TOMISLAV BOGDANOVIC + KRATAK PREGLED POVIJESTI PAVLINA S OSVRTOM NA NJIHOVO. Cris, god. XII, br. 1/2010, str. 170 - 187 Kratak pregled povijest pavlina s osvrtom na njihovo djelovanje u Krizevcima TOMISLAV BOGDANOVIC Koruska 51 HR-48260 Krizevei tomislavibogdanovic@ke.t-com.hr Pregledni élanak Review article Primljeno/Recieved: 25. 10, 2010. Prihvaceno/Accepted: 10. 12. 2010, U izlaganju cu prikazati povijest, djelovanje i kulturnu vatnost pavlina. Prvi je dio posvecen opéoj povijesti Pavlinskoga reda. Usmjerit cu se na prve promicatelje reda (pustinjaci) kao i na njthovo organiziranje do osnutka, a onda i priznanje od Crkve i rimskoga pape. Iz burne pavlinske povijesti icdvojit éu tek njihov progon od Osmanlija te borbu protiv protestantizma i crkvenih reforama Josipa UL, Pri zavréetku ovoga dijela izlaganja usredotocit cu se i na obnovu Pavlinskoga reda nakon njegova ukinuca 1786. godine. U sliedecemu dijelu izlaganja prikazat cu svakodnevni tivot pavlina, U tome éu se dijelu baviti zadatcima, regulama i ciljevima Pavlinskoga reda. Posebnu cu pozornost pritom posveriti osnovnoj djelatnosti, zatim na¢inu tivota u samostanima te doprinosu pavlina u gospodarstvu, kulturi, obrani i politici onih zemalja u kojima su djelovali.. Dio izlaganja posvetit éu dolasku i povijesti pavlina u Hrvatskoj. Njihovu povijest u hrvatskim krajevima pratit cu od 1244. godine, dakle od osnutka prvoga pavlinskoga samostana u Dubici, pa sve do danas. Dakako spomenut cu i ostale pavlinske samostane u Hrvatskoj, a napose njihovo osnivanje i sudbinu u vrijeme osmanlijskoga prodiranja, Isto cu tako pozornost usmjeriti i na sirenje i jacanje Pavlinskoga reda tijekom 17. i 18. stoljeca pa sve do njegova ukinuéa dekretom cara Josipa Il. Takoder Gu opisati pokusaje i tijek obnove Pavlinskoga reda u Hrvatskoj. Naime Zivot i djelovanje pavlina vezano je uz njihove samostane. Neki od samostana, primjerice Kamensko (Karlovac), zatim Sv. Petar u Sumi (stra), onda Svetice (Ozalj) te samostan u Posedarju, dieluju i danas. Podsjecam da od samostana Koji vige nisu uw funkciji, ili pak vise nisu pavlinski, ponajprije treba istaknuti samostane u Lepoglavi, Dubici i Remetama. Vazno je naglasiti da su pavlini bili prisutni u crkvenim, kulturnim i drustvenim djelatnostima. U izlaganju cu spomenuti one pavlinske redovnike koji su, primjerice, kao kipari, slikari, pisci, po- wesniéari, profesori i biskupi svojim djelovanjem ostavili najdublji trag. Ielaganje cu zavrsiti krarkim prikazom povijesti pavlinskoga reda u Kritevcima. Usmjerit éu se na njihov dolazak u Krigevce te na njihovo osnivanje samostana, a potom i gimnazije, Pritom éu istaknuti one koji su medu njima bili najcjenjeniji, pri éemu cu navesti i podruéje njihova rada Kljucne rijeci: pavlini, sv. Pavao, povijest, samostani, kultura, Lepoglava, sveudiliste, Krizevci, gimnazija 1. Osnutak i pregled povijesti Pavlinskoga da medu kojima su djelovali. Gradili su samostane reda i crkve, otvarali ucilista, promicali znanost i umje- ‘nost te tako pridonosili kulturi Europe. Pavlini su katoligki crkveni ted, isprva pusti- njacki, a zatim samostanski, koji su svojim radom ostavili dubok trag u povijesti, posebice kod naro- 170 Drevni su pustinjacki red Crkve, a njihova povijest seZe jo8 od staroga zavjeta, Idejnim osni-TOMISLAV BOGDANOVIC + KRATAK PREGLED POVIJESTI PAVLINA S OSVRTOM NA NJTHOVO. Cris, god. XIL, br. 1/2010, str. 170 - 187 vatem smatra se sveti Pavao Tebanski.! Prognan od cara Decija sv. Pavao Tebanski odlazi u pusti- nju, gdje do kraja Zivota zivi isposnicki, u samoci i kontemplaciji. Oko njegova nasljednika svetoga Antuna Opata okupljaju se monasi, hezihasti i eremiti, Nastanjuju se po pustim krajevima, oto- cima, Sumama, oazama i pecinama. Postupno su se okupili u organiziranije i naprednije zajednice s opatom na éelu. Takvo organiziranje monaitva u srednjoj Europi zamjecuje se tek u 9. stoljecu. Na podrugju danainje Madarske i Hrvatske jo8 na potetku 13. stoljeca Zivjele su povece sku- pine pustinjaka izvan zajednice i bez pravila. Raitrkane skupine pustinjaka okupio je bl. Euze- bije Ostrogonski.* Zajedno sa svojim prvim sljed- benicima, Benediktom i Andrijom, bl. Euzebije Ostrogonski gradi samostan sv. kriza na gori Piligu te novoosnovanoj katoli¢koj obitelji daje ime Pustinjaci sv, kriga. Svoju je zajednicu 1215, godine ujedinio sa zajednicom pecuskoga biskupa Bartolomeja, odnosno pavlinima sv. Jakova na gori Patachu pokraj Pecuha. Monasi su na prvo- me opéemu pavlinskome sastanku za poglavara izabrali Euzebija, a za svojega zastitnika izabiru sv. Pavla Tebanskoga.’ Na ostrogonskoj sinodi sv. Euzebije predstavija svoju zajednicu, a 1262. godine ide s braéom u Rim po odobrenje reda od pape Urbana IV. Euzebije se oko odobrenja koristio prijateljstvom sa sv. Tomom Akvinskim, koji mu pomaze da bude primljen u audijenciju kod vrhovnoga poglavara Crkve. Dana 20, sijecnja 1270. Euzebije umire, a poglavar reda postaje Benedikt I. Velika Euzebijeva Zelja bila je ustrojavanje pavlina prema regulama sv. Augustina* Regulu je novomu Pavlinskomu redu potvrdio, za svojega ‘Sratra se da es Pavao Tehunski (28, ~ 848) prvi pustinak i zace rik kriGanekog snaborsizma,s neorgannianogs redewmistea. Rims je sabor pod pepom Celazijem I. godine 44 Pava iz Tebe proglasio Sveum. Zivot sv. Pasa opsuo je sv. Jvenim,nauetl) Cove, u dab iamedu 4571379. godine w mjest Chalssu kd Antic, Rach pusinjadkogs Zivota odrekao se ostcogonskogs Kanonskata pidruzio se. pustijacima u goja Piis. Smatrao Je svoj aivetnim {jem ustojavanjezajediitva skupljeih pusinjaka prema pravilima Red nos ime po sy. Pave Tebanskome Red brace sv Pavia prvoga stinks (lt. Ordo frareum S. Paul prim eremiae. 4 Glogovie, Masko,Pavln' povjestisiomedu monaiva i apostolat,w Lepoglastichornit 1992, str 95.~ 108, na st 98, Zagieb, 1993, Regul biskupa pane ro ovim redom: Bartolome) Peat 1215. g Pavao Vespremki 1263. g. 1 Andsja Bgerski 1297. dolaska u Ugarsku, legat altere pape Klementa V. kardinal Gentilis de Monte Florido dekretom Qui saecularia 13. kolovoza 1308, Uz pravila sv. Au- gustina trebalo je izraditi redovniéke ustanove, sto je uéinjeno za uprave poglavara Lovre. Pavlinski red sve¢ano je potvrden za sve krajeve i sva po- drugja gdje je bilo pavlinskih zajednica bulom Per sancte contemplationis studium koju je objavio papa Ivan XXII u Avignonu 16. studenoga 1328. godine. Potvrdu su obnovili svojim bulama pape Klement VI. i Urban V. Na poéetku 14, stoljeéa pavlini broje go- tovo 3000 redovnika i priblizno 300 samostana i rezidencija Bili su rasireni po Njemackoj, Fran- cuskoj, Portugalu, Austriji, Hrvatskoj i Ugarskoj, a pridruzuju im se i pustinjaci iz Palestine i Egipta U 15, stoljecu pavlini imaju éak osam provincija, od kojih dvije u Hrvatskoj. U Ugarsko-Hrvatskome Kraljevstvu i Poljskoj pavlini postaju nacionalni redovi prihvaceni od biskupa i naroda.® Red se Gesto naziva i elitnim zbog prosvjetiteliskoga, gos- podarskoga, kulturnoga i politi¢koga djelovanja Povremeno su pripadnici reda obnaSali visoke crkvene i politike duznosti: bili su priori, provin- cijali, generali Reda, biskupi i banski namjesnici, pa i kraljevski savjetnici. Plemstvo je za uzvrat izdasno darivalo pavlinske samostane. Veliki. pri- jatelj i zaStitnik Pavlinskoga reda bio je i hrvatsko- -ugarski kralj Ludovik L, koji je 1352. godine dao sagraditi samostan Mérianosztra, u kojemu su izobrazbu stjecali ne samo mladi pavlini, nego i sinovi knezova i kraljeva. Papa Klement VI. dao je pavlinima povlasticu 1352. godine da mogu ispovi- jedati podloznike i dieliti sakramente, a papa Martin V. dopustio im je propovijedanje 1418. godine. Od 1401. godine dopustenjem pape Boni- facija IX. pavlini vise izobrazbu na bogoslovskim studijima sveucilista u Becu, Krakovu, Parizu i drugdje” U burnoj povijesti zabiljezeni su veliki pro- goni pavlina koji su ih zamalo unistili, Prvi i F Glogovie, Matko, Pavin! « poiesi: iomedu monattva éaportlats, 1 Lepoglavatizbornik 1992, siz 95.~ 105. aa st. 100, Zagreb, 193 5 De potetka 15. stoljeéa u Hrvatsko} i Slvoniji palin su oseoval dvadesetaksamostana 7 Sekvlié. Ante, Pregled poijstipavlina, w: Cvtanovié, Durdica ~ Malekovi, Viadimie ~ Peievie,Iaranka (ur), Kultura paslina Hevatsho 1244, ~ 1786, st. 31.~ 38, 9a se 4, Globus ~ Mize) 2a ‘usjetnost ob, Zagreb, 1988 171TOMISLAV BOGDANOVIC + KRATAK PREGLED POVIJESTI PAVLINA S OSVRTOM NA NJIHOVO. Cris, god. XII, br. 1/2010, str. 170 - 187 najstrainiji podinje 1526. godine nakon bitke na Mohackome polju. Osmanlije su, osvajajuéi Ugar- sku, mucki ubili oko 2000 pavlina i spalili do temelja 150-ak samostana, unistili mnoge knji- mice, athive, umjetni¢ke i povijesne vrijednosti Velik dio redovnika odlazi u Poljsku ili na zapad Europe. Pavlini iz Portugala odlaze s drugim mi- sionarima u Latinsku Ameriku i ondje stvaraju nove zajednice. Nakon osmanlijskih progona u srednjoj Europi opstalo je tek desetak samostana U Hirvatskoj stednjega vijeka ostala su samo dva samostana, u Crikvenici i Novome Vinodolskome, a bolja situacija nije bila ni u Slavoniji, Paviini su takoder te&ko stradali i u sukobima luterana i katolika. U tim vjerskim sukobima najteze su bili pogodeni samostani u Madarskoj (Tokay, Diés- gyr, Sajéléd i dr), U 17. stoljecu potinje ponovni veliki uspon pavlina praéen obnovama i mnogim reformama, Za Zivot pavlina u Habsburskoj Monarhiji vaino je razdoblje vladavine Marije Terezije (1740. — 1780) i njezina sina Josipa IL. (1780. — 1790) Koji su svojim prosyjetiteliskim apsolutizmom promijenili i usmjerili zbivanja u stednoj Europ Donijeli su brojne uredbe i reforme, a za pavline je presudan dekret od 7. velja¢e 1786. godine kojim je Josip II. ukinuo Pavlinski red. Odluka © ukinuéu bila je kratka, U tekstu o razlozima ukinuéa pavlinskoga reda pisalo je: popustila je stega u pavlinskim samostanima u Ugarskoj (di- sciplina Claustris in Ordine Paulinorum per Hun- gariam, eiusque Provincias percitus deflexerit) pa se ukida Red u svim carskim pokrajinama, sva dobra njegova pripadaju vjerskoj zakladi, a Clanovi Reda, ako su prikladni, neka se ukljuée u skole ili pak dusobriznistvo, ako pak ne, onda neka se umirove.* Ukinuée Reda prezivjela su dva samostana u Poljskoj: Jasna Gora u Censtohovi, jer se samostan nalazio u dijelu Poljske pod ruskom okupacijom, i samostan u Krakovu.’ Tako je samostan u Krakovu, bio u sastavu Monarhije, gradski su oci uspjeli is- poslovati dopustenje da taj samostan ostane, Citavo jedno stoljece, odnosno do 1918. godine i ujedi- Tio, ae 3 9 Donati, Tursj, Ukinuce { cbnova pavlinskog reda, v: Lepoglaveki ‘hornik 1994, st, 13.~ 17. nu sh 17, Zagreb 1995, 172 njenja Poliske, broj redovnika bio je ogranigen nu- ‘merus clausus. Ujedinjenjem Poljske Red se poteo slobodno firiti i djelovati. Vraéao se u samostane koje je Josip II. ukinuo, a izmedu dvaju ratova uspjeSno se obnavlja Red u raznim europskim z mljama. Poljski su pavlini uspjeli prezivjeti i komunizm, za razliku od erkvenih redova u Madarskoj, Ceskoj i Slovaékoj, gdje su komu- nisti zaustavili obnovu.” Godine 1979, bro} pavli- na kretao se oko 300 redovnika u vise od 20 sa- mostana. Danas je u Poljskoj najveci broj pavlina, a izvan Poljske postoje jo8 u Sjedinjenim Ameri- tkim Drzavama, Madarskoj, Njemackoj, Austriji, Slovackoj, Ce8koj, JuzZnoj Africi, Italiji i Hrvatskoj. Generalna se uprava pavlina nalazi u poljskome nacionalnome svetistu Crne Gospe u Censtohovi, odakle je i krenula obnova hrvatskih pavlina 1972. godine. 2. Zivot paviina i temeljne tocke u nauku vjere Monaitvo je oblik redovnistva koji slijedi odvojenost od svijeta, strozu askezu, duhovnost i kontemplaciju. U krS¢anstvu je monastvo nastalo u 4. stoljecu u egipatskoj pustinji i poprimilo dva oblika: pustinjacki (eremitizam) i Zivot u zajednici (cenobitizam).” Pavlini isprva spadaju u pusti- njacki red ili anahorete (gré. koji se povlati). Posli- je su uspostavili samostanske zajednice u kojima su njegovali kontemplaciju kao bitnu znaéajku redovnistva." Zivot su u samostanima pavlini ure- dili i ustrojili prema pravilima svetog Augustina Na éelu svake zajednice bio je prior (vikar). Skrbio se je 0 osobama u zajednici te 0 samostanskim do- brima, Imao je svoje savjetnike i zamjenike, a od ostalih sluzba u samostanu valja istaknuti: sakrista, propoyjednika, ekonoma, ucitelja novaka itd.” Geslo reda, uz onaj poznati ora et labora, bio je i solus cum solo Deo, Sto znagi »sam sa samim ols, ae 1 psneilopeia caret natuknica aspx 12 Sekulic, Ante, Svakidadmtsivor paving, u: Cvitanovis, Dusdice — Malekovie, Viaimir~ Poustevi, Idratka (0), Kultura patina Lrsatko} 1244, ~ 1786, a. 361, ~ 386, nate. 561, Globus ~ Muze} za umjetnst ob, Zagreb, 198, 13 To, st. 36,TOMISLAV BOGDANOVIC + KRATAK PREGLED POVIJESTI PAVLINA S OSVRTOM NA NJTHOVO. Cris, god. XIL, br. 1/2010, str. 170 - 187 Bogome. Redovnici su Zivot provodili u strogoj pokori i molitvi. Cesto su postili, a redovnicke uredbe trazile su Sutnju. Duhovni je muk vladao samostanom od predvegerja do jutra. Prema veé spomenutim uredbama cin pokore bio je i bi nje, Iubljenje nogu subrace, prostracija," klecanje raSirenih ruku i sl Jednolignost i strogocu Zivota razbijali su dani vece opustenosti, primjerice pro- slave imendana poglavara i slina slavija w zaje- dnici, Pavlin je, kao i svaki drugi redovnik u sa- mostanskoj zajednici, imao svoj dnevni red kojega se morao dréati, jasno odredene duZnosti i sluzbe koje je morao obavijati. Razvoj Pavlinskoga reda veze se uz feuda- lizam, Prvi su samostani darovnicama i oporu- kama stekli velike posjede i brojne kmetove i tako se uzdr2avali, Pavlini su organizirali svoje samo- stane kao uzorna gospodarstva, sto je bilo poticaj- no i za njihove kmetove i za okolno stanovnistvo, Tako su imali samostane izvan naselja u osamlje~ nim krajevima, pavlini su se brinuli o putnicima i hranili ih; to je bio vazan dio njihova rada, osobito u pogetnim godinama. Zahvaljujuci bas pavlinima, voéarstvo su i vinogradarstvo kao gospodarske djelatnosti od starine bili razvijeni na hrvatskome selu, Svoje su kmetove poduéavali boljoj obradi zemlje, koje sjeme donosi veci plod i kako se sigurno éuva urod: sjeme, hrana i vi- no." Redovnici su stanovali pojedinacno u svojim skromno opremljenim sobicama (elijama), a oko samostana bili su zasadeni veliki vrtovi koje su redovnici sami obradivali. Bez dopustenja samo- stanskoga poglavara pavlin nije smio napustati redovnicku kuéu, nije smio posjedovati ni primiti novac niti dragocjenosti. Novicijat za novake traje godinu dana, a za éasnu bracu dvije godine. Ondje pavlin produbljuje svoje zvanje i priprema se za redovnitki staled. Pavlini prije svega ljube molitvu i meditaciju Od godine 1342. smedosivi habit zamjenju- je se danainjim bijelim s tunikom, skapularom, va 14 Obredna gesta letanja potrbutke cijelim tijelom na da w znak poltovanja peed Bogor, praktira se ma Veli paki hod secenitho- _g4 biskupskoga redenj te polaganjeredovnitib zayoa, 5 Sekulic. Ante, Svakidasnjitivor panna, u: Cvitanovis, Durdica — Malekovig, Viadimir~ Petigevie,Iadranka (ir), Kultura pavlina Hrvatso} [248 ~ 1786, #8, 361 ~386, nat, 362, Globus ~ More) 24 umjstnost job, Zagreh, 1988 1 Bratlic, Josip, Paint u hvatshe)drutveno) | kulture) pores Lepoglavt zhornik 1994s. 7.~ 12, a st 7, Zaged, 1995 kukuljicom i krunicom.” Za bijeli su se habit odluéili zbog dotadasnjega identificiranja pavlina s hereticima »pustinjacimac koji su nosili isto odijelo. Redovnici postuju bijeli habit koji sma- traju vrlo vaznim u opéemu redovniékome Zivotu. Habit je svjedo¢anstvo posvecenosti duha i dokaz spremnosti da se u takvu dubu i Zivi." Pavlini su obvezni na nosenje habita u svim prilikama, oso- bito izvan samostana. Pavlini su u povijesti imali svoj vlastiti éa- soslov, brevijar, ceremonijar i molitvenik. Sveti se Payao Stovao i bio kalendarski zapisan sve do 18, stoljeéa, kada su kardinali Bellarmino i Baronius izrigito zabtijevali od crkvenih ustanova da se blagdan i ime Pavlovo uklone iz kalendara i brevi- jara jer su sumnjali u njegovo postojanje. Danas se sveti Pavao ponovno éasti i slavi 15. sijecnja Osnovne su djelatnosti pavlina utvrdene jo8 u Konstitucijama: gajenje kontemplacije u samo¢i i Jjubav prema liturgijskoj motitvi, radin i siromagan Zivot te apostolska gorljivost prema pottebi Crkve.” Pavlini, poput ostalih crkvenih redova, na poseban nagin Stuju Blazenu Djevicu Mariju i mnoge su njihove crkve Marijina svetista poput Jasne Gore u Poljskoj, a u Hrvatskoj su to bile Remete i sa- mostan Kamensko kod Karlovea.” Uz tu svoju glavnu djelatnost ~ molitveni Zivot — pavlini su uvijek imali i neku aktivnost. Te su njihove ak- tivnosti ovisile o potrebama Crkve i naroda, Tako su se pavlini prije ukinuéa Reda bavili skolstvom, gospodarstvom, kulturom, obranom domovine, pa i politikom. Danas djeluju Zupnim pastoralom, poutavanjem vjeronauka, istrazivanjem i predsta- vijanjem pavlinske bogate duhovne baitine. Njegu- ju umjetnost, osobito knjizevnost, a red ima svoju visoku bogoslovnu skolu u Krakovu. 17 Ovede i naiv bie frat koi se ok potrebliava 2a pain. 1 Glogovie, Marko, Palin’ u ponijst emedu monadtva | apostolate 4 Lepoglavski short 1983, nase 104, Zageed, 1993, 19 Dombi, Juraj, Ukinuce {obmova pavlinskog reda, v: Lepoglavski hornik 1994, et 1, Zagreb, 1995 20 Tijckom woe poviesti pavlini su posebno ajegovali Hubav prema Blateno} Djeviei Mari Njoj su poovecene mnoge njihove erkve | samostani od koi Je najpoznatie svaiste Jasna Gora u Ceasohovi 4 Polio), Tam se nalazi éudotorna ikona Bogorodice, kona je posta po cijelome svijtu, a naslikana je 1383, godine. Pripads konama hodegeti, koja vous k Tura « Gospa na svoj) lieve) ci drt Teas to svojomn deenom roto usmerava pogled gledteya ‘ha Neg kao da kade teint sve sto vam kate us drte 30} jevo) fue Bibi, desnor rakom opetusmeravagledatela na svoju 173TOMISLAV BOGDANOVIC + KRATAK PREGLED POVIJESTI PAVLINA S OSVRTOM NA NITHOVO. Cris, god. XIL,, br. 1/2010, str. 170 - 187 Od redovnika pavlina danas se tradi: duh sluzenja, raspoloZivost za rad, otvorenost prema svojo} zemaliskoj braci u njihovim potrebama, razumijevanje prema dostignucima danaSnjice, napustanje svjetovnoga karaktera i slijedenje smjernica Crkve i kapitula Reda. Pavlini su prodli vrlo nestalan put od skromnoga pustinjaitva i Sutljivoga monastva do strogoga samostanskoga Zivota, od nepovezanih eremita do prosvjetitelja i djelatnih fratara.! 3. Osnivanje Pavlinskoga reda i samostana u Hrvatskoj U povijesti hrvatskoga redovnistva, koje je staro koliko i hrvatska narodna drzava, dominiraju tri razdoblja, Od redovnistva u razdoblju od 9. do 12, stoljeéa dominiraju redovnici koji su prihvatili pravila sv, Benedikta (benediktinei i benediktinke, cisterciti i cistercitkinje). U razvijenome i kasnome stednjemu vijeku od 13. do 15, stoljeéa tradicional- no monastvo zamjenjuje se redovima s naglasenom aktivnom notom i apostolskim sadrZajem (domini- kanci, franjevei, augustinci i pavlini). U razdoblju humanizma i vjerskih previranja od 16, do 17, stoljeca redovnici se aktivno ukljuéuju u obnovu Katolitke crkve i drustva na podrugju skolstva, kulture i socijalne skrbi (isusovei i kapucini).* ‘Treba naglasiti da se rad pojedinih redova, pose- bice pavlina, tijekom stoljeca mijenjao, {, njihovo djelovanje i pozvanje. Do 13. stoljeca u nagim krajevima redovnici pustinjaci Zive individualno ili u neorganiziranim malim skupinama. Od pustinjackih redova Hrvatskoj uz augustince najpoznatii su pavlini, U Hrvatsku i Slavoniju dolaze i prije nego sto su bili sluzbeno papinski potvrdeni, veé 1237. godine.”® U tim prvim godinama djelovanja spominje se samostan u Dubici (1244,). U vrijeme njegove izgradnje pavlini su bili gosti dominikanaca u istome gradu. Zagrebacki kaptol pobrinuo se da se pavlini nastane u Remetama (1240). Poslije se 2 Glogovie, Marko, Pavin w pies: medu monativa i apostolate, 4 Lepogiavshi zhornk 1993, 108, Zagreb, 1993, a2 Sanjek: Franjo, Criva i kricanetvo: w: Mescigonja, Eduard (er) Hrvatska 1 Europa, tultva, snanost | unjetnot,sverak We: Sredn ijk reneransa(XIL. ~ XVL stljece, st. 227. ~ 258, nase 230, ‘Skolska Kega, Zagreb, 2000, 23 Isto, er 102. 174, podizu samostani u Batkome Monostoru (1282), Slankamenu (1294) i samostan Blazene Djevice Marije kraj Cepickoga jezera u podnozju Uéke (1287). Samostani nastali sredinom ili u drugoj polovini 13. stoljeca smatraju se najstarijim pav- linskim zajednicama u nas. Kroz sljedeéa stoljeca broj pavlina, a samim time i broj pavlinskih samo- stana u Hrvatskoj i Slavoniji naglo se poveéavao. Godine 1301. utemeljen je samostan u Bakvi ili Donjo} Bukovici nedaleko od Virovitice. Pavlin- ski pisac Andrija Egger biljezi da je za vrijeme éetvrtoga provincijala Lovre podignut samostan Sv, Petra u Zlatu (Petrova gora)* U 14. stoljecu medu ostalima podignuti su samostani pokraj Cakovea i Streza pokraj Bjelovara. Ti su samostani izgradeni darovnicama ondainjih velikaSa, U 15, stoljecu isti¢u se samostani Bl. Djevice Marije w Lepogiavi i Kamenskome pokraj Karlovea. Godine 1412. podignuta su dva samostana u Hrvatskoj i Slavoniji, Prvi je u Slavoniji izgradio imuéni plemig Benedikt Nelipi¢ u Dobro} Kuci kod Daru- vara pod nazivom sv. Ane. U Hrvatskoj je pak iste godine knez Nikola Frankopan podigao samostan Usnesenja Marijina u Crikvenici. Osim samostana 1u Crikvenici plemicka obitelj Frankopan na svojim je podrugjima u Hrvatskoj podigla i mnoge druge, npr. kod Senja, Udbine, u Baski, na Gvozdu kraj ‘Modrusa... Car Fridrik IML i papa Pio II. daju pa- vlinima stari benediktinski samostan u Sv. Petru u Sumi. U Istri su jo’ djelovale redoynitke kuce BI, Djevice Marije u Klavaru i Kruni, Na kraju stoljeca plemi¢i Draskovici podignuli su 1490, godine samostan sv. Marije u Zazi¢nu. U 16, stoljecu u Hrvatskoj i Slavoniji nije podignut ni jedan pavlinski samostan, ali je vecina sagradenih bila oSteéena ili srusena od Osmanlija ‘Turska je vojska sve silovitije prodirala u hrvatske krajeve, Veliki poraz ugarske vojske kod Mohata 29. kolovoza 1526. bio je sudbonosan za Ugarsku i Hrvatsku, a uzdrmao je u temeljima i Pavlinski red. Zbog opasnosti vrhovna uprava Reda od 1577. godine nalazi se u Lepoglavi jer su prilike u tome dijelu Hrvatske bile prikladnije nego u Budim- skome pasaluku, No osmanlijska pustosenja nisu 20 Sekulig, Ante, Presled posijert paslina, w: Cvitanovis, Durdica ~ Malekovie, Viadimir ~ Petntevie, Tadranka (or, Kultura paving Hirvasho} 1244, ~ 1786... 33., Globus ~ Murs) 2 omyetaos sob, Zagted 1989 25 Io. te 8,TOMISLAV BOGDANOVIC + KRATAK PREGLED POVIJESTI PAVLINA S OSVRTOM NA NIJIHOVO. Cris, god. XIL, br. 1/2010, str. 170 - 187 postedjela ni pavline u Hrvatskoj. O stradanju pa- viina u Hrvatskoj medu ostalima pige i madarski pisac Emil Kisbén koji navodi da su 1555. i 1587, godine svi hrvatski pavlinski samostani opustoSeni Zia kob nije bila jednaka. U Dubicu su Turci ula- zili dva puta, a veé je 1464, godine samostan bio sraynjen sa zemljom, u Gariéu je samostan unisten 1571, godine, a krajem 16. stoljeca spomi- nje se mucenistvo dvanaest remetskih pavlina, pa doista nema samostana koji nije osjetio teskoce i posljedice uznemirenoga stoljeéa.* Sedamnaesto je stoljece za pavline stoljece duhovne i redovnitke obnove. Postupno se ukljucu- ju i primaju u crkvene sluzbe. Postaju dusobriznici, vjerovjesnici, ispovjednici i propovjednici, a dobivaju i upravu nad pojedinim biskupijama i pokrajinama (Juraj Utisinovié, Simun Bratuli¢, Stjepan V. Trnavski, Martin Borkovié i drugi). Puno i brigno se radilo oko obnove unutarnje stege i redovnitkoga Zivota. U Lepoglavi je 1503. godine otvorena prva javna hrvatska gimnazija, a 1654. godine paviini otvaraju sveutiliste (ilozofija i bogoslovlje) kojemu papa daje povlasticu dodjelji- vanja akademskih naslova. Utiliste je bilo cije- njeno, a za nj se provulo i izvan granica Hrvatske Osim obnove porusenih i o8teéenih samostana ulemeljen je samostan u Sveticama 1627. godine, koji su utemeljila braéa Nikola i Petar Zrinski, te samostan sv. Elizabete u Istri u Poreckoj biskupiii, osnovan oko 1643. godine, Protonotar Hrvatskoga Kraljevstva Ivan Zakmardi utemeljio je dva samo- stana: samostan BI. Djevice Marije u Olimju 1662. godine i samostan svete Ane u Krizeveima 1665. Nakon obnove Red je krajem 17, stoljeca pogodila velika nevolja: nesnosljivost hrvatskih i madarskih redovnika, Problem je rijesen diobom na hrvatsku i ugarsku provineiju. Najzasluzniji pavlini za ustrojstvo samostalne redodrZave bili su lepoglavski profesori Gaspar Maleti¢ (Mallechich) i Ivan Kristolovec, Oni su uspjeli pridobiti hrvatske pavline da se odijele od ugarskih. Ivan Kristolovec u Rimu je dobio suglasnost Sv. zbora za Sirenje vjere, a Sveta je Stolica 4. svibnja 1699, potvrdila spomenutu diobu ugarske provincije.”” Sjediste nove redovnitke pokrajine bilo je u Lepoglavi. 26 io, a. 35, 27 eo, we. 37. Krajem 18. stoljeéa osnivaju se pavlinski samo- stani u Varagdinu i Pofegi, gdje su pavlini preuzeli isusovatke gimnazije nakon ukinuéa isusovackoga reda. Ukinucem Pavlinskoga reda dekretom Josipa IL, od 7. veljaée 1786. Hrvatska je zadobila jak udarac, ne samo na erkveno-duhovnome podrugju, veé i na podrugju politike, prosvjete, gospodarstva i osobito kulture, Mnogi smatraju da je jedan od razloga ukinuéa Reda bio sto su pavlini girili hrvatsku politi¢ku i nacionalnu svijest i kao takvi postali tn u oku austrijskim viadarima, Pavlini su imali sveudiliste u Lepoglavi, bili su hrvatski red, i to ne samo svojim nastankom, vec i djelo- vanjem. U vrijeme ukinuéa Red je bio najsnazniji i najutjecajniji. U Hrvatskoj i Slavoniji u razlicitim razdobljima, od osnutka prvoga samostana pa do ukinuéa, djelovalo je oko 40 samostana koji su bili snagni centri vjere i kulture."* Odlukom o ukinucu crkvenih redovnitkih zajednica u Hrvatskoj naj- prije su zatvoreni samostani u Istri (Sv, Petar u Sumi, Cepi¢). U sjevernoj Hrvatskoj samostani u Lepoglavi, Remetama, Krizeveima i Sveticama bili su namijenjeni novim Zupama. Nakon smrti Josipa I, godine 1790., nije doilo do obnove Pa- vlinskoga reda u Hrvatskoj. Iako je jo8 bilo zivih redovnika, problemi oko obnove bili su preveliki: vecina redovnika postali su biskupijski s Zupnici u mnogim Zupama, dio ih je bio umiro- vijen ii su otisli u druge redove... Moda je gla- vni razlog neobnavijanja Reda bio nestanak uvjeta za redovnicki Zivot kakvim su redovnici nauéili Fivjeti. Oduzeti su im samostani, erkve, skole, sva imanja i posjedi, jednostavno se vise nisu mogli snaéi u novonastaloj situaciji.? Poéetkom 19, stoljeca Red je pokusao obno- viti i bivai pavlinski klerik, poznati hrvatski pisac Titus Brezovacki (4. sijetnja 1757. — 29. studenoga 1805). Pokusao je to putem Hrrvatskoga sabora, ali nije uspio, Razmisljanje 0 obnovi Reda bilo je ak- tivno i pred 2. svjetski rat, ali rat je tu inicijativu prekinuo." Nadbiskup Alojzije Stepinac poziva iz Poljske 1943. godine dva pavlina u Mariju Bistricu. Zelja mu je bila da pavlini s vremenom preuzmu bistritko svetiste Majke Bogje po uzoru na Ja- vecenici, 28 Domilé, Tura, Ukinuce | obnova pavinskog veda, u: Leposlevshi bormik 1994, sy Zagaeb 1995, 29 io, a4, 50 ko, a 14 175TOMISLAV BOGDANOVIC + KRATAK PREGLED POVIJESTI PAVLINA S OSVRTOM NA NJIHOVO. Cris, god. XII, br. 1/2010, str. 170 - 187 snu. Goru, koja je nacionalno marijansko svetiste poljskoga naroda, a ujedno i sjediste generala Pavlinskoga reda. Ni taj pokuSaj obnove nije uspio. Zagrebacki nadbiskup kardinal Franjo Kuharié (1923. = 2002.) s namjerom da se red obnovi, se- damdesetih godina prosloga stoljeéa poziva pavline iz Poljske da dodu u Hrvatsku. Dana 6. travnja 1972. iz Poliske dolaze éetiri redovnika: prior o. ‘Teofil Krauze, 0. Juliusz Kludziak, 0. Gabrijel Knop i brat redovnik Lovro Bednarz.” Nakon Sto su redovnici u svojemu bivsemu samostanu u Remetama uz pomo¢ karmeligana nauéili hrvatski jezik, preuzeli su svoj nekadaSnji samostan na Ka- menskome kod Karlovea, Buduci da je na Kamen- skome i sjediste Zupe, redovnici su preuzeli i upra- vu nad Zupom. Danas pavlini djeluju u cetirima hrvatskim samostanim (Kamensko kod Karlovea, Sv. Petar u Sumi u Istri, Svetice kod Ozlja i Pose~ darje kod Zadra), broje petnaest redovnika te tvore Hrvatsku kvaziprovinciju. Slijedeci znakove vre~ mena, pavlini danas, osobito molitvom i Zrtvom, vode borbu za Zivot nerodenih. 3.1, Samostan Bl, Djevice Marije u Lepoglavi Lepoglava je kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture. Prvi se put spominje 1399. godine, kada je kralj Sigismund 27. sijetnja dodijelio grofovima Celjskima veé gotovo porusen stari grad Lepo- glavu na brezuljku Gorici. Godinu dana poslije zauzimanjem Hermana Celjskoga osnovan je sa- mostan pustinjaka sv. Pavia sub Lepoglava.”® Her- man Celiski tada je navodno dao porusiti tvrdavu u Lepoglavi i od gradevinskoga materijala dao sagraditi pavlinski samostan.” Grof Ulrik Celiski godine 1455. potvrdio je osnutak lepoglavskoga samostana, Pavlini otvaraju gimnaziju u Lepoglavi na potetku 16. stoljeca (1503.). To je pogetak skolstva u Hrvatskoj. Samostanu u Lepoglavi bila je dodijeljena organizacija Skolstva za cijelu hnrvatsku i ugarsku provineiju. Nastavni je program 1H to, an 15 431 Plefe, Tajana, Srednjovjekovni pavlinski samostan u Leposlavt ~ sarheoloskaietraivanja 2003, 1 2004. godine, Crit, 9, Posjesno fruitvo Keitevc, Kritews, 2007, str. 157.169, nat. 158 Grad Lepoglava, Tursticht vedic, Graicki studio MIMI, Wanee 2005 38 Adameésk, Josip, Pavlniénjthos pavlnekiposiedi,w: Cvitanovie urdica ~ Malekovic, Vidimir —Petrcevs, Taran (ot), Katara patina w Hrvatskoj 1244. ~ 1786, 5.41. ~ 62. bas. 45, Globus ~ Muze} za umjenos i bet, Zagreb, 1989, 176 bio sliéan onovremenim europskim gimnazijama. ‘Nakon osnovnoga znanja (Gitanje, racunanje, pisa- nije i pjevanje) pristupalo se triviumu (gramatika, aritmetika i geometrija) i quadriviumu, gdje su se udili glazba, astronomija, dijalektika i retorika. Nastava se odrzavala na latinskome jeziku, a u prvim su se godinama djeca pomagala materin- skim, u nas hrvatskim jezikom, Nastavu su polazi- i mnogobrojni sinovi plemi¢a iz Zagorja i Podra- vine. Ova prva gimnazija djeluje do Mohaéke bitke 1526. godine, kada je zbog poraza Ludovika II. od Osmanlija Hrvatska izgubila dio Slavonije iu tim se nepovoljnim prilikama lepoglavska gimnazija morala zatvoriti. Pedeset godina poslije, godine 1582,, obnavija se i djeluje neprekidno sve do 1637. godine, Obnova se vodila pod vodstvom generala Reda Stjepana iz Trnave. Nakon njegove smrti naslijedio ga je Simun Bratulié. Postavéi godine 1603. biskupom zagrebackim, Bratulié nastavlja sa svojim prosyjetnim radom, Godine 1606. poziva u Zagreb isusovce koji, dobivsi posjed i kapelu sv. Katarine, 1607, godine otvaraju gimnaziju. Lepoglavska gimnazija nastavila je svoj rad do 1644. godine, kada se ugasila jer novo gimnazijsko srediste postaje Zagreb. Time ne prestaje pro- svjetni rad pavlina u Lepoglavi jer 1656. godine fra Jakob Obostrenec potinje predavati filozofiju u biv8oj lepoglavskoj gimnaziji, Godine 1658. ge- neral Reda Borkovié dobio je odobrenje od Svete Stolice i od cara Leopolda I. da se lepoglavski zavod uzdigne na status akademije." Lepoglavska je akademija dobila pravo na dodjeljivanje visokih znanstvenih stupnjeva, doktorata iz filozofije i teologije. Prvim je doktorom filozofije u Lep- oglavi proglasen Ladislav Landor 1674. godine. Smatra se da je u Lepoglavi obranjeno oko 75 doktorskih disertacija. Na pavlinskim se ueilistima uz latinski ravnopravno uptrebljavao i hrvatski jezik u svim njegovim inaéicama. U Lepoglavi kajkavStina, a na drugim mijestima, prema tome gdje su se nalazili, cakavstina i Stokavitina, i to ne samo u Skolstvu, nego i u knjiZevnosti i liturgi- ji Kako samostan tijekom 15. i 16. stoljeéa nije bio posteden osman-ijskih razaranja i osvajanja, 34 Matekovie, Vladimir, Kultura pavlina u Hrvatsko} u: Cvitanovis Durdica ~ Malekovic, Vagimit ~Petrigeic,Jadvanks (ur), Kultura Dovlinaw Hrvatoty 1248, ~ 1786,, st. 13. =I, naa. 1, Globee ~ ‘Muzsj 20 umjetnos i ob, Zagre, 1989. reps ktievei ef ga 25 bipiaupalepoelava amon btm)TOMISLAV BOGDANOVIC + KRATAK PREGLED POVIJESTI PAVLINA S OSVRTOM NA NJTHOVO. Cris, god. XIL, br. 1/2010, str. 170 - 187 on se u 17. 4 18, stoljecu obnavija i dograduje sve do ukinuéa Pa-vlinskog reda. Ukinucem Reda pavlini su se mo-rali odre¢i svog naéina Zivota i napustiti samostan u Lepoglavi. Po arhitektonskom, je sklopu lepoglavski samostan bio najveci pavlin- ski samostan,"* po broju posjeda najbogatiji, a u hhrvatskoj kulturi najznaéajniji, Utemeljitelj je samostana u Dubici nadvojvoda Koloman, koji dovodi pavline u Dubicu prije 1244, godine, Nakon dolaska pavlina u Dubicu smjesteni su u dominikanski samostan i tamo ostaju sve dok gradsko poglavarstvo nije ispunilo Kolomanovu zapovijed da daruje zemlju i mjesto gdje ée pavlini sagraditi vlastiti samostan. Samostan je u Dubici najstariji pavlinski samostan u Hrvatskoj, a bio je na prostoru Bosanske Dubice. Ima kratku i burnu povijest. Uz to sto je bio lose prihvacen od svojih darivatelja (gradani su morali mimo svoje volje dati zemlju), taj je samostan jedan od prvih koji uni8tavaju Osmanlije, a pavlini ga prvi put napustaju veé 1453. godine. Redovnici samostan obnavljaju 1461. godine, ali ubrzo su ponovno morali bjeZati pred osmankijskim osvajanjima. Dio se redovnika s arhivskom gradom i dragocjeno- stima sklonio u pavlinski samostan u Gariéu. Nakon 1465. godine o postojanju samostana nema sacuvanih isprava ni dokumenata pa se smatra da je od te godine samostan u potpunosti napusten. Danas osim togno poznate lokacije nema nikakvih tragova ni svjedocanstva materijalnih ostataka sa- mostana u Dubici.” 16 Prema zpivna pavlina Hiationa Gasparoijeu kroniilepolavskogs samostans, (Synopsis hstrico-chronlogica monasterl Lepoglaven ss exkva je posvecena 1415. godine na drugu nedjlu nakonblagdana f Mihovslaarkandela. Cekva sa 3 tamostan stradal kod prodora ‘Tuaka oko 148. godine, Tada vatki ban Ivan Kervin (pokopan po vlastito) 2a ispred glavacg altara 1504.) pomagao je cbnova Esmostana{etkve. U to) je obnovi Lada ctkwe presvodena rerasim svodom 1 podigavia do Visine svoda svetita Tada je zvonik ispao thalen pa je prvi put poten 1610. a drug put ITIL. godine, kada je Aobio sadatnj kapu | visinu od goiovo 42 metra. Ned vlezta je vata 1667. gpostaijen gro Emerika Exdodyja. Za izgled cskve vazna je _odina 1710, Tada je ingradnom knjizice a prvome kts samostana ekva dobilapredvorje 1 novo procljeureseno kipovima cekveni ‘otaca Chva je glia gradevinautefenaprekrazimbaroknia ott sma i oslikana kisiom matega najpornatjege freskoslikara pavina Ivana Kestielja Ranger, 37 Kubek, Milan, Posie topotvafeli preted plist samostana u Hivaske, w- Crkanovie, Durdca ~ Malekovic, Vadinie ~ Pensevs Sadr sr), Kultura pavlina u Hrvatekoj 1348, ~ 1786, a. 61. = 92, na si 73, Globus ~ Moze) za unjetnos i ob, Zagreb, 1988 3.3, Samostan sv. Marije na Kamenskome Samostan sv. Marije na Kamenskome, ju- goistoéno od Karlovea, osniva Zena Stjepana Frankopana 1404, godine.* U Kamensko pavlini najyjerojatnije dolaze iz obliznjega samostana na Petrovoj gori. Samostan je stradao od osmanlij- skih napada veé 1484. godine, ali se brzo opo- ravio i nastavlja djelovati do sedamdesetih godina 16. stoljeéa, kada ga pavlini zbog trajne turske opasnosti napustaju. Redovnici su samostan i njegove posjede dali na upravu karlovaékomu generalu za simboli¢nu odstetu od 50 forinta na godinu. S vremenom je samostan propadao, dio se samostanskih zgrada rusi, a materijal se upotrebliava za izgradnju karlovaéke utvrde. Pavlini od 1627. godine Zive na Smoléem vthu, u Sveticama, u treéemu pavlinskome samostanu na karlovagkome podrugju. Taj je samostan unisten wu potresu, a paviini se vracaju u malo popra- vijeni samostan na Kamenskome, gdje i ostaju do ukinuca Reda.** Obnovom Reda 1972. godine, na inicijativu zagreba¢koga nadbiskupa kardinala Franje Kuhari¢a pavlini se vracaju u Hrvatsku i preuzimaju svoj bivsi samostan na Kamenskome. Buduéi da je Kamensko sjediste Zupe, pavlini su preuzeli i upravu nad Zupom Kamensko. Re- dovnici su obnovili dio stare samostanske zgrade i erkvu, obnavijali su i sam Red odgojem do- macih redovnika. Ta je cjelovita obnova trajala do 5. listopada 1991, kada su opet, kao nekoé davno pred Osmanlijama, morali napustiti samostan.” U Domovinskome ratu samostan su agresori na Hrvatsku granatirali, uni8teno je kroviste, a 18 Cava w aklopu samostana porvecens je Gospi Sotto, a posiede cudotvoran kip Gespe Kamnske, koi ctkvu podize na tang sje snoga regionalnoga hodogasita seta, Osobio vetano slave 86 ‘Velika i Mata Gospa te Gospa Snjeéna 39 Kruhck, Milan, Penjesno-topografsh pregled pavinsih samostana w Hrvaike, vs Cvtanovie, Duréica ~ Malckovic, Vladimir ~ Peicevic, Jaden (ar), Kultura pavlina Trvatekoj 1244, ~ 1786, #81. — 92. na st 74, Globus ~ Muze] za umjetnost i ob. Zagreb, 1989 Povlinski samostan sa 2upnom crkvor Rodenja Blazene Djevice Marije w Sveticama kod Orla ingraden je 1627, godine, kada s, bjeteei pred Osmaniyama, pavint iz Kamenskoga stig Svetice Dovttea je 1660. godine velkom zaslugom prvoge i dugogodinjces ora Ivana Belostenca, znamenioga lekskografa pista. Samostan 51699. godine unidten upotresu. Tekom Domovinskoga rata (1991 = 1995) samostan je ponovno bio prvremens dom palina iz Kamen tkog. Danas je samosan u Svetictma jedan of cetiiy samostena & ‘Kojima berae palin’ v Hevatsko 40 Domi, Tras, Ukinuce ¢obrova pavlinskog reda, w: Leporlaveki hormik 1994, #15, Zagze>, 1995, 17TOMISLAV BOGDANOVIC + KRATAK PREGLED POVIJESTI PAVLINA S OSVRTOM NA NJIHOVO. Cris, god. XII, br. 1/2010, str. 170 - 187 unutrasnjost je opustosena, Redovnici su se iz samostana na vrijeme sklonili kod franjevaca u Karlovac, a uspjeli su evakuirati i najvrjednije predmete, kipove i slike, Ponovni povratak pavlina u djelomicno obnovijeni samostan zbio se 1998. godine i od tada Zupna crkva djeluje redovito. 3.4, Samostan BI. Djevice Marije u Remetama Osnutak pavlinskoga samostana u Remetama pokraj Zagreba vezZe se uz doseljenje nekoliko pa- viina na podnozje Medvednice. Prvi zapisani trag © postojanju remetskoga samostana poljece iz go- dine 1288. Te je godine, naime, plemié Miroslav, sin Hetukov, darovao samostanu Bl. Djevice kraj Zagreba imanje Kratki dol na potoku Bliznecu. Na zemijistu Sto im ga je darovao Zagrebadki kaptol, godine 1272. pustinjaci poditu svoje obitavaliste, drvenu kucu za stanovanje i kapelicu posvecenu BI, Djevici Mariji, Na mjestu staroga samostana i crkve godine 1319. kralj Karlo Robert dao im je sagraditi novu crkvu i samostan. No taj samostan strada u pozaru i biva obnovijen tek 1410. godine. U vrijeme osmanlijskih prodora preko Save sa- mostan je tri puta unistavan. Prvi su ga put spalili 1483. godine. Kralj MatijaS Korvin daje ponovno izgraditi samostan i opasuje ga zidinama te podize kulu za njegovu obranu, Unatoé évistim zidinama i kuli Osmanlije pod vodstvom pase Ferhat-bega Sokoloviéa 1557. godine provaljuju i spaljuju sa- mostan. No pavlini ponovno grade samostan. Ali ubrzo, treéi put, Osmanlije pod vodstvom Hasan-pase Predojeviéa 1591. godine provaljuju i spaljuju samostan i erkvu te ubijaju 12 fratara Za vrijeme biskupovanja zagrebatkoga biskupa pavlina Martina Borkoviéa godine 1646, potinje obnova i izgradnja remetskoga samostana. Obnova traje cijelo 17. i do polovine 18. stoljeca, kada je podignut i obnovijen mnogo veci samostanski kompleks obzidan novim zidom, a obnovijena je i cerkva, Samostanska erkva postala je Zupnom 1812. godine odlukom biskupa Maksimilijana Vrhovea 0 utemeljenju Zupe Remete, Crkva je teSko stradala 1880. godine u jaku potresu. Danas zadacu cu- vanja crkve i samostana uz vodenje remetske Zupe imaju karmeli¢ani koji su u Remete doili na poziv bL. Alojzija Stepinca 1959, godine. 178 3.5. Samostan sv. Petra u Sumi u Svetome Petru u Sumi Samostan pavlina u Svetome Petru u Sumi nalazi se u nekadagnjoj benediktinskoj opatiji, u samome srcu Istre. Zupna crkva sv, apostola Petta i Pavla — pavlinska — podignuta na mjestu drevne benediktinske iz 1134. godine, progirena je, dovr’ena i posveéena 1755. godine."' Podeo ju je graditi pater Simun Bratuli¢, roden u Svetome Petru u Sumi, general Pavlinskoga reda i zagreba- cki biskup. Napustenu benediktinsku opatiju i poveci posjed oko nje pavlinima je darovao car Fridrik II. godine 1459, Pavlini u samostanu osnivaju novicijat, skolu za svoj podmladak, ali i osnovnu Skolu otvorenu za svu istarsku djecu. Oko 1770, godine u samostanu su organizirana predavanja iz filozofije te mozemo govoriti da je barem za kratko vrijeme u samostanu djelovao filozofski fakultet. Samostan u Svetome Petru u Sumi ukinut je 1783. godine te je bio prvi hrvatski pavlinski samostan koji je stradao u reformama Josipa Il. Nakon ukinuca Pavlinskoga reda erkva je postala Zupna, a samostan je presao u privatne ruke i propadao sve do 1993. godine. Pavlini se w svoj samostan vraéaju nakon 210 godina (7. stpnja 1993) na poziv poretko-pazinskoga biskupa Antu- na Bogeti¢a. Tada u Istru dolaze tri pavlina koja se posvecuju obnovi samostana.* Danas u samostanu pavlini vode Centar za nerodeni Zivot.* Na taj naéin Zive geslo cijelog »pokreta«, utemeljeno na pavlinskoj monaskoj bastini: »Molitvom i Zrtvom, spasi Zivot nerodenom!« [Na glavnom oar crkve av etra i Pala iznad taberbakla soi ko= ij Cudatvcne slike Crne Gospe is navesega oljpkogs marijanskogs Suita Jasna Gea (Maja Bota Jsnogoraka zasttaica Poise) Za keopiy aaa w 15, stoljeca erkvenim je kajgama zapssno da je roplakala na Badnjak 1721, posije je kroz xavjee u njezino ime roge eudesno ezdravila, U wie su poanate die opie jasnogor- $k ine Koe ou peoplakale: Iw Svetome Peeu Sani, 2, wkatedral { Lablino na istoka Poljske 1949. gone. 42 bilp://owy.pavlini-tpetar hr/index phptoption=com sSonlentdtaleview ide DT 43 Krubek, Milan, Povjemo-topografti preted pavlinsih samostana 4 Hristo. v: Cvtanovc, Durdica ~ Malekovic, Vladimir ~ Peievie, Barak (or), Kulture paving w Hrvatsky 1244. ~ 1786... 88. — $7, Globus ~ Maze} ra umjetnon i obi, Zagte, 1989, M4 Doasis, Juraj, Uhinuce 1 ebnova pavlinskog reda, u: Lepoglavs shorn 1994, a. 15, Zagreb. 1995, 45 Centar se nani u Svetome Petra v Sumi, a posvecen je Mari tmaji tiveta i zaditaii nerodenih, Pavia vee nekoiko desetec, fljedeci nmnakove veemenae molitom i arvom sudjlyju u veliko, ‘mukotrpo both kricana Katoika 2a spas dete prea pobaéajem, Dana 12 prosinea 2005, biskup poretko-pslskt Ivan Milovan otvar blagoslvja Centar za nerodent tivo! Birkupij Reda te we Centra kapelu Majke nerodenihTOMISLAV BOGDANOVIC + KRATAK PREGLED POVIJESTI PAVLINA S OSVRTOM NA NJTHOVO. Cris, god. XIL, br. 1/2010, str. 170 - 187 3,6, Samostan u Posedarju Uz samostane na Kamenskome kod Karlov- ca, u Svetome Petru u Sumi u Istri i u Sveticama kod Ozlja zadnji djelujuéi samostan, odnosno prebivaliste i Zupa pavlina u Hrvatskoj nalazi se u Posedarju kraj Zadra. Prostor Vinjerca naseljen je jo8 od prapovijesnih vremena, sto potvrduju rugevine antickoga naselja. Do potetka 15, stoljeca ondje se nalazio pavlinski samostan s crkvom sv. Marka, Doma¢i monasi u misnim slavijima upotre- bijavali su starohrvatski jezik i hrvatsku glagoljicu tako da je okupljeni narod od davnih vremena upucivao molitve k nebu na svojemu jeziku. Dina- stigkim borbama (na prijelazu iz 14. u 15, stoljece) izmedu Zigmunda Luksemburskoga i Ladislava Napuljskoga najvise se okoristila Venecija, koja je 1409, godine uspjela za 100 000 zlatnih dukata zavladati vecim dijelom dalmatinske obale, Tako se pod njezinom vlasti naSao i pavlinski samostan, Od poéetka 16. stoljeca podeli su jaki osmanlij- ski napadi, Vinjerac su zaposjele osmanlijske sage godine 1570,, ali su ga vec sljedece godine Mleéani vratili i srusili da ne bi postao vazno osmanlijsko uporiste. Godine 2003. pavlini se vra- éaju u Posedarje. 4, Kulturno djelovanje hrvatskih paviina Kulturno djelovanje hrvatskih pavlina bilo je prepoznatljivo stoljecima po pustinjaékome Zivotu i samostanima koje su podignuli diljem Hrvatske, a Red je postao veoma popularan Senoinom povje- sticom Fratarska oporuka.* Organizacija pavlin- skih samostana u prvim stoljecima djelovanja bitno se razlikuje od discipline i Zivota u istim samosta- nima u zrelijemu razdoblju, Prilagodavajui svoj Zivot i djelatnost potrebama vremena i drustveno- -povijesnim okolnostima, pavlini su prilagodavali i svoje samostane, Tako su u izgradnji i uredenju prostora pavlinskih samostana i crkava éesto su- djelovali sami pavlini: slikari i kipari, stolari i pozlatari.”” Kao slikari se medu pavlinima poseb- 446 August Senou napsao je tri pavinske povjestice koje sa vezane uz ‘vor lkove Pavinskoga rea. To su Opa Zetelica, Bishup Borkovc 1 Fratarcka oporata. Pratareka oporaa, naponnatja meds ni, ‘tsa se v Leporla: u vrjeme okinuea Palinskogareda (47 Brae Josip, Pvliniu vats) drastveno | kultarnejpovyest Lepoglavst cbornik 1994, st. 8, Zagreb, 1995 no istiéu Ivan Krstitelj Ranger i Gabrijel Taller (Daller), a slijede ih Leopold Keckheizen i Luka Hauser. Kipari koji se isti¢u, jesu Pavao Riedl i Aleksije Kéniger:* Kao knjiZevnici posebice se izdvajaju dva pavlina, Prvi je Ivan Belostenac (VaraZdin, oko 1594, - Lepoglava, 10. veljace 1675.. Prvi podatci © njegovu Zivotu vezani su uz 1616. godinu, kada je u Lepoglavi stupio u Pavlinski red. Dvije godine poslije odlazi u Beé u isusovacki kolegij, vjeroja- ‘tno da bi studirao filozofiju. Ondje ostaje tri go- dine, a zatim se zaputio u Rim u Collegium Ger- manicum, gdje studira teologiju. Vrativsi se sa studija u Lepogiavu, postaje predstojnikom sa- mostana, a iste godine postaje prior u pavlin- skome samostanu u Sveticama kraj Ozlja. Sluzio je iu Svetoj Heleni kod Lepoglave, u Cakoveu i u Crikvenici. Godine 1663. poviaéi se u samostan u Lepoglavi u kojemu ostaje do konca Zivota. Bo- raveéi u razliéitim pavlinskim samostanima, imao je prilike prouéavati jezik i razligita narjetja. Nje- govo je najvaznije djelo veliki dvojeziéni rjecnik Gazophylacium seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium, koji je i po naslovu riznica rijedi. Sastoji se od dva dijela: prvi je latinsko-hrvatski i sadrZi oko 40 000 latinskih natuknica s mnogo vie harvatskih objasnjenja, a drugi je hrvatsko-latinski i ima oko 25 000 rijedi* Osim rjenika Belostenac je napisao i Zivotopis sv. Pavla, Drugi je pavlin s golemim hrvatskim opusom Hilarion GaSparoti, koji je sastavio prvo hrvatsko enciklopedijsko djelo Cver sveteh, enciklopediju svetaca u ostatakae Hrvatske. Osim borbe protiv Osmanlija biskupi su se borilii protiv utjecaja protestantizma. U toj se borbi osobito isti- cao spomenuti biskup Simun Bratuli¢ kojemu je Hrvatski sabor poyjerio suzbijanje protestantizma u Hrvatskoj. Svecenstvu se u borbi protiv prote- stantizma pridruzuju i staleZi, a Hrvatski sabor go- dine 1604. donosi zakon kojim bijase jedino Crkva katoli¢ka priznata kao dopustena na hrvatskom tu. Posljednji pavlin koji je obnagao duznost za- grebackoga biskupa bio je Emerik (Mirko) Ester- hazy. Podrijetlom je bio Madar, a obavijao je niz. redovnitkih sluZa: profesor filozofije u Lepoglavi, remetski prior, poglavar Hrvatske pavlinske pro- vineije. Esterhézy je najprije biskupovao u Véeu (1706), @ Zagrebackom je biskupijom upravljao od 1708, do 1723. godine. U petnaestak godina biskupovanja u Zagrebu biskup Esterhézy svojim je radom bio vezan za Hrvatsku i njezine teskoée i probleme. Svojim je djelovanjem privukao po- zornost Habsburgovaca na se pa je godine 1723. postao vesprimski biskup i kraljevski kancelar Godine 1725. imenovan je ostrogonskim nadbi- skupom. 58 Skule, Ante, Paving vhovai poslavar. w: Cyitanovis, Duda — Malekovic, Vindimir ~ Petrigevie,Jaranka (ar), Kultura paviina Hrvaucoy 1244 ~ 1786, a 373. ~376, nate 373, Globae ~ Moves ‘4 umetnot job, Zagieb, 198, 59 Beatle Josip, Pavn w hrvaiko)drustveno) i hulturne poet Lepogiavei shorik 1994, st 11, Zagreb, 1995 60 Site, Ferdo, Preged povieei hrvatekog maroda, Maica brates Zag, 1963, st 34 1 sto 354, (62 Sekalie. Ante, Pavlinstivrhowni poslavari,w: Ceitanovi. Durdica = Maleiovic, Viadimir ~ Petitevie, Jaéranka (ar), Kultura paving 1 Hrvatso) 1244, ~ 1786, at. 316, Globus ~ Muze} 24 umjenost bre, Zagreb, 1989, Kada se veé govori o kulturnim djelatnicima u Pavlinskome redu, potrebno je spomenuti i njiho- vo djelovanje u hrvatskome srednjemu i visokome Skolstvu. Srednja skola, osnovana u Lepoglavi 1503. godine, prvotno je djelovala samo dvadeset i tri godine, tj. do 1526." Vrata lepoglavske sred- nje skole ponovno su otvorena godine 1582. Skola je otada djelovala bez prestanka do godine 1637, Osim lepoglavske pavlini su u Hrvatskoj otvorili srednju skolu u Krizevcima (1670, — 1786.) i Senju (1725. ~ 1786), a jedno su desetljece vodili dvije bivse isusovaéke gimnazije: u Varafdinu (1777, ~ 1786.) i Pozegi (1777. - 1786.). Od 17. stoljeca, od godine 1656. pavlini otvaraju visoke skole, tj. skolu filozofie i bogoslovnu skolu koje su djelovale u Lepoglavi, a povremeno i u drugim mjestima. Srednje su skole polazili buduci redovnici, ali i syjetovna mlade?, visoke su pak Skole bile nami- jenjene iskljuéivo skolovanju élanova Pavlinskoga reda.* 5. Bijela braéa u Krizevcima i osnutak samo- stana sv, Ane u Krizevcima Za dolazak pavlina u Krizevce najzasluzniji je protonotar Hrvatskoga Kraljevstva Ivan Zak- mardi Dijankovecki,"* Obnagajuci mnoge visoke 153 Vid OFk 5.7, Semortan BL Djevice Meri u Leporlan, st 9. vega rida (66 Hotko, Franjo Emanuel, Pavinske srednje | visoke dkole, ws Cv tanovi, Duda = Malekovie, Vladimir ~ Petsitevie, adranka (ut), Kultura pavlina Hroatrej 1244. ~ 1786, se, 301 ~ 308, n4 ste 301, Globus ~ Muze) za umjenost i obri, Zagreb, 1989, Profesori ‘lozoije na lepoglavekome sveuiis: rv e bio Jakov Obostrenee ‘akon njega Ferdinand Grieskircer (1656 ~ 1558), lan Kery (1683 71668), Ivan Stanéie (1658 ~ 1670), Gaspar Malecie (161, ~ 1677), ‘Adam Koleta) (1676. ~ 1677), Andria Bggerer (166. 1668), Adal- bert Turkovie (1672. ~ 1674), Juraj Keznarie (1675. ~ 1679) 1Takov Strub (1677 — 1679) 65 lan Zakmardipojece iz Ugarske, 0 emo nas ivje8eue povesnitar Pavlinskoga reda Nikola Benger. «sam mu krlj Leopoléw diplomi (0 5 rjna 1666, kojom Zakmardijdodjeliujebarunstvo, kate: »in petriam tnem Croatian et Slavoniam redises quo pracdecesoret fui ex Ungaria sere traetulerants Zakanariest #0 30 pres nasta- alu Hrvatekn,u grado Krizeweima u drugo} polovii 16. tolecs Niegov otae Petar bio je biljeznik Keizevacke Aupanije, 2 majka Magdalena pojce ie kuceFiliptiea. Dysinjstv j Tan proveo u ku von route, a vide nauke, tv. humantora,zavtio jew Zag postaje magistrflozoije,nakon Coga se feu Tlrvatsk, posao je ojtonk Zagrebacke biskupie, «od godine 1682, plemicks sudac w Keitevatko) 2opanyi te mu iste godine grof Nikola Bserhizy poklanja cava Folknseveinw i Dijankowinu, k toma posjede u Setome Patru Orehoveu i Cvistecu. Godine 1635. a Zale ‘mardi posta je blednik Varazainske pane, a 1636. + tapanijei biljeanik Kraljeviva Hrvatskoga te se zabvalio na suzbiplemickog sudea Zapanie krizevaske 1638. Zatim je inabran 2a vehovnogs 181TOMISLAV BOGDANOVIC + KRATAK PREGLED POVIJESTI PAVLINA S OSVRTOM NA NJIHOVO. Cris, god. XII, br. 1/2010, str. 170 - 187 drzavne polodaje i duznosti, Zakmardi je stekao velik imetak, a kako nije imao djece ni nasljed- nika, Zelio je uéiniti dobro za rodni mu grad Krizevce. Dobro promislivsi, odlutio je u Donjemu gradu krizevaékome osnovati pavlinski samostan s erkvom. Zakmardi je imetak ostavio pavlinima zbog nekoliko razloga. Bio je ofaran organizaci- jom i djelatnostima Pavlinskoga reda, njihovo zanimanje za umjetnost i knjiZevnost blisko je njegovim idejama, sudjelovao je u osni-vanju pav- linskoga samostana u Olimju, koji je podignut na njegovu imanju u Stajerskoj preko Sutle 1655, godine, pavlini imaju pravo posjedovari imetak i pravo glasa u Hrvatskome i Ugarskome saboru, zasluge koje su redovnici stekli u borbama s O: manlijama od Poljske do Hrvatske, a posljednji razlog bila je Zakmardijeva Zelja da pavlini u Krigeveima osnuju skolu. Zakmardi je tu zamisao poteo provoditi uw djelo u kolovozu 1665., kada je odluku prioy generalu Pavlinskoga reda Paviu Ivanovicu, koji je za pomoé zaduzio vikara (poslije zagrebackoga biskupa) Martina Borkoviéa” Dana 11. kolovoza 1665. pred sudcem Do- njega grada kriZevatkoga i pred 12 gradskih za- stupnika izjavio je Zakmardi da paviinskomu redu ostavlja: cijelu kuéu svoju o¢insku, svoj majur s ribnjakom izvan gradskih zidina, vrt do potoka Vitline, sve oranice i livade, sve vinograde i Sume svoje, Sto pripadaju njegovoj obitelji, a nalaze se na podrugju Zupanije krigevatke.* To je isto po- twrdio pred Kaptolom éazmanskim 27. kolovoza u Zagrebu i obvezao paviine da se samostan mora podignuti u Donjemu gradu, da u samostanu mora boraviti 12 redovnika, da su obvezni otvoriti Skolu potezaika, blagunika Subora, iu povjreastve za refavanje tw ‘vlatkoga plane Bitno je onde naglanit da je godine 6 izabran fodbor na clu sa Zakmardijem kojemu je staieno u zadacu pregedal, 1 popsaipovlastice i pravie Kralewstva(priilegionum vegnirevisio ot reqistratic). Oduteno da ese pravice i poviasticeeuvaizatvorene (eam Kljueevima: jedan jue smat ce ba, drug protonotar, a tei aptol zagrebues. Time su postavjeni teal Zemaliskom arive. Od godine 1682, pa sve do kre divota Zakmard je bican za zai W Potunsk sabor. Godin 1683. duo je napraviveliku hratovy things a oj su stajene povasice. Dana 30. tavnja 1644. na Sabore © ‘Varatéinu bijseizabran 2a protonotara Kraljevsiva Hrvaskoga (6 Horvat, Kato, van Zalmard, protonotar laljevave hrvatsboga, Rad Jagoslavenske akademije znanos umjetnosi, RazzediSlelogicko- “bistoright i hlovonkosuridige, kasga 63, JAZU, Zagreb, 1905, a.98, 6F eo, ae 99. 68 Eto, 9, 182 za pouku ne samo hrvatske, nego i krajiske vlaske djece, »scolas artium liberalium..«. Takoder je zatrazio i da se izda isprava s novim darovima koje poklanja pavlinima: dvor i posjed u Dijan- koveu, sve posjede u Lemesu, posjed u Spirancu i Sérbatoveu, dvor s pivnicom u Dropkoveu, takoder posjede u Dropkoveu, Vinarcu, Pataku, Neméeveu, Vojnoveu i Hizanovcu, Turkovcu, Salamunoveu, Bojnikoveu, KuSoveu te sve posjede svojega brata Dure, posjede Bogadevo i Sveti Petar Orehovec, polovicu Rakovea, zatim vinograde u Obrezu, ‘Velikom Malu i Beleéaku, 24 kmeta na posjedima Ledinsko Selo, Brestec, Mahinovec.® Za protu- uslugu Zakmardi je od pavlina trazio da sluze svaki dan iza njegove smrti tri tihe svete mise za njega i suprugu, za njegova brata Duru, za bratova sina Ivana i suprugu mu Magdalenu te da sluze svetane zadusnice u osmini bl. Marije Magdalene, a nakon njegove smrti neka odsluze 500 svetih misa. Zakladnicom od 27, kolovoza 1665., koju je Pavlinski red preko svojega generalnoga vikara Martina Borkovica s obvezama prihvatio, u nacelu je osnovan pavlinski samostan u Krizeveima Zakmardi je obilno darovao samostan, Od pri- hoda je moglo divjeti 12 redovnika pa je pitanje adje da se gradi novi samostan s crkvom.” Posto oéinska kuéa nije bila dovoljna za osnivanje samo- stana i Skolski prostor, Zakmardi je otkupio veliku drvenu kucu od potpukovnika krizevatke posade Nikole Makara te je od kralja dobio dopustenje da kupi posjed Majurec.” Potprior Lepoglave Jakov Obostrenec imenovan je priorom novoga samo- stana u Krigevcima te dolazi u Krizevce s bragom 1666. godine.” Cckajuéi dok se Makarova kuéa ‘uredi za samostan, pavlini su se naselili u kastelu Dijankovec pokraj Krizevaca. Dolazak pavlina u Krizevce otezavali su franjevci, koji su jo od godine 1665. prosvjedovali kod biskupa Petra Petretiéa Zeleci po svaku cijenu sprijeciti dolazak 2 io, ae. 100 “70 Dockal Kamil, Grade za povest painskihsamostona uw Hrvatsk) rukopisu Arhiva HAZ. sign. XVI 29 11 Horat, Kato, fan Zahmardh protonotar kraljensta hrvatskoga, Rad Jegoslaveneke akademije anos i umyetnoai, Rasred lologicko- ‘histori i Blosodko-urdii, kniga 63, TAZU, Zagreb, 1905. ie 10 ‘72 Dotkal, Kamil, Grada za povjestpaineih samortena w Hreatke, rukopis u Achiva HAZ. sign XVI 29 (aTOMISLAV BOGDANOVIC + KRATAK PREGLED POVIJESTI PAVLINA S OSVRTOM NA NIJIHOVO. Cris, god. XIL, br. 1/2010, str. 170 - 187 pavlina” Uklonivii tu teskocu, izdao je biskup Petretié 20. travnja 1667. pismeno dopustenje za osnutak pavlinskoga samostana u Krizeveima.* Magistrat je nakon toga dopustio pavlinima da uz kucu podignu drvenu kapelu sv. Ane, Na Zalost Ivan Zakmardi nije nikada vidio to dopustenje jer je umro 25. travnja 1667. u Bansko} Bistrici Gradnja samostana potela je godine 1699,, a rezidencija je uzdignuta na samostan 1729. Crkva je dovrSena 1718., a zvonik je graden do 1729. Samostan je tlocrtno slozen s tri krila oko kla~ ustra zatvorena s jedne strane erkvom, Nakon sto je zavrSena gradnja samostanskoga sklopa, prior Franjo Valentekovié molio je godine 1722. biskupa Emerika Esterhézyja, generala Pavlinskoga reda, za pomoé pri opremanju samostana i erkve. Grof Josip Galler posudio je novac za glavni oltar, a nakon potpuna opremanja crkve u popisu inventara iz godine 1796, stoji da se u ctkvi nalazi devet oltara.* Kada se je osnivao samostan u Krigeveima, bilo je predvideno da ¢e u njemu stanovati 12 tedovnika. Tako je i bilo, ali je broj redovnika u Krigevcima znao biti i vedi. U popisu krizevackih pavlina sto ga je provincijal poslao Hrvatskomu vijecu u Zagrebu zajedno s naznakom sluzbe i poslova pojedinih redovnika, stoji da je godine 1770, u krizevackome samostanu bilo 15 redovni- ka Pavlini su prema osnutku bili eremitski red i podizali su samostane izvan naselja. Na zahtjev Ivana Zakmardija Dijankovedkoga pristali su osno- vati samostan i skolu u KriZevcima, Samostan sv. Ane jedini je pavlinski samostan podignut u gradskoj jezgri.” Nakon ukidanja Pavlinskoga reda 73 W ispravi Kajom se dopusta uazak pavlina u gra, istic se azlog pro: svjedovanja franjevaca, Naimefraneve su se bol da ée pavliad ii po prof, tobi ilo franjevsima na Reto, Na J aa ranevaca feagitao generals vikarpavlina Marin Rorkovic, On je ijvio ako Je dahodak od posjeda darovanihpavaima na krievatkome podratjy {oli da 6e od njegn bez problema mo6ifvjeli 12 redovnika 14 Horvat, Ketl, nan Zatmard,protonoterkralevtsahrearkoga, Rad Iagoslvenske skademije znanoe unijetnoat, Razzed flologseo histor losoickojuridgh, knjga 63, JAZU, Zagreb, 1905, st 108 15 Cvitenovie, Durdica, Pavini w Krizevima, gradu svetog Marka Kvicevcanina,v: Lepoglavski bork 1995, Zagreb, 1996, su. 85.— 95, na ste 91 16 Dotkal, Kamilo, Grada za potent pslingkihsemastanau Hrvatsk opis w Arhive HAZU, sign, XVE 29s. 290 177 Osim samostana. sv, Ane w Krigeveima pavlini su unutar geadske jeagie imal sameostae jou Brine, Seno (easel godine 1688. {amostanaugustnarss Poteg (ase samosian iwovaea godine 177. erkva sv. Ane proglasena je Zupnom, a samostan je prepolovijen i adaptiran za potrebe magistrata i Zupnoga stana. 5.1. Osnutak pavlinske skole u Krizevcima Ivan Zakmardi Dijankovecki Zelio je svojemu rodnomu gradu pomoéi da izide iz krize nakon ra- tova s Osmanlijama i da ga unaprijedi u prosyjetno srediste. Dovevsi pavline u Krizevce, gradsko ih je poglavarstvo zamolilo da otvore skolu kako bi se pomoglo doma¢oj i obliznjoj mladezi da ne odlazi na skolovanje u druge gradove. Pavlini su se molbi odazvali i godine 1670, otvorili u Krizeveima Setverogodisnju gimnaziju. Dopustenje carskoga dvora uslijedilo je tek godine 1675. od cara Le~ opolda I. On je carskom poveljom od 4. travnja 1675. potvrdio rad pavlinske skole u Krizevcima.” Iste je godine (1675) krizevaéka opéina odredila nagradu za pavline s namjerom da poucavaju u 5koli studia humaniora.” Ian Zakmardi osigurao je Redu gospodarsku osnovicu da mofe razviti svoju djelatnost, u prvome redu odrZavati skolu. Lepoglava je morala osigurati Krizeveima dva profesora, uditelja njematkoga jezika i knjiznigara premda je u samostanu boravilo vise profesora, Pavlini su isposlovali dopustenje da se gradskim vratima mogu koristiti za nastavu na njemaékome jeziku za djecu vojne posade, a pokraj samostana imali su gostionicu koja je donosila znatan prihod. Kridevacka je gimnazija bila Skola humanistickoga latinskoga smjera, ali je nastavni jezik bio mate- rinski kajkavski, tj. hrvatski. Nakon dolaska isuso- vaca u Zagreb pavlini su svoje skole reformirali po uzoru na isusovacka uéiliSta. Krizevacka je gim- nazija slijedila takav program i po tome sustavu imala samo éetiri razreda (parva, principia, gra- ‘matica, syntaxis).® Gimnazija u Krizeveima ubraja ‘7s Husinec, Renata ~ Deli, Petar, Gimnatija u Kriteveima, Matica arvatska, Kriteves, 1999, str Il, U Spomenic obce pucke #kole lvitevacke (a vlasmidtes O8 Vladimir Naver ~ Kritevei) na ste 5 zapisano je da eo far, evecenict {ini tedovaicl, bez posehne pogodbe, poutavali domacu mlade pisati, tai, eatunat latinski id Nasiraniei 4 te spomenice eapisana je da su pro augustine, 3 pote Sranjeve od 17. tojeca)poutaval eeu v Gorajems grad, ako nam svjedot i dopastene cara Leopold od 19. studenoga 1674, ‘Koj jepuinima takoderdopustenapouka u veronauku i poeetnim nanostima sdrage ane grads ( Donjems rad) 179 Husinec, Renata ~ Dele, Petar, Ginnazija w Kritescima, Matica rvaaka, Kriteve, 1999, a 7 80 Husince, Renata ~ Deli, Petas, Gimnaciia w Kritevcima, Maiea ovals, Keseve, 1999, a 17. 183TOMISLAV BOGDANOVIC + KRATAK PREGLED POVIJESTI PAVLINA S OSVRTOM NA NJIHOVO. Cris, god. XII, br. 1/2010, str. 170 - 187 se uz dubrovacku, zagrebacku, rijecku, lepoglavsku i varaddinsku u najstarije gimnazije u Hrvatskoj. Zlatno doba gimnazije veze se uz posliednje go- dine vladavine Marije Terezije, kada je krizevacku gimnaziju polazilo najvise uéenika. Razlog po- vecanju broja uéenika le7i u injenici da je ukinuta franjevatka skola u Gornjemu gradu. Zbog velika broja mladezi koja je potela pohadati nastavu kod pavlina, redovnici su morali godine 1773. moliti gtadsko poglavarstvo za ve¢e i prikladnije pro- storije u kojima bi se mladez mogla obrazovati.” Gradsko je poglavarstvo ustupilo prazan prostor gradskoj vijecnici, ali pod uyjetom da gramatikal- ni razredi ne dine izgrede, na Sto su se paviini i obvezali. Brigu o skolskome prostoru vodio je Ciril Novak, predstojnik samostana i nadstojnik Skola (kako se sam potpisivao)." Godine 1776. Kraljevsko namjesni¢ko vijece kraljevina Dalmaci- jie, Hrvatske i Slavonije pozvalo je grad Krizevce da s pavlinima pronade nove prostorije za potrebe krizevatkih Skola, ali se Zelja Vijeca nije ostvari- la.” Uz Krizevéane i uéenike iz okolice gimnaziju su polazili i uenici iz susjednih krajiskih mjesta Iz krizevacke gimnazije izisli su mnogi zasluzni Ijudi koji su poslije obnasali visoke polozaje u Crkvi, dréavi, vojsci. Krigevacku gimnaziju medu ostalima polazio je i Nikola Benger, paviinski pisac i povjesni¢ar.“ Ukinuéem Pavlinskoga reda s radom je prestala i gimnazija ostavivi velike posljedice na razvoj Krizevaca opéenito, a posebno na razvoj skolstva. Vise od 120 godina krizevacki su pavlini dr skoli i njema moglo prijeci na viSa udilista u Zagrebu kod isuso- vaca. Utjecali su na kulturu i pismenost gradske mladezi, ali i djece iz Site okolice. vali nastavu u gimnaziji, elementarnoj oj $koli. Iz njihove se gimnazije 5.2. Najpoznatiji krizevacki paviini Najpoznatiji krizevatki pavlin bio je Nikola Benger."* Sin Frederika Franje Bengera i Anke Natalije, rodio se 2. prosinca 1695. u Krigeveima, BL Spomenica bce pucke skal hritevace, a. 4 (Sasi OS Wladimir Naror~ Kriseve) 2 Iso 5 3 To 5 16 Hlsinee, Renata ~ Dele, Petae, Ginnacya u Kritevcima, Maca rvatska Krteve, 1999, a, 20, 85 Vidi totka 4 Kullwrno delovanje hrvatsik pavlna, st 14, ovege ada 184, Nijegova je obitelji imala kucu u Gornjemu gradu pa je poéetnu naobrazbu i gimnaziju zavrsio u Krigeveima, Od godine 1713. Nikola je Benger na Skolovanju u Lepoglavi, gdje ui filozofiju kod. Nikole Hohekera. Bogosloviju je udio kod otaca Stjepana Kovati¢a, Andrije Muzara, Nikole Miku- liga. Postaje doktor filozofije i teologije vjerojatno godine 1721.. Filozofiju u Lepoglavi predaje 1721., 1724,, 1725.i od 1727, do 1732. godine. General- nim definitorom Reda postao je godine 1739. Zbog velikih zasluga biran je tri puta za provincijala Hrvatske pokrajine (1743, — 1746.; 1752, — 1755.; 1758. — 1764.). Nikola Benger umro je u Le- poglavi godine 1766. u 71. godini Zivota, Njegov je zmanstveno-knjiZevni rad opseZan i sadr2i 16 djela od kojih su tri objavijena. Najstarije mu je tiskano djelo povijest éudotvorne Majke Bozje u Koruskoj blizu Krizevaca Regina matyrum innumeris gra- tis Corusca dei mater dolorosa Maria. Knijiga je objavijena u Censtohovi godine 1730. i smatra se nagim prvim promidgbenim turisti¢kim vodiéem_ vjerskoga turizma, Objavijivanje knjizice dopustio je general Reda Stjepan Demsié, koji je 1718. — 1721. godine bio prior samostana u Krizeveima. Recenzenti knjizice bili su doktori teologije, pav- lini Stjepan Kovaci¢ i Ivan Kolari¢, Osim opisa kamenoga éudotvornoga kipa Majke Bozje Zalosne Benger u knjizici opisuje svoj rodni kraj i njegove znamenitosti.* Knjizica je Krizeveima donijela populamost i gospodarsku korist jer se u grad pu- tovalo iz cijele Hrvatske. Glavno Bengerovo djelo vezano je uz povijest Pavlinskoga reda, a u kronici reda osvrnuo se i na muéenistvo kanonika Marka Krizevéanina.”” Kridevacki pavlini upravijali su samostanom i vodili nastavu. Tako je prior Jakov Obostrenec boravio u Krizeveima 1665. — 1667. godine i bio profesor logike. Josip Bedekovié bio je prior 1734. — 1739, godine, a predavao je filozofiju. Skola u Krigevcima imala je posebnog utitelja za njemacki jezik radi djece vojne posade u Krigevcima, Iz popisa pavlina godine 1770. navodi se da je Ksaver 6 Cvtanovie, Dartics, Pavlini w Kriteveima, gradu svetog Marka Kritevéanina, w: Lepoglavskizbormk 1995, Zagreb, 1996. st. 93 lakoder: Pekie, Wan, Kulturna 1 prosyjeina djelainostpavlina Lrsatkojs porebrim oevrtom na Krzevce, Crit, 2, Powjesno dro Kritever Krteve, 2000, st 0, = 18, na st 12 87 Cvitanovie, Durtics, Pavlini w Kritevcima, gradu svetog Marka Kritevcanina,w Leposlavsk shorik 1995, Zagreb, 1996, 98,TOMISLAV BOGDANOVIC + KRATAK PREGLED POVIJESTI PAVLINA S OSVRTOM NA NIJIHOVO. Cris, god. XIL, br. 1/2010, str. 170 - 187 Sabolié, doktor teologije, predavao u krizevackoj gimnaziji kao i Adrijan Strotzinger, profesor par- vae. Martin Gruber spominje se kao uéitelj nje~ mackoga jezika, a sintaksu je predavao pavlin Ignacije Matakovic."* Pavlin Hrizostom Kriz (Krizis), rodom iz Krizevaca, postao je definitor i vikar Hrvatske provincije. Bio je profesor, éuven po svojim udzbenicima iz filozofije i predavanjima iz filozo- fije, logike i fizike. Objavio je u Zagrebu prijevod Regula svetog Augustina 1737. godine.” Toma Stos iz Krigevaca bio je takoder poznat propovjednik, a njegovih 58 propovijedi ostalo je u rukopist..? Ivan Ranger poznati je pavlinski slikar koji je oslikao mnoge crkve i kapele. Pocetci njegova djelovanja u Hrvatskoj jo8 su nejasni, a vezu se za Krigevce. Postoje naznake da je veé oko godine 1726. godine suradivao sa starijim pavlinskim slikarom — laikom Franjom Bobicem (f1728.) u oslikavanju erkve Majke Bozje Koruske kraj Krigevaca. Oltama pala Sv. obitelji iz iste crkve potvrduje prisutnost Ivana Rangera u Krizeveima kao i osteéena slika sv, Florijana u istoimenoj krizevackoj kapelici.” Pavlinski knjiZevnik Titus Brezovatki, koji je u Krizevcima posjedovao kucu, pokrenuo je godine 1802, akciju za ponovnu uspostavu Reda Brezovacki je u Krigevcima na pogetku srpnja 1790, godine napisao i jednu od svojih ranijih pjesama uperenu protiv madarizacije pod nazivom Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae trium recursus ad novum proregem Comitem Joannen Erdédy (Ti sestre, Dalmacija, Hrvatska i Slavonija, utjecu se novomu banu Ivanu Erdédyju), Zakljuéak Katolicizam je bio temeljni program Pavlin- skoga reda iu tome su duhu djelovali na orijen- taciju hrvatskoga naroda prema Rimu, od orga- nizacije svojih samostana, npr. u Dubici godine 1224., pa do ukinuéa Reda godine 1786, Njihov je vst painkihsamestana uw Hrvatsk), ukopis u Athivu HAZ, sigs, XVI 29 89 Cvitanovie, Dardies, Pavlini w Kriteveima, gradu svetog Marka Kritevéanina, x: Lepogtavehi born 1995, Zagre, 1996, #, 93. 90 It. es. 93 91 ito, 90, pastoralni kao i obrazovni rad bio prozet dubokom religioznoséu, a kako su njihove skole polazili i laici, sinovi plemickih obitelji, koji su cesto posta jali redovnici, utjecaj na vodece drustvene slojeve bio je stoljecima presudan i snazan na hrvatsku inteligenciju Osim mnostva samostana koji su ostali na- kon ukidanja Reda, pavlini su za sobom ostavili i manje vidljivo naslijede. To je naslijede koje se ukorijenilo u hrvatskome narodu, a koje pripada znanosti, filozofiji, pravu, povijesti, Ijekarnistvu, narodnomu jeziku i knjizevnosti Doprinos pavlina hrvatskoj kulturi, a napose Skolstvu, golem je. U vrijeme dok Osmanlijsko Carstvo zauzima dobar dio hrvatskoga teritorija, a Beé i Pesta malo vode brigu o hrvatskoj kul- turi i prosvjeti, pavlini uspijevaju, koliko-toliko, zadréati dub i kulturu Hrvata na europskoj razi- ni, Moramo se zapitati kako bi izgledala brvat- ska skola i kada bi uopée bila otvorena da nije bilo njihove djelatnosti. Osim za razvoj prosvjete zasluzni su i za gospodarski razvoj Hrvatske, posebice poljoprivrede u feudalnome drustvenom uredenju, Ekonomski osigurani darovanim posje- dima, koje su progirivali dokupom, stekli su uv- jete da se visoko obrazuju i kao takvi sudjeluju u drustveno-politi¢kom Zivotu Hrvatske. Paviini su bili poslanici u Hrvatskome saboru, obnagali najvaiznije drzavne funkcije, bili su banski savjet- nici i namjesnici. Nacionalno osvijesteni, jezi¢no su i prosvjetno ujedinili hrvatski narod koji je bio geopoliti¢ki razjedinjen unutar Habsburske ‘Monathije. Za dolazak paviina u Krizevce najzasluZniji je Ian Zakmardi Dijankovecki. On je uz pomo¢ pa- vlina Krizeveima pomogao da izidu iz krize nakon ratova protiv Osmanlija i unaprijedio ih u pro- svjetno stediste pokrajine, Pavlini su u Krizevcima vige od 120 godina drZali nastavu u gimnaziji i ele- mentarnoj skoli. Utjecali su na kulturu, pismenost i gospodarstvo grada, ali i Sire okolice. Prisutnost je pavlina u gradu medu inim utjecala i na izgled grada. Ipak su najveci utjecaj pavlini ostavili na duhovne vrijednosti koje su tradicijski povezi- vale sva stoljeca opstojnosti grada kao sredista regi. 185TOMISLAV BOGDANOVIC + KRATAK PREGLED POVIJESTI PAVLINA $ OSVRTOM NA NIIHOVO. Cris, god. XII, br. 1/2010, str. 170 - 187 lzvori Spomenica obce pucke skole kritevacke (slasnik OS Vladimir Nazor Kritevci) Doskal, Kamilo, Grada za povijest pavlinskih samo: stana u Hrvatskoj, rukopis w Arhiva HAZU, sign, XVI 29 @, Literatura Grad Lepoglava, turisti¢ki vodié, Graticki studio MIMI, Ivanec, 2008. Horvat, Katlo, van Zakmardi, protonotar kraljevsiva hrvatskoga, Rad Jugoslavenske akademije manosti i umje- tnosti, Razredi filologi¢ko-historicki i flosoficko-juridicki, knjiga 63., JAZU, Zagreb, 1908. Husinee, Renata ~ Deli Petas, Gimnazija u Kritevei- rma, Matica hrvatsks, Krizevei, 1999 Kauk, Roberto, Poviest paulinskog samostana i sadainje kraljevske zemaliske kaznionice, Vukovar, 1895. Sekulig, Ante, Prinos povijestihrvatskih pavlina, In- stitut za erkvenu povijest Katolickoga bogoslovnog fakuteta, Zagreb, 1988, Sanjek, Franjo, Crkva i kricanstvo u Hrvata, Kri- éanska sadasnjost, Zagreb, 1993 Siki¢, Ferdo, Pregled povijesti hrvatskog naroda, Matica hrvatska, Zagreb, 1962 ‘Adaméek, Josip, Pavlini i njihovi paslinski posjedi,w Cvitanovié, Durdica ~ Malekovie, Vladimir — Petrievi, Jadranka (ar), Kultura pavlina u Hrvatsko} 1244, ~ 1786., sir. 41, ~ 62., Globus ~ Muze} za umjctnost i obrt, Zagreb, 1989. Bratulig, Josip, Knjzevna djelainost hrvatskih paslina, u: Cyitanovie, Durdica - Malekovie, Vladimir ~ Petrigevi, Jadranka (ur), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244. ~ 1786, str. 279, ~ 293., Globus ~ Muzej za umjetnost i obri, Za~ greb, 1989. Bratulig, Josip, Pavlini w hrvatskoj drustvenoj i kul turno} povijesti, w: Lepoglavski zbornik 1994, stt.7.~ 12, Zagreb, 1995, Cvitanovié, Durdica, Pavlini u Kriteveima, gradu svetog Marka Kriteveanina, u: Lepoglavski zbornik 1995, Zagreb, 1996., st. 85. - 95. Cvitanovig, Dusdica, Pavlinski samostan i erkva sv ‘Ane: Umjeticka topografiya Hrvatske ~ Kritevci i okolica, Institut za povijest umjetnosti Sveuilistau Zagrebu ~ M tica hrvatska, ogranak Krievei ~ Grad Kritevei, Zagreb, 1993., st, 159, — 165, Domi, Juraj, Ukinuce i obnova pavlinskog reda, w Lepoglavski zbornik 1994. str. 13. ~ 17, Zagreb, 1995, Glogovié, Marko, Pavlini u povijesti: med monaitva i apostolata, u: Lepoglavski zbornik 1992., str. 95.~ 105., Zagreb, 1993. Hotko, Franjo Emanuel, Pavlinske srednje i visoke skole, w: Cvitanovié, Durdica ~ Malekovie, Vladimir ~ Petrigevié, Jadranka (ur), Kultura paviina w Hrvatskoj 1244, ~ 1786,, st, 301, ~ 309, na ste. 301., Globus ~ Muze} za umietnost i obrt, Zagreb, 1989, 186 Kruheck, Milan, Povijesno-topografski pregled pa- Vinskih samostana w Hrvatskoj, w: Cvitanovié, Durdica — Malekovig, Vladimir ~ Petritevie, Jadranka (ur), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244, ~ 1786., st. 67. — 92., Globus Muze} za umjetnost i obrt, Zagreb, 1989, Malekovie, Vladimis, Kultura paslina w Hrvatskoj w Cvitanovié, Durdica ~ Malekovi¢, Vindimir - Petrigevié, Jadranka (ur), Kultura pavlina u Hirvatskoj 1244. ~ 1786. str. 13, ~ 17, Globus ~ Muze} za unjetnost i obrt, Zagred 1989, Pek, Ivan, Kulturna i prosvjena djelatnost pavlina 1 Hrvatsko} s posebnim osvrtom na Krizevee, Cris, 2, Po~ vijesno druitvo Kridevei, Krigevei, 2000, ste. 1. ~ 18. Plese, Tajana, Srednjovjekovni paviinski samostan u Lepoglavi ~ arheoloska istrazivanja 2003. i 2004, godine, Cris, 9, Povijesno drutivo Krizevei, Krizevei, 2007, str 157.— 169, Sekulig, Ante, Hrvatski pavlni na stolici zagrebackih Diskupa, u: Lepoglanski zhormik 1993, st. 7, ~50,, Zagreb, 1994, Sekulié, Ante, Pavlinski vrhovni poglavari, w: C tanovié, Durdica ~ Malekovig, Vladimir ~ Petrigevig, Jax dranka (ut), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244. ~ 1786, 373, ~ 376,, Globus — Muze} 2a umjetnost i obrt, Zagreb, 1989, Sekulié, Ante, Pisci povijesti pavlinskog reda, w Cvitanovie, Burdica — Malekovié, Viadimir — Petigevic Jadanka (us), Kultura pavlina w Hrvatskoy 1244, ~ 1786,, str. 297, ~ 299,, Globus ~ Muze za umjetnost i obst, Za- ied, 1989, Sckulié, Ante, Pregied povijesti pavtina, ui Cvi- tanovié, Durdica ~ Malekovié, Viadimir ~ Petrigevie Jadranka (at), Kultura pavlina w Hrvatskoj 1244. ~ 1786, str 31, ~ 38,, Globus ~ Muzej za umjetnost i obrt, Zagred 1989, Sekulié, Ante, Svakidainji zivot pavlina, u: Cvi- tanovié, Durdica ~ Malekovié, Viadimir ~ Petrigevie, Jadranka (ur), Kwlura pavlina u Hrvatskoj 1244. - 1786. str 361, ~ 356, na str. 361, Globus ~ Muzej za unjetnost i ‘br, Zagreb, 1989. Sanjek, Franjo, Crkva i kri¢anstvo; w: Hercigoaja, Edu ard (ut), Hrvatska i Europa, kultura, znanost i umjetnost, svezak IL: Srednji vijek i renesansa (XIL — XVI. stoljece), str 227, ~ 258, na sir 230, Skolska knjiga, Zagreb, 2000 Clanci u éasopisu Sekulig, Ante, Ugarska velikatka obitelj Esterhdzy w hrvatskoj povijesti, Kaj, Casopis za knyjizevnost, umjeinost i kulturu, b10} 5 ~ 6, Zagreb, 1992. lzvori u elektroniékom obliku hutpsslenciklopedija.carnet hr/natuknica aspx utps/iwwwkrizevei nethefhtm/erad html Jttp-//zupa-lepoglava hr/samostan html uip://www karmel br/web/samostani/samostani-remete umlTOMISLAV BOGDANOVIC + KRATAK PREGLED POVIJESTI PAVLINA S OSVRTOM NA NJTHOVO. Cris, god. XIL, br. 1/2010, str. 170 - 187 Summary History of the Paulists and their activities in Krizevei Keywords: Paulists, St Paul, history, monas- teries, culture, Lepoglava, university, high school, Nikola Benger The writer presents the history, activities and cultural influence of the Paulists with general information on their order from first hermits and their grouping to the establishing of the order and papal and church recognition, From their turbulent history a special report is given concerning their pursuit led by the Osmanlis, fight against Prot- estantism and church reforms started by Joseph II nd, The order was abolished in 1786 but was re-established later. The author also vividly de- scribes everyday life of Paulist monks and states their daily chores, regulations and goals, stressing their contribution to economy, culture, defense and politics in the countries they lived. The third part of the paper speaks about the Paulists in Croatia from their first monastery in Dubica dating from 1244 till today. The life and work of the Paulists is closely linked to their monasteries of which some are in function even today: Kamensko in Karlovac, Sv. Petar u Sumi/St Peter in the Woods in Istria, Svetice in Ozalj, Posedarje. Monasteries that do not function any longer are in Lepoglava, Dubica and Remete. The order was active in all fields of human interest: cultural, religious, social, so some Paulist members who left trace as sculp- tors, painters, writers, historiographers, teachers and bishopsare mentioned. The last part of the paper speaks of the order in Kridevei - their ar- rival, founding of the monastery, high school they opened and run, and the most prominent order members in Krizevei. 187