SADRAJ:

UVOD

Razumijevanje sukoba

Drutveni sukobi

NACIONALNI SUKOBI

KLASNI SUKOBI

VJERSKI SUKOBI

ZAKLJUCAK

LITERATURA

UVOD:

Zadatak mog seminarskog rada iz socijologije na temu DRUSTVENI,

NACIONALNI, KLASNI I VJERSKI SUKOBI je da u kratkim crtama opisem
sukobe koji mogu nastati kao posljedica raznih neslaganja i netrpeljivosti
izmedju pojedinaca, grupe i nacije. Prije svega ovaj seminarski ima
istrazivacki karakter I za cilj ima vise svera koje su medjusobno povezane.
Cilj ovog seminarskog je:

Da se upoznamo sa pojmom sukob.

Zbog cega dolazi do sukoba i koje su posljedice sukoba.
Koje vrste sukoba postoje
Do kojih razmjera seu sukobi
Kako I na koji nain rjeavamo sukobe
Kakve posljedice sukobi ostavljaju na pojedinca, grupu, naciju,

UVOD
Prije svega da bi smo mogli pricati o sukobima moramo se upoznati sa pojmovima kao
sto su: sukob, koje vrste sukoba postoje, jesu li sukobi medju ljudima nuni, ta je
kljuno za nastanak sukoba??
ta je to sukob?
Sukob se zbiva kad pojedinci ili grupe doivljavaju razlike neuskladivim ili vide jedni
druge kao prijetnju svojim potrebama, vrijednostima ili sredstvima. On pretpostavlja
niz ponaanja u meuljudskim odnosima koja se kreu u rasponu od napetosti i
neslaganja do svae, pa i do razliitih oblika nasilja.Polazei od toga sukob
predstavlja ozbiljnu prijetnju integritetu pojedinca, grupa ili zajednica.

Koje vrste sukoba postoje?

Unutarnji sukobi (konflikti). Nastaju kad se nalazimo sami u sukobu vrijednosti,

izbora, obveza, osjeaja, odnosa.

Sukobi meu pojedincima. Neslaganje meu pojedincima zbog stvarne ili

opaene razlike u vrijednostima, ulogama, interesima, potrebama i nainima
njihovog zadovoljavanja.

Sukobi unutar grupe.( u koje spadaju, vjerski, nacionalni, drustveni)

Na kojim se razinama mogu javiti sukobi?

Meugrupni sukobi.
Sukobi izmeu zajednica.

Meunacionalni sukobi su sukobi koji se odvijaju izmeu dviju ili vie nacija,
odnosno drava. Mogu poprimiti razliite oblike: zahlaenje odnosa, izbjegavanje
kontakta, bojkot robe, teroristiki napadi, rat.

Je li sukob meu ljudima nuan?

Sukob je dio ljudske prirode i, prema nekim teorijama, interakcija meu

ljudima jednakom vjerojatnou vodi i u suradnju i u sukob.
Umjerena koliina sukoba je potrebna za produktivno funkcioniranje jer
daje mogunost za pozitivne promjene.
No, prevelik broj sukoba i gubitak kontrole nad njima dovode do
nefunkcionalnosti grupe, nekog odnosa, pojedinaca ili zajednica.

ta je kljuno za nastanak sukoba?

Nuan uvjet nastanka sukoba jest opaanje razlike. Ponekad su razlike

dobrodole, nadopunjavajue i same po sebi ne dovode do sukoba.

Ono to je kljuno za nastanak sukoba je izraena neuskladivost razlika

koje dovode do ponaanja, odnosno aktivnosti koje suzbijaju, ometaju ili
umanjuju vrijednosti i obiljeja druge strane.

Drutveni sukobi
Drutveni sukobi su esto obiljeeni nasiljem zbog prirode samog sustava koji poiva
upravo na nasilju. Nasilje je ve ovdje, ivimo ga na razliitim razinama, to otvara
pitanje postoji li uope mogunost izbora strategije. Drutveni sukobi se javljaju u
mnogim predjelima, a najcesci primjer drustvenog sukoaba je sukob izmedju pojedinih
dustvenih organizacija kao sto su navijacke skupine, razna vrsta udruzenja u
nevladinom sektoru I slicno. Kao primarni pocetak drustvenih sukoba jest interes
odnosno ne uspjevanje u postignucu nekog cilja zbog kojih najcesce izbija sukob.
Kako samo vec zakljucili:
Sukob je dio ljudske prirode i, prema nekim teorijama, interakcija meu ljudima
jednakom vjerojatnou vodi i u suradnju i u sukob. Umjerena koliina sukoba je
potrebna za produktivno funkcioniranje jer daje mogunost za pozitivne promjene. No,
prevelik broj sukoba i gubitak kontrole nad njima dovode do nefunkcionalnosti grupe,
nekog odnosa, pojedinaca ili zajednica.
Najbolji primjer nefunkcionisanja grupe jesu protesti navijackih skupina koje se
desavaju na spartskim terenima I van njih. Kao jedan primjer drustvenog sukoba
navijaca jest utakmica odigrana u Leipzigu koja je u sebi sadrzavala I politicko
sukobljavanje istovremeno:

(Huliganska divljanja ne prestaju. Nakon irokog Brijega na najnoviju listu gradova sa

rtvama teorara "navijaa" upisao se i Leipzig. Tamo je jedan neonacist pregazio
jednog navijaa iz protivnikog tabora.
Dimenzija sukoba u gradu koji je i dosada bio poznat po surovim sukobima navijaa
svih moguih tabora dosegla je novu dimenziju. Kako je priopeno sredinom tjedna,
tijekom vikenda jedan fan nogometnog kluba Lokomotive iz Leipziga, kluba poznatog
po svojim desno ekstremnim sljedbenicima, pregazio je jednog navijaa takoer

leipcikog kluba BSG Chemie kojeg uglavnom podravaju politiki lijevo orijentirani
poklonici)1
Drustveni sukobi u svojoj cjelini mogu da budu veoma kobni kako po zivot I zdravlje ljudi
tako I po odnose medju dvije drzave, vjere, kulture I slicno. Ako pogledamo neposrednu
proslos mozemo zakljuciti da je vecina ratova izbila zbog drustvenih sukoba. Tako kao
jedan od tri glavna razloga izbijanja ratova mozemo uzeti:

IDIOLOKE - koji nastaju zbog kulturne, vjerske ili ideoloke netrpeljivosti

izmeu odreenih drutvenih grupa ili drava (primjeri za to su sukobi
domorodakih plemena s evropskim istraivaima u Doba otkria, kriarski
pohodi i panski graanski rat). 2

NACIONALNI SUKOBI
ta je to nacionalni sukob?
Nacinalnim sukobom se prvenstveno smatra sukobi koji se deavaju izmedju dvije I vie
nacija. Do njih dolazi ne slaganjem u odnosima, granicnim sistemima, poreznim
olaksicama I raznim drugim neslaganjima koja mogu da dovedu do nacionalnih sukoba.
Nacionalni sukobi se mogu ispoljavati u vise oblika kao sto su: neprijateljski odnosi u
visoj politici (primjer :koenje Slovenije da Hrvatska pristupi EU), slab trgovinski bilans
izmedju dvije nacije I slicno. Kao najgori oblik nacionalnih sukoba je RAT.
Sta je to rat?
Rat je sukob koji ukljuuje organiziranu upotrebu oruja i fizike sile od strane drava ili
drugih drutvenih grupa. Zaraene strane obino dre teritoriju, koju mogu dobiti ili
izgubiti; a svaka posjeduje vodeeg pojedinca ili tijelo koje se moe predati ili kolabirati,
te tako zavriti rat. Sve do kraja drugog svjetskog rata, vladao je obiaj da uesnici u
ratu izdaju formalne objave rata. U posljednje vrijeme se esto koriste alternativni izrazi
za rat, najee u svrhu eufemistikog izbjegavanja ogranienja rata, to ukljuuje
oruani sukob, neprijateljstva i policijska akcija. Vrijeme kada nema formalnog rata,
usprkos mogunosti meunarodnih i unutranjih napetosti, se naziva mir. Meutim, neki
smatraju da je definicija mira sloenija. Pri tome se esto citira Baruch Spinoza (16321677) koji je rekao da mir nije odsutstvo rata, nego vrlina, duevno stanje, odnosno
sklonost dobroj volji, povjerenju i pravdi. Ratovi se obino odvijaju u nizovima vojnih
pohoda izmeu dvije zaraene strane, a povod su im, osim drugih stvari, nesuglasice
1

Navijacki sukob u lejpzigu- http://www.nacional.hr/clanak/68581/navijacki-sukobi-i-unjemackoj-u-leipzigu-neonacist-pregazio-navijaca

2

RAT-uzroci izbijanja rata- http://bs.wikipedia.org/wiki/Rat

oko pitanja suvereniteta, teritorije, prirodnih resursa, religije ili ideologija. Rat koji za
svrhu ima osloboditi okupiranu zemlju se naziva "oslobodilaki rat"; rat izmeu frakcija
unutar jedne drave je graanski rat.3
Najjednostavniji primjer koji je takodje I najshvatljiviji za lakes shvatanje nacionalnih
sukoba jest rat koji se desio u Bosni I Hercegovini. Kao objasnjenje tog sukoba uzet ce mo
Bonjako-hrvatski sukob:

Slika 1. Slika razaranja u ratu u hercegovini u vremenu 23. listopada 1992. 18. oujka 1994.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1nja%C4%8Dkoprc4

Bonjako-hrvatski sukob je bio oruani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini

izmeu snaga Republike Bosne i Hercegovine predvoenih Armijom Republike Bosne i
Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvoenih Hrvatskim
vijeem obrane. Sukob je trajao od 23. listopada 1992. do 18. oujka 1994. godine,
kada je potpisan Washingtonski sporazum.
Najznaajniji i najdugotrajniji sukobi odvijali su se na podrujima Hercegovine: Mostar,
Jablanica, Prozor-Rama, Konjic, u dolini rijeke Lave: Travnik, Novi Travnik, Vitez,
Busovaa, u dolini gornjeg toka rijeke Vrbas: Uskoplje, Bugojno, u dolini rijeke
Lepenice: Kreevo, Kiseljak, Fojnica, na podrujima Bosne: Kakanj, Vare, Maglaj,
Zenica, Zavidovii i epe.
Za razliku od navedenih podruja, do sukoba izmeu Armije Republike Bosne i
Hercegovine i Hrvatskog vijea obrane nije dolo na podrujima Bihaa, Sarajeva,
Usore, Tuzle, Brkog i Oraja.4
3

Objasnjenje pojma Rat- http://bs.wikipedia.org/wiki/Rat

Bosnjacko-hrvatski sukob- http://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1nja%C4%8Dkohrvatski_sukob
4

Kako nam je svima poznato najtezi oblik sukoba , rat, je ujedno I najbolniji zbog toga sto
se vrsi totalna devastacija I demiltarizacija5. Takodje u ratnom stanju dolazi do velkog
broja stradanj. Tu dolazi do velkog broja smrtno stradalih ne samo vojnih lica vec
nazalost I civila. Medjutim posljedice koje rat ostavlja su ne sagledive, ljudi poslije ratnih
desavanja obolijevaju od raznih vrsta bolesti.

KLASNI SUKOBI

Ako bi pitali Karla Marksa, rekao bi vam: da je svako drutvo imalo svoje klase, koje su
se djelile po vlasnitvu sredstava za proizvodnju, a snaga vlasnitva je diktirala i mo u
drutvu. 6 Iz historije nam je poznato da u starom vijeku su postojali robovlasnici, pa
slobodni gradjani koji nisu imali nita osim slobode, i naravno robovi. U srednjem vijeku
je bila ta podjela grubo razdjeljena na feudalce i kmetove.
Gradjanstvo koje je poistilo stari drutveni poredak, se dijelilo na kapitaliste ili
poslodavce na jednoj strani i proletarijat ili zaposlene na drugoj.
Grubo bi mogli rekapitulirati da se svako ljudsko drutvo dijeli na one koji imaju sve i na
one koji nemaju nita. Preostali su, naravno, negdje izmedju. Socijalizam je pokuao
povesti lju-dstvo u besklasno drutvo, gdje ne bi bilo vie svojine, koja bi ljude dijelila na
vie ili manje bogate i na vie ili manje uticajne.
Uskoro se pokazalo da i u takvom drutvu ne ide bez elite.Oni, koji su sebe proglasili
novom avantgardom su uskoro imali sve, graani socijalistikih drava su imali naelno
ast i vlast, u praksi je vlast u svojim rukama obazrivo sadravala partijska elita koja se
kao po pravilu kitila raskojem.
Razliiti teoretiari su se trudili razrjeiti problem drutvene raslojenosti i
nejednakopravnog uticaja samostalnih drutvenih grupacija. Utopist socijalist Claude
Henry de Rouvroy Saint-Simon je klase dijelio na drutveno korisne i drutveno
neproduktivne. Na jednoj strani je tako vidio industrijsku klasu koju su sastavljali radnici,
kapitalisti, zanatlije, pored njih jo seljaci i zanatlije, koji su bili za njega produktivni
dijelovi drutva. Na drugoj strani je vidio drutvene parazite gde spadaju vojska,

Mjesto na kojem ne borave ljudi

Sukob razlicitostihttp://www.radiostudent.si/projekti/demokracija/teksti/09razrednibojsh.html
6

plemstvo i u tom vremenskom periodu, naglo irea birokratija. Po njemu bi morali

produktivni dijelovi drutva preuzeti vlast i potisnuti parazite na sporedni kolosjek 7.
Industrijska klasa je sobom nosila podeljenost. Na jednoj strani vlasnike kapitala,
odnosno buroaziju i na drugoj strani radnike koji su u to vrijeme radili ak po 18 sati na
dan, pa nisu zaradili niti za osnovnu reprodukciju vlastitih potreba. Oni koji su imali sve i
odluivali o svemu su uprkos svojoj malobrojnosti uz pomo vojske i policije i ostalih
savladali iroke mase koje su ivjele na rubu preivljavanja. 19. vijek i prva polovina 20.
vijeka su proticali u otrim klasnim sukobima izmedju poslodavaca i zaposlenih. Jedan
od rezultata tog sukoba je bio nastanak socijalistikih drava koje bi ile u smijeru
dostizanja utopiskih ideala besklasnog drutva. Medjutim i u radnikom raju se uskoro
pokazalo, da to nee moi tako jednostavno, prije svega da socijalizam kao sistem nije
sposoban dugog ko-nkurentnog sukoba sa kapitalizmom, koji je u asu velike trke
razvio ak cio sistem socija-lnih i ljudskih prava, koja su bila u socijalistikom raju esto
ba namerno zanemarena. U razvijenim kapitalistikim dravama su naime, takodje u
strahu pred socijalistikim "udovitem" poeli razvijati razliite socijalne mehanizme,
koji bi poravnali najstranije provalije izmedju onih koji imaju sve i onih koji imaju malo
ili nita. Radnici su se organi-zovali u sindikate, pravo do trajka je postalo zvanino
sredstvo za razreenje sporova, drava je nekada pokuavala odstraniti najvee
suprotnosti uz pomo raznih socijalnih pro-grama.
Takodje klasni sukob se u ovom vremenu veoma promijenio. Postao je organizovaniji i
ujedno naklonjen sindikalnom sukobu unutar okvira zakona.Radnici su udrueni u
sindikate kapitalisti u udruenja poslodavaca i kada dodje do prevelikih razlika izmedju
jednih i drugih, sede za stolom toliko vremena dok ne nadju zajedniki jezik. Naravno to
nije uvek uspeno i jo uvek dolazi do trajkova i drugih oblika protesta, medjutim na
kraju krajeva to je legitimni oblik protesta i kad tad e se pria razrijeiti. 8
Najvece klasne razlike sada se osjete u nerazvijenim drzavama svijeta I zemljama u
tranziciji u kojima I dan danas vlada pravilo jedan ima sve million nema nista ili sasvim
malo. Takav nacin klasne razlike ce da bude jdan od vodecih problema buducnosti isto
kao sto je biolo I u proslosti o cemu nam svjedoci bezbroj primjera iz historije.

Enciklopedija leksikografskog zavoda 6-str 328.-citat claude henry rouvry-a

Historija razvoja ljudskog drustva kroz vijekovehttp://www.radiostudent.si/projekti/demokracija/teksti/09razrednibojsh.html

VJERSKI SUKOBI
Kao glavni uzrok vjerski sukoba jest neslaganja u kojem dolazi
cesto do raznih ispada a cesto dolazi I do eskalacije nasilja.
Najbolji primjer je :
NETOLERANCIJA VJERA

Nastavljaju se vjerski sukobi u Indiji

Slika fabrike-radnicka klasa u 1. Sv. Ratu.http://farm3.static.flickr.com/2030/2362648518_0202a911a1.jpg

10

U Indiji su nastavljeni vjerski sukobi izmeu hinduista i krana, u kojima je poginulo

vie od jedanaest osoba.
Hinduska svjetina poharala je crkvu i sukobila se s kranskim seljanima u istonoj
Indiji u etvrtak, priopila je policija, dok vlasti pokuavaju zaustaviti spiralu vjerskih
sukoba koji su se proirili regijom posljednjih nekoliko dana.
Svjetina je unitila desetak crkava i napadala krane diljem indijske savezne drave
Orrise ovog tjedna nakon ubojstva hinduistikog elnika u regiji Kandhamal, u
plemenskom podruju u kojem su ve godinama aktivni kranski misionari.
Otre mjere indijskih vlasti i uvoenje policijskog sata zasad nisu uspjeli zaustaviti
nasilne sukobe u kojima je poginulo najmanje 11 osoba.
Policija je u etvrtak na ulice gradova Orrise rasporedila 3,000 policajaca, ali ni oni nisu
uspjeli sprijeiti razaranje jedne crkve. Lokalni mediji javili su da su napadnute jo etiri
crkve, ali je policija uspjela odvratiti napadae.
- Policija provodi sigurnosne mjere u nekolicini podruja- rekao je policijski zapovjednik
Orrise Chandra Nanda.
Lokalne televizije prikazale su snimke hinduistike svjetine naoruane palicama kako
postavlja prepreke na cestama, te napada crkve.
Dunosnici navode da su napadnute i kue krana iz kojih su istjerane ene i djeca.
Stotine seljana pobjegle su u oblinje ume i planine.
Indijski ustav je sekularan, ali veina stanovnitva je hinduista. Oko 2,5 posto
stanovnika Indije su krani, ali u regiji Kandhamal, u kojoj ivi oko 650 tisua ljudi,
krana ima oko 20 posto, od kojih je veina nedavno preobraena na kranstvo.
U toj regiji drave Orrise vjerski sukobi traju ve godinama, a glavni je razlog sukoba
djelovanje kranskih misionara.
Hinduistike skupine optuuju kranske sveenike da potkupljuju siromane seljane i
pripadnike najniih hinduistikih kasti kako bi prihvatili kranstvo. Krani pak tvrde da
hindusi iz najniih klasa dobrovoljno prelaze na kranstvo kako bi pobjegli iz
kompleksnog hinduistikog kastinskog sustava.
Ubojstva krana izazvala su i meunarodnu reakciju - papa Benedikt XVI. osudio je
napade na krane u Orrisi, ali je takoer osudio i ubojstvo hinduistikog elnika. 10

10

Eskalacija u Indiji- http://www.javno.com/hr-svijet/nastavljaju-se-vjerski-sukobi-uindiji_176664

11

ZAKLJUAK
Postoji vise vrsta sukoba I veoma je tesko obraditi sve sukobe, ali vecina sukoba ima
nasilan karakte. Dakle treba se zakljuciti da sukobi u gotovo svim slucajevima imaju
negativne posljedice po zivot ljudi, to smo zakljucili gledajuci kroz historiske cinjenice
koje su bile prozimane kroz cijeli seminarski rad. Sukobi da li to bili vjerski, nacionalni ili
drusveni nam ne mogu najcesce pomoci vec nasuprot samo odmoci. Poznato nam je
da sukobi cesto eskaliraju nasilje I prema tome moramo povesti racuna kako reagovati
na odredjene sukobe. Dakle moze se zakljuciti da jedina pozitivna vrsta sukoba jest ona
koja se desava u nama samim I pomocu koje mi funkcinisemo I rjesajemo pitanja
kljucna za nasu egzistenciju. Sve ostale vrste sukoba su pogubne za ljudski rod.

12

Literatura

SOCIOLOGIJA ZA 3. RAZRED GIMNAZIJE

ENCIKLOPEDIJA LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA ZAGREB 1969
INTERNET
- http://www.javno.com/hr-svijet/nastavljaju-se-vjerski-sukobi-u-indiji_176664
http://farm3.static.flickr.com/2030/2362648518_0202a911a1.jpg
http://www.radiostudent.si/projekti/demokracija/teksti/09razrednibojsh.html

- http://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5% http://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1nja%C4%8Dkohrvatski_sukob

A1nja%C4%8Dko-hrvatski_sukob

http://www.nacional.hr/clanak/68581/navijacki-sukobi-i-u-njemackoj-u-leipziguneonacist-pregazio-navijaca

http://bs.wikipedia.org/wiki/Rat
http://bs.wikipedia.org/wiki/Rat

13