Na temelju lanka 44. stavka 8.

Zakona o eksplozivnim tvarima (Narodne novine, broj

178/04., 109/07. i 67/08.), ministar unutarnjih poslova, uz suglasnost ministrice zatite
okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, donosi

PRAVILNIK O UVJETIMA I NAINU PROVEDBE SIGURNOSNIH

MJERA KOD SKLADITENJA EKSPLOZIVNIH TVARI
(Proieni tekst, Narodne novine, broj 26/09, 41/09, 66/10)

I. OPE ODREDBE
lanak 1.
1) Ovim Pravilnikom propisuju se prostorni i tehniki uvjeti koje moraju ispunjavati prostori
za smjetaj, uvanje i dranje eksplozivnih tvari, mjere zatite od poara, eksplozija i ostale
mjere sigurnosti koje se provode pri skladitenju eksplozivnih tvari pravnih i fizikih osoba
koje skladite eksplozivne tvari za gospodarsku i/ili vojnu uporabu, ukljuujui i
neupotrebljive eksplozivne tvari (gospodarskog ili vojnog podrijetla) koje su rezultat procesa
razminiranja ili nekog drugog izvora.
2) Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na eksplozivne tvari i skladita eksplozivnih tvari u
vlasnitvu Republike Hrvatske na koritenju u Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih
poslova Republike Hrvatske.
lanak 2.
1) Pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju sljedee znaenje:
Eksplozivne tvari podrazumijevaju eksplozive, pirotehnike i pogonske tvari, ukljuujui i
proizvode punjene tim tvarima (tehnike, sportske, gospodarske i vojne namjene, te sredstva
za zabavu) iji je uinak ovisan o tim tvarima.
Eksplozivne tvari obuhvaaju i neispravna ili nekompletna sredstva, rezultat procesa
razminiranja, nedovrene proizvodnje, dijelova sredstava ili nekog drugog izvora.
Tvari koje nisu definirane kao eksplozivne tvari, a po svojim svojstvima odgovaraju
eksplozivnim tvarima, definiraju se prema istovrsnoj ili najslinijoj eksplozivnoj tvari
(neovisno o komercijalnom nazivu eksplozivne tvari, proizvoakoj specifikaciji, kompoziciji
ili mjeavini eksplozivnih tvari), a detaljnija klasifikacija odredit e se temeljem fizikalno
kemijskih svojstava i funkcionalnih karakteristika te tvari.
(A) visokoeksplozivne tvari inicijalne eksplozivne tvari (osjetljive na udar, trenje, toplinu i
sl), detonatorske i inicijalne kapsle, detonirajui tapini, visokobrizantni eksplozivi, binarni
eksplozivi u pomijeanom stanju, eksplozivne emulzije i gelovi (osjetljivi na iniciranje
detonatorskom kapslom) i sl.;
(B) niskoeksplozivne tvari eksplozivne tvari kod kojih se prilikom aktiviranja (u uvjetima
skladitenja) oekuje razgradnja deflagracijom, kao malodimni i kompozitni baruti, crni barut,
sporogorei tapin, upaljai, pirotehnike mase, pirotehnika sredstva iz klase (1.3) i sl.;
(A) postojane tvari eksplozivne tvari neosjetljive na iniciranje detonatorskom kapslom,
kao razne vrste amonij-nitratnih eksploziva, eksplozivni gelovi i emulzije i sl.;
eksploziv podrazumijeva svaku kemijsku tvar ili mjeavinu ili sredstvo kojem je osnovno
ili zajedniko svojstvo da funkcionira eksplozijom
pirotehnika tvar kemijska mjeavina koja po izgaranju i bez eksplozije proizvodi vidljiv
uinak bljeska, svjetla, dima, vatre i zvuka ili ima vremenski uinak (kanjenje)
pogonske tvari podrazumijeva kemijske tvari ili mjeavine kojima je osnovna funkcija da
izgaranjem i bez eksplozije proizvode pogonsko ili potiskivajue djelovanje

 amonijev nitrat (isti) NH4NO3 je kemijska tvar koja slui za proizvodnju eksplozivnih
tvari.
detonatorska kapsla (detonator) je sredstvo koje sadri inicijalni i/ili primarni eksploziv
kojim se potie detonacija druge eksplozivne tvari.
detonirajui tapin je savitljiva vrpca kojoj sredinjicu ini eksplozivna tvar osjetljiva na
iniciranje (pentrit, heksogen, oktogen i sl.), a koristi se za iniciranje drugih eksplozivnih tvari,
eksplozivna emulzija je eksplozivna tvar koja se sastoji od guste otopine amonijevog nitrata
otopljenog u vodi s okruenjem tvari poput ulja.
eksplozivna tvar osjetljiva na kapsulu je eksplozivna tvar koja moe detonirati aktiviranjem
kapsule br. 8 ili njoj odgovarajue.
eksplozivna tvar osjetljiva na streljivo je tvar koja moe detonirati uslijed iniciranja
projektilom streljiva
kompozitni baruti su pogonska punjenja u krutom stanju, a najee se koriste kao pogonska
punjenja raketa za tehniku i vojnu namjenu; pirotehnikih sredstava za tehniku i vojnu
namjenu, zabavu i sl.
malodimni (bezdimni) baruti su pogonska punjenja u krutom stanju; koriste se za streljivo i
artiljerijska sredstva, rakete za tehniku i vojnu namjenu; pirotehnika sredstva za tehniku i
vojnu namjenu i sl. Najee su jednobazni, dvobazni, trobazni i modificirani
neelektrini sustav aktiviranja je sustav za aktiviranje detonatora kod kojeg se
detonirajuim valom kroz plastinu cjevicu prenosi energija aktiviranja
viekomponentni eksplozivi (esto se nazivaju i plozoforine tvari, dvokomponentni ili
binarni eksplozivi) su dvije ili vie nepomijeanih i zapakiranih kemijskih tvari (ukljuujui i
oksidante, zapaljive tekuine, krute tvari i sl.) koje pojedinano nisu klasificirane kao
eksplozivi, ali koje pomijeane ili kombinirane zajedno tvore smjesu koja se klasificira kao
eksploziv.
postojana tvar je eksplozivna tvar za koju je ispitivanjem po standardnoj metodi (HRN
HD.8.003) utvreno da nije osjetljiva na detonator rudarsku kapsulu broj 8.
crni barut (esto se naziva rudarski crni barut) je eksplozivna tvar koja slui za posebna
miniranja pri dobivanju velikih blokova tehnikog i arhitektonsko-graevinskog kamena te za
proizvodnju sporogoreeg tapina i drugih pirotehnikih proizvoda.
sporogorei tapin je savitljiva vrpca kojoj sredinjicu (sr) ini crni barut, a slui za
prijenos energije na inicirajua sredstva uz odgodu prijenosa ovisno o duljini vrpce.
usporiva je detonatorska kapsula s ugraenim pirotehnikim ili elektronskim elementom za
vremensko kanjenje iniciranja
vodeni gel (gusta otopina) je eksplozivna tvar koja sadri znatnu koliinu vode (eksplozivne
emulzije).
aktivna graevina je graevina za smjetaj eksplozivnih tvari koja s obzirom na ugroenost
od poara i/ili iniciranja eksplozivnih tvari predstavlja veu opasnost glede davatelja te je u
stanju ugroziti druge graevine;
crta sigurnosti je pravac koji prolazi najviom tokom tiene odnosno pasivne graevine i
najviom tokom do koje se smije smjetati eksplozivna tvar u skladitu, a koja je
najudaljenija od tiene odnosno pasivne graevine (ako se tiena odnosno pasivna
graevina nalazi na visini veoj od skladita) odnosno koja je najblia tienoj odnosno
pasivnoj graevini (ako se tiena odnosno pasivna graevina nalazi na visini manjoj od
skladita);
davatelj je eksplozivna tvar koja nakon eksplozije moe detonirajuim valom ili na drugi
nain izazvati iniciranje druge eksplozivne tvari;
eksplozijski otvor je otvor u graevini (zidu i/ili krovu) odnosno krov i/ili zid od lakog
konstrukcijskog materijala, a namjena mu je usmjeravanje te rastereenje eksplozijskog
udarnog vala;

 ekvivalentna masa neke eksplozivne tvari je umnoak mase te eksplozivne tvari s omjerom
jedininih energija usporedne eksplozivne tvari i te eksplozivne tvari, pri emu se za jedininu
energiju usporedne eksplozivne tvari uzima energija od 420 daNm/kg, a jedinina energija
eksplozivne tvari za koju se izraunava ekvivalentna masa dobiva se ispitivanjem te tvari ili
prema podacima proizvoaa. Ekvivalentna masa za vie vrsta eksplozivnih tvari koje su
zajedno uskladitene jednaka je zbroju ekvivalentnih masa pojedinih eksplozivnih tvari;
jedinino pakiranje eksplozivne tvari je originalno tvorniko pakiranje jedinice koliine
eksplozivne tvari, odnosno najmanje pakiranje odreenog broja komada eksplozivnih tvari
(omot-streljiva, pirotehnikih sredstava, upaljaa i dr.), pri emu jedinino pakiranje nije
pakiranje vie takvih pakiranja u kutije i sl;
kontejner (spremnik) je skladite za eksplozivne tvari osnovne konstrukcije od elinih
limova i profila;
mjesto eksplozije je podruje na kojem se nalazi eksplozivno punjenje odnosno mjesto na
kojem e se punjenje obaviti, ukljuujui i podruje u krugu polumjera 15 m od mjesta na
kojem se nalazi eksplozivno punjenje;
najvea masa eksplozivnih tvari je najvea masa eksplozivnih tvari koju je doputeno
skladititi u skladitu ili prirunom skladitu za smjetaj eksplozivnih tvari odnosno komori
podzemnog skladita eksplozivnih tvari;
nasip je zemljani nasip bez ljunka, kamenja i gorivih tvari koji sprjeava prijenos energije
uslijed eksplozije u tienom smjeru, izveden na nain da prilikom eksplozije ne dolazi do
znatnijih oteenja nasipa;
nastanjena graevina je graevina u kojoj se nalaze osobe. Pojam se prvenstveno odnosi na
stambene i stambeno-poslovne graevine, hotele, motele, bolnice, domove, kole, crkve,
putnike terminale, skladita i sve druge graevine u kojima se okupljaju i/ili borave osobe.
Pojam ne ukljuuje graevine u kojima se boravi radi proizvodnje, prijevoza ili skladitenja
eksplozivnih tvari;
NEQ neto koliina eksplozivne tvari (Net Explosive Quantity);
opasno podruje je podruje koje se nalazi oko graevina za smjetaj eksplozivnih tvari i
granine crte sigurnosne udaljenosti, na kojem se u sluaju eksplozije mogu oekivati smrtni
sluajevi ili tea razaranja;
osjetljivost je karakteristika eksplozivne tvari prema kojoj se klasificira njegova sposobnost
detoniranja po primitku energije (plamen, udarac i sl.);
osnovni upalja je jedinica (naboj) koji slui za iniciranje eksplozivnih tvari, a sadri
detonatorsku kapslu ili detonirajui tapin na koji je privrena detonatorska kapsla, sa
sustavom aktiviranje (detonirajui tapin, cjevica ili elektrini upalja);
otpornost na poar prema normama HRN EN ili vatrootpotrnost prema normi HRN
DIN, je svojstvo graevinskih elemenata ili konstrukcija da u uvjetima izloenosti tipinom
razvoju poara odreeno vrijeme sauvaju stabilnost i/ili sprijee prodor plamena i toplinskog
zraenja sukladno zahtjevima norme za ispitivanje otpornosti na poar. Konstrukcije su:
temelji, zidovi, meukatne konstrukcije, stupovi, grede krovovi, stubita i slino, a elementi
su vrata, prozori, klapne i slino);
materijal je pojedina osnovna tvar ili jednolina mjeavina tvari, npr. metal, kamen, drvo,
beton, mineralna vuna s jednolino rasprenim vezivom ili polimerima
podna obloga je podna obloga sastoji se od zavrnog i temeljnog sloja. Zavrni sloj sadri
sve povrinske zavrne slojeve bez temeljnog sloja i bez prateih podslojeva, meuslojeva i
ljepila
otpornost na streljivo je otpornost zidova i otvora (vrata, prozori) skladita za smjetaj
eksplozivnih tvari na prodor projektila streljiva, kao i otpornost krova skladita ukoliko je
glede okolnog prostora omogueno da se kroz krov i strop moe ispaliti streljivo na nain koji

bi omoguio prodiranje zrna streljiva u unutarnjost skladita (ispod stropa odnosno ispod
ravnine koja prolazi gornjim rubovima vanjskih zidova);
otvorena smjesa je masa eksplozivne tvari pripremljena za uporabu u rasutom obliku i bez
pakiranja;
pasivna graevina je graevina za smjetaj eksplozivnih tvari koja je ugroena od davatelja
aktivne graevine;
podruje eksplozije je podruje koje ukljuuje mjesto eksplozije te podruje unutar kojeg
postoji djelovanje krhotina i predmeta odbaenih eksplozijom te podrhtavanje tla;
posuda je spremnik za otvorene smjese, vodeni gel i sl.;
potporni zid je zid koji se nalazi s unutarnje ili vanjske strane nasipa kada je uinjen usjek u
kosi teren u svrhu pribliavanja krune nasipa graevini za smjetaj eksplozivnih tvari ili iz
drugih konstrukcijskih razloga;
primatelj je eksplozivna tvar koja se moe inicirati glede eksplozije uslijed energije
osloboene eksplozijom davatelja;
priruno skladite eksplozivnih tvari je mjesto za skladitenje odreenih vrsta eksplozivnih
tvari (streljivo za pitolje, revolvere i puke; komponente za izradu tog streljiva barut i
kapsle; pirotehnika sredstva; naboji za tzv. plinsko oruje) u koje se smiju smjetati male
koliine tih tvari ovisno o grupi spojivosti te dozvoljenim koliinama za pojedinu eksplozivnu
tvar, smjeteno unutar prodavaonica eksplozivnih tvari (prodavaonica oruja i streljiva,
prodavaonica pirotehnikih sredstava za tehniku namjenu ili zabavu) odnosno uz proizvodni
dio kod proizvodnje streljiva;
prometnica je ulica, javna cesta, eljeznika pruga i sl., pri emu se sporedni putovi ne
smatraju prometnicama;
radilite (gradilite) je mjesto na kojem se eksplozivne tvari koriste jednokratno ili
viekratno;
sigurnosna udaljenost je najmanja udaljenost izmeu graevine za smjetaj eksplozivnih
tvari i graevina u tienom smjeru, koja u sluaju eksplozije odnosno iniciranja eksplozivne
tvari osigurava te graevine, prometnice i dr. od utjecaja eksplozivnog vala te doleta predmeta
izbaenih eksplozijom. Sigurnosna udaljenost se moe odrediti raunski ali se ne smiju
usvojiti vrijednosti manje od definiranih u ovom Pravilniku. Ukoliko su graevine smjetene
na kosom terenu sigurnosna udaljenost je udaljenost u vodoravnoj projekciji;
sigurnosni prostor je prostor oko skladita za eksplozivne tvari odreen zatvorenom crtom
na nain da najmanja udaljenost izmeu bilo koje toke zatvorene crte i bilo koje toke obrisa
(konture) skladita ne bude manja od sigurnosne udaljenosti. Ako se skladite nalazi na kosom
terenu sigurnosni prostor je odgovarajua povrina u vodoravnoj projekciji;
sigurnosni zid je zid ija konstrukcija sprjeava prijenos energije uslijed eksplozije u
tienom smjeru te pri tome ne dolazi do znatnijih oteenja zida te prijenosa energije na dio
koji se titi;
skladite je prostor na kojem se moe nalaziti jedna ili vie graevina za smjetaj i uvanje
eksplozivnih tvari, ukljuujui prostore za privremeni smjetaj te utovar-istovar eksplozivnih
tvari;
tip skladita je skladite eksplozivnih tvari karakterizirano odreenim, zajednikim tipskim
karakteristikama;
usporedna eksplozivna tvar je eksplozivna tvar koja ima jedininu energiju od 420
daNm/kg;
zaklonjena graevina je graevina koja je od skladita eksplozivnih tvari odijeljena
preprekom (zemljani nasip, armirano-betonski zid, okolno tlo kod ukopanih i poluukopanih
skladita), pri emu crta sigurnosti niti u jednoj toki ne smije prolaziti iznad takve prepreke,
a dodirna toka mora biti odnosna projekcija svih toaka izvodnice prepreke;

 skladitenje eksplozivnih tvari je smjetaj, uvanje i dranje eksplozivnih tvari u prostorima

koji udovoljavaju uvjetima ovog Pravilnika.
- privremeno skladite je objekt za privremeno skladitenje eksplozivnih tvari, a moe biti i
prijenosni spremnik ili druga graevina koja zadovoljava uvjete propisane za objekte u kojima
se skladite eksplozivne tvari te ima odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova.

II. OPI SIGURNOSNI UVJETI ZA SKLADITENJE EKSPLOZIVNIH

TVARI I PREDMETA
lanak 3.
1) Eksplozivne tvari i predmeti smjetaju se, uvaju i dre u graevinama (skladitima,
prirunim skladitima, spremnicima; u daljnjem tekstu: skladita) izgraenim odnosno
postavljenim za tu namjenu te odobrenim za uporabu od tijela nadlenog za graenje,
odnosno ovog ministarstva sukladno posebnom propisu, a smiju se skladititi unutar
temperaturnih intervala sukladno deklaraciji proizvoaa.
2) Svaka pravna i fizika osoba koja provodi skladitenje eksplozivnih tvari duna je:
1. Izraditi Elaborat o skladitenju eksplozivnih tvari, na temelju ovog Pravilnika, koji
obuhvaa vrste i koliine eksplozivnih tvari, nain skladitenja i rada te primijenjene mjere
zatite.
2. Izraditi Plan intervencije u zatiti okolia za sluaj incidenta u skladitu, sukladno uputama
iz Plana intervencije u zatiti okolia (Narodne novine broj 82/99.).
3. Provjeravati ispravnost ugraenih elektrinih ureaja (instalacija, gromobrana i dr.),
opreme i antistatik povrina uz:
ispitivanje od strane ovlatene osobe jednom godinje
tehniki nadzor od strane Agencije za prostore ugroene eksplozivnom atmosferom svake 3
godine.
4. Donijeti Pravilnik o rukovanju eksplozivnim tvarima na siguran nain (nain rada, posebne
mjere zatite na radu, postupanje u sluaju incidenta, koritenje zatitnih sredstava i opreme,
sredstava za gaenje poara te pruanje prve pomoi pri ozljeivanju). Svi zaposlenici koji
rukuju eksplozivnim tvarima trebaju pisano potvrditi da su upoznati sa sadrajem Pravilnika.
5. Izraditi program i odravati vjebe za zaposlenike koji rade u skladitu ili su u neposrednoj
blizini skladita eksplozivnih tvari (najmanje jednom godinje u trajanju od 6 sati), radi
osposobljavanja za:
koritenje zatitnih sredstava i opreme
koritenje aparata i drugih sredstava za gaenje poara
pruanje zdravstvene skrbi i postupanje s eventualno ozlijeenim osobama
3) Skladita moraju odgovarati opim uvjetima glede:
1. sigurnosne udaljenosti
2. otpornosti na poar
3. otpornosti na streljivo
4. ugraene opreme, materijala i izvedbe na nain da se sprijei pojava unutarnjeg i vanjskog
iskrenja
5. mogunosti prirodnog ili prisilnog provjetravanja
6. zatienosti od provale i krae
7. zatienosti od vremenskih utjecaja (oborine, atmosferska pranjenja i sl.).
8. opremljenosti odgovarajuim sredstvima za gaenje poetnih poara (broj, koliina, vrsta i
raspored).
4) Osim opih uvjeta iz stavka 3. ovog lanka, skladita moraju ispunjavati i posebne uvjete s
obzirom na njihovu izvedbu.

lanak 4.
1) Nosive konstrukcije, zidovi na granicama poarnih sektora, podovi i krovovi trebaju biti
izgraeni od graevnih proizvoda najmanje razreda otpornosti na poar REI 30, vrata na
granici poarnih sektora, elementi pokrova, pregradni zidovi i vanjski ne nosivi zidovi moraju
biti najmanje razreda otpornosti na poar EI 30 prema normama HRN EN 1365, 1364, 1634
ili normama skupine HRN DIN 4102.
2) Prodori kroz zidove i stropove, obloge kanala, poarne zaklopke postavljene na granicama
poarnih sektora moraju biti od graevnih proizvoda koji imaju istu otpornost na poar kao i
konstruktivni elementi kroz koje prolaze prema normama skupine HRN EN 1366, ili
normama skupine HRN DIN 4102, odnosno Naputku o postupku ispitivanja i o klasama
otpornosti prema poaru zaklopki za zatitu od poara u ventilacijskim i klimatizacijskim
kanalima (Narodne novine broj 10/94.).
3) Zidne i stropne obloge moraju biti izraene od graevnih proizvoda razreda reakcije na
poar A1 ili A2,-s1,d0 sukladno razredbi prema normi HRN EN 13501-1 ili klasama gorivosti
A1 ili A2 prema normama skupine HRN DIN 4102.
4) Zavrni sloj podne obloge mora biti od graevnih proizvoda razreda reakcije na poar A1fl,
ili, A2fl-s1, odnosno A2fl s2 sukladno razredbi prema normi HRN EN 13501-1. Iznimno,
zavrni sloj podne obloge moe biti od graevnih proizvoda razreda reakcije na poar Bfl-s1,
Bfl-s2 ili Cfl-s1 sukladno razredbi prema normi HRN EN 13 501-1, ili u klasi B1 sukladno
normama skupine HRN DIN 4102.
lanak 5.
1) Otpornost na streljivo odreuje se kao otpornost na prodor projektila streljiva 150(9.7g)
M2 ija nominalna brzina zrna iznosi 824 m/s pri ispaljenju iz puke kalibra 7.62 mm sa
udaljenosti od 30 m okomito na zid odnosno vrata. Ispitivanja se provode na uzorku ploe
veliine 0.9 x 0.9 m koji je iz istog materijala odnosno slojeva istog materijala kao i
konstrukcija za koju se obavlja ispitivanje ili na samoj konstrukciji. Uzorak se ispituje na
proboj projektila sa pet pojedinano ispaljenih projektila streljiva od kojih niti jedan ne smije
probiti uzorak niti se na unutarnjoj strani konstrukcije smije vidjeti vrh projektila ili oteenje
od istog.
2) Osjetljivost eksplozivne tvari na streljivo odreuje se kao osjetljivost na iniciranje
eksplozivne tvari projektilom streljiva 150 M2 nominalne brzine zrna od 824 m/s pri
okomitom ispaljenju iz puke kalibra 7.62 mm sa udaljenosti od 30 m. Pri ispitivanju ispitni
uzorak se mora nalaziti privren na elinoj ploi debljine 12,5 mm, a ispitivanje se provodi
kod temperature uzorka od + 21 do +24 C (294 297 K). Ispitivanje se provodi pojedinano
s tri uzorka u originalnom jedininom pakiranju, pri emu se za pozitivan test neosjetljivosti
ne smije inicirati niti jedan uzorak.
lanak 6.
Skladita, u pogledu sprjeavanja unutarnjeg i vanjskog iskrenja odnosno zatite od
atmosferskih pranjenja i statikog elektriciteta, moraju ispunjavati sljedee uvjete:
1. Ako se izvodi elektrina instalacija u skladitu, mora biti izraena u skladu s propisima za
prostore ugroene eksplozivnom atmosferom, a ako prolazi kroz granice poarnog sektora
otvori kroz koje prolazi moraju imati istu otpornost na poar kao i te granice.
2. Rasvjetna tijela moraju biti u odgovarajuoj zatiti sukladno propisima za prostore
ugroene eksplozivnom atmosferom,
3. Postavljanje rasvjetnih tijela (bez obzira na stupanj zatite) nije doputeno na stropu
tlocrtno unutar prostora za smjetaj eksplozivnih tvari omeenog zelenom bojom,

4. Zatienost od unutarnjeg i vanjskog iskrenja obuhvaa zatitu od statikog elektriciteta

podova, zatitu od iskrenja elektrinih instalacija, svih metalnih dijelova, te zatitu od
atmosferskih pranjenja,
5. Svako nadzemno skladite mora imati ispitanu gromobransku instalaciju sukladno
propisima o gromobranskim instalacijama,
6. Svi metalni dijelovi moraju biti uzemljeni,
7. U skladitu u kojem se nalaze eksplozivne tvari koje su jako osjetljive na statiki
elektricitet, iskrenje, udar (inicijalna sredstva, crni barut i sl.), metalni dijelovi koji se taru
(okretita vrata, prozora i sl.), moraju biti elektriki povezani i uzemljeni.

II-1. Ostali sigurnosni uvjeti

lanak 7.

NADZOR I ZATITA NAD SKLADITEM

1) Za skladite se zaduuju osobe koje su odgovorne za provedbu mjera zatite i sigurnosti u
skladitu, a koje pored opih uvjeta odreenih posebnim propisima moraju ispunjavati i
slijedee uvjete:
1. da su navrile 18 godina ivota,
2. da imaju srednju strunu spremu,
3. da su osposobljene za rukovanje eksplozivnim tvarima,
4. da su zdravstveno sposobne za rukovanje eksplozivnim tvarima.
2) Eksplozivnim tvarima ne smiju rukovati osobe neodgovarajuih psihofizikih sposobnosti,
pod utjecajem alkohola ili utjecajem drugih opijata. Osoba iz stavka 1. ovog lanka duna je
takve osobe udaljiti iz skladita.
3) Graevine u kojima se obavlja skladitenje eksplozivnih tvari, osim skladita tipa 3, moraju
biti pod stalnom tjelesnom i/ili tehnikom zatitom.
4) Tjelesnu ili tehniku zatitu moe obavljati pravna osoba ili obrtnik koji imaju odobrenje
Ministarstva unutarnjih poslova, sukladno posebnom propisu.
5) Tehnika zatita objekata, kao i cijelog prostora skladita, kada se provodi bez tjelesne
zatite mora ispunjavati najmanje uvjet III. Kategorije VII STUPANJ ZATITE, tj. mora
biti izvedena mehanika i tehnika zatita kojom se signalizira neovlaten ulazak u tieni
prostor i dojava na centralni dojavni sustav (CDS) te tehniku zatitu kojom se prati kretanje u
tienom prostoru (kontrola prolaza i video nadzor) uz video zapis, po posebnom propisu.
Osoba koja obavlja tienje objekta duna je odmah, na mjestu odakle je upuen signal
provjeriti razlog dojave.
6) Privremeno skladite mora imati 24-satnu tjelesnu ili tehniku zatitu.
7) Ako se provodi tehnika zatita na privremenim skladitima, minimalno mora biti ispunjen
uvjet V. kategorije NII STUPANJ ZATITE, po posebnom propisu, koji predvia:
ugraenu mehaniku i tehniku zatitu kojom se na licu mjesta zvuno ili svjetlosno
signalizira neovlaten ulazak u tieni prostor i dojavljuje se osobi koju svojim opim aktom
odredi pravna osoba ili obrtnik.
lanak 8.

ULAZAK U SKLADITE
1) U skladite se, u uobiajenim okolnostima, smije ulaziti samo kod pretovara (unoenjaiznoenja) eksplozivnih tvari, prilikom kontrole stanja u skladitu uz nazonost osobe
zaduene za skladite i/ili odgovorne osobe u pravnoj osobi ili obrtnika te prilikom kontrole
stanja skladita od strane osoba s posebnim ovlastima (slubenici Ministarstva unutarnjih
poslova i dr.).

2) Osobe koje ulaze u skladite ne smiju nositi odjeu koja moe stvoriti statiki elektricitet
(sintetika odjea i sl.), obuu koja moe prouzroiti stvaranje iskre, ne smiju unositi bilo
kakve predmete koji mogu prouzroiti slian uinak niti smiju unositi zapaljive i/ili upaljene
predmete i tvari.
3) O ulasku osoba u skladite, kao i o vremenu te razlozima zadravanja u skladitu mora se
voditi popis. U popisu se navodi ime i prezime, broj osobne iskaznice i mjesto izdavanja,
razlog ulaska u skladite te naziv pravne osobe ili obrtnika, odnosno tijela dravne uprave u
kojoj je osoba zaposlena, a prije ulaska osoba u skladite mora se o tome izvijestiti odgovorna
osoba te provjeriti da li su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovog lanka.
4) O ulasku vozila u krug skladita mora se voditi popis, u koji se za vozaa i suvozaa unose
podaci iz stavka 3. ovog lanka, a glede vozila unose se podaci o vrsti i tipu vozila te
registracijska oznaka.
5) O ulazu i izlazu eksplozivnih tvari u i iz skladita mora se voditi zakonom propisana
evidencija.
6) Kljuevi skladita moraju biti dostupni samo osobi zaduenoj za skladite i odgovornoj
osobi u pravnoj osobi. Na kljuevima se mora nalaziti oznaka skladita te oznaka vrata za iju
bravu su namijenjeni.
lanak 9.

OSTALI UVJETI
1) Upute za siguran rad i postupanje u skladitu moraju biti tiskane i izvjeene na vidljivom
mjestu. U uputama se moraju nalaziti i telefonski brojevi odgovornih osoba u pravnoj osobi,
policije, Dravne uprave za zatitu i spaavanje i postaje najblie stanice hitne medicinske
pomoi.
2) Skladita se moraju otvarati najmanje svaki trei dan u svrhu uvida u stanje eksplozivnih
tvari, a o svakom takvom ulasku u skladite mora se voditi popis te zapaanja kao i poduzete
mjere.
3) Radovi u skladitu ili oko skladita ne smiju zapoeti prije dobivanja pismenog naloga
odgovorne osobe u pravnoj osobi, nakon poduzimanja svih potrebnih mjera sigurnosti.
4) Radovi s otvorenim plamenom te slini radovi (zavarivanje, rezanje, lemljenje i sl.)
obavljaju se iskljuivo na nain kako je odreeno propisima za obavljanje takvih radova kako
sigurnost skladita ne bi bila naruena.
5) U skladite ili krug skladita nije doputeno unositi vatreno oruje, osim osobama
ovlatenim po posebnim propisima.
6) U sluaju nevremena (atmosferska pranjenja i sl.) nije doputeno ulaziti u skladite ili u
njemu obavljati bilo kakve radove, a osobe koje se zateknu u skladitu ili krugu skladita
moraju se skloniti na sigurno mjesto.
7) Na odgovarajuim mjestima (ulaz u krug skladita, ulaz u skladite, komunikacijski prostor
i dr.) moraju se postaviti odgovarajue oznake glede:
1. zabrane uporabe otvorenog plamena,
2. zabrane pristupa nezaposlenima,
3. zabrane uporabe iskreeg alata,
4. zabrane unoenja oruja,
5. obveze zakljuavanja,
6. obveze zatvaranja protupoarnih vrata,
7. opasnosti od poara,
8. opasnosti od eksplozije,
9. mjesto se titi video nadzorom.

8) U sluaju intervencije u skladitu i krugu skladita (gaenje poara i dr.), odgovorna osoba
u pravnoj osobi odnosno osoba zaduena za skladite obvezna je voditelju intervencije dati
sve potrebne podatke glede opasnosti za gasitelje.
9) Ispred svake graevine u kojoj se skladite eksplozivne tvari moraju biti postavljena
najmanje dva aparata za poetno gaenje poara tipa S-9 kao i priruni alat.
lanak 10.
Skladita se openito dijele na nadzemna i podzemna.

III. NADZEMNA SKLADITA

lanak 11.
1) Nadzemna skladita se, s obzirom na pokretnost, dijele na nepokretna i pokretna.
2) Nepokretna skladita (tip 1, 4 i 5) slue za trajni smjetaj eksplozivnih tvari i predmeta
(najdulje do roka uporabe prema podacima proizvoaa odnosno kako je odreeno posebnim
propisima) te moraju biti odobrena za uporabu od nadlenog tijela sukladno odredbama
posebnog propisa.
3) Pokretna skladita (tip 2, 4 i 5) slue za trajni ili privremeni smjetaj eksplozivnih tvari i
predmeta (npr. na radilitu i sl.) te moraju biti odobrena za uporabu od nadlenog tijela
sukladno odredbama posebnog propisa, a tip konstrukcije mora biti odobren od Ministarstva
unutarnjih poslova.
4) Pokretna skladita tipa 3, tzv. dnevne kutije, slue samo za privremeni smjetaj
odreenih vrsta eksplozivnih tvari na radilitu i to iskljuivo u vrijeme neposrednog rada s
eksplozivnim tvarima.
lanak 12.
Nadzemna skladita se s obzirom na poloaj dijele na vanjska i unutarnja ovisno o tome jesu
li postavljena na otvorenom prostoru kao posebna graevina ili u nekoj drugoj graevini kao
njen dio odnosno kao pokretno ili nepokretno skladite koje je smjeteno u graevini.
lanak 13.
1) Nadzemna skladita se obzirom na razinu poda dijele na povrinska, poluukopana i
ukopana.
2) Povrinska skladita su ona koja su smjetena u razini ili iznad razine okolnog terena.
3) Polu ukopana skladita su ona kod kojih je najvie dvije treine visine ispod razine okolnog
terena.
4) Ukopana skladita su ona kod kojih se vie od dvije treine visine nalazi ispod razine
okolnog terena.
lanak 14.
Nadzemna skladita mogu se prekriti zemljom na sljedei nain:
1. debljina sloja zemlje na pokrovnom dijelu mora biti najmanje 0,5 m,
2. kosina na bonim stranicama izvodi se sa takvim nagibom da se onemogui klizanje sloja,
3. nasipanje se izvodi s tri strane te s pokrovnim slojem mora initi cjelinu,
4. zemlja mora biti zbijena te ne smije sadravati kamenje i sl. kao niti gorive sastojke (treset i
sl.),
5. glede sprjeavanja erozije moe se posijati trava s time da njena visina ne smije biti vea od
8 cm,
6. na sloju zemlje ne smiju se nalaziti nikakvi predmeti (posebice gorive tvari, biljni i slian
otpad i dr.).

lanak 15.
1) Sigurnosna udaljenost kod nadzemnih skladita moe se smanjiti ako se:
1. Izradi odgovarajui nasip glede tienog smjera odnosno ako se skladite ukopa
(poluukopa) ili izradi u kombinaciji ovih naina izvedbe, a ukoliko je potrebno izvesti nasip
sa svih strana on mora biti izraen cjelovito sa tri strane, a sa prednje (ulazne) strane izrauje
se nasip na onoj udaljenosti koja doputa normalnu komunikaciju pri runom odnosno
mehanikom pretovaru.
2. Ispune uvjeti glede crte sigurnosti.
2) Pojedine graevine skladita smjetaju se na sigurnosnoj udaljenosti.
3) Sigurnosna udaljenost od skladita inicijalnih sredstava (za smjetaj kapsli, detonatora,
neelektrinih sustava za aktiviranje i sl.) odnosno streljiva odreuje se tako da se takvo
skladite smatra davateljem (za koliinu eksplozivnih tvari uzima ekvivalent od 0,87 kg
trinitrotoluena za 1000 komada detonatorskih kapsli br. 8 odnosno prema ukupnoj masi
pogonskog punjenja) u streljivu. U protivnom, mase eksplozivnih tvari se zbrajaju, te se
sukladno tom zbroju odreuje ukupna sigurnosna udaljenost.
4) Sigurnosna udaljenost glede smjetaja raketa za obranu od tue i slinih raketa odreuje se
prema tablicama u ovom Pravilniku, prema ekvivalentu ukupne mase eksplozivnih tvari u
raketama.
5) Udaljenost izmeu skladita eksplozivnih tvari i skladita zapaljivih tekuina i plinova ne
smije biti manja od dvostruke sigurnosne udaljenosti, udaljenost izmeu skladita
eksplozivnih tvari i od zrakoplovnih luka te graevina od posebnog znaaja ne smije biti
manja od petorostruke sigurnosne udaljenosti, a ukoliko je zbog potreba privremenih radilita
potrebno skladititi eksploziv u blizini navedenih graevina on se moe skladititi samo u
kontejnerima za mase do 350 kg usporedne eksplozivne tvari, s obvezatno izraenim
zatitnim zemljanim nasipom u tienom smjeru.
6) Oko skladita se postavlja ograda visine najmanje 220 cm, u pojasu od najmanje 15 m od
vanjskih obrisa skladita (sukladno mogunostima mikrolokacije), koja mora biti postavljena
tako da onemogui pristup skladitu, a ukoliko se radi o vie graevina skladita, ograda se u
pravilu ne postavlja oko svake pojedinane graevine ve oko cjelokupnog podruja skladita.
Iznimno, za privremena skladita, visina ograde je najmanje 180 cm, u pojasu od najmanje 5
m od vanjskih obrisa skladita.
7) Ograeni pojas oko pojedinog skladita mora biti oien od raslinja, u njemu nije
doputeno odlaganje zapaljivih i gorivih tvari, uporaba otvorenog plamena, unoenje upaljivih
i slinih predmeta, a ukoliko je u ovom prostoru potrebno obavljati radove s otvorenim
plamenom i sl. oni se mogu obaviti samo uz poduzimanje potrebnih mjera sigurnosti sukladno
propisima kojima su propisani nain i uvjeti obavljanja takvih radova.
8) Ako se izmeu skladita i tienih objekata nalaze prirodne ili umjetne prepreke koje u
cijelosti onemoguuju bilo kakav upliv udarnog vala nastalog eksplozijom ili upliva dijelova
izbaenih eksplozijom (gusta uma, brdo-breuljak i sl.), u pravilu se ne uzimaju vrijednosti
za sigurnosne udaljenosti iz tablica u ovom Pravilniku odnosno nije potrebno proraunavati
sigurnosnu udaljenost u smjeru tih prepreka.
lanak 16.
1) Nadzemna skladita s obzirom na poloaj i raspored tienih objekata mogu se izgraditi
odnosno postaviti sa ili bez zatitnog nasipa.
2) Nadzemna skladita se, s obzirom na nain gradnje, prenosivost, vrste eksplozivnih tvari i
predmete koji se u njima mogu skladititi te ispunjenje opih uvjeta iz lanka 3. stavka 2.
ovog Pravilnika, dijele u pet tipova, sukladno tablici T 1:
Tablica T 1

Tip skladita
1 2 3 4 5
X X X X

Karakteristike konstrukcije i vrste eksplozivnih tvari

vrsta gradnja (zidana, metalna s oblogama i sl.)

X X X X Prenosivost
X X

Otpornost na streljivo

X X X X X Otpornost na poar
X X X X X Zatienost od provale i krae
X X X X X Zatienost od vremenskih upliva
X X

Provjetravanje
Pohranjivanje u skladitima

X X X

Visokoeksplozivne tvari

X X X X

Niskoeksplozivne tvari, det. kapsule zapakirane na nain da ne mogu izazvati

eksploziju u masi

X X X X X Postojane tvari, eksplozivne emulzije i gelovi i sl.

lanak 17.
1) Skladita tipa 1 (stalna ili permanentna) su graena od uobiajenih graevnih proizvoda
(cigla, beton, metalne konstrukcije i sl.), a s obzirom na graevinsko-konstrukcijske i ostale
karakteristike moraju ispuniti sljedee uvjete:
1. konstrukcija:
a) graevni proizvodi od kojih je izraen konstrukcijski dio skladita moraju imati razred
otpornosti na poar REI 30 sukladno normama iz lanka 4. stavka 1. toke 1. ovoga
Pravilnika,
b) mora se izvesti eksplozijski otvor ija se veliina i oblik odreuju proraunom ovisno o
vrstama i koliinama eksplozivnih tvari koje e se skladititi, a u svrhu rastereenja udarnog
vala,
c) kao eksplozijski otvor moe sluiti krov, zidovi, otvori, posebno izraen eksplozijski otvor
ili se moe izvesti u kombinaciji ovih naina izvedbe,
d) krov mora biti izraen tako da ukupna teina pokrova nije vea od 150 kg/m2 ako je
predvien i kao eksplozijski otvor s tim da se u sluaju eksplozije ne mogu stvoriti vei
komadi koji bi bili izbaeni u prostor,
e) ako je krov izraen kao uklijetena armirano betonska ploa i sl. koja sprjeava prijenos
udarnog vala, eksplozijski otvor mora biti rijeen na drugi nain,
f) krov skladita se izrauje od graevnim proizvodima reakcije na poar A1 ili A2,-s1,d0
sukladno razredbi prema normi HRN EN 13501-1, ili klasama gorivosti A1 ili A2 prema
normama skupine HRN DIN 4102.
g) svijetla visina (udaljenost od stropa do poda skladita) ne smije biti manja od 2,5 m,
h) unutarnji zidovi i strop moraju biti glatki; ukoliko se boje, boja mora biti na bazi vode te ne
smije sa supstancama eksplozivnih tvari stvarati zapaljivo-eksplozivne smjese,
i) hidroizolacija zidova i temelja mora sprijeiti prodor podzemne vlage,
j) nagib terena na koji je postavljena graevina mora biti takav da se voda slijeva u suprotnom
smjeru od graevine,
k) zidovi i otvori (prozori, vrata, ventilacijski otvori, eksplozijski otvori i dr.) moraju biti
izvedeni tako da sprijee prodor streljiva u unutranjost skladita, pri emu se uvjet smatra

ispunjenim i u sluaju kada je zbog prepreka u cijelosti onemoguen dolet projektila do

zidova i otvora (nasip i sl.),
l) krov i/ili strop moraju biti izvedeni tako da sprijee prodor projektila ispaljenog streljiva
ukoliko teren svojim oblikom omoguuje da projektil prodre u unutranjost skladita do bilo
koje toke ispod stropa,
m) graevina mora imati sustav za odvoenje oborinskih voda, a metalni dijelovi tog sustava
moraju biti uzemljeni,
n) skladita se izvode sa skladinim prostorom u jednoj razini (prizemna graevinarazizemlje) ili ispod razine okolnog tla, a ako su u razini iznad okolnog tla visina poda mora
biti u visini koja odgovara visini poda uobiajenih vozila za prijevoz eksplozivnih tvari,
ukoliko je takva manipulacija u skladitu predviena.
2. podovi:
a) podovi u skladitu izvode se u dva sloja, temeljnom i zavrnom,
b) temeljni sloj se izvodi od materijala dostatne nosivosti (betonska ploa, nabijeni sloj zemlje
i sl.) s tim da pod mora biti na visini ne manjoj od 0,3 m od povrine okolnog tla te se u podu
ne smiju nalaziti kanali i otvori,
c) materijal zavrnog sloja mora biti od graevnih proizvoda razreda reakcije na poar A1 ili
A2,-s1, d0, sukladno razredbi prema normi HRN EN 13501-1 ili klasama gorivosti A1 ili A2
prema normama skupine HRN DIN 4102. Iznimno, graevni proizvod zavrnog sloja moe
biti razreda reakcije na poar Cfl-s1 sukladno razredbi prema normi HRN EN 13501-1 ili
klasi B1 sukladno normama skupine HRN DIN 4102,
d) ovisno o vrsti eksplozivne tvari koja se pohranjuje, pod mora biti izveden i sukladno
pismenim uputstvima proizvoaa eksplozivnih tvari glede smjetaja odreenih vrsta
eksplozivnih tvari,
e) ako se u skladitu dre inicijalna sredstva ili crni barut, pod mora biti elektriki provodan
(otpor poda treba odgovarati propisima o zatiti od statikog elektriciteta) te uzemljen (otpor
uzemljenja treba biti sukladan propisima),
f) zavrni sloj poda se moe izvesti od drveta samo ako se koriste uobiajene kocke od tvrdog
drveta (uobiajeno za podove tvornikih hala, radionica i sl.) koje se u cijelosti moraju
nalaziti na vrstom temeljnom sloju, a raspori izmeu kocki zapunjuju se negorivim
materijalom (zemlja i sl.).
3. vrata:
a) vanjska vrata skladita moraju imati razred otpornost na poar najmanje EI 30 sukladno
normama iz lanka 4 stavak 1 toka 1 uz propisane uvjete glede otpornosti na streljivo te svi
metalni dijelovi moraju biti propisno uzemljeni,
b) izvode se u pravilu od elinih profila, s vanjske strane obloenih s elinim limom
debljine najmanje 6 mm, a iznutra graevnim proizvodima razreda reakcije na poar A1 ili
A2,
c) ako se unutarnja obloga izvodi graevnim proizvodima razreda reakcije na poar A2 (tvrdo
drvo i sl.), debljina ne smije biti manja od 50 mm, te se glede postizavanja otpornosti na poar
izmeu vanjskog lima i unutarnje obloge stavlja sloj graevnog proizvoda razreda reakcije na
poar A1 odgovarajue debljine,
d) broj vrata na skladitu se odreuje prema veliini skladita, pri emu skladita povrine do
500 m2 moraju imati najmanje jedna, a povrine vee od 500 m2 najmanje dvoja vrata,
e) vrata ne smiju imati pragove, moraju se otvarati prema van te moraju biti tako
konstrukcijski rijeena da se ne mogu skinuti s okretita kada su zatvorena,
f) vrata moraju dosjedati u okvir bez zranosti koja bi omoguila umetanje bilo kakvih alata,
poluga i sl.,
g) irina skladinih vrata mora biti najmanje 1 m ako se manipulacija obavlja runo odnosno
najmanje za 0,5 m ira od irine vozila (viliar i sl.) kojim se obavlja pretovar. Transportna

sredstva koja ulaze u skladini objekt moraju biti opremljena i certificirana prema
odgovarajuem stupnju potrebne zatite,
h) iza vrata mora biti slobodan prostor duine najmanje 1,5 m i irine najmanje 2,5 m,
i) vrata moraju imati najmanje dvije eline sigurnosne cilindrine brave ili se moraju na
raznim mjestima zatvarati s dva elina lokota koji moraju imati zatitne kape od elinog
lima debljine najmanje 6 mm tako da se sprijei neovlateno otvaranje,
j) vrata moraju stalno biti zakljuana, osim prilikom unoenja ili iznoenja eksplozivnih tvari
te kontrole skladita,
k) za bojanje vrata smiju se uporabljivati samo teko zapaljive boje i boje koje sa supstancama
eksplozivnih tvari ne stvaraju zapaljivo-eksplozivne smjese.
4. prozori:
a) prozori se moraju otvarati prema unutra oko horizontalno postavljenih osovinica na donjem
rubu prozora pri emu mora postojati graninik otvaranja,
b) donji rub prozorskog otvora ne smije biti na visini manjoj od 1,8 m od okolnog tla odnosno
manjoj od 1,5 m od poda skladita s tim da se na unutarnjem dijelu ne smiju izvoditi
prozorske klupice, a rubovi otvora moraju biti zakoeni,
c) s vanjske strane se izvodi nepokretna metalna reetka koja mora biti graevinski
privrena u otvor, veliine oka najvie 100 mm x 100 mm, debljine ipki od 8 mm, kao i
metalna mreica veliine oka ne vea od 5 x 5 mm debljine ice ne tanje od 0,5 mm, koje
moraju biti neoteene i uzemljene,
d) prozorska stakla moraju biti debljine najmanje 5 mm, mogu biti armirana ianim pletivom
te ne smiju imati greke u obliku mjehuria koji bi mogli djelovati kao lee,
e) ako se na vanjskim stranama prozorskih otvora ne izvode sjenila (aluzine) stakla se
moraju izvesti zasjenjena, a u svrhu smanjenja upliva sunevog zraenja,
f) ako su sjenila izvedena od drveta ili slinog graevnog proizvoda, moraju biti impregnirana
zatitnim premazima kojima se smanjuje razred reakcije na poar na B-s3,d2 ili C-s3,d2
sukladno razredbi prema normi HRN EN 13 501-1 ili klasi B1 prema normama skupine HRN
DIN 4102,
g) za bojanje prozorskih okvira, sjenila i drugog, smiju se uporabljivati samo boje razreda
reakcije na poar B-s3,d2 ili C-s3,d2 sukladno razredbi prema normi HRN EN 13 501-1 ili
klasi B1 prema normama skupine HRN DIN 4102 i boje koje sa supstancama eksplozivnih
tvari ne stvaraju zapaljivo-eksplozivne smjese,
h) ako su na skladitu izvedeni prozori, a nisu glede mogunosti uleta projektila streljiva
zaklonjeni (zatitni nasip i sl.), ispred prozora se moraju postaviti titnici otporni na streljivo,
privreni na zid skladita ili izvedeni kao dio konstrukcije zida (konzolna okapnica i sl.) na
nain da zatita prekriva najmanje cjelokupnu povrinu otvora pri emu se udaljenost od zida,
oblik i veliina te materijal zatite odreuje na nain da projektil streljiva ne moe prodrijeti
kroz otvor u skladite, a ukoliko titnik prua zatitu i od ulaska kroz prozor ne mora biti
izvedena reetka.
5. pretovarni prostor:
a) u skladitu mora biti najmanje jedan slobodan prolaz irine 1,2 m radi manipulacije s
eksplozivnim tvarima,
b) rubovi prostora za manipulaciju moraju biti vidljivo oznaeni trakom ute boje irine 50
mm,
c) rubovi prostora za smjetaj eksplozivnih tvari moraju biti vidljivo oznaeni trakom zelene
boje irine 50 mm,
d) ulazno-izlazni otvori moraju biti prilagoeni za manipuliranje vozilima (viliar i sl.) ako je
takva manipulacija predviena (projektirana),

e) ako se izvode utovarno-istovarna mjesta (tzv. rampe) ista se izvode tako da visina od tla
(ceste) bude u visini poda uobiajenih vozila za prijevoz eksplozivnih tvari, a irina ne manje
od 1,2 m,
f) rubovi utovarno-istovarnih mjesta moraju imati zatitu rubova od mehanikih oteenja, a
koja nije izraena od materijala koji moe prouzroiti stvaranje iskre,
g) ako se rubovi izvode od drveta moraju biti od tvrdog drveta (bukva i sl.)
lanak 18.
1) Eksplozivne tvari se u skladita smjetaju na sljedei nain:
1. nain smjetaja
a) eksplozivne tvari skladite se u originalnom pakiranju (ambalai), smjetene na paletama i
grupirane (u stokovima) odnosno sloene na policama (regalima),
b) ambalaa (transportna ili jedinina) s eksplozivnim tvarima slae se po vrstama i serijama
na nain da je mogu nesmetan prilaz,
c) preporuuje se razdvajanje eksplozivnih tvari raznih serija i/ili vrsta (u stokovima, na
paletnim mjestima odnosno mjestima u regalima),
d) ambalaa (transportna ili jedinina) se slae na nain da natpisi mogu biti itljivi,
e) visina slaganja eksplozivnih tvari odreuje se prema preporukama proizvoaa glede
karakteristika eksplozivnih tvari i karakteristika ambalae, s time da udaljenost do stropa
skladita ne smije biti manja od 0,6 m,
f) visina od poda do eksplozivne tvari ne smije biti manja od 0,1 m (osim u sluajevima kada
je ambalaa eksplozivnih tvari izvedena na nain da omoguuje drugaije skladitenje),
g) meusobni razmak izmeu dvije horizontalne plohe regala-police ne smije biti manji od
visine uobiajenih kutija odnosno paleta za eksplozivne tvari uveanoj za 5 cm pri runoj
manipulaciji odnosno uveanoj za visinu potrebnu za rad viliara,
h) razmak izmeu eksplozivnih tvari i grijaih tijela ne smije biti manji od 0,5 m.
2. izvedba i smjetaj regala (polica) i paleta:
a) razmak izmeu regala-polica odnosno ambalae s eksplozivnim tvarima i zidova skladita
ne smije biti manji od 0,2 m ukoliko nije predviena manipulacija s te strane (za skladite s
ravnim zidovima),
b) dubina regala-polica za runo slaganje eksplozivnih tvari ne smije biti vea od 1,2 m ako se
istom moe prii samo s jedne strane odnosno 2.4 m ako se moe prii s dvije strane,
c) razmak izmeu pojedinih regala-polica ne smije biti manji od 1,2 m ako se manipulacija
obavlja runo odnosno najmanje 0,8 m vea od najvee irine vozila za utovar-istovar pri
mehanikoj manipulaciji,
d) metalni regali-police moraju biti uzemljene,
e) dimenzije regala-polica odreuju se proraunom u projektu skladita,
f) za bojanje regala (polica) smiju se uporabljivati samo boje koje sa supstancama
eksplozivnih tvari ne stvaraju zapaljivo-eksplozivne smjese,
g) ako se skladitenje obavlja na paletama one moraju biti smjetene u regalima ili izvan tako
da je do njih omoguen nesmetan pristup.
3. rukovanje i skrb o eksplozivnim tvarima:
a) ambalaa (kutije, sanduci, posude i sl.) u kojoj su se nalazile eksplozivne tvari mora biti
uklonjena na sigurno i za to posebno odreeno mjesto odnosno unitena na posebnom i
sigurnom mjestu, prema uputi proizvoaa odnosno na zakonom propisani nain,
b) ako je protekao rok uporabe eksplozivnih tvari ili je ista iz drugih razloga postala
nestabilna i opasna (kapanje, iznojavanje) osoba zaduena za skladite duna je odmah
obavijestiti odgovornu osobu u pravnoj osobi te je potrebno odmah postupiti po uputi
proizvoaa,
c) skladita se moraju redovito istiti te se u njima ne smiju nalaziti nepotrebni predmeti.

4. ostalo:
a) u skladita eksplozivnih tvari (tip 1, 2, 4 i 5) smjetaju se u jednom prostoru, ovisno o grupi
spojivosti, sve vrste eksplozivnih tvari ukupne mase do 140 t, odnosno do 20.000.000 komada
detonatorskih kapsli,
b) eksplozivne tvari raznih grupa spojivosti smiju se smjetati u jednom skladitu (graevini)
sukladno tablici T-5 na nain da su smjetene u odvojenim prostorima koji su posebni poarni
sektori iji su svi elementi na granici poarnog sektora (stropovi, podovi, zidovi, otvori itd.)
otporni na poar (lanak 4.), a stijenke izmeu pojedinih sektora takve vrstoe (prema
proraunu u projektu graevine) te uz takvu izvedbu odunih otvora svakog sektora (prema
proraunu u projektu graevine), da u sluaju eksplozije u jednom sektoru ne moe doi do
iniciranja eksplozivnih tvari u drugim sektorima.
Oznaka Z u tablici T-5 pokazuje da se mijeanje ogranienih koliina eksplozivnih tvari
razliitih skupina moe odobriti kada je to opravdano iz praktinih razloga, nepostojanja
adekvatnog skladinog prostora, te kada takav postupak ne ugroava sigurnost. Temeljem
elaborata skladita, to odobrenje moe dati nadlena odgovorna osoba odnosno nadleno
Ministarstvo (smjetaj razliitih grupa eksplozivnih tvari u istom poarnom sektoru).
Prilikom smjetaja eksplozivnih tvari s krutim pogonskim punjenjem, potrebno je voditi
rauna o nainu smjetaja (poloaju i uvrenju eksplozivnih tvari), kako bi u sluaju
neeljenog djelovanja pogonskog punjenja irenje poara/aktiviranja bilo minimalno.
Crni barut i proizvodi koji sadre iskljuivo crni barut skladite se odvojeno od ostalih
eksplozivnih tvari.
c) svaki poarni sektor mora imati poseban ulaz samo s vanjske strane,
d) svaki poarni sektor mora udovoljiti svim uvjetima koji su propisani ovim lankom,
e) povrina unutar ograde se mora redovito istiti, posebice od raslinja te se u istom ne smiju
nalaziti gorive i zapaljive tvari.
lanak 19.
1) Sustav za grijanje mora ispunjavati sljedee uvjete:
1. Za grijanje skladita doputeno je uporabljivati samo posredni sustav nositelja topline
(zrak, voda i sl.) s time da najvia temperatura ogrjevnog medija ni u jednom trenutku ne
smije
prijei
75
C
(348 K) za vodu odnosno 54 C (327 K) za zrak
2. Ako se grijanje obavlja zrakom moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti:
a) ogrjevna tijela se moraju nalaziti izvan skladita a zrak se uvodi u skladite posredno.
b) recirkulacija zraka nije doputena,
c) automatska regulacija sustava za zagrijavanje mora imati ureaj za ogranienje najvie
temperature na 54 C (327 K),
d) svi metalni dijelovi sustava za zagrijavanje moraju biti uzemljeni,
e) svi dijelovi sustava redovito se moraju istiti,
f) ureaji za pripremu zraka ne smiju se nalaziti u prostoru u kojem se nalaze eksplozivne
tvari.
3. Ako se grijanje obavlja vodom moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti:
a) sustav za pripremu vode ne smije se nalaziti u skladitu,
b) automatska regulacija sustava za zagrijavanje mora imati ureaj za ogranienje najvie
temperature na 75 C (348 K).
c) kao ogrjevna tijela doputeno je uporabljivati samo glatke radijatore i cijevi bez orebrenja,
d) svi metalni dijelovi sustava moraju biti uzemljeni,
e) svi dijelovi sustava redovito se moraju istiti od nataloene praine i sl.,
f) ogrjevna tijela se ne smiju postaviti na udaljenosti manjoj od 0,8 m od eksplozivnih tvari.
2) Ventilacija skladita mora biti izvedena na sljedei nain:

1. skladite mora imati rijeen sustav prirodne ventilacije s dostatnom izmjenom zraka prema
proraunu, posebice prema najvie doputenim koncentracijama tetnih tvari (MDK) te
takoer mora biti tako izvedena da u skladitu ne doe do pojave vlage ili nedoputenog
zagrijavanja,
2. otvori za dovod zraka (dozrani otvori) za ventilaciju, a iji broj se odreuje prema
proraunu, moraju se nalaziti s donjim rubom 0,1 m od poda skladita, a otvori za odvod
zraka (odzrani otvori) nalaze se s gornjim rubom pri stropu na suprotnoj strani skladita s
time da pojedini otvor dozranog i odzranog otvora ne smije biti vei od 0,1 (osim skladita
koja su ukopana odnosno zasuta zemljom),
3. izvedba otvora mora biti takva da kroz njih nije mogue ubacivanje bilo kakvih predmeta,
uletavanje iskre ili zrna streljiva (oblik periskopa, postavljanje blendi i sl.) te ulazak oborinske
vode,
4. otvori moraju s vanjske strane biti zatieni pocinanim mreicama veliine oka ne veim
od 5x5 mm, debljine ice ne tanje od 0,5 mm ili s poklopcem od lima s otvorima,
5. ukoliko nije mogue izvesti ventilacijske otvore u obliku periskopa (zbog debljine zida i
sl.), otvori se moraju zatititi na nain kako je navedeno za zatitu prozorskih otvora, u lanku
12, stavak 1, toka a) crtica 8 ili na slian nain s time da je doputena izvedba zapreka
(blendi) i u otvoru odnosno s unutarnje strane ventilacijskog otvora,
6. ukoliko se blende ne postavljaju s unutarnje strane, na toj strani se moraju postaviti titnici
glede sprjeavanja prekrivanja otvora (kutijama s eksplozivnim tvarima, policama i sl.),
7. prirodni sustav ventilacije mora biti tako izveden da je osigurano provjetravanje i
ventiliranje skladita,
8. ventilacijske otvore potrebno je redovito istiti,
9. ukoliko se uobiajenim nainom izvedbe ne moe osigurati dostatna ventilacija moe se
izvesti nastavak (krovni i sl.) od negorivog materijala te sa zatitom otvora, radi poveanja
podtlaka u skladitu s time da izvedba nastavka ne smije imati utjecaj na umanjenje traenih
svojstava graevine, odnosno moe se izvesti sustav prisilne ventilacije sukladno propisima.
3) Ukoliko instalacije sustava za grijanje odnosno ventilaciju (kanali i sl.) prolaze kroz
granice poarnih sektora, materijali ispune izmeu instalacije i otvora moraju biti otporni na
poar, te se na mjestima prodora u kanale moraju postaviti zaklopke otporne na poar. Uvjeti
glede trajanja otpornosti na poar zaklopki moraju biti istoznani kao i za zidove na
granicama poarnih sektora sukladno normama iz lanka 4 stavak 1 toka 2.
lanak 20.
1) Skladita tipa 2 su prenosiva, pokretna (kontejneri) ili fiksna. Skladita tipa 2 mogu sluiti
za trajni odnosno privremeni smjetaj eksplozivnih tvari. Mogu biti tipske konstrukcije koja
mora udovoljiti uvjetima propisanim ovim Pravilnikom ili predviena za ugradnju odnosno
oblaganje betonom na nain da se po ugradnji (oblaganju) postignu traena svojstva. Ovisno o
izvedbi mogu biti smjetena na vanjskom prostoru ili u graevini.
2) Skladita tipa 2 smjetena na vanjskom prostoru moraju ispuniti sljedee uvjete:
1. konstrukcija:
a) moraju biti zadovoljeni uvjeti glede otpornosti stijenki na streljivo (ukljuujui pokrovni
dio) i vrata,
b) svjetla visina skladita (udaljenost od stropa do poda) ne smije biti manja od 2 m,
c) stijenke skladita, ukljuujui pokrovni dio i vrata, moraju biti izgraene od graevnih
proizvoda najmanjeg razreda otpornosti na poar EI 30 sukladno normama iz lanka 4. stavka
1) toke 1. ovoga Pravilnika
d) na konstrukciji se s unutarnje strane mora na vidljivom mjestu nalaziti nerastavljivo
privrena ploica ovlatenih tvrtki, na kojoj moraju biti i podaci o otpornosti na poar
stijenki te otpornosti na streljivo,

e) konstrukcija se u pravilu izvodi kao reetkasta konstrukcija od elinih profila, s vanjske

strane obloena elinim limom debljine najmanje 6 mm, a iznutra obloena materijalom,
gore propisane vatrootpornosti,
f) ako se unutarnja obloga izvodi od (tvrdo drvo i sl.), debljina ne smije biti manja od 50 mm,
te se glede postizavanja zadanog razreda otpornosti na poar izmeu vanjskog lima i
unutarnje obloge stavlja sloj od graevnog proizvoda razreda reakcije na poar A1
odgovarajue debljine,
g) ako unutarnji dio sadri (i) plohe od neobojenih metala iste moraju biti zatiene premazom
koji sprjeava stvaranje iskre pri emu zatitni sloj ne smije biti oteen,
h) glede smanjenja teine (konstrukcijski razlozi, prijevoz i sl.), konstrukcija se moe izvesti
sa dvostrukom stijenkom izmeu kojih se po montai na mjestu uporabe stavlja ispuna od
negorivog materijala (pjeana masa i sl.) s time da budu osigurani uvjeti glede otpornosti na
poar i otpornosti na streljivo, a ukoliko je ispuna od pjeane mase debljina sloja mora biti
najmanje 15 cm,
i) konstrukcija se moe izvesti u vie dijelova (sekcija) koji se na mjestu uporabe spajaju u
cjelinu rastavljivim ili nerastavljivim vezama, pri emu spojna mjesta moraju ispuniti sve
uvjete kao i ostali dio konstrukcije (otpornost na streljivo, otpornost na poar),
j) konstrukcija se moe izvesti u kombinaciji nareenih vrsta izvedbi ili na drugi nain uz
ispunjenje potrebitih uvjeta,
k) za inicijalna sredstva mora biti izraen poseban prostor te za taj dio moraju biti ispunjeni
svi uvjeti koji se postavljaju na konstrukciju, pri emu se zahtjevi glede otpornosti na poar
odnose i na unutarnje stjenke izmeu dijela za inicirajua sredstva i dijela za ostale
eksplozivne tvari,
l) prostor za inicirajua sredstva mora imati pristup samo s vanjske strane i mora se
zakljuavati na dva mjesta a na isti nain kao i vrata skladita,
m) konstrukcija mora imati mogunost sidrenja za podlogu iju vezu nije mogue rastaviti s
vanjske strane, a ukoliko je konstrukcija izvedena od dijelova spojenih rastavljivim vezama,
najmanje krajnji dijelovi (sekcije) moraju biti sidreni za podlogu na taj nain,
n) konstrukcija se ne smije direktno oslanjati na okolno tlo ve na betonsku i slinu podlogu,
po mogunosti na etiri mjesta, pri emu podloga mora biti uzdignuta odnosno izvedena s
blagom kosinom prema vanjskim stranama, glede slijevanja oborinskih voda,
o) podloga mora biti izraena i tako da se dozrani otvori ne mogu zatvoriti.
2. vrata
a) vrata skladita se izrauju od graevnim proizvodima razreda reakcije na poar A1, A2s1,d0 ili B-s3,d2, ili C-s3,d2 sukladno razredbi prema normi HRN EN 13 501- 1 odnosno
klasama A1 ili A2 ili B1 sukladno normama skupine HRN DIN 4102, otporna na poar kao i
konstrukcija, sukladno normama iz lanka 4 stavak 1 toka 1, uz propisane uvjete glede
otpornosti na streljivo, a svi metalni dijelovi moraju biti propisno uzemljeni,
b) moraju biti ispunjeni i uvjeti kao za skladita tipa 1.
3. ventilacija:
a) uvjeti glede otpornosti na poar ne odnose se na ventilacijske otvore,
b) ventilacijski otvori moraju se zatiti umetcima od elinog pletiva odgovarajue gustoe,
c) izvode se najmanje dva ventilacijska otvora (na nasuprotnim stijenkama) s gornjim rubom
pri vrhu stranice, a mogu se uz to izvesti i na donjem dijelu bonih stranica ili u podu
neposredno uz bone stranice pri emu moraju biti tako konstrukcijski rijeeni da se
postavljenjem (ugradnjom) na mjestu uporabe isti ne mogu zatvoriti,
d) zatita otvora mora biti takva da kroz isti nije mogue ubacivanje bilo kakvih predmeta,
uletavanje iskre ili zrna streljiva, prodor plamena te ulazak oborinske vode, pri emu se
zapreke (blende) mogu izvesti i u otvoru odnosno s unutarnje strane ventilacijskog otvora,

e) ako se izvode za ugradnju ili se oblau betonom ili drugom oblogom te su namijenjena za
skladitenje do 1000 kg eksplozivnih tvari koje nemaju svojstvo isparavanja, ne moraju biti
ventilirana,
f) moraju biti ispunjeni i uvjeti propisani u lanku 19., stavku 2., podstavcima 1., 4., 6., 7. i 8.
ovog Pravilnika.
4. zatita od atmosferskih pranjenja, statikog elektriciteta i iskrenja:
a) zatienost od unutarnjeg i vanjskog iskrenja obuhvaa zatitu od statikog elektriciteta
podova, zatitu od iskrenja svih metalnih dijelova te zatitu od atmosferskih pranjenja,
b) u sluaju spajanja dijelova rastavljivim vezama moraju se osigurati pravilno izvedeni
spojevi glede uzemljenja cjelokupne konstrukcije (povezano u cjelinu s jednim uzemljenjem
ili uzemljenje svakog pojedinog spojnog dijela),
c) uzemljenje se mora periodiki ispitati sukladno propisima,
d) mora se izvesti gromobranska instalacija, koja se periodino ispituje sukladno propisima o
gromobranskim instalacijama,
e) moraju biti ispunjeni i uvjeti propisani u lanku 6 ovog Pravilnika.
5. ostalo:
a) slue za smjetaj svih vrsta eksplozivnih tvar ukupne mase do 40 t ili do 6.000.000 komada
detonatorskih kapsli (ukljuivi usporivae), a istovremeno se u jednom prostoru mogu
smjestiti samo one eksplozivne tvari koje imaju istu grupu spojivosti,
b) boja vanjskih metalnih dijelova treba imati pojaanu refleksiju glede energije zraenja, a
ovisno o smjetaju mogu se zatititi bojom koja odgovara boji neposredne okoline (za
skladita smjetena u umama i sl.),
c) ograda se postavlja na udaljenosti 15 m od skladita, a ako se nalazi vie skladita ograda
se u pravilu postavlja oko cijelog podruja s time da niti na jednom mjestu najmanja
udaljenost od bilo koje toke obrisa pojedinog skladita do ograde ne bude manja od nareene
udaljenosti,
d) pokretna skladita (na vozilu, prikolice, poluprikolice i sl.) moraju udovoljavati i propisima
o prijevozu opasnih tvari,
e) ako se u pokretnim skladitima istovremeno prevoze detonatori i ostale eksplozivne tvari,
za smjetaj detonatora mora biti izraen posebni dio koji mora udovoljavati svim zahtjevima
glede konstrukcije, moe biti smjeten kao dio spremnika s pristupom samo s vanjske strane,
na kabini vozila, ispod donjeg postroja (ne pored rezervoara s gorivom i/ili ispune cijevi
motora) ili izmeu kabine vozila i spremnika za ostale eksplozivne tvari,
f) pokretna skladita koja nisu pod stalnim nadzorom na mjestu uporabe, moraju se osigurati i
od krae (skidanje kotaa, postavljanje naprava za blokiranje okretanja kotaa i sl.).
3) Skladita tipa 2 namijenjena za smjetaj u unutranjosti graevine mogu biti prenosiva ali
se ne smiju postavljati u stambenim, stambeno-poslovnim, obiteljskim i slinim graevinama
osim ako slue samo kao priruno skladite prodavaonica oruja i streljiva, prodavaonica
pirotehnikih sredstava razreda I., II., III., T1 i P1 ili kao priruno skladite kod proizvodnje
streljiva.
lanak 21.
1) Skladita tipa 3 su prenosiva skladita (tzv. dnevne kutije), koja slue samo pri
neposrednom radu na gradilitu. Ova skladita moraju ispuniti sljedee uvjete:
1. konstrukcija:
a) izvedena primjerice od tvrdog drveta (hrast, bukva) debljine najmanje 25 mm koje se
oblae elinim limom debljine od najmanje 3 mm tako da elementi kojima se spaja lim s
drvom (avli, vijci i sl.) ne prodiru u unutarnjost i sl.),
b) moraju biti osigurana od neovlatenog otvaranja (npr. moraju se zakljuavati s najmanje
jednim elinim lokotom koji mora biti zatien kapom od elinog lima debljine 6 mm),

c) poklopac mora preklapati otvor za najmanje 25 mm s time da mora vrsto dosjedati u otvor
tako da se u zatvorenom poloaju te zakljuavanju lokotom ne moe izvaditi,
d) ako se poklopac ne izvodi kao okretni ve je posebni dio, zakljuavanje se obavlja na dvije
nasuprotne stranice lokotima ili na jednoj stranici ukoliko je predvieno zatvaranje s
umetnutom elinom ipkom koja se lokotom osigurava od izvlaenja,
e) elementi za zatvaranje (privrsnice za lokot i dr.) moraju biti spojeni zavarivanjem,
zakivanjem, pribijanjem klinovima s privrenjima na unutarnjoj strani ili na drugi
odgovarajui nain.
2. ventilacija:
a) izvodi se najmanje jedan ventilacijski otvor na gornjem dijelu bone stranice,
b) moraju biti ispunjeni uvjeti propisani u lanku 20. stavku 2. toki 3. podstavcima a, d, e, f
ovog Pravilnika.
3. ostalo:
a) eksplozivne tvari smjetaju se sukladno tablici T-3 (za mase vie od 10 kg) s time da se
smije smjestiti najvie 5.000 komada detonatorskih kapsli (ukljuivi usporivae) ali ne
zajedno (istovremeno) s drugim eksplozivnim tvarima, a za mase do 10 kg udaljenost od
drugih skladita za smjetaj eksplozivnih tvari, naseljenih graevina, prometnica i dr. mora
iznositi najmanje 45 m,
b) dva skladita mogu biti smjetena unutar iste graevine samo ako jedno od njih slui
iskljuivo za smjetaj inicirajuih sredstava u koliini do 5000 komada, pri emu udaljenost
izmeu njih ne smije biti manja od 3 m,
c) radilita na kojima se koriste eksplozivne tvari moraju imati skladite ovog tipa za
eksplozivne tvari, a ukoliko se glede tehnologije rada koriste vee koliine eksplozivnih tvari
i/ili ne postoje mogunosti za odgovarajui smjetaj istih odnosno povrat neutroenih
koliina, na radilitu ili u neposrednoj blizini se mora nalaziti skladite tipa 2 ili 1,
d) skladita moraju biti pod stalnim fizikim i/ili tehnikim nadzorom ako se u njima nalaze
eksplozivne tvari, a po zavretku radova sve moebitno preostale koliine eksplozivnih tvari i
predmeta moraju se smjestiti u skladite tipa 1 ili 2,
e) na mjestu gdje se obavlja miniranje mogu se nalaziti dva skladita pod uvjetom da se u
jednom nalaze samo detonatori.
lanak 22.
1) Skladita tipa 4 izvode se kao prenosiva, pokretna ili fiksna.
2) Skladita tipa 4 namijenjena za smjetaj na vanjskom prostoru moraju ispuniti sljedee
uvjete:
1. konstrukcija:
a) ne mora biti otporna na prodor projektila streljiva,
b) mora biti razreda otpornosti na poar od najmanje REI 30 sukladno normama iz lanka 4.
stavka 1) toke 1. ovoga Pravilnika
c) izvodi se od uobiajenih graevinskih materijala (zidana, metalna konstrukcija s oblogomispunama, od tvrdog drveta s vanjske strane obloena limom debljine najmanje 3 mm,
izvedena u kombinaciji nareenih naina izrade i sl.),
d) vrata moraju biti razreda otpornosti na poar od najmanje EI 30 sukladno normama iz
lanka 4. stavka 1) toke 1. ovoga Pravilnika
e) spojni metalni elementi s kojima su spojene oplate na drvo i sl. (avli, vijci i dr.) ne smiju
prodirati u unutarnjost skladita niti se u unutarnjosti smiju nalaziti bilo kakvi metalni
predmeti ili predmeti koji mogu prouzroiti nastanak i/ili prijenos iskre i/ili statikog
elektriciteta,
f) mora biti potpuno zatvorena (osim vrata, ventilacijskih i odunih otvora),

g) mora biti na vrstoj podlozi (cigla, beton, betonski blokovi, kamen i sl.) uz osiguranu
odvodnju oborinskih voda,
h) ako se ne izvodi od drvenih kocki, pod mora biti elektriki provodan (otpor poda treba
odgovarati propisima o zatiti od statikog elektriciteta)
i) mora biti izveden ispuni otvor prema proraunu tako da se u sluaju nastanka poara ili
prijenosa poara u skladite ne stvore uvjeti za eksploziju,
j) moraju biti ispunjeni i uvjeti iz lanka 17. stavka 1. toka 1. i podstavcima f, g, i, j, m; toka
2. podstavcima a, b, c, d, f; toka 3. podstavcima f, i, j, k,
k) skladita tipa 1 ili 2 koja nisu otporna na streljivo udovoljavaju uvjetima za skladita tipa 4,
2. ventilacija:
a) ako je skladite vrste gradnje izvedeno kao zidano, betonsko i sl. moraju biti ispunjeni i
uvjeti propisani u lanku 19. stavku 2.,
b) ako je skladite izvedeno kao metalna konstrukcija s oblogom-ispunama, od tvrdog drveta s
vanjske strane obloena limom i sl. moraju biti ispunjeni i uvjeti nareeni u lanku 20. stavak
2. toka 3. podstavcima a, c, d, f,
c) ako je ventilacija izvedena na nain da zrak cirkulira i uz bone stjenke, izmeu poda i
stropa, moraju se ugraditi drvene reetkaste oplate izmeu stjenke i kutija u kojima se nalaze
eksplozivne tvari, kako ne bi dolo do prekida strujanja zraka, s razmakom od najmanje 50
mm.
3. ostalo:
a) moraju biti ispunjeni uvjeti nareeni u lanku 20. stavak 2. toka 5. podstavcima b, c,
b) zabranjena je uporaba i unos predmeta i alata u skladite koji mogu prouzroiti nastanak
iskre ili statikog elektriciteta,
c) slue za smjetaj niskoeksplozivnih tvari tip (B) ukupne mase do 140 tona ako je
konstrukcija skladita u osnovi kao tip 1 odnosno do 40 tona ako je konstrukcija skladita u
osnovi kao tip 2, sukladno tablici T-5,
d) mogu se skladititi i postojane tvari tip (B) sukladno tablici T-5,
e) mogu se skladititi i pirotehnika sredstva razreda I., II., III., T1, P1, T2 i P2 sukladno
tablici T-5,
f) ograda se postavlja na udaljenosti od najmanje 15 m od skladita a ako se nalazi vie
skladita ograda se u pravilu postavlja oko cijelog podruja s time da niti na jednom mjestu
najmanja udaljenost od bilo koje toke obrisa pojedinog skladita do ograde ne bude manja od
navedene udaljenosti.
3) Skladita tipa 4 namijenjena za smjetaj u unutranjosti graevine moraju ispuniti sljedee
uvjete:
a) izvode se na nain propisan u lanku 20. stavak 3. ovog Pravilnika,
b) slue za smjetaj niskoeksplozivnih i postojanih tvari tip (B) odnosno pirotehnikih
sredstava razreda I., II., III., P1 i T1 sukladno tablici T-5
c) masa niskoeksplozivnih odnosno postojanih tvari tip (B) ne smije biti vea od 20 kg,
d) masa pirotehnikih sredstava koje se skladite ne smije biti vea od 60 kg (neto),
e) detonatorske kapsle koje ne mogu izazvati eksploziju u masi skladite se (odvojeno) u
koliini do 5 000 komada
f) ako se u graevini nalazi vie skladita ukupna koliina pogonskog punjenja ili postojanih
tvari u svim skladitima (graevini) ne smije prijei 20 kg ili 60 kg neto pirotehnikih
sredstava I., II., III., P1 i T1 razreda (bruto) ili 5 000 komada detonatorskih kapsula.
lanak 23.
1) Skladita tipa 5 izvode se kao prenosiva, pokretna (kontejneri) ili fiksna.
2) Skladita tipa 5 namijenjena za smjetaj na vanjskom prostoru moraju ispuniti sljedee
uvjete:

a) slue za smjetaj postojanih tvari tip (B) i/ili amonijevog nitrata,

b) postojane tvari skladite se u originalnom pakiranju proizvoaa eksplozivnih tvari
(uobiajeno vree za mase od 25 kg, patronirani smjeten u kutije sl.),
c) ako se skladite samo postojane tvari i/ili vodeni gelovi klase (B), najvea doputena masa
je 140 tona ako je konstrukcija skladita u osnovi kao tip 1 odnosno do 40 tona ako je
konstrukcija skladita u osnovi kao tip 2,
d) ako se postojane tvari klase (B) skladite i s amonijevim nitratom u doputenu masu se
uraunava pola mase amonijevog nitrata,
e) izvode se na nain propisan u lanku 22. stavak 2. tokama 1, 2 i 3, osim propisanog u toci
1. podstavcima e, j i toci 3. podstavku b,
f) ako se izvode prozori moraju biti ispunjeni uvjeti kako je odreeno u lanku 17. stavku 1.
toka 4. podstavcima a, b, c, d, e, f, g,
g) skladita tipa 1 ili 2 koja nisu otporna na streljivo udovoljavaju uvjetima za skladita tipa 5,
h) ako se skladiti samo amonijev nitrat, a skladite je ograeno te pod stalnim fizikim ili
tehnikim nadzorom, nou osvijetljeno, moe se izvesti i u obliku nadstrenice uz ispunjenje
ostalih uvjeta glede konstrukcije te sigurnosnih udaljenosti pri emu pod mora biti iznad
okolnog tla te izveden tako da se sprijei rasipanje moebitno prosutog amonijevog nitrata u
okolni prostor (tlo),
i) ograda se postavlja na udaljenosti 15 m od skladita a ako se nalazi vie skladita ograda se
u pravilu postavlja oko cijelog podruja s time da niti na jednom mjestu najmanja udaljenost
od bilo koje toke obrisa pojedinog skladita do ograde ne bude manja od navedene
udaljenosti.
3) Skladita tipa 5 namijenjena za smjetaj u unutranjosti graevine moraju ispuniti sljedee
uvjete:
a) konstrukcijski se izvode kao unutarnja skladita ostalih tipova,
b) ne smiju se nalaziti u stambenim, stambeno-poslovnim i slinim graevinama,
c) smije se skladititi do 20 kg postojanih tvari tip (B), a ako se nalazi vie skladita u
graevini ukupna masa postojanih tvari tip (B) u skladitima (u graevini) smije iznositi
najvie 20 kg,
d) moe se skladititi vie od 20 kg postojanih tvari ili vodenih gelova klase (B) samo ako su
ispunjeni uvjeti glede tablice T-3.
lanak 24.
1) Skladita obzirom na tip i smjetaj moraju ispunjavati i sljedee uvjete:
a) na vratima ograde nepokretnih skladita smjetenih na vanjskom prostoru mora se nalaziti
ploa sa natpisom visine slova 80 mm, debljine slova 5 mm: EKSPLOZIV-PRISTUP
ZABRANJEN!, s time da su slova crvene boje a podloga bijela,
b) na vratima skladitu mora biti oznaka tipa skladita napisana slovima visine 80 mm
debljine slova 5 mm, s time da su slova crvene boje, a ako je skladite obojeno crvenom
bojom slova moraju biti bijela,
c) unutarnja skladita ne smiju biti smjetena u stambenoj, stambeno-poslovnoj i slinoj
graevini osim prirunih skladita za smjetaj odreenih vrsta i koliina eksplozivnih tvari te
za namjenu sukladno pojedinom tipu skladita,
d) ako je testiranjem utvreno da eksplozivna tvar osjetljiva na detonatorsku kapslu br. 8 nije
osjetljiva na iniciranje projektilom streljiva, tada se moe pohraniti i u skladite tipa 4 (ali ne
istovremeno s pogonskim punjenjima) ili skladite tipa 5,
e) ako graevina u kojoj se nalazi unutarnje skladite ne osigurava otpornost na vremenske
uplive te otpornost na prodor projektila strjeljiva (ukoliko mora ispuniti takav uvjet) glede
graevinsko-konstrukcijskih osobina i/ili nainom smjetaja skladita moraju biti ispunjeni i
odnosni uvjeti za samo unutarnje skladite,

f) skladite inicirajuih sredstava smatra se uvijek davateljem,

g) iznimno (nedostatni uvjeti glede potrebnog prostora i sl.) dva ili vie pojedinanih skladita
meusobno mogu biti udaljena manje nego je odreeno tablicama prema ovom Pravilniku ali
se tada ukupna masa eksplozivnih tvari u njima uzima kao masa eksplozivnih tvari smjetena
u jednom skladitu i to onom koje glede sigurnosnih udaljenosti od drugih graevina, cesta i
dr., ima najnepovoljniji poloaj od istih pri emu uvjeti glede potrebitih sigurnosnih
udaljenosti od drugih graevina, cesta i dr. moraju biti ispunjeni.

III-1. Zatitni nasipi

lanak 25.
1) Zatitni nasipi moraju biti izraeni od nabijene zemlje bez kamena, ljunka i slinih
materijala te ne smiju u sebi sadravati gorive tvari (treset, ugljena praina i sl.).
2) Kosine nasipa moraju biti obraene te osigurane od erozije sa travnatim pokrovom visine
najvie 10 cm, a povrina izmeu nasipa i skladita ne smije biti travnata.
3) S unutarnje strane nasipa moe se izraditi pregradni odnosno potporni zid.
4) Gornja ploha (kruna) nasipa mora biti na visini za 1 m veoj od najvie doputene visine
smjetaja eksplozivnih tvari u skladitu, uz ispunjenje i slijedeih uvjeta:
a) ako se tiena graevina i dr. nalazi na veoj visini od skladita, crta sigurnosti mora
prolaziti kroz nasip ili dodirivati isti u jednoj toki izvodnice krune nasipa,
b) ako se tiena graevina i dr. nalazi na manjoj visini od skladita niti jedna toka izvodnice
krune nasipa ne smije biti s gornje strane udaljena (smjer viska) od crte sigurnosti za manje od
1m,
5) Ako izmeu pojedinih graevina skladita prolazi interna prometnica ili staza, visina nasipa
mora biti via od propisane za najmanje 0,5 m s time da crta sigurnosti (u vodoravnoj
projekciji) nigdje ne smije prolaziti pored nasipa.
6) Ako se umjesto zemljanog nasipa izrauje armirano-betonski zid isti mora imati istu
sigurnost kao zemljani nasip s time da mora biti iste visine kao i odgovarajui zemljani nasip
a moe zamijeniti samo prednji nasip (ispred ulaza u skladite) i to za koliine do 1000 kg
eksplozivnih tvari u skladitu.
7) irina nasipa u kruni mora biti najmanje 0,5 m a nagibi kosina, ovisno o karakteristikama
tla do 1: 1,5.
8) Udaljenost podnoja nasipa od skladita smije iznositi najvie 3 m za nasip koji nije elni.
9) Udaljenost elnog nasipa odreuje se prema potrebnom prostoru za manipulaciju ali ne
moe iznositi vie od 2 m ako se pretovar obavlja runo odnosno vie od 5 m ako se pretovar
obavlja mehanikim ureajima.
10) Ispod osnovice nasipa mora biti izveden kanal za odvod oborinske vode.
11) Ako je potrebito nasip koji nije elni izraditi blie skladitu, a nije ispunjen uvjet glede
nagiba u donjem dijelu moe se izraditi betonski potporni zid do najvie polovine visine
nasipa (usjek) te od te visine mora imati osnovni oblik.

III-2. Smjetaj skladita s obzirom na sigurnosne udaljenosti

lanak 26.
1) Svako skladite mora biti izgraeno odnosno postavljeno na takvoj udaljenosti od
graevina, prometnica i drugih tienih objekata koja osigurava da u sluaju eksplozije u
skladitu ne doe do oteenja tienih objekata, ugroavanja ivota i zdravlja ljudi te
oneienja okolia.

2) Sigurnosna udaljenost izraunava se prema izrazu

, pri emu pojedine oznake imaju
sljedee znaenje:
Ls (m)..................sigurnosna udaljenost;
k ..........................koeficijent sigurnosti koji ovisi o vrsti gradnje skladita te smjetaju, vrsti i
namjeni graevine koja se titi, izvedbi zatitnog nasipa te vrsti eksplozivne tvari, a
vrijednosti se kreu od 1,8 do 30;
Q (kg)................... masa eksplozivnih tvari u skladitu kao ekvivalentna masa eksploziva s
jedininom energijom od 420 daNm/kg.
3) Izraunate vrijednosti sigurnosnih udaljenosti napisane su u tablicama, ovisno o uvjetima
skladitenja.
4) Tablicom T-2 odreeno je koje e se tablice primjenjivati ovisno o davatelju-primatelju.
5) Vanjska skladita (osim tipa 3 za mase eksplozivnih tvari do 10 kg) glede sigurnosnih
udaljenosti, a ovisno o vrstama eksplozivnih tvari, moraju biti smjetena u skladu s tablicama
T-3, T-4, T-5, T-6 i T-7.
6) Udaljenosti skladita visokoeksplozivnih tvari od graevina, prometnica i dr. te izmeu
samih skladita odreene su tablicom T-3. Ova tablica primjenjuje se i u sluaju skladitenja
raznih vrsta eksplozivnih tvari s time da se izraunava ukupna masa eksplozivnih tvari kao
zbroj ekvivalentnih masa svake pojedine vrste eksplozivne tvari.
7) Meusobne udaljenosti skladita visokoeksplozivnih tvari kao davatelja te amonijevog
nitrata i postojanih tvari kao primatelja odreene su tablicom T-4.
8) Udaljenosti skladita niskoeksplozivnih tvari od graevina, prometnica i dr. odreene su
tablicom T-6.
9) Udaljenosti skladita pirotehnikih sredstava od graevina, prometnica i dr. odreene su
tablicom T-7.
Tablica T 2
Primjena tablica
Tablica
koja
primjenjuje

se Udaljenost je oznaena u
stupcu

Davatelj

Primatelj

Visokoeksplozivna
tvar

Visokoeksplozivna
T3
Tvar

Udaljenost skladita

Visokoeksplozivna
tvar

Amonijev nitrat

T4

Amonijev nitrat

Visokoeksplozivna
tvar

Postojana tvar

T4

Postojana tvar

Postojana tvar

Visokoeksplozivna
T3
Tvar

Udaljenost skladita

Postojana tvar

Postojana tvar

Postojana tvar

T4

Postojana tvar
Amonijev nitrat
T4
Tablica T-3
Tablica sigurnosnih udaljenosti za eksplozivne tvari

Amonijev nitrat

Udaljenost (m)
Masa
eksploziva
(kg)
Graevine (1)(2)
(ekvivalentn
a)

Javne prometnice

Prometnice (vie od
Udaljenost
3000 vozila/dan) i
skladita
eljeznike pruge

izmeu

od

do

zaklonje nezaklonj Zaklonje nezaklonj Zaklonje nezaklonj Zaklonje Nezaklonj

no
eno
no
eno
no
eno
no
eno

0.0

25

50

10

20

15

30

1.5

10

33

65

14

28

20

40

2.0

10

20

40

80

18

35

25

49

2.5

20

30

48

95

20

40

28

57

3.0

30

40

53

105

23

45

31

63

3.5

40

50

55

110

24

48

34

67

4.0

50

70

63

125

27

53

39

77

4.5

70

100

70

140

30

60

42

85

5.0

10

100

120

75

150

33

65

46

92

5.5

11

120

150

80

160

35

70

48

97

6.0

12

150

200

88

175

38

75

53

107

6.5

13

200

300

100

200

43

85

58

115

7.0

14

300

400

110

220

48

95

61

123

7.5

15

400

500

120

240

50

100

67

135

8.0

16

500

600

123

245

51

102

73

145

8.5

17

600

700

128

255

53

105

77

154

9.0

18

700

800

130

260

55

110

82

162

9.5

19

800

900

135

270

58

115

85

170

10.0

20

900

1000 140

280

60

120

88

176

10.5

21

1000 1200 145

290

61

122

92

183

11.0

22

1200 1500 160

320

62

124

97

194

11.5

23

1500 2000 175

350

63

126

102

205

12.0

24

2000 2500 190

380

68

135

107

214

12.5

25

2500 3000 200

400

73

145

112

223

13.0

26

3000 3500 213

425

75

150

115

231

13.5

27

3500 4000 223

445

78

155

124

249

14.0

28

4000 5000 240

480

79

158

132

264

14.5

29

5000 6000 255

510

83

166

145

289

15.0

30

6000 7000 278

535

85

170

156

313

15.5

31

7000 8000 280

560

90

180

167

333

16.0

32

8000 9000 290

580

93

186

175

349

16.5

33

9000 10000 300

600

98

195

183

366

17.0

34

1000
11000 305
0

610

100

200

190

381

17.5

35

1100 13000 320

610

105

210

197

393

18.5

37

0
1300
15000 340
0

610

110

220

210

419

19.5

39

1500
17000 360
0

610

115

230

221

441

20.5

41

1700
20000 390
0

610

123

245

231

461

22.0

44

2000
22500 420
0

610

128

255

240

479

23.5

47

2250
25000 440
0

610

132

264

248

496

25

50

2500
27500 450
0

610

135

270

267

534

27

54

2750
30000 470
0

610

140

280

285

569

29

58

3000
32500 480
0

610

145

290

299

598

31

62

3250
35000 490
0

610

148

296

313

610

33

66

3500
37500 505
0

610

150

300

326

610

35

70

3750
40000 515
0

610

154

308

337

610

37

74

4000
42500 520
0

610

157

314

348

610

39

78

4250
45000 530
0

610

160

320

358

610

41

82

4500
50000 550
0

610

165

330

368

610

43

86

5000
55000 570
0

610

170

340

377

610

45

90

5500
60000 590
0

610

175

350

385

610

47

94

6000
70000 600
0

610

178

356

394

610

49

99

7000
80000 610
0

610

180

360

402

610

51

101

8000
90000 620
0

620

183

365

410

610

53

106

9000 10000
640
0
0

640

185

370

417

610

55

110

1000 11000 650

650

193

386

425

610

57

114

00

1100 12000
665
00
0

665

195

390

438

610

59

118

1200 13000
680
00
0

680

205

410

451

610

61

122

1300 15000
700
700
215
430
464
610
65
130
00
0
Napomene uz tablicu T 3:
(1) Stambene i stambeno-poslovne graevine te druge graevine u kojima se okuplja ili
boravi vei broj osoba, gospodarstvene graevine, energetske graevine i vodovi i dr.
(2) Za dalekovode (javne namjene) se sigurnosne udaljenosti proraunavaju na sljedei
nain:
napona do 10 kV sigurnosna udaljenost se izraunava s koeficijentom k = 4,4,
napona vie od 10 kV do 110 kV s koeficijentom k = 6,4,
napona vie od 110 kV do 380 kV s koeficijentom k = 14,9.
navedeni koeficijenti odnose se na zaklonjena skladita, a ako skladita nisu zaklonjena
uzimaju se dvostruke vrijednosti za koeficijente
Tablica T -4
Tablica sigurnosnih udaljenosti za amonijev nitrat i postojane tvari
Masa eksplozivnih
(davatelj)
(kg)

tvari Najmanja udaljenost

primatelja
(m)

zaklonjenog

Najmanja debljina umjetne

zapreke

od

do

amonijev nitrat

postojana tvar

(cm)

45

0.9

3.4

30

45

135

1.2

4.3

30

135

270

1.5

5.5

30

270

455

1.8

6.7

30

455

725

2.1

7.6

30

725

910

2.4

8.8

30

910

1360

2.7

9.8

40

1360

1815

3.1

11.0

40

1815

2725

3.4

12.2

40

2725

3630

3.7

13.1

50

3630

4540

4.0

14.3

50

4540

5450

4.3

15.3

50

5450

7260

4.6

16.5

65

7260

9080

4.9

17.7

65

9080

11350

5.5

19.8

65

11350

13620

5.8

20.7

75

13620

15890

6.1

22.0

75

15890

18160

6.4

23.2

75

18160

20430

6.7

24.1

90

20430

22700

7.0

25.3

90

22700

24970

7.3

26.2

90

24970

27240

7.6

27.5

90

27240

31780

7.9

28.7

100

31780

36320

8.5

30.8

100

36320

40860

9.2

32.9

100

40860

45400

9.8

35.1

100

45400

54480

10.4

37.2

130

54480

63560

11.3

40.6

130

63560

72640

12.2

43.9

130

72640

81720

13.4

48.2

130

81720

90800

14.6

52.8

130

90800

99880

15.9

57.0

150

99880

113500

17.1

61.6

150

113500

124850

18.3

65.9

150

124850

136200

19.5

70.2

150

lanak 27.
1) Inicijalne eksplozivne tvari ne smiju se skladititi zajedno s ostalim eksplozivnim tvarima.
2) Amonijev nitrat moe se uvati s ostalim eksplozivnim tvarima, osim s inicijalnim tvarima.
3) Zajedniko smjetanje razliitih vrsta eksplozivnih tvari u istom prostoru skladita odreuje
se prema tablici T-5 koja odreuje osnovne znaajke glede vrsta eksplozivnih tvari koje je
doputeno ili nije doputeno zajedniki skladititi, a tablicama T-5a i T-5b odreene su
znaajke glede skladitenja eksplozivnih tvari prema klasama opasnosti i grupama spojivosti,
sukladno odredbama ADR-a (uobiajeno na pakiranjima previenim za prijevoz).
Tablica T-5
Odnosi spojivog mijeanja i uvanja eksplozivnih tvari (i UbS)
Skupine

A B C D E

X Z

G H J

K L

N S
Z

X Z

X X

X X

X Z

X X Z

X X

X X Z

X X

X Z

X X

X X

H
J
K

X
X

X X
X

X X
Z

L
N

X
Z

X X X X X X X X

X X

S
Z X X X X X X X X
X X
Legenda:
x oznaka pokazuje da su te skupine spojive kod skladitenja, uvanja i prijevoza.
Z oznaka pokazuje da se mijeanje ogranienih koliina eksplozivnih tvari razliitih skupina
moe odobriti kada je to opravdano iz praktinih razloga, nepostojanja adekvatnog skladinog
prostora te kada takav postupak ne ugroava sigurnost. Temeljem elaborata skladita,
odobrenje moe izdati nadlena odgovorna osoba odnosno nadleno Ministarstvo.
Tablica T- 5a
Eksplozivne tvari prema grupama spojivosti i klasama opasnosti
Vrsta eksplozivne tvari

Grupe
spojivosti
(1)

Klase
opasnosti
(2)

Inicijalne eksplozivne tvari (osjetljive na udar, trenje, toplinu,

A
neflegmatizirani brizantni eksplozivi kao pentrit i heksogen i sl.)

1.1 A

Inicijalna sredstva koja nemaju dva ili vie neovisnih osiguranja za

prekid djelovanja, UbS ili dijelovi UbS napravljeni tako da
B
neprekidno imaju otvoren lanac (detonatorske kapsule, detonatori,
upaljai bez prekinutog lanca i sl.)

1.1 B
1.2 B
1.4 B

Malodimni i kompozitni baruti, kruta raketna goriva za raketne

motore i UbS koja sadre pogonska punjenja, s pripalnim kapsulama
ili bez njih, raketni motori s krutim pogonskim punjenjima, C
artiljerijska vjebovna sredstva, UbS s inertnim, probnim ili
pancirnim projektilima.

1.1 C
1.2 C
1.3 C
1.4 C

Crni barut, brizantni eksplozivi, UbS i proizvodi koji sadre

brizantne eksplozive bez ureaja za iniciranje i bez pogonskog
punjenja, te UbS i proizvodi koji sadre eksploziv za iniciranje i
imaju dva ili vie neovisna osiguranja za poetno djelovanje (TNT,
D
flegmatizirani visokobrizantni eksplozivi kao pentrit, heksogen,
oktogen i njihove kompozicije, plastini eksplozivi, gospodarski
eksplozivi, veina razornih projektila, zrakoplovne bombe,
protuoklopne i morske mine, bojne glave raketa i torpeda i sl.)

1.1 D
1.2 D
1.4 D
1.5 D

Predmeti i UbS koji sadre brizantni eksploziv bez ureaja za

iniciranje ili s potpuno osiguranim ureajem za iniciranje, s krutim
pogonskim punjenjem (veina streljiva za topnitvo, voeni i E
nevoeni raketni projektili, bez navijenog upaljai ili s potpuno
osiguranim upaljaem)

1.1 E
1.2 E
1.4 E

Predmeti i UbS koji sadre brizantni eksploziv sa ureajem za

iniciranje sa ili bez krutog pogonskog punjenja (rune obrambene
F
bombe, streljivo za protuzrakoplovne topove 20 i 30 mm,
minobacake mine s udarnim upaljaem i sl)

1.1 F
1.2 F
1.3 F
1.4 F

Pirotehnike mase i UbS koja ih sadre (a nakon aktiviranja pokazuju

svjetlei, zapaljivi, dimni ili nadraujui uinak), osim UbS koja
G
poinju djelovati u prisutnosti vode ili zraka i onih koja imaju
zapaljivu tekuinu ili elatinu

1.1 G
1.2 G
1.3 G
1.4 G

Predmeti i UbS koji sadre i eksplozivnu tvar i bijeli fosfor ili drugu
vrstu samozapaljive tvari (npr. artiljerijski projektili punjeni bijelim H
fosforom i s.)

1.2 H
1.3 H

Predmeti i UbS koji sadre i eksplozivnu tvar i zapaljivu tekuinu ili

elatinu, razliitu od onih koji se aktiviraju u dodiru s vodom ili
J
zrakom (ureaji s aerosolnim eksplozivima, tekua goriva za raketne
motore ili torpeda i sl)

1.1 J
1.2 J
1.3 J

Predmeti i UbS koji sadre i eksplozivnu i otrovnu tvar (topniko

streljivo i mine s upaljaem ili bez, rakete i bombe punjene K
smrtonosnim ili onesposobljavajuim kemijskim tvarima)

1.2 K
1.3 K

Predmeti i UbS koji sadre eksplozivne tvari, a nisu ukljueni u

druge skupine te zahtijevaju posebnu izdvojenost tijekom
L
skladitenje (raketni motori s tekuim gorivom, oteena, sumnjiva
ili nepoznata sredstva bilo koje skupine eksplozivnih tvari)

1.1 L
1.2 L
1.3 L

Predmeti i UbS koji sadre samo izuzetno neosjetljive eksplozivne

N
tvari

1.6N

Predmeti i UbS zapakirani ili proizvedeni na nain da opasan uinak,

nastao zbog njihovog neeljenog djelovanja bude ogranien unutar
ambalae, osim u poaru, pri emu su svi uinci eksplozije ili
razlijetanja dijelova ogranieni do te mjere da ne onemoguavaju
gaenje poara ili druge pokuaje sprjeavanja ili smanjivanja S
1.4S
opasnosti u najblioj okolici (streljivo za pjeako i topniko oruje
bez rasprskavajuih projektila do kalibra 25 mm, upaljai bez
detonatora, inicijalne kapsule udarne, ubodne, elektrine bez
detonatora, pirotehnika sredstva za tehniku namjenu i zabavu i sl.)
Napomene uz tablicu T 5a:
(1) Grupe spojivosti prema ADR (Europski sporazum o meunarodnom prijevozu opasnih
tvari u cestovnom prometu).
(2) Klase opasnosti prema ADR:
Klasa opasnosti 1.1. eksplozivne tvari i proizvodi skloni eksploziji u masi, odnosno svojstvo
detoniranja i prijenosa detonacije na ukupnu koliinu u skladitu: rezultat eksplozije su
strukturan oteenja, razlijetanje komada velikom brzinom, visoki tlakovi kod izlaska
produkata eksplozije.
Klasa opasnosti 1.2. eksplozivne tvari i proizvodi skloni eksploziji i izgaranju progresivno
(tijekom vremenskog intervala); razlijetanje komada i fragmenata, izbacivanje sredstava i
mogunost eksplozije pri udaru, ali ne postoji opasnost od detonacije u masi.
Klasa opasnosti 1.3. eksplozivne tvari i proizvodi kod kojih postoji visoki rizik od snanog
(intenzivnog) poara u masi, a manja opasnost od eksplozija i razbacivanja komada i
fragmenata. Velika opasnost od produkata izgaranja i prijenosa topline zraenjem.
Klasa opasnosti 1.4. eksplozivne tvari i proizvodi sa sadrajem i pakirani na nain da kod ne
postoji znaajna opasnost prilikom incidenta. Efekti poara, eksplozije ili aktiviranja u veoj
mjeri su ogranieni na jedinina pakiranja. Vanjski poar ne e izazvati eksploziju
cjelokupnog sadraja u skladitu.
Klasa opasnosti 1.5. eksplozivne tvari i proizvodi kod kojih postoji opasnost od eksplozije u
masi, no veoma su neosjetljivi tako da je rizik za iniciranja tvari od poara do detonacije
unutar normalnih uvjeta vrlo mali. U sluaju skladitenja ili transporta sa klasom 1.1. klasa
1.5. tretira se kao klasa 1.1.

Klasa opasnosti 1.6. izuzetno neosjetljive eksplozivne tvari i proizvodi kod kojih ne postoji
opasnost od eksplozije u masi.
Tablica T- 5b
Tablica eksplozivnih tvari prema klasama opasnosti i grupama spojivosti
Klase
opasnosti

Grupe spojivosti

1.1

1.1 A 1.1 B 1.1 C 1.1 D 1.1 E 1.1 F 1.1 G

1.2
1.3
1.4
1.5
1.6

J
1.1 J

1.1 L

1.2 B 1.2 C 1.2 D 1.2 E 1.2 F 1.2 G 1.2 H 1.2 J 1.2 K 1.2 L
1.3 C

1.3 F 1.3 G 1.3 H 1.3 J 1.3 K 1.3 L

1.4 B 1.4 C 1.4 D 1.4 E 1.4 F 1.4 G

1.4 S

1.5 D
1.6 N

III-3. Skladitenje postojanih tvari, amonijevog nitrata i otvorenih mjeavina

koje se koriste pri proizvodnji eksplozivnih tvari te eksplozivnih tvari u obliku
emulzije i vodenih gelova
lanak 28.
1) Ukoliko nije drugaije odreeno odredbama ovog Pravilnika glede smjetaja u nadzemnim
skladitima: postojane tvari, amonijev nitrat, otvorene mjeavine, eksplozivne tvari u obliku
emulzije i vodeni gel, pohranjuju se na isti nain kao i ostale eksplozivne tvari.
2) Postojane tvari i oksidansi skladite se na nain da budu ispunjeni sljedei uvjeti:
a) postojane tvari i amonijev nitrat uskladiteni s ostalim eksplozivnim tvarima moraju biti
smjeteni tako da se pri odreivanju sigurnosnih udaljenosti uzima u obzir ukupna masa
postojanih te ostalih eksplozivnih tvari i pola mase amonijevog nitrata (s obzirom na
djelomini rasprskavajui uinak),
b) amonijev nitrat moe se pohraniti u isto skladite gdje i postojana tvar,
c) ako su amonijev nitrat i postojana tvari pohranjeni zajedno s ostalim eksplozivnim tvarima
skladite mora ispunjavati zahtjeve tipa skladita za eksplozivne tvari,
d) skladita u kojima se smjetaju postojane tvari ne smiju imati podne kanale ili otvore u koje
bi se mogli slijevati ili u njima zadravati tvari u sluaju poara i sl.,
e) postojane tvari koji se pohranjuju odvojeno od ostalih eksplozivnih tvari mogu se
pohranjivati u skladita tipa 5 ili skladita vieg tipa (nii broj),
f) skladita u koja se smjeta amonijev nitrat ne smiju imati podne kanale i/ili otvore u podu,
g) amonijev nitrat koji se ne skladiti s eksplozivnim tvarima niti se skladiti u odnosu na
smjetaj eksplozivnih tvari, skladiti se sukladno posebnim propisima o skladitenju
amonijevog nitrata,
h) ako skladite za postojane tvari i/ili amonijev nitrat nije zaklonjeno glede ostalih skladita
za eksplozivne tvari, vrijednosti za udaljenosti nareene u tablici T 4 moraju se poveati est
puta.
3) Posude za smjetaj otvorenih mjeavina moraju ispunjavati sljedee uvjete:
a) posuda mora biti vodootporna i mora odgovarati uvjetima za skladita tipa 5,
b) posuda i postolje moraju biti izraeni od materijala koji je otporan na koroziju koja moe
nastati u dodiru tvari i materijala posude,
c) posude i postolje moraju biti pravilno uvreni,

d) posude koje sadre postojanu tvar moraju biti smjetene na udaljenostima prema tablici T-3
odnosno T-4, ovisno o tome da li se sigurnosna udaljenost odnosi na druge graevine,
prometnice i sl. ili druga skladita s eksplozivnim tvarima,
e) posude s amonijevim nitratom smjetaju se odvojeno od posuda s ostalim eksplozivnim
tvarima, a u skladu s tablicom T-4,
f) u prostoru oko posuda s amonijevim nitratom ne smiju se nalaziti gorive tvari te prostor u
krugu od 7,5 metara mora biti oien od trave, korova, biljnog otpada te moebitno prosutog
amonijevog nitrata.
4) Graevine i drugi prostor u kojima se skladite eksplozivne tvari u obliku emulzije i vodeni
gelovi moraju biti smjetene u skladu s tablicom T-3 kada se radi o udaljenostima od
naseljenih graevina, pruga i prometnica. Ukoliko je dokazano testiranjem da vodeni gel
spada u eksplozivne tvari grupe B te se ne skladiti s drugim eksplozivnim tvarima, skladite
ne mora biti otporno na streljivo.

III-4. Skladitenje viekomponentnih eksploziva, pogonskih tvari-punjenja,

streljiva, kapsula za streljivo, raketa za obranu od tue i pirotehnikih sredstava
lanak 29.

VIEKOMPONENTNI EKSPLOZIVI
1) Viekomponentni eksplozivi skladite se na isti nain kao i eksplozivne tvari. Ako bilo koja
od komponenti viekomponentnog eksploziva ima klasifikaciju kao opasna, s njom se postupa
na nain propisan za tu vrstu tvari.
2) Viekomponentni eksplozivi mogu se uvati s drugim eksplozivnim tvarima samo ako to
doputa istoznanost svojstava tih tvari. Glede tablica sigurnosnih udaljenosti, u masu
eksplozivnih tvari uraunava se i masa viekomponentnih eksplozivnih tvari.
3) U skladitu je zabranjeno bilo kakvo mijeanje viekomponentnih eksplozivnih tvari.
lanak 30.

POGONSKE TVARI PUNJENJA

1) Pogonska punjenja (baruti) uvaju se u skladitima tipa 1, 2, 3 i 4, a ako se skladite s
ostalim eksplozivnim tvarima moraju glede naina pakiranja biti u istoj grupi spojivosti s
ostalim eksplozivnim tvarima, a razmak izmeu skladitenih pogonskih punjenja i ostalih
eksplozivnih tvari mora biti takav da sigurnost u skladitu nije naruena (da se u sluaju
incidenta izbjegne irenje poara ili detonacija u masi), ili se skladite u posebnom dijelu na
nain propisan u lanku 18. stavku 1. toki 1. podstavcima b, c, d ovog Pravilnika.
2) Pogonska punjenja se skladite u skladitima tipa 1, 2 ili 4 koja su namijenjena za smjetaj
na vanjskom prostoru, sukladno tablici T 6.
Tablica T-6
Tablica udaljenosti za smjetaj niskoeksplozivnih tvari
Masa (kg)

Udaljenost (m) (1)

od

od nastanjenih graevina od prometnica od nadzemnih skladita

do

20 (2) 450

23

23

15

450

2270

35

35

23

2270

4550

45

45

30

4550

9100

60

60

38

9100

13600

65

65

44

13600 18200

70

70

47

18200 22700

75

75

50

22700 27200

79

79

53

27200 32000

82

82

56

32000 36300

85

85

58

36300 40850

90

90

59

40850 45500

92

92

61

45500 91000

115

115

76

91000 136000 135

135
92
Napomene uz tablicu T 6:
(1) Udaljenosti navedene u tablici su najmanje doputene te se ne smiju smanjivati neovisno
o tome da li su graevine zaklonjene.
(2) Ne odnosi se na mase do 20 kg u prirunim skladitima prodavaonica oruja i streljiva.
3) Pogonska punjenja se u koliini do 20 kg i u originalnim pakiranjima mogu smjetati u
prirunim skladitima prodavaonica oruja i streljiva (unutarnja skladita tipa 2 ili 4), a u
prodavaonicama oruja i streljiva samo ako su takva skladita smjetena u prodavaonici.
4) Ukoliko se u prirunom skladitu ili u prodavaonici oruja i streljiva nalazi i streljivo za
pitolje, revolvere i puke doputena masa od 20 kg odnosi se na ukupnu masu pogonskih
punjenja (ukljuivi i pogonska punjenja iz streljiva).
5) Pogonska punjenja koja su namijenjena osobnoj potrebi (lanovi lovakih udruga) te crni
barut za punjenje runih muara i drugih naprava za izazivanje glasnog pucnja (lanovi
kuburakih i slinih udruga) mogu se smjetati u stanovima i obiteljskim kuama ako su
ispunjeni sljedei uvjeti:
a) masa pogonskog punjenja ne smije prijei 5 kg,
b) pogonska punjenja moraju biti u originalnom tvornikom pakiranju,
c) smjetaju se u nepokretna unutarnja skladita tipa 2 ili tipa 4 ili u za to posebno odvojen
prostor koji glede izvedbe te osiguranja od pristupa drugih osoba udovoljava uvjetima za te
tipove skladita.
6) Pogonska punjenja koja su namijenjena za punjenje muara te drugih naprava za izazivanje
glasnog pucanja dre se na nain kako je odreeno u stavku 5., podstavcima a, b i c ovog
lanka, s time da je na mjestu uporabe doputeno drati samo masu pogonskog punjenja koja
je dostatna za jedno punjenje.
lanak 31.

STRELJIVO
1) Streljivo se smije drati zajedno s drugim eksplozivnim tvarima samo ako je prema nainu
pakiranja u istoj grupi spojivosti kao i ostale eksplozivne tvari odnosno u posebnom dijelu
kako je propisano u lanku 18. stavku 1. toka 4. podstavcima b, c d ovog Pravilnika, a
skladiti se u skladitima tipa 1 i 2 koja su namijenjena za smjetaj na vanjskom prostoru.
2) Streljivo se moe nalaziti u prirunim skladitima prodavaonica oruja i streljiva odnosno
prirunim skladitima pri proizvodnji streljiva (unutarnja skladita tipa 2) s time da ukupna
masa pogonskog punjenja (masa pogonskog punjenja u streljivu i masa drugih pogonskog
punjenja) ne bude vea od 20 kg, a u samim prodavaonicama oruja i streljiva samo ako je
takvo skladite smjeteno u prodavaonici. Ukoliko se u graevini nalazi vie takvih skladita
ukupna masa pogonskog punjenja u svim skladitima (graevini) na smije prijei ovdje
odreenu masu.

lanak 32.

UPALJAI (KAPSLE) ZA STRELJIVO

1) U prirunom skladitu prodavaonica oruja i streljiva moe se drati do 100 000 komada
upaljaa (kapsli) za pitolje, revolvere i puke, a u samoj prodavaonici do 10 000 komada
(vitrine, prodajni pult i sl.). Vee koliine skladite se u skladitima tipa 1 i 2 koja su
namijenjena za smjetaj na vanjskom prostoru, na nain kao i ostala inicirajua sredstva.
2) Upaljai (kapsle) za kompletiranje naboja za pitolje, revolvere i puke koji su namijenjeni
osobnoj potrebi (lanovi lovakih udruga) mogu se uvati u kuama u svom originalnom
pakiranju u koliini do 5 000 komada, u prostoru koji udovoljava uvjetima za unutarnja
skladita tipa 2, na nain da ne budu dostupni osobi koja nije ovlatena posjedovati ih, a
osobito djeci.
lanak 33.

RAKETE ZA OBRANU OD TUE

1) Ako se rakete za obranu od tue skladite s ostalim eksplozivnim tvarima u istoj graevini
moraju se smjestiti na nain kako je propisano u lanku 18. stavku 1. toki 4. podstavcima b,
c, d ovog Pravilnika.
2) Glede izrauna sigurnosnih udaljenosti uzima se ekvivalentna vrijednost eksplozivne tvari
temeljem ukupne mase pogonskog punjenja (raketnog goriva), visokoeksplozivnih tvari u
sustavu za samounitenje rakete, inicijalnih eksplozivnih tvari, te pirotehnike mase
meteorolokog reagensa.
3) vrstoa zidova, stropova i otvora mora biti takva da je u sluaju aktiviranja raketa
onemogueno izlijetanje istih u okolni prostor ili drugi dio skladita. Po potrebi se mogu
izraditi leajevi za rakete koji e u sluaju aktiviranja raketa onemoguiti njihovo pomicanje.
vrstoa elemenata odreuje se proraunom u projektu graevine.
4) Rakete se mogu skladititi i u metalnim kontejnerima na lansirnim postajama. Ovi
kontejneri moraju biti dostatne vrstoe (prema proraunu u projektu kontejnera), toplinski
izolirani, uzemljeni, odvojeni od ostalih prostora postaje te drugih graevina, prometnica i sl.
na sigurnosnoj udaljenosti, osigurani od neovlatenog pristupa i krae. U pravilu se izvode
kao skladita tipa 2 namijenjena za smjetaj na vanjskom prostoru.
lanak 34.

PIROTEHNIKA SREDSTVA
1) Pirotehnika sredstva smjetaju se u skladitima tipa 1 i 2 koja su izgraena na
udaljenostima propisanim tablicom T-7.
Tablica T-7
Tablica udaljenosti za skladitenje pirotehnikih sredstava
Ukupna
(bruto)

Udaljenost od prometnica

Udaljenost od stambenih graevina

masa

Klasa 1.4 Klasa 1.3

Klasa 1.4 Klasa 1.3

zaklonezaklonjeno
njeno

zaklonjeno nezaklonjeno
kg

do 800

25

25

40

25

30

60

900

25

25

41

25

31

62

1000

25

25

43

25

32

64

2000

25

27

54

25

41

81

3000

25

31

61

25

46

92

4000

25

34

68

25

51

102

5000

25

37

73

25

55

109

6000

25

39

77

25

58

116

7000

25

41

81

25

61

122

8000

25

43

85

25

64

128

9000

25

44

88

25

67

133

10000

25

46

92

25

69

138

20000

25

58

116

25

87

174

30000

25

67

133

25

100

199

40000

25

73

146

25

110

219

iznad 50000 25
78
157
25
118
236
2) Glede spojivosti pirotehnikih sredstava sa drugim eksplozivnim tvarima kod njihova
skladitenja primjenjuju se tablice T-5a i T-5b.
3) Pirotehnika sredstva se s drugim eksplozivnim tvarima s kojima je iste doputeno drati
smjetaju se u posebne stokove odvojeno od ostalih eksplozivnih tvari.
4) Pirotehnika sredstva dre se samo u originalnim pakiranjima (zatvorenim kutijama).
5) Na svakoj kutiji mora biti originalna oznaka klase opasnosti, grupe spojivosti te masa
sadraja.
6) Skladitenje pirotehnikih sredstava u istoj graevini s drugim eksplozivnim tvarima koje
nemaju istu grupu spojivosti doputeno je samo ako su pirotehnika sredstva u posebnom
prostoru uz ispunjenje uvjeta nareenih u lanku 18. stavku 1., toki 4. podstavcima b, c, d.
7) Za skladitenje pirotehnikih sredstva klasificiranih u klase opasnosti 1.1. i 1.2 primjenjuju
se sigurnosne udaljenosti kao i za ostale eksplozivne tvari (Tablica T-3).
8) Ukoliko nisu propisani stroi uvjeti za ostale eksplozivne tvari ili se pirotehnika sredstva
skladite bez drugih vrsta eksplozivnih tvari, temperatura u skladitu ne smije prijei 348 K
(75 C).
lanak 35.
1) U sluaju prodaje eksplozivnih tvari na otvorenom prostoru (tandovi) doputeno je drati
male koliine pirotehnikih sredstava do 30 kg (neto) razreda I., u tipu skladita 3. Ostatak
sredstava moe se skladititi samo u unutarnjem skladitu tipa 2 ili 4 ako se isto nalazi u
prodajnom prostoru i/ili u prirunom skladitu odreenog tipa, tog prodajnog prostora i to u
ukupnoj koliini do 60 kg (neto) neovisno o broju skladita.
2) U prodajnom prostoru odnosno prirunom skladitu nije doputeno drati pirotehnika
sredstva za koja nije ishoeno odobrenje za stavljanje u promet.

IV. PODZEMNO SKLADITENJE EKSPLOZIVNIH TVARI

lanak 36.
1) Podzemna skladita su smjetena u cijelosti ispod povrine tla te su u pravilu izraena tako
da u sluaju eksplozije ne dolazi do razbacivanja materijala u kojem se nalazi skladite.
2) Podzemna skladita se sastoje od jedne ili vie komora (upusta) meusobno povezanih
prilaznim hodnikom (hodnicima). Eksplozivne tvari skladite se samo u komorama koje su
projektirane za smjetaj eksplozivnih tvari. Komore moraju biti meusobno odvojene

pregradama (prirodne ili umjetne stjenke) tako da se u sluaju iniciranja eksplozivnih tvari u
jednoj komori ne mogu inicirati eksplozivne tvari u drugim komorama. Svaka komora
povezana je s hodnikom jednim otvorom te nije doputeno povezivati komore meusobno.
3) Pomoni i prilazni prostori podzemnih skladita eksplozivnih tvari sastoje se u osnovi od:
1. prilaznih hodnika,
2. upustva (odbojna udubljenja) koji se nalaze suprotno od komora u kojima se nalaze
eksplozivne tvari i koji su u pravilu iste zapremine kao i komore za smjetaj eksplozivnih
tvari,
3. proirenja i suenja za priguenje udarnog vala u sluaju eksplozije,
4. otvora za ventilaciju,
5. prostora za pretovar eksplozivnih tvari,
6. pomonih prostora (za ureaje i opremu za ventilaciju, agregate i dr.).
4) Podzemna skladita projektiraju se s obzirom na uinke eksplozije u skladitu: seizmiki
uinak, poar i plinovite produkte, razorno djelovanje i razbacivanje produkata eksplozije
(materijal gradiva skladita, sadraj i sl.). Uinci ovise o materijalu gradiva skladita te o
sredstvima koja se skladite.
5) Podzemna skladita moraju biti tako izvedena (oduni otvori, oblik prostora i sl.) da u
sluaju eksplozije dolazi do potpunog rastereenja udarnog vala, pri emu se sustav odreuje
projektom skladita (proraun, izvedba i dr.).
6) U jednu komoru smiju se smjetati samo eksplozivne tvari iste grupe spojivosti, sukladno
tablici T-5. Oznaka Z u tablici T-5 pokazuje da se mijeanje ogranienih koliina eksplozivnih
tvari razliitih skupina spojivosti i opasnosti moe odobriti kada je to opravdano iz praktinih
razloga, nepostojanja adekvatnog skladinog prostora, te kada takav postupak ne ugroava
sigurnost. Temeljem elaborata skladita, to odobrenje moe dati nadlena odgovorna osoba
odnosno nadleno Ministarstvo (razliite grupe eksplozivnih tvari mogu nalaziti i u istom
poarnom sektoru). Ukoliko se zajedno skladite razliite klase opasnosti, kao 1.1. i npr. 1.3.
tada se sigurnosne udaljenosti odreuju prema ukupnoj koliini eksplozivne tvari koja se
klasificira kao via klasa opasnosti 1.1.
lanak 37.
1) Podzemna skladita moraju biti smjetena na odgovarajui nain te na udaljenosti od
povrine tla tako da su zadovoljeni sigurnosni elementi za okoli.
2) Za lokaciju podzemnog skladita eksplozivnih tvari mjerodavna je najvea proraunska
sigurnosna udaljenost obzirom na koliinu i vrstu eksplozivnih tvari smjetenih u jednoj
komori.
3) Odreivanje sigurnosnih udaljenosti definirano je vrstom gradiva skladita te specifinim
optereenjem koje je definirano kao neto koliina eksplozivne tvari u odnosu na volumen
komore (kg / m3). Tablica T-9 je napravljena za specifino optereenje od 270 kg/ m3. Tablice
za ostala specifina optereenja nisu posebno definirana, no mogue je koristiti korektivni
faktor za specifino optereenje komore prema tablici T-10.
4) Efekti eksplozije mogu se umanjiti: izvedbom izlaznih tunela koji oblikom, promjenom
smjera te proirenjima i redukcijama umanjuju efekte udarnog vala, izvedbom odteretne
komore, koja se otvara preko eksplozijskog otvora, izvedbom zatitnog nasipa ispred izlaznih
otvora, odnosno prirodom mikrolokacija (npr. brdo ispred izlaznog otvora i sl.).

IV-1. Unutarnja sigurnosna udaljenost za podzemna skladita eksplozivnih tvari

lanak 38.
Udaljenost izmeu komora s eksplozivnim tvarima

1) Unutarnja sigurnosna udaljenost odreuje se na temelju masa i vrsta eksplozivnih tvari koje
se nalaze u komori, materijala komore s obzirom na:
a) prijenos detonacije,
b) razorno djelovanje
c) razbacivanje komada strukture komore
d) irenje poara i vruih plinova.
lanak 39.

UNUTARNJA SIGURNOSNA UDALJENOST OBZIROM NA PRIJENOS

DETONACIJE
1) Debljina pregrade koja onemoguuje prijenos detonacije izmeu dvije susjedne komore
podzemnog skladita i izmeu dva susjedna upusta odvojena vrstom stijenkom, izraunava
se prema izrazu:
, pri emu pojedine oznake znae:
Bd (m).................... debljina pregrade
k4 ......................... koeficijent ija je vrijednost 1.25 za pregrade izmeu komora izraena od
betona, kamena, cigle ili slinog materijala,
k5....................... koeficijent ija vrijednost ovisi o svojstva materijala i vrste eksplozivne tvari
(vrijednosti su date u tablici T- 8), a odreuje se prema najosjetljivijoj eksplozivnoj tvari
smjetenoj u komori,
Q (kg).................. masa eksplozivnih tvari. Ukoliko je raspored eksplozivnih tvari u
skladitu izveden na nain da nema eksplozije u masi, tada debljina pregrade moe biti
smanjena sukladno proraunu.
Tablica T-8
Koeficijent
Materijal pregrade

Klasa eksplozivnih tvari

Klasa A

Klasa B

Beton

0.075

0.045

Cigla

0.095

0.055
lanak 40.

UNUTARNJA SIGURNOSNA UDALJENOST S OBZIROM NA RAZORNO

DJELOVANJE
1) Za eksplozivne tvari klase opasnosti 1.1, 1.3 i 1.5 debljina stijene komore definirana je u
tablici T-9, pri emu se za tvrde stijene (granit) uzimaju vrijednosti D3 udaljenosti, a za meke
stijene D4 udaljenosti u funkciji s ukupnom koliinom NEQ. Tablica je napravljena za
specifino optereenje komore od 270 kg NEQ/ m3 komore, tako da se za manje specifino
optereenje komore mogu proraunavati druge udaljenosti, to u tablici T-9 nije precizno
definirano, no mogue je koristiti korektivni faktor za specifino optereenje komore prema
tablici T-10.
Tablica T-9

TABLICA DEBLJINE STIJENKE KOMORE ZA KLASE OPASNOSTI 1.1, 1.3 i 1.5

NEQ
Q kg
1000

Udaljenost
m
D1

D2

D3

D4

D5

D6

D7

D8

D9

10

16

14

17

20

17

22

1200
1400
1600
1800
2000
2500
3000
3500
4000
5000
6000
7000
8000
9000
10000
12000
14000
16000
18000
20000
25000
30000
35000
40000
50000
60000
70000
80000
90000
100000
120000
140000
160000
180000
200000
250000
300000
350000
400000
500000
600000
700000
800000
900000

.
.
.
.
.
.
.
.
5
6
6
6
6
7
7
7
8
8
8
9
9
10
10
11
12
12
13
13
14
14
15
16
17
17
18
19
21
22
23
24
26
27
28
29

7
7
8
8
8
9
9
10
10
11
11
12
12
13
13
14
15
16
16
17
18
19
20
21
23
24
25
26
27
28
30
32
33
34
36
38
41
43
45
48
51
54
56
58

11
11
11
12
12
13
14
14
15
16
17
18
18
19
20
21
22
22
23
24
26
27
28
29
31
33
35
36
37
38
41
42
44
46
47
50
53
56
58
62
65
69
71
74

17
18
19
19
20
21
23
24
25
26
28
29
30
31
32
34
36
37
38
40
42
45
47
49
52
55
57
60
62
64
67
70
73
76
78
84
88
93
96
105
110
115
120
125

15
16
17
18
18
20
21
22
23
24
26
27
28
30
31
33
34
36
37
39
41
44
46
48
52
55
58
61
63
65
70
73
77
80
82
89
94
99
105
115
120
125
130
140

19
20
20
21
22
24
25
26
27
30
31
33
34
36
37
39
41
43
45
47
50
53
56
59
63
67
71
74
77
79
84
89
93
96
100
110
115
120
130
135
145
155
160
165

22
23
24
25
26
28
29
31
32
35
37
39
40
42
44
46
49
51
53
55
59
63
66
69
74
79
83
87
90
93
99
105
110
115
120
130
135
145
150
160
170
180
190
195

19
20
21
22
23
25
27
29
30
33
36
38
40
42
44
48
51
53
56
58
64
69
73
78
85
92
97
105
110
115
125
130
140
145
150
165
180
190
200
220
235
250
265
280

24
26
27
28
30
33
36
38
40
45
48
52
55
58
60
66
70
74
78
82
91
98
105
115
125
135
145
155
160
170
185
195
210
220
230
255
275
295
310
345
370
400
425
445

Funkcija D1D2D3D4D5D6D7D8D9udaljenosti 0.3Q1/3 0.6Q1/3 1.2Q1/3 2.0Q1/3 1.4Q1/3 1.7Q1/3 2.0Q1/3 1.0Q1/3 1.0Q1/3
lanak 41.

SIGURNOSNA UDALJENOST S OBZIROM NA RAZBACIVANJE KOMADA

1) Radi smanjivanja rizika da eksplozija u jednoj komori izazove eksploziju u susjednoj

komori razbacivanjem komada stijena velikom brzinom, odreuje se sigurnosna udaljenost
D2 izmeu komora (tablica T-9).
2) Ukoliko je komora izvedena sa strukturno adekvatnim armirano betonskim zidovima koji
je odvajaju od prirodne stijene, smanjuje se rizik od inicijacije eksplozije komadima stijena,
tako udaljenost D1 moe biti prepolovljena (tablica T-9). Minimalna udaljenost treba biti 5 m.
3) tete od komada stijena pri eksploziji (tablica T-9) mogu se oekivati u na udaljenostima
D7 (za tvrde stijene, npr. granit), D6 za meke stijene i D5 za pjeanike. Tablica je
napravljena za specifino optereenje komore od 270 kg NEQ/ m3 komore, tako da se za
manje specifino optereenje komore mogu proraunavati druge udaljenosti, to u tablici T-9
nije precizno definirano, no mogue je koristiti korektivni faktor za specifino optereenje
komore prema tablici T-10.
Tablica T-10

KOREKCIONI FAKTOR ZA GUSTOU PUNJENJA

GUSTOA PUNJENJA
KOREKCIONI FAKTOR
kg/m3
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
200
270
300
400
500
600
700
800
900
1000
1100
1200
1300
1400
1500

0,57
0,66
0,70
0,74
0,76
0,79
0,80
0,82
0,84
0,86
0,97
1,00
1,05
1,10
1,14
1,18
1,20
1,23
1,26
1,30
1,31
1,32
1,33
1,33
1,33
lanak 42.

SIGURNOSNA UDALJENOST S OBZIROM NA IRENJE POARA I VRUIH

PLINOVA
1) Posljedica eksplozija u komori je pojava velikih sila na stijenama komore kao rezultat
visokih tlakova plinova-produkata eksplozije. Navedeno moe rezultirati irenjem poara i
vruih plinova (produkata eksplozije) kroz komoru i prilazne tunele do drugih komora te
inicirati eksploziju drugih skladitenih eksplozivnih tvari. Znaajan utjecaj ima vrstoa

stijena komore, postojanje napuklina u stijenama kao posljedica prethodne eksplozije, tipovi
barijera i upljina na lokaciji. Za smanjenje opasnosti od irenja eksplozije putem poara i
vruih plinova, sigurnosna udaljenost odreuje se prema tablici T-9. Pojava poara i vruih
plinova oekuje se u zoni D2 udaljenosti a mogue je i do zone D7.

IV-2. Vanjska sigurnosna udaljenost za podzemna skladita eksplozivnih tvari

lanak 43.
1) Vanjska sigurnosna udaljenost za podzemna skladita podrazumijeva odreivanje izvedbe
skladita i sigurnosnih udaljenosti u odnosu na tiene objekte i javne prometnice (nastanjene
objekte, eljeznike pruge, energetske graevine i energetske vodove) prema:
a) djelovanju zranog udarnog vala
b) seizmikom djelovanju
c) djelovanju razbacivanja komada
d) irenju poara i vruih plinova.
2) Udaljenosti definirane eksplozijom, poarom ili ruenjem koje se iri kroz tunel, mjere se
od sredine izlaza tunela do najblieg zida ili toke tiene lokacije.
3) Udaljenosti definirane seizmikim uinkom, irenjem eksplozije ili razbacivanja
fragmenata iz kratera mjere se od najblieg zida komore ili pozicije eksplozivnih tvari pa do
toke tiene lokacije.
lanak 44.

VANJSKA SIGURNOSNA UDALJENOST OBZIROM NA DJELOVANJE

ZRANOG UDARNOG VALA
1) Za priguenje udarnog zranog vala koriste se prvenstveno sljedea konstrukcijska rjeenja
odnosno kombinacije istih:
a) oblik podzemne prostorije pod pravim kutom
b) oblik podzemne prostorije pod pravim kutom i s odbojnim udubljenjima (udubljenja za
rastereenje)
c) izrada komora nasuprot komore s eksplozivnim tvarima (komore za rastereenje)
d) izrada prostorija difuzorskog oblika (naglo poveanje te smanjenje povrine poprenog
presjeka podzemne prostorije)
e) zatitna vrata
f) izrada zida ili nasipa ispred ulaza u skladite kao i s bonih strana.
2) Za eksplozivne tvari klase opasnosti 1.2, 1.4 i 1.6 uinak se moe zanemariti.
3) Za eksplozivne tvari klase opasnosti 1.1, 1.3 i 1.5 sigurnosna udaljenost odreuje se prema
irenju obzirom na udarni zrani val u odnosu na izlazni otvor tunela, u sluaju kada je
predtlak od 50 mbar oekivan na izlazu iz otvora tunela skladita prilikom eksplozije:
D1 = 4.7 fK (Q/V)0.265 (Q/nk)0.283 za podruje 120 180
D2 = 8.1 fK (Q/V)0.265 (Q/nk)0.283 za podruje 90 120
D3 = 12.5 fK (Q/V)0.265 (Q/nk)0.283 za podruje 60 90
D4 = 16.9 fK (Q/V)0.265 (Q/nk)0.283 za podruje 30 60
D5 = 18.8 fK (Q/V)0.265 (Q/nk)0.283 za podruje 0 30
gdje je kut mjeren s obje strane sredinje osi glavnog izlaza iz tunela.
D1-D5...........udaljenost naseljenih objekata od glavnog izlaza iz tunela (m)
fK...................faktor zatite fizikim zaprekama i rasporedom eksploziva
fK = 0.5 za izveden zatitni nasip u pravcu izlaza iz tunela
fK = 0.3 za znaajne prirodne zapreke u pravcu izlaza iz tunela
fK = 0.1 raspored eksplozivnih tvari na nain da nema eksplozije u masi
Q....................neto koliina eksplozivne tvari (NEQ) (kg)

V....................volumen komore (m3)

Ukoliko je izvedba podzemne komore takva da postoji podzemni eksplozijski otvor i
rasteretni volumen, tada se kao volumen komore uzima ukupan volumen komore i rasteretni
volumen
n.............faktor ovisan o konstrukciji i pristupu komori (izvedbe ulaza i tunela)
n = 1 ukoliko postoji samo jedan izlaz iz komore
n = 2 ukoliko postoji dva izlaza ili eksplozijski otvor
n = 3 ukoliko postoji rasteretna komora ili volumen u sluaju eksplozije
k...............faktor ovisan o konstrukciji skladita i izlaznih tunela (kut izlaza, rasteretne
povrine i sl.)
k = 1 za jednostavnu izvedbu izlaznog tunela
k = 2 za priguenje zranog udarnog vala postignuto izradom prostora pod pravim
kutom i sa odbojnim udubljenjima u produetku prostorije u pravcu kretanja zranog
udarnog vala u proraunu se uzima u obzir smanjenje tlaka zranog udarnog vala za tri
puta pod uvjetom da je duina odbojnog udubljenja lu 0,25 . , pri emu je duina
zranog udarnog vala
k = 3 ako se priguivanje udarnog zranog vala postie izradom podzemne prostorije pod
pravim kutom proraunski se uzima izraunata vrijednost tlaka umanjena za 30 %.
k = 4 ako se za priguenje zranog udarnog vala koriste nagla proirenja i suenja poprenog
presjeka u podzemnoj prostoriji (okno, hodnik, potkop) u proraunu se uzima u obzir
smanjenje tlaka zranog udarnog vala za tri puta pod uvjetom da je duina proirenja
najmanje 12 m i da su irina i visina poprenog presjeka podzemne prostorije poveane
najmanje dva puta, a ako je presjek podzemne prostorije zaobljen (a promjer povean
najmanje dva puta).
Udaljenosti su prikazane u tablicama T-11a do T-11e.
4) Vrata se izrauju od elinog lima (puna vrata), otvaraju se od ulaza prema objektu za
smjetaj eksplozivnih tvari. Ako se glede rastereenja zranog udarnog vala vrata izuzetno
izrauju kao metalna reetka, ispred ulaza se mora nalaziti zatitni nasip ili armirano betonski
zid pravilno dimenzioniran glede skretanja te rastereenja zranog udarnog vala. U potonjem
sluaju vrata moraju imati tanku oblogu od negorivog i nazapaljivog materijala koja
onemoguuje ubacivanje bilo kakvih predmeta u unutarnjost.
5) Kroz otvor vrata nije doputeno provoditi instalacije niti se na vratima smiju nalaziti otvori
(prozori).
6) Sigurnosne udaljenosti prometnica (vie od 3000 vozila/dan) i eljeznike pruge od
podzemnog skladita eksplozivnih tvari s obzirom na udarni zrani val u pravilu iznose 2/3
sigurnosne udaljenosti u odnosu na nastanjene objekte.
Tablica T-11a

VANJSKA SIGURNOSNA UDALJENOST ZA KLASE OPASNOSTI 1.1, 1.3 i 1.5

EKSPLOZIJA OD PRILAZA-GUSTOE PUNJENJA 10 kg/m3
Ekvivalent (TNT)
NEQ
Q kg
2000
2500
3000
3500
4000
5000

Udaljenost m
D5
0 30
sektor

D4
30 60
sektor

D3
60 90
sektor

D2
90 120
sektor

D1
120 180
sektor

300
320
340
350
370
390

270
290
300
320
330
350

200
215
225
235
245
260

130
140
145
155
160
170

75
80
85
90
95
100

6000
7000
8000
9000
10000
12000
14000
16000
18000
20000
25000
30000
35000
40000
50000
60000
70000
80000
90000
100000
120000
140000
160000
180000
200000
250000
300000
350000
400000
500000
600000
700000

410
430
440
460
470
500
520
540
560
580
610
640
670
700
740
780
820
850
880
900
950
990
1050
1100
1100
1200
1250
1300
1350
1450
1500
1600

370
390
400
410
430
450
470
490
500
520
550
580
610
630
670
710
740
760
790
810
860
900
930
960
990
1050
1150
1200
1200
1300
1350
1450

280
290
300
310
320
330
350
360
370
380
410
430
450
470
500
520
550
570
590
600
640
660
690
710
730
780
820
860
890
950
1000
1050

180
185
195
200
200
215
225
235
240
250
270
280
290
310
320
340
360
370
380
390
420
430
450
460
480
510
540
560
580
620
650
680

105
110
115
115
120
125
130
135
140
145
155
160
170
175
185
195
205
215
220
225
240
250
260
270
280
300
310
330
340
360
380
390

Ekvivalent
(TNT)
D5-35Q0.283 D4-31Q0.283 D3-23Q0.283 D2-15Q0.283 D1-8.7Q0.283
NEQ Q
Tablica T-11b

VANJSKA SIGURNOSNA UDALJENOST ZA KLASE OPASNOSTI 1.1, 1.3 i 1.5

EKSPLOZIJA OD PRILAZA-GUSTOE PUNJENJA 20 kg/m3
Ekvivalent (TNT)
NEQ
Q kg
2000
2500
3000
3500
4000
5000

Udaljenost
m
D5
0 30
sektor

D4
30 60
sektor

D3
60 90
sektor

D2
90 120
sektor

D1
120 180
sektor

360
390
410
420
440
470

330
350
370
380
400
420

240
260
270
280
290
310

155
165
175
185
190
205

90
100
105
105
110
120

6000
7000
8000
9000
10000
12000
14000
16000
18000
20000
25000
30000
35000
40000
50000
60000
70000
80000
90000
100000
120000
140000
160000
180000
200000
250000
300000
350000
400000
500000
600000
700000
Ekvivalent
NEQ-Q
Tabela T-11c

490
510
530
550
570
600
620
650
670
690
740
770
810
840
890
940
980
1050
1050
1100
1150
1200
1250
1300
1350
1450
1500
1550
1650
1750
1800
1900
(TNT)

440
460
480
500
510
540
560
580
600
620
660
700
730
760
800
850
880
920
950
980
1050
1100
1150
1150
1200
1300
1350
1400
1450
1550
1650
1700

330
340
360
370
380
400
420
430
450
460
490
520
540
560
600
630
660
680
700
730
760
800
830
860
880
940
990
1050
1100
1150
1200
1300

215
225
230
240
245
260
270
280
290
300
320
340
350
370
390
410
430
440
460
470
500
520
540
560
580
610
640
670
700
740
780
820

125
130
135
140
145
150
155
165
170
175
185
195
205
210
225
235
245
260
270
280
290
300
310
320
330
360
370
390
410
430
450
470

D5-42Q0.283 D4-37Q0.283 D3-28Q0.283 D2-18Q0.283 D1-10Q0.283

VANJSKA SIGURNOSNA UDALJENOST ZA KLASE OPASNOSTI 1.1, 1.3 i 1.5

EKSPLOZIJA OD PRILAZA-GUSTOE PUNJENJA 40 kg/m3
Ekvivalent (TNT)
NEQ
Q kg
2000
2500
3000
3500
4000
5000
6000

Udaljenost m
D5
0 30
sektor

D4
30 60
sektor

D3
60 90
sektor

D2
90 120
sektor

D1
120 180
sektor

430
460
490
510
530
560
590

390
420
440
460
480
510
530

290
310
330
340
350
380
400

190
200
210
220
230
245
260

110
115
125
130
135
140
150

7000
8000
9000
10000
12000
14000
16000
18000
20000
25000
30000
35000
40000
50000
60000
70000
80000
90000
100000
120000
140000
160000
180000
200000
250000
300000
350000
400000
500000
600000
700000
Ekvivalent
NEQ-Q
Tablica T-11d

620
640
660
680
720
750
780
800
830
880
930
970
1050
1100
1150
1200
1250
1300
1300
1400
1450
1500
1550
1600
1700
1800
1900
1950
2050
2200
2300
(TNT)

560
580
600
610
650
680
700
720
750
790
840
870
910
970
1050
1100
1100
1150
1200
1250
1300
1350
1400
1450
1550
1600
1700
1750
1850
1950
2050

410
430
440
460
480
500
520
540
550
590
620
650
670
720
750
790
820
850
870
920
960
990
1050
1100
1150
1200
1250
1300
1400
1450
1550

270
280
290
300
310
330
340
350
360
390
410
420
440
470
490
510
530
550
570
600
620
650
670
690
730
770
810
840
890
940
980

155
160
165
170
180
190
195
200
210
220
235
245
260
270
290
300
310
320
330
350
360
380
390
400
430
450
470
490
520
540
570

D5-50Q0.238 D4-45Q0.238 D3-33Q0.238 D2-31Q0.238 D1-12Q0.238

VANJSKA SIGURNOSNA UDALJENOST ZA KLASE OPASNOSTI 1.1, 1.3 i

1.5
EKSPLOZIJA OD PRILAZA-GUSTOE PUNJENJA 60 kg/m3
Ekvivalent (TNT)
NEQ
Q kg
2000
2500
3000
3500
4000

Udaljenost
m
D5
0 30
sektor

D4
30 60
sektor

D3
60 90
sektor

D2
90 120
sektor

D1
120 180
sektor

480
510
540
570
590

440
460
490
510
530

320
340
360
380
390

210
230
235
245
260

120
130
135
145
150

5000
6000
7000
8000
9000
10000
12000
14000
16000
18000
20000
25000
30000
35000
40000
50000
60000
70000
80000
90000
100000
120000
140000
160000
180000
200000
250000
300000
350000
400000
500000
600000
700000
Ekvivalent
NEQ-Q
Tablica T-11e

620
660
690
710
740
760
800
830
870
900
920
980
1050
1100
1150
1200
1300
1350
1400
1450
1450
1550
1600
1700
1750
1800
1900
2000
2100
2150
2300
2450
2600
(TNT)

560
590
620
640
660
680
720
750
780
810
830
880
930
970
1050
1100
1150
1200
1250
1300
1350
1400
1450
1500
1550
1600
1700
1800
1900
1950
2100
2200
2300

420
440
460
480
490
510
530
560
580
600
620
660
690
720
750
800
840
880
910
940
970
1050
1100
1150
1150
1200
1250
1350
1400
1450
1550
1650
1700

270
290
300
310
320
330
350
360
380
390
400
430
450
470
490
520
550
570
590
610
630
670
690
720
750
770
820
860
900
930
990
1050
1100

155
165
175
180
185
190
200
210
220
225
230
245
260
270
280
300
320
330
340
360
370
390
400
420
430
450
470
500
520
540
580
610
630

D5-56Q0.238 D4-50Q0.238 D3-37Q0.238 D2-24Q0.238

D1-14
0.238

VANJSKA SIGURNOSNA UDALJENOST ZA KLASE OPASNOSTI 1.1, 1.3 i 1.5

EKSPLOZIJA OD PRILAZA-GUSTOE PUNJENJA
100 kg/m3
Ekvivalent (TNT)
NEQ
Q kg
2000
2500
3000
3500
4000

Udaljenost m
D5
0 30
sektor

D4
30 60
sektor

D3
60 90
sektor

D2
90 120
sektor

D1
120 180
sektor

550
590
620
650
670

500
530
560
580
600

370
390
410
430
450

240
260
270
280
290

140
150
155
165
170

5000
6000
7000
8000
9000
10000
12000
14000
16000
18000
20000
25000
30000
35000
40000
50000
60000
70000
80000
90000
100000
120000
140000
160000
180000
200000
250000
300000
350000
400000
500000
600000
700000

710
750
790
820
840
870
910
950
990
1050
1100
1150
1200
1250
1300
1400
1450
1500
1600
1650
1700
1750
1850
1900
2000
2050
2150
2300
2400
2500
2700
2800
2900

640
680
710
730
760
780
820
860
890
920
950
1050
1100
1150
1200
1250
1300
1350
1400
1450
1500
1600
1650
1750
1800
1850
1950
2050
2150
2250
2400
2500
2600

480
500
530
550
560
580
610
640
660
680
710
750
790
830
860
910
960
1000
1050
1100
1150
1200
1250
1300
1350
1350
1450
1550
1600
1650
1750
1850
1950

310
330
340
360
370
380
400
420
430
450
460
490
520
540
560
590
630
650
680
700
720
760
790
820
850
880
940
980
1050
1100
1150
1200
1250

180
190
200
205
210
220
230
240
250
260
270
280
300
310
320
350
360
380
390
410
420
440
460
480
490
510
540
570
600
620
660
690
720

Ekvivalent
(TNT)
D5-64Q0.238 D4-57Q0.238 D3-42Q0.238 D2-28Q0.238 D1-16red0.238
NEQ-Q
6) Zatitna vrata se otvaraju samo prilikom ulaza/izlaza eksplozivnih tvari odnosno prilikom
ulaza radi nadzora.
7) Vrata moraju biti snabdjevena bravom za zakljuavanje ija ugradnja mora biti takva da se
ne oslabe vrata.
lanak 45.

VANJSKA SIGURNOSNA UDALJENOST OD SKLADITA DO GRAEVINA S

OBZIROM NA SEIZMIKO DJELOVANJE
1) Za eksplozivne tvari klase opasnosti 1.2, 1.4 i 1.6 seizmiki efekt se moe zanemariti.
2) Za zatitu stambenih objekata od strukturnih oteenja uslijed seizmikog efekta izazvanog
eksplozijom tvari klase opasnosti 1.1, 1.3 i 1.5 brzina pomicanja tla ne smije prijei sljedee
vrijednosti:
1. 6 cm/s za objekte na pjeanom tlu, ljunku, glini i zemlji (brzina zvuka 1.000 1.500 m/s)
2. 11.5 cm/s za objekte na mekoj stijeni (brzina zvuka 2.000 3.000 m/s)

3. 23 cm/s za objekte na tvrdoj stijeni (brzina zvuka 4.500 6.000 m/s)

Sigurnosna udaljenost izraunava se prema formulama:
1. d = 0.9 fD Q4/9 (pjeano tlo, ljunak, glina i zemlja)
2. d = 4.8 fD Q4/9 (meka stijena)
1. d = 5.4 fD Q4/9 (tvrda stijena)
pri emu je:
d.....................udaljenost od sredine komore (m)
Q....................neto koliina eksplozivne tvari (NEQ) (kg),
fD....................korektivni faktor vezan na specifino optereenje komore (slika 1)
Vrijednosti za Q4/9 dane su u tablici T-9 u koloni D9.
Vrijednosti udaljenosti ovise i o drugim parametrima okolia te se mogu proraunavati ovisno
o karakteristikama lokacije, na koje e utjecaj imati prirodna konfiguracija lokacije (npr.
zakloni, brda, blizina podzemnih voda, karakteristike podpovrinske geologije i dr.),
rasporedu eksplozivnih tvari na nain da nema eksplozije u masi. Sukladno tim uvjetima,
udaljenosti mogu biti smanjene.
Sigurnosne udaljenosti prometnica (vie od 3000 vozila/dan) i eljeznike pruge od
podzemnog skladita eksplozivnih tvari s obzirom na seizmiki uinak u pravilu iznose 2/3
sigurnosne udaljenosti u odnosu na nastanjene objekte.
Slika 1. VRIJEDNOST ZA RAZLAGANJE INITELJA fD

lanak 46.

VANJSKA SIGURNOSNA UDALJENOST S OBZIROM NA RAZBACIVANJE

KOMADA
1) Ovaj proraun obavlja se u odnosu na tiene objekte i javne prometnice (nastanjene
objekte, eljeznike pruge, energetske graevine i energetske vodove).
2) Za eksplozivne tvari klase opasnosti 1.2, 1.4 i 1.6 efekt razbacivanja komada se moe
zanemariti
3) Za zatitu stambenih objekata od oteenja uslijed razbacivanja komada izazvanog
eksplozijom tvari klase opasnosti 1.1, 1.3 i 1.5 sigurnosna udaljenost znaajno ovisi o

mikrolokaciji izlaznog tunela skladita (npr. umjetna ili prirodna zapreka u osi izlaza iz
skladita viestruko smanjuje rizik od razbacivanja komada.
4) Ova udaljenost se izraunava samo za unutarnja skladita kod kojih moe doi do raspada
strukture skladita, u sluaju eksplozije u skladitu.
5) Sigurnosne udaljenosti prometnica (vie od 3000 vozila/dan) i eljeznike pruge od
podzemnog skladita eksplozivnih tvari obzirom na razbacivanje komada u pravilu iznose 2/3
sigurnosne udaljenosti u odnosu na nastanjene objekte.
lanak 47.

VANJSKA SIGURNOSNA UDALJENOST S OBZIROM NA POARNU

OPASNOST I VRUE PLINOVE
1) Za eksplozivne tvari klase opasnosti 1.2, 1.4 i 1.6 uinak se moe zanemariti.
2) Za eksplozivne tvari klase opasnosti 1.1, 1.3 i 1.5 postoje direktni uinci, prije svega kroz
izlazne tunele i ventilacijske otvore. Uinak se moe smanjiti postavljanjem zatitnog nasipa
ispred otvora, odnosno isti uinak mogu imati prirodne prepreke (npr. brdo i sl.). Sigurnosne
udaljenosti su manje od utjecaja udarnog vala, pa se posebno ne raunaju.
3) Sigurnosne udaljenosti prometnica od podzemnog skladita eksplozivnih tvari s obzirom na
razbacivanje komada u pravilu su identine sigurnosnoj udaljenosti u odnosu na nastanjene
objekte.
Slika 2. ZATITA OD EKSPLOZIJE

IV-3. Ostali uvjeti za podzemna skladita eksplozivnih tvari

lanak 48.
1) Podzemna skladita eksplozivnih tvari moraju ispunjavati i sljedee uvjete:
1. konstrukcija:
a) pomoni, prilazni i ventilacijski prostori, odbojna udubljena nasuprot komorama, proirenja
za priguivanje udarnog vala, mogu biti podgraeni,
b) kod prorauna debljine obloge uzimaju se u obzir geomehanike osobine okolnog
materijala, dubina u kojoj se nalazi skladite, veliina prostora i njihov oblik. Ako se
podzemno skladite izgrauje u vrstim i cjelovitim stijenama koje nisu vodonosne
podgraivanje se moe obaviti prskanim betonom,
c) za privremena podzemna skladita drvetom (tvrdim) se mogu podgraivati samo prilazni
putovi i ventilacioni hodnici,
d) podgraivanje komora za smjetaj eksplozivnih tvari nije doputeno,
e) komore, pomone, prilazne i druge prostorije, moraju biti izolirane od prodora vlage,
f) moraju biti ispunjeni i uvjeti propisani u lanku 17. stavku 1. toki 1. podstavcima a, b, h, i,
m ovog Pravilnika.
2. podovi:
a) moraju biti ispunjeni uvjeti propisani u lanku 17. stavku 1. toki 2. podstavcima a, b, c, d,
e, f ovog Pravilnika.

3. elektrina instalacija, zatita od statikog elektriciteta i iskrenja:

a) ako se izvodi elektrina instalacija u skladitu ista mora biti izvedena u skladu s propisima
za prostore ugroene eksplozivnim tvarima,
b) metalni dijelovi koji prolaze iz skladita u vanjski prostor (tranice vagoneta i sl.) moraju
na prikladan nain biti i odvojeni od vanjskog dijela (djelomina izvedba na ulazu u skladite
od materijala koji ne provodi elektrinu struju s time da se duina odreuje tako da nije
mogue premotenje vagonetom ili vagonetima u sklopu),
c) moraju biti ispunjeni i uvjeti propisani u lanku 6. stavku 1. tokama 2., 3., 4., 5., 6. i 7.
ovog Pravilnika.
4. pretovarni prostor:
a) moraju biti ispunjeni uvjeti propisani u lanku 17. stavku 1. toki 5. podstavcima a, b, c, d
ovog Pravilnika.
5. nain smjetaja eksplozivnih tvari:
a) moraju biti ispunjeni uvjeti propisani u lanku 18. stavku 1. toki 1 ovog Pravilnika.
6. izvedba i smjetaj regala (polica) i paleta:
a) moraju biti ispunjeni uvjeti propisani u lanku 18. stavku 1. toki 2 ovog Pravilnika.
7. rukovanje i skrb o eksplozivnim tvarima:
a) moraju biti ispunjeni uvjeti propisani u lanku 18. stavku 1. toki 3 ovog Pravilnika.
8. grijanje i ventilacija:
a) grijanje se u pravilu izvodi pomou zraka kao jedan sustav zajedno s ventilacijom,
b) ventilacija se moe izvesti i neovisno o grijanju i to kao prirodna ili umjetna,
c) sustav grijanja i ventilacije mora biti tako rijeen da se osigura dostatna izmjena zraka
(prema proraunu), posebice glede doputenih koncentracija tetnih tvari (MDK) te glede
sprjeavanja pojave vlage u skladitu,
d) poloaj odzranih i dozranih otvora ovisi o izvedbi i smjetaju skladita te izvedbi
ventilacije (pretlana, podtlana) a u pravilu se nalaze (odvojeno) na ulaznom dijelu skladita
odnosno stropnom dijelu vezanom za okolni prostor ili se izvode u sklopu sustava za razvod i
odvoenje zraka pomou kanala,
e) ovisno o izvedbi moraju biti ispunjeni i uvjeti propisani u lanku 19. stavku 1. tokama 1.,
2. i 3. te stavku 2. tokama 3., 4.,7. i 8. ovog Pravilnika.
9. ostalo:
a) ograda se postavlja na udaljenosti od najmanje 15 m od ulaza u skladite na nain da je
onemoguen pristup osobama do ulaza u skladite,
c) za bojanje unutranjosti skladita te polica (regala) smiju se uporabljivati samo boje koje s
eksplozivnim tvarima i njihovim sastojcima ne stvaraju eksplozivne smjese,
d) moraju biti ispunjeni i uvjeti propisani u lanku 7. stavcima 1., 2., 3. i 4. te lanku 8. i 9.
ovog Pravilnika.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 49.
1) Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na izgradnju skladita iji je postupak ishoenja
lokacijske, graevinske ili uporabne dozvole zapoeo prije stupanja na snagu ovog Pravilnika.
2) Korisnici postojeih skladita, kao i skladita iz stavka 1. ovog lanka duni su svoj rad
uskladiti s odredbama ovog Pravilnika propisanim u:
lanku 6. toki 5. i 6.
lanku 17. stavku 1., toki 1. podstavcima h, i;
toki 2. podstavku e;
toki 3. podstavcima h, i;
toki 4. podstavcima c, e, h;

toki 5. podstavcima a, b, c, f, g;
toki 6;
lanku 18. stavku 1., toki 1. podstavcima a, b, c, d, e, f,
g, h,
toki 2. podstavcima a, c, d, f, g,
toki 3. podstavcima a, b, c, d, e,
toki 4. podstavcima e, f, g, h,
lanku 20. stavku 2., toki 5. podstavcima d, e, f,
lanku 24. stavku 1., tokama 1. i 3.
lanku 25. stavku 2. i 10.,
lanku 26. stavku 5., 6., 7., 8., 9. i 10.,
lanku 7., 8., 9., 29., 30., 32., 33., 34. i 35.
3) Ukoliko je zahtjev za izdavanje suglasnosti da su u glavnom projektu primijenjene
propisane ili posebnim uvjetima traene mjere zatite od poara podnijet prije stupanja na
snagu ovog Pravilnika te do tog nadnevka nije suglasnost izdana, tehnika i druga
dokumentacija se prije donoenja upravnog akta u postupku mora upotpuniti na nain da se u
istoj primjene i odredbe ovog Pravilnika.
lanak 50.
1) Nadzor nad skladitima eksplozivnih tvari i kao nad primjenom odredaba ovog Pravilnika
provodi Ministarstvo unutarnjih poslova.
2) Norme skupine HRN DIN 4102 mogu se primjenjivati najkasnije do 31. prosinca 2010.
godine.
lanak 51.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.

lanak 8. (NN 66/10)

Svojstvo reakcije na poar smije se u projektima, koji se izrauju u skladu s posebnim
propisima kojima se ureuje prostorno ureenje i gradnja, iskazivati prema odredbama koje se
odnose na primjenu normi niza HRN DIN 4102 te prema pravilima koja su vaila do stupanja
na snagu ovog Pravilnika najkasnije do 31. prosinca 2010. godine.