvrena.

Najvei broj lanaka koji se bave tematikom Roma i/ili HS-a pronaen u drugom periodu,
a u istom razdoblju utvrena je i najvea povrina zastupljenosti tih lanaka. Takoer, u
drugom periodu najvie lanaka s tematikom Roma i/ili HS-a ukljuivalo je sadraje
vezane uz predrasude ili diskriminaciju manjinskih skupina (prvenstveno romske
manjine). Meutim, u treem periodu utvren je manji postotak lanaka takvog sadraja
nego u prvom periodu, to nije posve u skladu s pretpostavkom o koincidiranju vee
izraenosti predrasude s poveanjem zastupljenosti tema vezanih uz diskriminaciju u
medijima.
Donekle slini rezultati analize sadraja medija dobiveni su i u istraivanju
Veronike Munk (2007), koje je provedeno u Maarskoj, nakon pobjede Roma u njihovom
reality show-u. U periodu za vrijeme i nakon show-a utvreno je poveanje zastupljenosti
lanaka o Romima i pobjedi njihovog predstavnika. Glavne teme tih lanaka ticale su se
siromatva, obiteljskih tragedija, konflikata i povezanosti pobjednika show-a sa romskom
zajednicom. Ipak, percepcija maarske javnosti o predstavniku romske nacije nije bila
tako pozitivna kao u sluaju HS-a. U najveem broju lanaka (53%) glavne teme bile su
skandali i konflikti romskog predstavnika s ostalim sudionicima show-a, a ak dvije
treine ispitanika smatralo je kako je njegov ivot tipian ivot Roma. U to vrijeme su se u
Maarskoj ak i pobunile romske udruge navodei kako e show nakoditi 'romskom
pitanju' (Munk, 2007). Ti rezultati ukazuju nam da reality show moe biti i jedna vrlo
opasna intervencija, koja ne mora uvijek rezultirati dobrim ishodom kao to je bio sluaj
u Hrvatskoj. Uz reality show, kao jedan veliki umjetno stvoreni medijski div, vezuje se
podosta etikih dilema, o kojima bi rasprava prelazila granice ovog rada.
Zakljuno, rezultati provedenog istraivanja samo djelomino potvruju poetne
pretpostavke. U periodu za vrijeme i neposredno nakon prikazivanja show-a utvreno je
smanjenje izraenosti predrasude prema Romima, ali i prema drugim nacionalnim
manjinama. Dok je sadraj stereotipa o Romima izrazito negativan i stabilan kroz vrijeme,
osobine koje ispitanici pripisuju HS-u iznimno su pozitivne. U skladu s time, utvreno je
da najvei broj ispitanika percipira HS-a atipinim predstavnikom romske zajednice.
Nadalje, u treoj toki mjerenja uoava se trend poveanja izraenosti predrasude u
odnosu na drugu toku mjerenja, to nas navodi na zakljuak da je promjena u iskazanom
stavu bila samo privremena. Konano, broj lanaka o Romima i zastupljenost problema
diskriminacije manjinskih skupina u tim lancima koincidirao je s promjenama u

24

izraenosti predrasuda.
Ovakav nacrt istraivanja ne doputa zakljuivanje o kauzalnim odnosima niti o
stvarnoj promjeni stava kao takvoj. Jedno od moguih tumaenja dobivenih rezultata,
kojem sam sklona prikloniti se, bazirano je na opisanom suvremenom pristupu Patricie
Devine, a odnosi se na utjecaj eksternalne motivacije za odgovaranje bez predrasuda.
Mogue je da se, uslijed poveane panje medija posveene romskom pitanju i
problemu diskriminacije manjinskih grupa u periodu za vrijeme i nakon show-a, stvorila
drutvena klima u kojoj je postalo socijalno nepoeljno javno izraavati predrasude. Kao
posljedica toga, moglo je doi do socijalno poeljnog odgovaranja na upitniku pa iskazana
promjena stava moda nije bila odraz stvarne promjene stava, ve samo trenutne promjene
u motivaciji.
Ovo istraivanje ima nekoliko nedostataka. Prvi nedostatak vezan je uz nain
provedbe ankete. Naime, osim to se radilo o osobnom anketiranju, kod kojeg se ve sam
po sebi javlja problem socijalno poeljnog odgovaranja, ispitanici su u ovom istraivanju
odgovore davali anketarima usmenim putem. Na taj nain, iako uputom zagarantirana,
anonimnost zapravo nije mogla biti postignuta. Iz tog razloga, bila je poveana
vjerojatnost javljanja visoke eksternalne motivacije, koja je mogla razliito djelovati na
rezultate o emu je ranije raspravljeno.
Drugi nedostatak proizlazi iz karakteristika nacrta istraivanja. Veina istraivanja
koja ispituju smanjenje predrasuda eksperimentalne su prirode, zbog ega imaju malu
ekoloku valjanost (Dixon, Tredoux i Clack, 2005; prema Grgi, 2005). No, najvei
problem takvim istraivanjima predstavlja esto nepostojanje kontrolne provjere
(predtesta) prije intervencije, koje bi iskljuilo mogunost da je neka druga varijabla mimo
same intervencije dovela do razlike u rezultatu eksperimentalne i kontrolne skupine. U
ovom istraivanju zapravo je proveden prirodni eksperiment, pri emu je postojalo
kontrolno ispitivanje prije intervencije (intervenciju u ovom sluaju predstavlja reality
show u kojem je pobjednik bio Rom). Ipak, ako podatke dobivene u prvoj toki mjerenja
koristimo kao kontrolu, moramo biti oprezni. Kao to je ve ranije spomenuto, ti podaci
imaju ogranienu vrijednost jer su ispitanici u svakoj toki mjerenja bili razliiti. Kod
interpretacije rezultata, stoga, valja imati na umu da dobivene razlike nisu nuno
posljedica pojave predstavnika romske nacije u reality show-u i neizravnog kontakta
javnosti s njime, ve su mogle nastati i djelovanjem drugih faktora koje u okviru ovog
istraivanja nisu kontrolirane.

25

Neke sugestije za budua istraivanja ukljuivale bi strou kontrolu relevantnih

faktora koji mogu ugroziti valjanost istraivanja. Takoer, budue studije trebale bi
pokuati pronai nove metode za ispitivanje suptilnijih i prikrivenijih modernih
predrasuda. Konano, valjalo bi provjeriti moe li vei broj intervencija poput ove pobjede
HS-a u reality show-u dovesti do trajnije promjene drutvene klime u Hrvatskoj koja e
ublaiti neprijateljske stavove i neopravdano nasilje te poticati razvoj meugrupne
tolerancije.

ZAKLJUAK
Rezultati

provedenog

istraivanja

samo

djelomino

potvruju

poetne

pretpostavke. U periodu za vrijeme i neposredno nakon prikazivanja show-a utvreno je

smanjenje izraenosti predrasude prema Romima, ali i prema drugim nacionalnim
manjinama. Dok je sadraj stereotipa o Romima izrazito negativan i stabilan kroz vrijeme,
osobine koje ispitanici pripisuju HS-u iznimno su pozitivne. Sukladno tome, utvreno je
da najvei broj ispitanika percipira HS-a atipinim predstavnikom romske zajednice.
Nadalje, u treoj toki mjerenja uoava se trend poveanja izraenosti predrasude u
odnosu na drugu toku mjerenja, to nas navodi na zakljuak da je promjena u iskazanom
stavu bila samo privremena. Konano, broj lanaka o Romima i zastupljenost problema
diskriminacije manjinskih skupina u tim lancima koincidirao je s promjenama u
izraenosti predrasuda.
Jedno od moguih tumaenja dobivenih rezultata jest da se, uslijed poveane
panje medija posveene romskom pitanju i problemu diskriminacije manjinskih grupa
u periodu za vrijeme i nakon show-a, mogla stvoriti drutvena klima u kojoj je postalo
socijalno nepoeljno javno izraavati predrasude. Kao posljedica toga, moglo je doi do
socijalno poeljnog odgovaranja na upitniku pa iskazana promjena stava moda nije bila
odraz stvarne promjene stava, ve samo trenutne promjene u motivaciji.

26

LITERATURA
Aronson, E., Wilson, T.D. i Akert, R.M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate.
Brown, R. (2006). Grupni procesi: Dinamika unutar i izmeu grupa. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
orkalo, D. i Kamenov, . (2003). National Identitiy and Social Distance. Review of
Psychology, 10 (2), 85-94.
orkalo, D. i Kamenov, . (Ur.) (1998). Nacionalni identitet i meunacionalna
tolerancija. VIII. ljetna psihologijska kola studenata i nastavnika. Zagreb:
Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta.
Devine, P.G. (1989). Stereotypes and Prejudice: Their Automatic and Controlled
Components. Journal of Personality and Social Psychology, 56, 5-18.
Devine, P.G., Plant, A.E. Armodio, D.M., Harmon-Jones, E. i Vance, S.L. (2002). The
Regulation of Explicit and Implicit Race Bias: The role of Motivation to respond
Without Prejudice. Journal of Personality and Social Psychology, 82, 835-848.
Franc, R. (2000). Provjera viekomponentnog modela meugrupnih stavova i prateih
mjera otvorenog tipa. Drutvena istraivanja, 1 (45), 83-101.
Grgi, N. (2007). Ispitivanje izraenosti predrasude prema Romima. Neobjavljeni
diplomski rad. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u zagrebu.
Kiu, L. (2006). The Extended Contact Effect: The Influence of Typicality on Intergroup
Attitudes. Research project. Simon Fraser University.
Lee, B.A., Farrell, C.R., Link, B.G. (2004). Revisiting the Contact Hypothesis: The Case
of Public Exposure to Homelessness. American Sociological Review, Vol. 69 Issue
1, 40-63
McConahay, J.B. (1986). Modern racism, ambivalence and The Modern racism scale. U
Dovidio, J.F. I Gaertner, S.L. (Ur.) Prejudice, Discrimination and Racism.
Orlando, Florida: Academic Press.
Munk, V. (2007). Play to Me Gypsy! How Roma Stars Image Change in Hungarian
Media. U Kallioniemi, K., Krki, K., Mkel, J. i Salmi, H. (2007). History of
Stardom Reconsidered. Turku: International Institute for Popular Culture.
Pennington, D.C. (2001). Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Petz, B. (1992). Psihologijski rjenik. Zagreb: Prosvjeta.

Rot, N. (1983). Osnovi socijalne psihologije. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna

sredstva.
iber, I. (1988). Psihologijski aspekti meunacionalnih odnosa. Zagreb: Kulturni radnik.
uur, Z. (2000). Romi kao marginalna skupina. Drutvena istraivanja, 2-3, 211-227.
Uzelac i sur. (2002). Struktura romskih obitelji i poimanje sadraja roditeljstva u njima.
Dravni zavod za zatitu obitelji, majinstva i mladei.
Wright, S.C., Aron, A., McLaughlin-Volpe, T., Ropp, S.A. (1997). The Extended Contact
Effect: Knowledge of Cross-Group Friendships and Prejudice. Journal of
Personality and Social Psychology, Vol. 73. No. 1, 73-90.
http://www.amnesty.hr/
http://www.dzs.hr
http://www.vlada.hr/ nacionalniprogramromi/

SAETAK

Ime autora: Ajana Lw

Naslov: Ispitivanje izraenosti predrasude prema Romima u periodima razliite
zastupljenosti Roma u hrvatskim medijima
Cilj provedenog istraivanja bio je ispitati promjene u izraenosti etnike predrasude
prema Romima u tri vremenske toke te utvrditi kako s navedenim promjenama
koincidira reprezentacija Roma i zastupljenost problema diskriminacije manjinskih
skupina u tiskanim medijima. Istraivanje je provedeno na nezavisnim skupinama
sudionika (N1=206, N2=223, N3=201) u tri toke mjerenja: prije, neposredno nakon te
sedamnaest mjeseci poslije emitiranja reality show natjecanja iji je pobjednik bio Rom.
Uz anketni dio istraivanja, u kojem je ispitan sadraj stereotipa o Romima te izraenost
predrasude prema Romima izmjerene Skalom modernog rasizma i Skalom socijalne
distance, provedena je analiza sadraja tri utjecajna hrvatska tiskana medija. Analizirane
su ukupno 232 publikacije izdane u tri dvomjesena razdoblja koja su prethodila provedbi
svake od anketa. Najvea zastupljenost lanaka s temama o Romima, posebice onih koji
problematiziraju poloaj Roma u Hrvatskoj i pitanje njihove diskriminacije, utvrena je u
drugoj toki mjerenja - za vrijeme i neposredno nakon prikazivanja show-a. U istom je
periodu utvreno znaajno smanjenje izraenosti predrasude prema Romima, dok je
sadraj stereotipa ostao nepromijenjen. Rezultati dobiveni sedamnaest mjeseci kasnije na
komparabilnom uzorku sudionika pokazuju trend ponovnog poveanja izraenosti
predrasude.
Rezultati provedenog istraivanja raspravljeni su pod vidom suvremenih shvaanja o
smanjenju predrasuda i promjeni stereotipa.
Kljune rijei: Romi, etnika predrasuda, stereotip, analiza sadraja

SUMMARY

Author: Ajana Lw
Title: Investigation of prejudice level toward Roma during periods of different
representation of Roma in Croatian media
The aim of the study was to examine the difference in ethnic prejudice level toward Roma
measured on three different occasions and to determine how representation of Roma and
the appearance of minority groups discrimination issue in print-media coincides with
given changes. The study was conducted on independent samples of participants (N 1=206,
N2=223, N3=201) on three different occasions: before, right after and seventeen months
since the broadcasting of reality show competition in which the main prize won the
member of Roma's nation. Besides a survey conduction, that was used to examine the
Roma stereotype content and the prejudice level toward Roma measured by Modern
Racism Scale and Social Distance Scale, the content of three influential Croatian printmedia was analyzed. Content analysis included total of 232 publications published during
three bimonthly periods that preceded each of the three survey conductions. The highest
representation of Roma related topic articles, especially such that emphasise the problem
of Roma discrimination and status of Roma minority in Croatia, were found on the second
ocassion during and right after reality show broadcasting. In the same period, significant
decrease in prejudice level was found, while the stereotype content remained unaffected.
Results obtained seventeen months later on comparative sample of participants showed
increasing trend of prejudice level.
Results of the conducted study are discussed considering recent perspectives on prejudice
reduction and stereotype modification.
Key words: Roma, ethnic prejudice, stereotype, content analysis

PRILOG I

PRILOG II