KULTURA Strategija ZG 0303

GRAD ZAGREB
STRATEGIJA
KULTURNOG
KREATIVNOG
RAZVITKA
GRADA ZAGREBA
2015. 2022.
Na putu prema kulturnoj prijestolnici
Kultura ...
to smo mi
oblikuje na identitet
je sredstvo za njegovanje
potovanja i tolerancije meu
ljudima
je nain za stvaranje novih
radnih mjesta i poboljanje
ivota ljudi
je nain na koji moemo ukljuiti
druge i razumjeti ih
pomae u ouvanju nae batine
i nae budunosti
osnauje ljude
.... radi na razvoju
Irina Bokova,
direktorica
UNESCO-a
Strategija kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022.

Izdava: GRAD ZAGREB, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port, Ilica 25, 10 000
Zagreb
Za izdavaa: Tedi Lueti, zamjenik Proelnika
Strategiju izradila: Meunarodna agencija za razvoj MARA d.o.o.
Lektura: Tanja Milii Ceperni, Tomislav Salopek
Radna skupina: Laura Topolovek, Maja Novoselec, Maja Petri, Nikola Stojadinovi, eljka
Kokeza, Veljko Mihali, Vera imi Jajinovi, Frano Boban, Petar Latini, Ivana Mihaljinec,
ana Not
Kontakt: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Ilica 25, 1000 Zagreb, Tel.: +385 1
6100 501, E-mail: kultura@zagreb.hr
Meunarodna agencija za razvoj d.o.o. izradila je Strategiju kulturnog i kreativnog razvitka

grada Zagreba 2015. 2022. u skladu sa zahtjevima Grada Zagreba. Sadraj ove
Strategije iskljuiva je odgovornost naruitelja.
Sadraj
1.
Uvod................................................................................................................. 7
1.3.
Usklaenost s preporukama i stratekim dokumentima............................9
1.4.
Izrada Strategije kulturnog i kreativnog razvitka....................................12
2.
Analiza stanja................................................................................................. 13
2.1.
Rezultati istraivanja................................................................................ 13
2.2.
Kulturna infrastruktura............................................................................. 14
2.3.
Podruja djelovanja kulture i umjetnosti..............................................15
2.3.1.
Kazalina i plesna djelatnost.............................................................15
2.3.2.
Glazbena djelatnost.......................................................................17
2.3.3.
Muzejska djelatnost...........................................................................18
2.3.4.
Likovna djelatnost............................................................................. 21
2.3.5.
Kulturno-umjetniki amaterizam.......................................................22
2.3.6.
Centri za kulturu................................................................................ 22
2.3.7. Knjinina djelatnost.........................................................25

2.3.8.
Nakladnitvo...................................................................................... 26
2.3.9.
Filmska i audiovizualna djelatnost.....................................................27
2.3.10. Inovativne umjetnike i kulturne prakse............................................28

2.3.11. Meunarodna kulturna suradnja........................................................29
2.3.12. Kulturni turizam................................................................................. 30
3.
Nova usmjerenja, nove ambicije....................................................................31

3.1.
Opi strateki ciljevi................................................................................. 32
3.2.
Strateki program Europska prijestolnica kulture...............................34
3.3.1. Opi strateki cilj 1............................................................................... 37

4.
Pojmovnik................................................................................................... 64
5.
Propisi, zakoni i literatura............................................................................67
Poruka Gradonaelnika
1. Uvod
1.1. ZAGREB na putu prema kulturnoj prijestolnici

Grad Zagreb je glavni grad i kulturno, znanstveno i gospodarsko sredite
Republike Hrvatske, ali i stjecite kultura Jugoistone Europe, Srednje
Europe i Mediterana. Sa svojih priblino 792.900 stanovnika sve se vie
profilira kao turistika destinacija, zahvaljujui izuzetnom urbanom
naslijeu, kulturno-povijesnim spomenicima, javnim zelenim prostorima,
kulturnim institucijama, brojnim kulturnim dogaajima, te Parku prirode
Medvednica na ijim je obroncima istoimene planine ujedno i smjeten.
Neosporni gradski simboli upravo su kulturno-povijesne cjeline kao to je
podruje Gornjega grada i Kaptola s palaama i crkvama koje oslikavaju
900-godinju povijest Grada, kao i pojedinani kulturni objekti i kulturne
ustanove poput Hrvatskog narodnog kazalita, Umjetnikoga paviljona,
Muzeja za umjetnost i obrt, Muzeja Mimara, kompleksa sredinjeg
gradskog groblja Mirogoja, zgrade Zagrebake burze, Hrvatskoga dravnog
arhiva, ali i suvremenih arhitektonskih ostvarenja kao to su zgrade
Nacionalne i sveuiline knjinice ili Muzeja suvremene umjetnosti i
Muzike akademije. U Gradu Zagrebu nalazi se 594 nepokretnih kulturnih
dobara1 - pojedinanih graevina i /ili kompleksa graevina, od toga 12
objekata industrijske batine, preko 20 kulturno-povijesnih cjelina s
utvrenim svojstvom kulturnog dobra kao i 191 pokretnih kulturnih dobara
razliitih umjetnikih i kulturno-povijesnih i drugih zbirki.
Grad Zagreb ponosi se svojim brojnim kulturnim i umjetnikim
aktivnostima, ime zaslueno nosi titulu kulturnog sredita Republike
Hrvatske. To je mjesto suvremenog umjetnikog stvaralatva i promocije
urbanih kulturnih vrednota. U naem gradu godinje se prosjeno provodi
270 festivala, 550 izloaba, 228 koncerata, predstava i projekcija. S
ukupnim brojem od 5000 kulturnih i umjetnikih dogaanja godinje,
Zagreb je uistinu iva pozornica koja njeguje i promovira kulturne i
umjetnike aktivnosti te ulae financijske i upravljake napore kako bi
postao europskim gradom kulture. Dogaanja kao Muziki Biennale
Zagreb, Animafest svjetski festival animiranog filma, Tjedan suvremenog
plesa, No Muzeja, Meunarodni lutkarski festival - PIF, Meunarodna
1
Prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske dostupnom na
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212
smotra folklora, Zagreb Dox, Festival svjetske knjievnosti, Zagreb film

festival, Human Rights Film Festival, Subresive festival, Festival tolerancije,
IN music festival, Festival svjetskog kazalita, Queer Zagreb privlae velik
broj posjetitelja i turista koji uivaju kako u suvremenom, tako i u
tradicionalnom kulturnom stvaralatvu.
Uz velika dostignua renomiranih institucija i dogaanja, zagrebaku
kulturnu scenu u posljednjih dvadeset godina obiljeavaju i inicijative koje
dolaze izvan institucionalnog polja i bitno doprinose kulturnom pluralizmu,
raznolikosti, inovaciji u umjetnosti, interdisciplinarnom pristupu i jaanju
drutvenog angamana u kulturi. Aktivno djeluju i na meunarodnoj razini,
a njihova brojnost i raznovrsnost svrstali su zagrebaki civilni kulturni
sektor meu najdinaminije u Europi.
Kultura je posljednjih 10-tak godina podlona utjecaju globalnih trendova i
gospodarske krize, a na oblikovanje kulturnih aktivnosti utjecao je
drugaiji, intenzivniji ivotni stil graana. Kulturna dogaanja ne provode
se iskljuivo u kazalitima, muzejima, koncertnim dvoranama i drugim
ustanovama ve se ona sve vie odvijaju i na njegovim ulicama, u
dvoritima kao arhitektonskim biserima grada, trgovima, palaama,
crkvama i mnogim drugim otvorenim prostorima inei tako kulturu
dostupnom najirem krugu graana i posjetitelja.
Spoznajom o vrijednosti kreativnog stvaralatva kao pokretaa promjene,
drutvene kohezije i gospodarskog rasta, kao dio kulture grada Zagreba
prepoznate su i kreativne industrije koje u svom suvremenom znaenju
uspjeh temelje na istraivanju, povezivanju umjetnosti i znanosti i
doprinose razvoju ugodnijeg ivotnog okruenja, revitalizaciji
gospodarstva, smanjenju nezaposlenosti te tako ujedno izravno doprinose
poboljanju kvalitete ivota naih graana.
U okviru perioda implementacije Strategije kulturnog i kreativnog razvitka
godina Europske prijestolnice kulture. Grad Zagreb podnosi prijavu uz
jasne ciljeve koji doprinose unaprjeenju svijesti graana te razumijevanju
i potovanju raznolikosti europskih kultura, boljem osjeaju pripadnosti
graana zajednikome kulturnom prostoru, unaprijeenom nacionalnom i
meunarodnom priznavanje grada, poboljanju imida te rast BDP-a i
zapoljavanja u kulturnim i kreativnim sektorima gradova. Teme i projekti za
godinu Europske prijestolnice kulture bit e razvijeni kroz sudjelovanje graana iz svih sfera
ivota obuhvaajui razliite drutvene dimenzije grada. Prijava Grada Zagreba za
Europsku prijestolnicu kulture istovremeno je instrument i primarni
razvojni cilj gradske kulturne politike.
Grad Zagreb prepoznaje i njeguje energiju i kreativnu viziju umjetnika i
kreativnih industrija, promovira raznolikost i umjetnost drugih dijelova
8
svijeta, potie suradnju i mobilnost umjetnika, te prvenstveno nastoji

svojim graanima i posjetiteljima omoguiti jedinstveno kulturno iskustvo
svjetskih razmjera.
1.2. Zato nam je potrebna Strategija kulturnog i kreativnog

razvitka?
Strategija je slubeni dokument koji definira korake, odgovornosti i rokove s
ciljem unapreenja podruja kulture i umjetnosti te doprinosi stvaranju uspjene
budunosti grada Zagreba. Svrha Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada
Zagreba je osnaivanje i rast umjetnosti, kulture i kreativnih industrija u gradu
Zagrebu tijekom razdoblja od osam godina kako bi se poboljala kvaliteta ivota
graana, doprinijelo regionalnom razvoju te osigurala meunarodna
prepoznatljivost umjetnosti, kulture i kreativnih industrija grada Zagreba.
Strategija ima i dinamiki karakter - ona je dokument u stalnom nastajanju i
razvijat e se prema novim uvidima, potrebama i okolnostima, a s obzirom na
vrijednosti koje se iskazuju u kandidaturi i programu Grada Zagreba za Europsku
prijestolnicu kulture.
1.3. Usklaenost s preporukama i stratekim

dokumentima
EUROPSKA KOMISIJA
Kao odgovor na gospodarsku krizu, drutvene izazove te klimatske
promjene, Europska unija donijela je inicijativu Strategija Europa 2020.2
koja ukazuje na tri prioriteta : pametan rast, odriv rast i ukljuiv rast.
Prilikom izrade Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba
uvaila su se nastojanja Europske unije i Europe 2020, nastojei doprinijeti
smanjenju nezaposlenosti, poticanju inovacija kroz razvoj kreativnih
industrija i zatiti okolia. Strateki planovi usklaeni su s preporukama
navedenim u sljedeim predvodnikim inicijativama: Unija inovacija,
Mladi u pokretu, Digitalni program za Europu, Resursno uinkovita
Europa, Industrijska politika za globalizacijsko doba, Program za nove
2 Strategija Europa 2020, dostupna na http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm; puni tekst Strategije
Europa 2020 dostupan na http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2010:2020:FIN:EN:PDF
vjetine i radna mjesta i Europska platforma protiv siromatva.

Specijalizirana predvodnika inicijativa Kultura za rast i zapoljavanje
zemljama lanicama ukazuje na injenicu da su kreativne industrije
rastui i integralni dio gospodarstva te sektor koji stvara zaposlenje i
doprinosi razvoju
inovacija u svim
sektorima, a da
kulturni sektor
podlijee nedostatku
strateke podrke i
financijskim
investicijama. Uvaila
su se prethodna
iskustva zemalja
lanica koja dokazuju
da dodatno,
inovativno
financiranje i strateki
usmjeren razvoj daju
izvrsne rezultate u
razvoju kulture i
gospodarstva.
Slika 2. Prikaz usklaenosti sa lokalnim, nacionalnim i ostalim relevantnim

strategijama
U stratekom okviru Europska kulturna agenda, Europska komisija
preporuuje rjeavanje zajednikih problema u kulturi te sukladno tome
usmjerava zemlje lanice:
a) unapreenju kulturne razliitosti, b) unapreenju meukulturnog
dijaloga i ukljuivosti, c) kreativnim industrijama, d) unapreenju vjetina i
poveanju broja mobilnosti, e) obnovi i zatiti kulturnog nasljea i
mobilnosti zbiraka, f) unapreenju meunarodne suradnje i g) izradi
statistikih baza podataka kako bi se osigurala mjerljivost napretka i
utjecaja pojedinog kulturnog sektora.
Osim navedenih prioriteta, a sukladno postojeem stanju kulture u gradu
Zagrebu, u Kulturnom radnom planu Europske komisije 2010. 2014.
preporuuje se rekonstrukcija sustava financiranja. Strategijom kreativnog
i kulturnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022. nastoji se ukazati na
vanosti financijske odrivosti programa i projekata u kulturi te omoguiti
strunu potporu Grada Zagreba pri prijavi projekata na EU fondove i ostale
10
fondove kao alternativnog naina financiranja kulturnog razvoja u gradu

Zagrebu. Nadalje, u Kulturnom radnom planu Europske komisije 2015.
2018.3 postavljena su etiri prioriteta: pristupana i inkluzivna kultura,
kulturno nasljee, kulturna raznolikost, kreativna ekonomija i inovacije.
Razvojni plan kulture grada Zagreba doprinosi naporima Unije u postizanju
ciljeva navedenih prioriteta.
Ciljevi ove Strategije usklaeni su s programskim smjernicama strukturnih
fondova i programa Unije za razdoblje 2014.-2020. godine te Odlukom br.
445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijea od 16. travnja 2014. o
uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju
od 2020. do 2033. i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1622/2006/EZ.
Opi ciljevi inicijative EPK jesu: a) ouvanje i promicanje raznolikosti
kultura u Europi i naglaavanje njihovih zajednikih znaajki te poveanje
osjeaja graana da pripadaju zajednikom kulturnom prostoru; b)
poticanje kulturnog doprinosa dugoronom razvoju gradova u skladu s
njihovim strategijama i prioritetima.
Provedbom ciljeva Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada
Zagreba 2015.-2022. Doprinosi se postizanju pokazatelja EPK:
unaprjeenje svijesti graana te razumijevanje i potovanje raznolikosti
europskih kultura, bolji osjeaj pripadnosti graana zajednikome
kulturnom prostoru, unaprijeeno nacionalno /meunarodno priznavanje
gradova kao kulturno bogatih i poboljana imida te rast BDP-a i
zapoljavanja u kulturnim i kreativnim sektorima gradova.
UNESCO
Ciljevi Strategije kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba 2015.
2022. u potpunosti su usklaeni s odredbama UNESCO-vih konvencija;
Konvencije o zatiti nematerijalne kulturne batine4, Konvencije o zatiti
svjetske kulturne i prirodne batine5 i Konvencije o zatiti i promicanju
raznolikosti kulturnih izriaja6. U dokumentu Razumjeti kreativne
3 Plan za sektor kulture od 2015. do 2018. godine, dostupan na http://ec.europa.eu/culture/news/2014/2711work-plan-culture_en.htm
4 Konvencija o zatiti nematerijalne kulturne batine, dostupna na http://portal.unesco.org/en/ev.phpURL_ID=17716&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html
5 Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine, dostupna na http://portal.unesco.org/en/ev.phpURL_ID=13055&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html
11
industrije7 UNESCO ukazuje na vanost kreativnih industrija i daje okvir za

implementaciju politike razvoja kreativnih industrija u javne politike.
REPUBLIKA HRVATSKA
Strateki plan Ministarstva kulture RH za razdoblje 2014. 2016.8 ima za
cilj razvoj, ouvanje i zatitu kulturne batine, razvoj kulturnog i
umjetnikog stvaralatva, razvoj proizvodnje i javne komunikacije te
pruanje potpore umjetnikom stvaralatvu, poduzetnitvu i participaciji u
kulturi. Strateki plan upuuje na vanost razvoja poduzetnitva u kulturi
kako bi se osigurao odrivi razvoj umjetnosti i kulture u Republici
Hrvatskoj. Strategija kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015.
2022. doprinosi provedbi svih posebnih ciljeva Stratekog plana
Ministarstva kulture Republike Hrvatske, kao i Strategiji zatite, ouvanja i
odrivog gospodarskog koritenja kulturne batine Republike Hrvatske za
razdoblje 2011. 2015.9
Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske10 izmeu ostalog, definira
posebno relevantne proizvode kulturnog turizma za Hrvatsku koji
ukljuuju: (I) gradski turizam, (II) turizam batine, (III) turizam dogaanja,
(IV) kreativni turizam te (V) vjerski turizam. Posebice se predvia rast
'kreativnog turizma' koji na neki nain omoguuje aktivnije ukljuivanje
posjetitelja u lokalnu kulturu.
usmjerena je na odrivi razvoj lokalne zajednice, stoga uvaava i doprinosi
ciljevima Strategije odrivog razvitka Republike Hrvatske11. Usklaena je s
6 Konvencija o zatiti i promicanju raznolikosti kulturnih izriaja, dostupna na http://portal.unesco.org/en/ev.phpURL_ID=31038&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html
7 Dokument Razumjeti kreativne industrije, dostupan na

http://portal.unesco.org/culture/en/files/30297/11942616973cultural_stat_EN.pdf/cultural_stat_EN.pdf
8 Strateki plan Ministarstva kulture RH za razdoblje 2014.-2016., dostupan na http://www.minkulture.hr/userdocsimages/Propisi/Strate%C5%A1ki%20plan%20MK%202014.-2016.%20-%20za%20web.pdf
9 Strategija zatite, ouvanja i odrivog gospodarskog koritenja kulturne batine Republike Hrvatske za
razdoblje 2011.2015., dostupna na http://www.minkulture.hr/userdocsimages/bastina/STRATEGIJA_BASTINE_VRH.pdf
10 Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske, dostupna na http://www.mint.hr/UserDocsImages/130426Strategija-turizam-2020.pdf
11 Strategije odrivog razvitka Republike Hrvatske, dostupna na http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_03_30_658.html
12
ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske12 u kojoj se

podruje Sjeverozapadne Hrvatske upuuje na odrivo gospodarenje
kulturnim dobrima i prirodnim vrijednostima kroz provedbu sljedeih
mjera: 1. Razvoj turizma i potporne infrastrukture, 2. Valorizacija i
revitalizacija kulturnih dobara i prirodnih vrijednosti.
GRAD ZAGREB
Grad Zagreb e do 2020. godine postati urbani inkubator odrivih
koncepata, poduzetnitva i novih vrijednosti, to e postii uz sinergijsko
djelovanje i sustavni razvoj svih organizacijskih segmenata. Strategija
kreativnog i kulturnog razvitka Grada Zagreba doprinijet e provedbi
sljedeih stratekih prioriteta navedenih u stratekom dokumentu Zagreb
Plan13: C1P2 Razvoj gospodarstva utemeljenog na znanju, inovacijama i
kvaliteti roba i usluga, C3P2 Odrivo gospodarenje energijom, poveanje
udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova, i
svjetlosnog oneienja, C4P1 Odrivo koritenje cjelokupnog prostora
grada, C4P2 Unapreivanje naseljenih dijelova grada, C5P3 Poboljanje
drutvene infrastrukture, C5P3-M1 Unapreivanje uvjeta za rad, kvalitete i
raznolikosti u kulturi i kulturnoj ponudi, C6P1 Razvoj partnerstva s
graanima i dionicima razvoja, C6P5-M2 Identifikacija, unapreivanje i
razvoj jedinstvenog pristupa komunikaciji identiteta (posebnosti) Grada
Zagreba. Strategija je usklaena s Akcijski planom energetski odrivog
razvitka grada Zagreba14, Socijalnim planom grada Zagreba 2014.
2020.15, Zagrebake strategije izjednaavanja mogunosti za osobe s
invaliditetom od 2011. do 2015.
1.4. Izrada Strategije kulturnog i kreativnog razvitka
12 Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, dostupna na

http://www.mrrfeu.hr/UserDocsImages/STRATEGIJA_REGIONALNOG_RAZVOJA.pdf
13 Strateki dokument Zagreb plan, dostupan na

http://www.mrrfeu.hr/UserDocsImages/STRATEGIJA_REGIONALNOG_RAZVOJA.pdf
14 Akcijski plan energetski odrivog razvitka grada Zagreba, dostupan na

http://www.eko.zagreb.hr/UserDocsImages/akcijski_plan_2013.pdf
15 Socijalni plan grada Zagreba 2014.-2020., dostupan na http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=70651

13

izraena je u suradnji graana, organizacija u kulturi te Gradskog ureda za
obrazovanje, kulturu i sport, a dostupna je u dvije verzije:
1) Saeta verzija izraena kako bi se olakalo koritenje graanima i
organizacijama u kulturi.
2) Sveobuhvatna strategija sa akcijskim planom, namijenjena za
provoenje razvojnih aktivnosti od strane Grada Zagreba.
Obje verzije javno su dostupan dokument.
Slika 3. Proces izrade Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada

Zagreba 2015. 2022.
Proces izrade Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba
2015. 2022. provodio se od srpnja 2014. godine do veljae 2015. godine,
a sastojao se od skupine procesa preliminarnog istraivanja, analize
trenutnog stanja, formiranja ciljeva i pokazatelja, pisanja stratekog
dokumenta te promocije Strategije i njezine vrijednosti za razvoj grada
Zagreba. Tijekom preliminarnog istraivanja provedena je analiza zakonske
regulative, uvaene preporuke Europske komisije i nadlenog ministarstva,
te pojedinanih istraivakih projekata u podruju kulture i umjetnosti
grada Zagreba. Provedene su konzultacije s predstavnicima Gradskog
ureda za obrazovanje, kulturu i sport i ostalih gradskih upravnih tijela te
lanovima vijea pojedinih djelatnosti u kulturi. U listopadu i studenom
2014. godine provedene su fokus grupe s predstavnicima pojedinog
kulturnog sektora: centri za kulturu, inovativne kulturne prakse, muzejska
djelatnost, kazalina i plesna djelatnost, audiovizualna djelatnost, likovna
djelatnost i arhitektura, knjinina djelatnost i izdavatvo, glazbena
djelatnost, kulturno-umjetniki amaterizam, umjetniki obrt, inovativne
umjetnike i kulturne prakse, obrazovanje i kulturni turizam. Analiza
trenutnog stanja provodila se putem upitnika graanima (2622), upitnika
organizacijama u kulturi (121), provedbom fokus grupa s predstavnicima
gradskih ustanova i ostalih organizacija u kulturi te individualnim
konzultacijama s ostalim relevantnim dionicima u podruju kulture i
kreativnih industrija grada Zagreba. Na sudjelovanje u analizi putem
upitnika pozvano je vie od 1500 dionika u kulturi te 4000 graana.
14
Rezultati analize ukljuivali su izraenu SWOT analizu te problemsko stablo

za definirane razvojne prepreke (uz predloene aktivnosti za rjeavanje
problema). Oblikovanje ciljeva i pokazatelja provodilo se temeljem
provedene analize, uz intenzivne konzultacije s relevantnim dionicima u
kulturi. Promocija Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba
2015. 2022. provodila se tijekom cjelokupnog perioda trajanja izrade, uz
tendenciju nastavka promotivnih aktivnosti.
2. Analiza stanja
2.1. Rezultati istraivanja

Pozitivni aspekt kulture i umjetnosti grada Zagreba
Pozitivni aspekti svakako su dobre prakse, uspjena dogaanja, vrijedno
kulturno nasljee te raznolikost kulturne ponude na podruju grada
Zagreba.
Organizacije u kulturi smatraju da su snage cjelokupnog podruja kulture i
umjetnosti grada Zagreba intelektualni kapital, intelektualno vlasnitvo,
proizvodi i usluge koje nude te informacije kojima raspolau. Priliku za
razvoj vide u dostupnosti EU fondova, pozitivnom meunarodnom
okruenju, cjenovnoj dostupnosti proizvoda, dostatnom proraunu
predvienom za kulturu u Gradu Zagrebu te velikoj korisnosti novih
tehnologija.
Pozitivnim aspektima graani istiu veliku ponudu, raznolikost, velik broj i
raznolikost festivala , angairanje nezavisne scene, trend rasta broja
aktivnosti za mlade, te generalan utjecaj kulture na kvalitetu ivotu
graana.
Razvojne prepreke u podruju kulture i umjetnosti grada Zagreba

Grad Zagreb nacionalni je centar kulture i umjetnosti, no unato zavidnoj
kulturnoj batini i velikom broju kvalitetnih sadraja nije poteen
drutvenih, ekonomskih i ostalih izazova koji predstavljaju prepreku
daljnjem razvoju kulture i turizma u gradu.
15
Organizacije u kulturi smatraju da bi se odrivi razvoj kulturnog sektora

mogao osigurati uspostavom vizije razvoja kulture, provedbom Strategije i
usmjerenim razvojem kulturnog identiteta grada Zagreba. Smatraju da se
razvoj ustanova, udruga i ostalih dionika moe osigurati unapreenjem
prostornih
kapaciteta
i
osiguranjem
odgovarajue informacijske
tehnologije. Kao slabost istiu strukturni kapital i suradnju organizacija na
svim razinama, neodgovarajui sustav vrednovanja projekata i programa u
kulturi, nedovoljna ulaganja u razvoj nezavisne kulture te potrebu za
boljom raspodjelom financijskih sredstava potpore za programe i projekte
u kulturi. Organizacije u kulturi istiu neuravnoteenost ponude i potranje,
te nerazmjer ulaganja u razvoj kulturnih programa visoke kvalitete u
odnosu na programe koji zadovoljavaju minimalne kriterije provedbe.
Navedeni problem pretjeranog broja kulturnih programa prosjene
kvalitete te nedostatan broj velikih kulturnih dogaanja umanjuje interes
graana za sudjelovanjem u kulturnim aktivnostima te djeluju nepovoljno
na brand grada kulture. Graani ukazuju na problem nedovoljne
promidbe, neinformiranosti graana o dogaanjima u kulturi, nedovoljno
iskoritenih resursa u svrhu razvoja kulturnog turizma, nedefinirani plan
razvoja te nedovoljnu zastupljenost kulture u medijima i obrazovanju.
2.2. Kulturna infrastruktura

Grad Zagreb upravlja najznaajnijim ustanovama koje, uz pomo graana,
umjetnika i ostalih dionika omoguuju raznolikost sadraja te provedbu
kulturnih aktivnosti zavidne razine kvalitete. U vlasnitvu Grada su 34
kulturne ustanove16: Knjinice grada Zagreba, 13 centara za kulturu, Puko
otvoreno uilite,
ustanova Zagreb film, Zagrebaka filharmonija,
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Koncertna direkcija Zagreb,
Gradsko dramsko kazalite Gavella, Gradsko satiriko kazalite
Kerempuh, Zagrebako gradsko kazaliteKomedija, Zagrebako
kazalite lutaka, Gradsko kazalite Trenja, Gradsko kazalite ar ptica,
Zagrebako kazalite mladih, Arheoloki muzej u Zagrebu, Etnografski
muzej, Muzej suvremene umjetnosti, Hrvatski prirodoslovni muzej,
Hrvatski kolski muzej, Muzej grada Zagreba, Muzej za umjetnost i obrt,
Tehniki muzej, Muzej Prigorja i Umjetniki paviljon u Zagrebu. Isto tako
Grad Zagreb sudjeluje s 50% vlasnitva u galeriji Klovievi dvori te s 49%
vlasnitva u Hrvatskom narodnom kazalitu.
16 Popis gradskih ustanova u kulturi kojima je osniva Grad Zagreb dostupan na

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=634
16
Jednako vano, kulturnoj ponudi grada doprinose privatne i dravne

ustanove u podruju kulture i umjetnosti. Posebno istiemo sljedee 17: 53
nezavisnih kazalita, 46 galerija, 26 muzeja i 10 kinematografa.
785
zatienih
kulturnih
dobara
13
centara za
kulturu
7
gradskih
kazalita
53
ostalih
kazalita
42
narodnih
knjinica
329
ostalih knjinica
3
gradska kina
46
galerija
2
sredinje
koncertne
dvorane
9
gradskih
muzeja
17
ostalih
muzeja
96
ateljea
2.3. Podruja djelovanja kulture i umjetnosti

2.3.1.
Kazalina i plesna djelatnost
Kazalina djelatnost obuhvaa pripremu i organizaciju te javno izvoenje

dramskih, glazbeno -scenskih, lutkarskih i drugih scenskih djela, a
obavljaju ju kazalita i kazaline druine kao samostalne pravne osobe.
Europske kulturne politike ukljuuju kazalite u kreativne i kulturne
industrije ije se djelovanje potie s ciljem poveanja radnih mjesta i
generiranja profita. Potie se sektorska suradnja izmeu razliitih kulturnih
djelatnosti, npr. scenske i audiovizualne umjetnosti, glazbe i drugih, s
ciljem stvaranja novih, interdisciplinarnih podruja umjetnosti.
U Gradu Zagrebu trenutno djeluje 60 kazalita, od ega je 7 javnih
gradskih ustanova: Gradsko dramsko kazalite Gavella, Zagrebako
gradsko kazalite Komedija, Zagrebako kazalite mladih, Gradsko
satiriko kazalite Kerempuh, Gradsko kazalite Trenja, Zagrebako
kazalite lutaka te Gradsko kazalite ar ptica. U 2013. godini kazalita
17 Ustanove u kulturi s vie od 20 000 posjetitelja godinje
17
su posjetila 1 044 27318 posjetitelja (oko 1500 predstava), to u usporedbi

s europskim metropolama, potvruje zasluenu titulu Zagreba kao Grada
kulture (Zagreb 1,34 posjeta po stanovniku, Berlin 0,69 posjeta po
stanovniku). Kazalita u vlasnitvu Grada posjetilo je 360 124 osobe
tijekom 2014. godine.
Naziv
ustanove
Zagreba Gradsk Zagreba Gradsk Zagreba Satiriko

o
ko
o
ko
kazalite
Gradsko ko
kazalite gradsko dramsk kazalite kazalit kazalite Kerempu
kazalite o
lutaka
e
mladih
h
ar
Komedija kazalit
Trenja
ptica
e
Gavella
Broj
21
zaposlenih
171
115
71
58
115
62
Broj
programa
275
183
171
309
207
266
238
Broj
posjetitelj
a
44 333 62 160
Prosjena 79,66
popunjeno %
st dvorane
78,25%
52 573 44 172
48 504 34 817
73 565
81,9% 80,5%
87,4% 88,5%
81,6%
Slika 5. Podaci o djelovanju kazalita kojima je osniva Grad Zagreb
Svojom kvalitetom posebno se istiu sljedee kazaline i plesne

manifestacije: Festival svjetskogkazalita, Festival novog cirkusa,
Meunarodni festival slijepih i slabovidnih bit (BlindinTheatre), Dani satire,
Pif meunarodni festival kazalita lutaka, Perforacije tjedan izvedbenih
umjetnosti i drugi. Meunarodno prepoznata plesna scena grada Zagreba
temelji svoj uspjeh na djelovanju znaajnih profesionalaca iz podruja
suvremenog plesa (plesaa, koreografa i plesnih pedagoga), koji su
okupljeni u krovnoj strukovnoj Udruzi plesnih umjetnika Hrvatske.
Na podruju grada Zagreba djeluje nekoliko ansambala: Studio za
suvremeni ples, Zagrebaki plesni ansambl, BAD-co, Kelkope; te vie
umjetnikih organizacija i plesnih studija: Plesni centar TALA, Plesni studio
18 Podatak za 2013. godinu, Statistiki ljetopis Grada Zagreba 2013
18
Liberdance, MASA dancecompany, Organizacija nezavisnih O.N.E.,

Sodaberg koreografski laboratorij, itd. Mnogi plesni umjetnici djeluju
samostalno i rade samostalne projekte: Maa Kolar, Sonja Pregrad, Mirjana
Preis
Kako plesna scena u gradu Zagrebu nije dio niti jedne institucije, plesnim
umjetnicima nedostaju prostori za redovan rad, stvaranje projekata te
reprizne izvedbe plesnih predstava. Grad Zagreb, kao odgovor na potrebe
plesne scene obnovio je prostore nekadanjeg kina te ga prenamijenio u
gradsko plesno sredite Zagrebaki plesni centar. Zagrebaki plesni
centarprvi je namjenski objekt koji je u Hrvatskoj izgraen za potrebe
plesa, zamiljen kao koreografsko-plesni centar koji kroz rezidencije i druge
programe potie razvoj nove generacije zagrebakih i hrvatskih koreografa
te prua potporu istraivanju, stvaranju i produkciji koreografija
suvremenog plesa.
U proraunu grada Zagreba, za 2015. godinu je za podruje programa i
projekata kazaline i plesne djelatnosti odvojeno je 20% prorauna
nezavisne produkcije, tj. 9 000 000, 00 kn.
U procesu izrade Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba
2015. 2022. prepoznate su sljedee razvojne prepreke kazaline i plesne
djelatnosti: neodgovarajua valorizacija programa, nedostatak strategije
za ukljuivanje mladih umjetnika u glumake ansamble, nedostatak
strategije za razvoj publike, veina kazalita (javne gradske ustanove)
nemaju stratekih planova, nedovoljna ukljuenost profesionalnih
producenata, hiperprodukcija predstava, veliki broj premijera, nedovoljno
vrijeme za istraivaki proces i rad glumaca na ouvanju izvedbenih
vjetina zbog toga esto predstave nisu izvozni proizvod, nedovoljna
tehnoloka opremljenost kazalita, nedostatak odgovarajueg prostora za
rad i redovite plesne izvedbe, nedostatno financiranje plesne djelatnosti.
U gradu Zagrebu je potrebno izgraditi novi multifunkcionalni izvedbeni
centar kao prostor viestruke namjene, koji zadovoljava i suvremene
produkcijske standarde operete i mjuzikla, s najmanje dvije dvorane
odnosno pozornice te prateim prostorima (za kulturne konferencije,
tribine i sl.). U centru bi se odravali i brojni kazalini festivali, plesne
manifestacije, razliita gostovanja te predstave neovisne produkcije.
19
2.3.2. Glazbena djelatnost

Glazbena scena vaan je dio zagrebake kulture i jedan od imbenika
kulturnog identiteta Grada. U glazbenoj djelatnosti u gradu Zagrebu
posebno se istie rad 4 ustanova: Zagrebaka filharmonija 19, KD Vatroslava
Lisinskog20, Koncertna direkcija Zagreb21, te Muziki informativni centar
Koncertne direkcije Zagreb22. U 2014. godini kroz 34 ciklusa realizirano je
208 koncerata, na kojima je bilo sveukupno 38 555 posjetitelja. U podruju
glazbe djeluje 11 profesionalnih ansambala i orkestra, 7 strunih udruga i
organizacija te 108 nezavisnih udruga. Od ostalih gradskih ustanova
programe u glazbenoj djelatnosti realizirali su centri za kulturu i narodna
sveuilita, koji su u prvom dijelu 2014. godine uspjeno realizirali brojne
koncerte u suradnji s umjetnicima. Zagreb je domain brojnim glazbenim
festivalima i meunarodnim natjecanjima kao to su Muziki biennale
Zagreb,
Meunarodno
pijanistiko
natjecanje
Svetislav
Stani,
Meunarodno violinistiko natjecanje Vaclav Huml, Meunarodno
violonelistiko natjecanje Antonio Janigro, Meunarodno natjecanje
mladih dirigenata Lovro pl. Matai, Meunarodno saksofonistiko
natjecanje Josip Nochta te brojnim drugim manifestacijama. U nezavisnoj
produkciji u proteklom razdoblju realizirane su sezone brojnih ciklusa
koncerata klasine i jazz glazbe kao to su ciklusi ansambala Zagrebakih
solista, Zagrebakog kvarteta, Hrvatskog baroknog ansambla, Cantus
ansambla i mnogih drugih ansambala koji se odravaju u Hrvatskom
glazbenom zavodu i Maloj dvorani Vatroslav Lisinski.
Naziv ustanove
Koncertna
direkcija
Zagreb
Broj zaposlenih
15
Broj programa
32
Broj posjetitelja
12 254
Koncertna
dvorana
Vatroslava
Lisinskog
63
Zagrebaka
filharmonija
123
378 (183 VD, 195 64

MD)
254 555
19 http://www.zgf.hr/
20 http://www.lisinski.hr/
21 http://www.kdz.hr/
22 http://www.mic.hr/
20
41 168
(219.563, 34.992)
Prosjena
popunjenost dvorane
72%
75%
71%
Slika 6. Podaci o glazbenim ustanovama kojima je osniva Grad Zagreb
Sukladno rezultatima istraivanja provedenom u svrhu izrade Strategije

kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022., temeljne
razvojne prepreke glazbene djelatnosti su: nedostatak srednje dvorana
kapaciteta oko 1000 mjesta, zastarjela infrastruktura koncertne dvorane
Vatroslav Lisinski, nedostatak gradske koncertne dvorane sa priblino 300
mjesta, nedostatak prostora gdje bi se omoguila kontinuirana ponuda jazz
glazbe.
Umjetnici navode sljedee razvojne prepreke: nedostatna novana
sredstva za redovito obavljanje planiranih aktivnosti, poloaj i odnosi
hrvatskih glazbenika meusobno i u odnosu na ostale glazbenike u EU,
poloaj glazbenika u njihovim matinim ustanovama i ansamblima,
ureenost i razraenost strukovnih pitanja hrvatskih glazbenika kroz
neophodne pravilnike, unapreenje uvjeta zapoljavanja, plaanja i
angamana svojih lanova u RH i izvan nje, poloaj hrvatskih glazbenika u
odnosu na inozemne glazbenike.
U buduem razdoblju potrebno je poticati i ojaati nezavisnu produkciju na
razini standarda koje propisuje EU, ulaganjem u infrastrukturu. Potrebno je
osigurati sustav za viegodinje planiranje glazbenih projekata, kako bi se
stvorila platforma za plasiranje glazbenih kulturnih proizvoda u svrhu
planiranja kulturnog turizma.
Glazbeni Zagreb treba postati prepoznatljiva toka na geografskoj karti
na sjecitu srednjoeuropskog i mediteranskog kulturnog prostora. Potrebno
je poticati u suradnji s obrazovnim strukturama programe u kojima
sudjeluju mladi glazbenici i koji su namijenjeni mlaoj publici u svrhu
stvaranja nove koncertne publike.
Na tragu kulturne prepoznatljivosti, Glazbeni Zagreb moe ponuditi svoju
prolost i svoju budunost hrvatsku glazbenu batinu i suvremenu
glazbu. Vizija buduih projekata mogla bi ponuditi spoj hrvatske operne i
operetne tradicije i suvremenog kreativnog glazbenog izriaja.
Viziju integracije hrvatske glazbene prolosti i suvremenosti mogue je
takoer realizirati u projektu Kua hrvatske glazbe, koja bi ponudila svje
21
i prepoznatljiv kulturni proizvod u vidu interdisciplinarnih projekata

(izlobe, koncerti, multimedijski projekti), u kojima bi zajedniki mogli
sudjelovati razliiti institucionalni i nezavisni dionici hrvatske glazbene
kulture. Zagrebako ljeto potrebno je ojaati prepoznatljivim glazbenim
projektima koji e privlaiti posjetitelje iz ireg okruenja i razliitih dijelova
svijeta, stvarajui neku vrstu kulturnog magneta.
Koncertno-kongresni prostor dvorane Vatroslav Lisinski potrebno je
tehniki obnoviti te ga profilirati u smjeru kongresnog turizma te
kvalitetnih glazbenih programa, kulturoloki primjerenih statusu dvorane
koji ona ima od svog osnutka kao Palaa glazbe.
Zagrebaka filharmonija trebala bi ojaati svoju poziciju na meunarodnoj
glazbenoj sceni emu e svakako doprinijeti i novi ef dirigent.
Programi nezavisne glazbene produkcije trebaju objedinjavati baroknu
glazbu, komorne cikluse, ukljuujui orguljske i pijanistike cikluse, jazz
projekte i suvremenu glazbu u kojima e nastupati mladi i renomirani
domai i strani umjetnici. Poticat e se profilirani festivali s viegodinjom
tradicijom, ali i inovativni projekti suvremene glazbe. Posebna pozornost
pridavat e se poticanju projekata za mlade.
2.3.3. Muzejska djelatnost

Muzejska djelatnost ukljuuje djelovanje muzeja i zbirki unutar ustanova i
drugih pravnih osoba u vlasnitvu Grada Zagreba. Muzejsku djelatnost
obavlja 9 javnih gradskih ustanova kojima je osniva Grad Zagreb
(Arheoloki muzej, Etnografski muzej, Hrvatski prirodoslovni muzej,
Hrvatski kolski muzej, Muzej Grada Zagreba, Muzej Prigorja, Muzej
suvremene umjetnosti, Muzej za umjetnost i obrt i Tehniki muzej). U 50%
vlasnitvu Grada Zagreba je i Galerija Klovievi dvori. U Gradu Zagrebu
djeluju i znaajni muzeji drugih osnivaa kao to su Hrvatski povijesni
muzej, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Moderna galerija, muzejskogalerijske institucije u sastavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnostiStrossmayerova galerija starih majstora, Gliptoteka, Kabinet grafike i
Muzej arhitekture, HT muzej, Hrvatski eljezniki muzej, Hrvatski portski
muzej, Tifloloki muzej, Muzej zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topi
Mimara-Muzej Mimara, Riznica zagrebake katedrale, Muzeji Ivana
Metrovia-Atelijer Metrovi, Muzejsko-memorijalni centar Draen
Petrovi, Muzej prekinutih veza. U Zagrebu je sjedite i Muzejskodokumentacijskog centra, sredinjeg informacijsko-dokumentacijskog
centra muzejske zajednice u Hrvatskoj. Navedene institucije vaan su
22
segment muzejske djelatnosti, ali i ukupne kulturne i turistike ponude

Grada Zagreba.
Osim novoizgraenog objekta Muzeja suvremene umjetnosti, svi ostali
muzeji kojima je osniva Grad Zagreb nalaze se u adaptiranim i
preureenim prostorima i objektima povijesnih zgrada u statusu
zatienog kulturnog dobra, koji, iako pridonose atraktivnosti kulturne
ponude i ouvanju takovih objekata, nisu namjenski graeni za muzeje te
kao i oni koji su i namjenski graeni za muzeje (Muzej za umjetnost i obrt,
Etnografski muzej) u cijelosti ne zadovoljavaju potrebe suvremene
muzejske prezentacije i uvanja grae i trae dodatna sredstva za njihovo
odravanje i zatitu.
Muzejska djelatnost ukljuuje djelovanje muzeja i zbirki unutar ustanova i
drugih pravnih osoba u vlasnitvu Grada Zagreba. U Gradu Zagrebu
muzejsku djelatnost obavlja 9 javnih gradskih ustanova kojima je osniva
Grad Zagreb (Arheoloki muzej, Etnografski muzej, Hrvatski prirodoslovni
muzej, Hrvatski kolski muzej, Muzej Grada Zagreba, Muzej Prigorja, Muzej
suvremene umjetnosti, Muzej za umjetnost i obrt i Tehniki muzej). U 50%
vlasnitvu Grada Zagreba je i Galerija Klovievi dvori. Osim
novoizgraenog objekta Muzeja suvremene umjetnosti, svi ostali muzeji
nalaze se u adaptiranim i preureenim prostorima i objektima povijesnih
zgrada u statusu zatienog kulturnog dobra, koji, iako pridonose
atraktivnosti kulturne ponude i ouvanju takovih objekata, nisu namjenski
graeni za muzeje te kao i oni koji su i namjenski graeni za muzeje
(Muzej za umjetnost i obrt, Etnografski muzej) u cijelosti ne zadovoljavaju
potrebe suvremene muzejske prezentacije i uvanja grae i trae dodatna
sredstva za njihovo odravanje i zatitu.
Grad Zagreb je vlasnik i 30 zbirki i ostavtina iznimne kulturnopovijesne i umjetnike vrijednosti koje su, u razdoblju od 1946. godine
Gradu Zagrebu izravno darovali privatni kolekcionari, umjetnici, ugledni
graani ili njihovi nasljednici kao i 3 velike zbirke i ostavtine (Dabac,
Koari, Zagorka) koje je Grad Zagreb kupoprodajnim ugovorima otkupio
od bivih vlasnika. Znaenje i vrijednost darovanih zbirki Gradu Zagrebu,
kao posebnog segmenta gradske kulturne ponude unutar muzejske
djelatnosti i ukupne kulturne ponude u Gradu Zagrebu, potvruju podaci
da je, od 30 darovanih zbirki, 3 otkupljene zbirke i dvije koje je Grad
Zagreb stekao odlukama suda, za njih 23 zasad utvreno svojstvo
kulturnog dobra, 7 objekata u kojima su trajno smjetene ambijentalne i/ili
memorijalne zbirke takoer ima svojstvo kulturnog dobra, kao i jo 8
objekata u kojima su pojedine zbirke trajno ili privremeno pohranjene.
23
Broj posjetitelja zagrebakih muzeja u stalnom je porastu emu

doprinose tradicionalne manifestacije No muzeja i Meunarodni dan
muzeja kao i izlobe i projekti, osobito velike kulturoloke izlobe, koje
promoviraju iznimnu kulturnu batinu koju muzeji uvaju i obrauju i u
kojima na istome projektu surauje vie razliitih muzeja kao i povezanost
muzejskih programa s drugim kulturnim djelatnostima u prezentaciji i
promociji svoje grae kao to je glazbeno-scenska i filmska djelatnost te
organizacija znaajnih izlobi i gostovanja stranih umjetnika i projekata.
Temeljne razvojne prepreke muzejske djelatnosti su nedostatak
prostora za uvaonice grae, nepostojanje stalnih postava pojedinih
muzeja ili njihova nedovrenost te neadekvatnost i zastarjelost,
nedostupnost ili nedovoljna i neadekvatna dostupnost muzejskih postava
osobama s invaliditetom, neadekvatna oprema i prostor dijela muzeja za
primjenu modernih tehnikih dostignua u prezentaciji postava i izlobi,
visoki trokovi odravanja objekata muzeja, neadekvatna zatita grae,
neadekvatnost prostora za suvremenu prezentaciju grae muzeja unutar
starih adaptiranih palaa te nedovoljna komunikativnost i povezanost s
turistikim i obrazovnim sektorom. Pojedine darovane zbirke, osobito
ambijentalne zbirke, nedostupne su javnosti zbog dugotrajne sanacije i
ureivanja objekata u kojima su smjetene, dugotrajnih nerijeenih
imovinsko-pravnih odnosa u postupku povrata imovine bivim vlasnicima
ili nemogunosti iznalaenja adekvatnih prostora za stalno izlaganje
javnosti, to se odnosi na ve darovane zbirke, ali i nove najavljene
donacije veih umjetnikih ostavtina i zbirki za ije izlaganje je potrebno
osigurati vee izlobene prostore. Osobit problem je i nedostatak
privremene uvaonice za vrijedne zbirke i ostavtine umjetnina koje su u
postupku prihvata i/ili spaavanja batine.
Zaposl
eni
Zbirke
Izlobe
Doga
anja
Posjetit
elji
ARHEOLOKI M.
45
108
74
105 998
ETNOGRAFSKI M.
GALERIJA
KLOVIEVI DVORI
HRVATSKI
PRIRODOSLOVNI
MUZEJ
HRVATSKI KOLSKI
MUZEJ
MUZEJ GRADA
37
33
43
6
79
46
26 230
183 010
51
114
11+ 8
izvan
8
34 +7
izvan
11
21
23 143
13
10
13
31
15 396
46
33
85
77 607
Muzeji
24
ZAGREBA
MUZEJ PRIGORJA
MUZEJ
SUVREMENE
UMJETNOSTI
MUZEJ ZA
UMJETNOST I OBRT
TEHNIKI MUZEJ
UKUPNO
13
41
5
11
13
27
21
59
5601
104 169
59
22
17
127
126 243
33
371
41
393
11
176
57
618
162 312
875 808
Slika 7. Podaci o djelovanju muzeja kojima je osniva Grad Zagreb
2.3.4. Likovna djelatnost

U okviru likovne djelatnosti podravaju se programi samostalnih izloaba
sadrajne inventivnosti, skupne izlobe domaih i stranih umjetnika,
izlobe od lokalnog i regionalnog znaenja, programi/projekti koji ukljuuju
razliite oblike multimedijalnog izraavanja i povezivanja s primijenjenim
umjetnostima, likovne manifestacije koje ukazuju na kontinuitet
umjetnikog stvaralatva i stvaralaki potencijal umjetnosti te koje ujedno
prezentiraju tematske cjeline od znaaja za grad Zagreb, kao i razne
akcije, predavanja i performansi te ostala likovna dogaanja.
U Gradu Zagrebu djeluje jedna likovna javna gradska ustanova Umjetniki
paviljon sa devet zaposlenih i iji programi se kontinuirano podravaju. U
sklopu likovne djelatnosti financiraju se likovni programi gradskih i ostalih
institucija, udruga, umjetnikih organizacija, izdavakih kua kojima Grad
Zagreb nije osniva, kao i programi samostalnih umjetnika.
Grad Zagreb omoguuje financijsku potporu realizaciji likovnih programa u
16 muzejsko- galerijskih prostora (osniva Grad Zagreb), 38 galerijskih
prostora (kojima Grad Zagreb nije osniva) te oko 10-tak programa
izlobi, akcija udruga, pojedinaca i samostalnih umjetnika koji nemaju
svoje galerijske prostore, a kojima se omoguuje financijska potpora za
realizaciju izlobe u galerijskim prostorima Grada Zagreba. Kroz programe
nezavisne produkcije financiraju se brojne manje izlobe, skupne
meunarodne izlobe, manifestacije, razne akcije i predavanja s podruja
likovnih umjetnosti, dizajna i arhitekture, promocije umjetnikih knjiga i
monografija, razni simpoziji, predavanja te programi u alternativnim
prostorima koji afirmiraju kulturnu razliitost. Takoer, financiraju se
programi izdavakih kua za izdavanje likovnih monografija i umjetnikih
knjiga.
25
Ustanova
UMJETNIKI PAVILJON U ZAGREBU
Broj zaposlenih
Broj zbirki
Broj izlobi
Broj svih dogaanja
18
Broj posjetitelja
43 099
Broj prodanih ulaznica
33 431
Slika 8. Podaci o djelovanju Umjetnikog paviljona u Zagrebu
U 2014. godini realizirano je ukupno 335 likovnih programa provedenih od

strane gradskih ustanova i ostalih neovisnih organizacija u kulturi te
omogueno izdavanje monografija i umjetnikih knjiga 20 korisnika. Kako
bi omoguio razvoj djelatnosti, Grad Zagreb je umjetnicima dao na
koritenje ukupno 96 ateljea.
U Gradu Zagrebu odravaju se tradicionalne likovne manifestacije koje
provode strukova udruenja i ostale institucije kao to su: Zagrebaki
salon, ZGRAF, Izlobe hrvatskog dizajna, Salon mladih, Trijenale hrvatskog
kiparstva, Hrvatski trijenale grafike, i Zagrebi festival.
Temeljne razvojne prepreke likovne djelatnosti su nedovoljno razvijeno
trite umjetnina, nedostatak prostora za rad umjetnika kao i nedostatak
privremenih prostora koje bi umjetnici koristili na krae vrijeme za izvedbe
pojedinih projekata (2 do 5 mjeseci), nerijeeno pitanje isplate autorskih
honorara umjetnicima prilikom izvoenja programa i projekata, a u svrhu
vrednovanja umjetnikog rada likovnih umjetnika. Slijedei problemi su
reijski trokovi radnih prostora koje bi trebalo tretirati po povlatenim
uvjetima, nepostojanje rezidencijalnih radnih prostora/studija za gostujue
likovne umjetnike koje bi omoguilo aktivniju meunarodnu suradnju te
potaknulo razmjenu i reciprona gostovanja, nedovoljno profilirana potpora
i broj javnih skulptura, likovnih i arhitektonskih intervencija u urbanom
javnom prostoru, nedostatak internetske platforme koja bi omoguila
sveobuhvatnu suradnju umjetnika, nedostatak tehnike opremljenosti
manjih galerijskih prostora, nedostatak intersektorske suradnje, kao i
nedostatak suradnje likovne djelatnosti s ostalim kulturnim sektorima.
26
Temeljne razvojne prepreke likovne djelatnosti su nedostatak autorskih

honorara za likovne umjetnike te nedovoljno razvijeno trite umjetnina,
nedostatak prostora za rad umjetnika kao i nedostatak privremenih
prostora koje bi umjetnici koristili na krae vrijeme za izvedbe pojedinih
projekata (2 do 5 mjeseci), problem reijskih trokova radnih prostora koje
bi trebalo tretirati po povlatenim uvjetima, nepostojanje rezidencijalnih
radnih prostora/studija za gostujue likovne umjetnike i razmjene,
nedovoljan broj postojeih javnih skulptura i likovnih intervencija,
nedostatak internetske platforme koja bi omoguila sveobuhvatnu
suradnju umjetnika, nedostatak tehnike opremljenosti manjih galerijskih
prostora, nedostatak intersektorske suradnje, kao i nedostatak suradnje
likovne djelatnosti s ostalim kulturnim sektorima.
2.3.5. Kulturno-umjetniki amaterizam

Udruge kulturno-umjetnikog amaterizma rezultat su slobodnog i
organiziranog udruivanja graana s ciljem realizacije odreenih
zajednikih interesa i programa. Funkcija takvih udruga u kulturi je
najee kreativno koritenje slobodnog vremena lanova amaterskim
bavljenjem umjetnou uz pomo strunih voditelja na podruju: folklorne,
dramske, plesne i likovne djelatnosti, odrivog razvoja, ouvanja kulturne
batine nacionalnih manjina, programa za osobe s posebnim potrebama,
programa za branitelje i lanove braniteljskih obitelji.
S obzirom da na podruju amaterizma u gradu Zagrebu djeluje veliki broj
udruga Grad Zagreb je 2014.godine u okviru Programa javnih potreba u
kulturi ostvario suradnju i sufinancirao programe ak 161 kulturnoumjetnike udruge. Radi kontinuiranog praenja rada udruga i kvalitete
programa te prikaza zagrebake amaterske produkcije u gradu Zagrebu
redovito se odravaju godinje smotre amaterskog stvaralatva (Smotra
folklornih amatera grada Zagreba, Susreti zagrebakih glazbenih amatera,
Susreti kazalinih amatera grada Zagreba, Festival malih plesnih formi,
Smotra likovnog stvaralatva amatera grada Zagreba). Na poziv nadlenog
Ureda za kulturu, udruge tijekom godine sudjeluju u realizaciji gradskih
akcija, programa i manifestacija ali istovremeno realiziraju i vlastite, vrlo
zapaene manifestacije (Sveanosti pasionske batine, Meunarodni
folklorni festival djece i mladih, Prigorski dani u Sesvetskom Kraljevcu,
Natjecanje pjevakih zborova, Festival zagrebakih kazalinih amatera,
Hrvatski gajdaki festival).
Najvei broj amatera u gradu Zagrebu aktivno je u djelatnosti folklornog
amaterizma koji trenutano u 5 folklornih ansambla (FA dr.Ivana Ivanana,
FA Zagreb-Markovac, FA SKUD Ivan Goran Kovai, FA Sesvetska sela, FA
27
HKUD eljezniar) i 67 kulturno-umjetnikih drutava, folklornih, izvornih,

zaviajnih i skupina nacionalnih manjina okuplja preko 7000 lanova. Od
2008. godine u Gradu Zagrebu uspjeno djeluje i Zajednica folklornog
amaterizma grada Zagreba koja svojim lanicama pomae u radu, brine o
obrazovanju umjetnikih voditelja odraslih i djejih folklornih skupina te
voditelja tamburakih orkestara, provodi stalne edukacije i seminare na
podruju folklornog pjevanja, potie stvaranje i praizvedbe novih
koreografija, prati kvalitetu zagrebakog folklornog stvaralatva i
folklornog programa koji se izvodi na smotri folklornih amatera, koncertima
lanica te gradskim akcijama i manifestacijama tokom godine.
U proraunu grada Zagreba, za 2015. godinu za podruje programa i
projekata iz djelatnosti kulturno-umjetnikog amaterizma odvojeno je 12%
prorauna nezavisne produkcije, odnosno 5.500 000 00 kn.
Prema provedenom istraivanju glavni problemi u sektoru kulturnoumjetnikog amaterizma su: nedostatak prostora za rad, nedostatak
strunog kadra, nedostatna potpora lokalne zajednice, nemogunost
dodatnih zapoljavanja u sektoru.
2.3.6.
Centri za kulturu
Grad Zagreb osniva je 13 centara za kulturu, i suosniva Pogona Zagrebakog centra za nezavisnu kulturu i mlade.
Centri za kulturu grada Zagreba su osnivani tijekom druge polovice 20.
stoljea prema uzoru na francuski model irenja kulturnih sadraja u svim
dijelovima grada, s ciljem pribliavanja kulture i svih njezinih pozitivnih
segmenata stanovnicima grada Zagreba. Svojim djelovanjem usmjereni su
na kulturno-umjetniki i socijalno-preventivni rad, formalno, neformalno i
informalno obrazovanje, istraivanja s djecom, mladima i graanima svih
dobnih i socijalnih skupina, nastojei poticati i promicati kulturu i
umjetniko izraavanja, razvijati kreativnosti i znanja te drutvenu
odgovornost pojedinaca i drutvenih skupina. Provedbom programa i
projekata centri za kulturu promiu kulturu nenasilja i demokracije,
tolerancije i inkluzije.
U djelatnosti centara za kulturu je u 2014. godini realizirano sveukupno
450 tribina, radionica, prezentacija, koncerata i predstava. Grad Zagreb
tim centrima je osigurao odgovarajuu opremu kako bi se omoguilo
28
izvoenje zahtjevnijih kazalinih predstava, kino predstava i slinih

manifestacija.
Kulturni centar Travno, Narodno sveuilite Sesvete, Centar za kulturu
Trenjevka, Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad, Narodno sveuilite
Dubrava, Centar za kulturu Novi Zagreb, Centar za kulturu Maksimir, KNAP
centar kulture na Peenici imaju prostorije i dvorane kojima bi mnoga
manja kazalita moga pozavidjeti. Dvorane primaju od 180 do 250 osoba,
opremljene su adekvatnom i ispravnom tehnikom opremom. Tehnika
oprema ukljuuje adekvatan razglas sa pojaalima i miksetama,
profesionalnu rasvjetu postavljenu u skladu sa arhitektonskim pravilima.
Zaposlenici centara za kulturu su u najveem broju visoko obrazovani sa
steenim fakultetskim obrazovanjem dok manji broj zaposlenika ini
pomono osoblje i struno tehniko osoblje zadueno za odravanje
prostora, tehniku opremu i suradnju pri provedbi programa.
Osnovne razvojne prepreke centara za kulturu i narodnih sveuilita su

sljedee: nedostatna promidba i vidljivost zagrebakih centara za kulturu
te nedostatak strunih kompetencija u okviru centara te nemogunost
dugogodinjeg planiranja. Jedan od temeljnih problema identificiranih
tijekom istraivanja za potrebe izrade stratekih planova je neravnomjerna
rasprenost kulturnih dogaanja, problem koji se uglavnom odnosi na
djelovanje centara za kulturu i provedbu kulturnih aktivnosti u gradskim
29
etvrtima. Tonije, 68% organizacija u kulturi ocjenjuju rasporeenost/

rasprenost kulturnih dogaanja u gradu Zagrebu nezadovoljavajuom,
dok su 32% organizacija u kulturi ocijenili rasprenost kulturnih dogaanja
odgovarajuom.
Naziv
ustanove
Broj
zaposl
enih
Zaposle
ni
financ.
iz
vlastitih
prihoda
Broj
dogaaj
a
Broj
posjetit
elja
Prosjena
popunjen
ost
dvorane
100
16 690
70%
21
250
44 081
80%
CK Novi
Zagreb
63
57 057
90%
NS
SESVETE
300
25 000
85%
POU
Zagreb
11
145
13 500
12
156
54 000
150
39
3800
94%
74
6500
80%
16
167
37 434
69%
118
18 052
CK
Susedgra
d
KC
Travno
CK
Trenjevk
a
CM
Ribnjak
Kulturno
Informati
vni
centar
KC
Peenica
Centar za
kulturu i
film A.
Cesarca
30
Slika 9. Podaci o djelovanju Centara za kulturu
2.3.7. Knjinina djelatnost

Zadaa knjinica je zadovoljiti obrazovne, kulturne i informacijske potrebe
svih graana na podruju svoga djelovanja te promicati itanje i druge
kulturne aktivnosti u cilju unapreivanja ukupnog kulturnog ivota
zajednice. U Gradu Zagrebu djeluju najvee i najznaajnije hrvatske
knjinice: Nacionalna i sveuilina knjinica, Knjinica HAZU, brojne
specijalne knjinice znanstvenih institucija, 55 fakultetskih knjinica, 215
osnovnokolskih i srednjokolskih knjinica, Hrvatska knjinica za slijepe,
nekoliko znaajnih samostanskih i crkvenih knjinica te ujedno i najvea
mrea narodnih knjinica u Hrvatskoj - Knjinice grada Zagreba.
Knjinice grada Zagreba suvremeno su organizirana mrea narodnih
knjinica, najvea ustanova meu narodnim knjinicama u Hrvatskoj, a
ujedno i jedna od najveih kulturnih ustanova u Gradu Zagrebu.
Objedinjuju mreu od 42 narodne knjinice;12 podrunih knjinica sa 26
ogranaka, Gradskom knjinicom i Knjinicom Boidara Adije koje su po
svojim zbirkama i zadaama narodne i znanstvene knjinice i sredite su
ustanove te Bibliobusnom slubom s dva bibliobusa koji u etiri smjene
pokrivaju godinje od 73 do 75 bibliobusnih stajalita u naseljima na
podruju Grada Zagreba i Zagrebake upanije.
Od 1. sijenja do 31. prosinca 2014. godine Knjinice grada Zagreba
koristilo je 135 443 lanova ili 18% ukupnog stanovnitva (prema popisu iz
2011. godine). Svojim obuhvatom od 18 % nadmauju prosjek upisanih
lanova za veinu narodnih knjinica u Hrvatskoj (preporuka Standarda za
narodne knjinice jest obuhvat od 15 posto). Posebno je ohrabrujua
informacija o trendu rasta upisa djece i mladih, za oko 8 posto godinje.
Knjinice su kulturna sredita u kojima se odvijaju brojne knjievne tribine,
programi za djecu i mlade, brojni susreti i razgovori, izlobe i okrugli
stolovi. Organizirajui struna, knjievna, glazbena, likovna i drutvena
dogaanja Knjinica omoguuje svim stanovnicima Zagreba sudjelovanje u
kulturnom i drutvenom ivotu te postaje mjesto javnog gradskog
okupljalita, sigurno mjesto za uenje, razonodu i meusobne susrete
generacija. Raznovrsnim programima socijalne inkluzije knjinica kao
kulturna ustanova doprinosi skrbi o svim graanima grada Zagreba,
ukljuujui graane s posebnim potrebama i zdravstvenim tekoama ali i
marginalizirane drutvene skupine.U tu svrhu provodi se i program
Knjinica irom otvorenih vrata u cilju itanja, cjeloivotnog uenja i
drutvene inkluzije djece s tekoamarazvoju te mladih i odraslih osoba s
invaliditetom. Program obuhvaa igraonice-priaonice-mataonice,
31
italake klubove, glazbeno edukativne susrete upoznajmo glazbene

instrumente i izradu taktilnih slikovnica za slijepu i slabovidnu djecu.
Naziv ustanove
Broj zaposlenih
Broj programa
Broj posjetitelja programa
Nabava knjiga
Nabava ostale grae (zvuna graa, video
graa, elektronika graa, drutvene igre,
note, grafike)
Broj lanova
KNJINICE GRADA ZAGREBA

559
29 844
225 301
89 298 svezaka
10 063
135 443
Slika 10. Podaci o djelovanju ustanove Knjinice grada Zagreba

Temeljna razvojna prepreka knjinine djelatnosti je nedostatak prostora i
neadekvatan smjetaj sredinje Gradske knjinice. Umjesto dosadanjih
2000 m2, potrebno je omoguiti novi prostor od ukupno 20 000 m2. Veliki
problem predstavlja i nabava knjine grae, tonije viegodinje
smanjivanje namjenskih sredstava za nabavu grae. Rjeenja se vide kroz
poveanje sredstava za nabavu svih vrsta knjine grae, nabavu
relevantnih baza podataka te razvoj platforme za prihvat i posudbu eknjige. Nadalje, izazov ovog sektora je informacijsko-komunikacijska
infrastruktura, tj. njen svakodnevni napredak i trokovi ulaganja. Rjeenje
se vidi kroz ulaganja u ICT infrastrukturu i nove tehnologije, osiguranje WiFi pristupa u cijeloj mrei knjinica te zapoinjanje pilot projekta e-graani.
Knjinina djelatnost osim ustanove Knjinice grada Zagreba obuhvaa i
djelovanje knjievnih udruga/umjetnikih organizacija, izdavakih kua
koje organiziraju knjievne programe, tribine, festivale i manifestacije,
okrugle stolove i izlobe s ciljem promocije i popularizacije knjievnosti,
razvijanja i poticanja itateljskih navika, te poveanja prisutnosti i
vidljivosti knjievnosti u irem drutvenom kontekstu. U podruju
knjievnih programa financiraju se Hrvatsko drutvo pisaca, Drutvo
hrvatskih knjievnika, Centar za enske studije, Drutvo za promicanje
knjievnosti na novim medijima, Hrvatski centar P.E.N.-a, Knjiga u centru,
Multimedijalni institut, Kajkavsko spravie, Fraktura d.o.o., Naklada
Ljevak, Udruenje za razvoj kulture URK, Udruga za promicanje kulture
Kulturtreger Booksa.
Problemi u sektoru knjievnih programa su promjene itateljskih navika,
nedovoljna zastupljenost dogaaja, osobito knjievnosti, u medijima,
nedostatak rezidencije za pisce u gradu Zagrebu, te u sustavu financiranja
32
neadekvatno rijeen poloaj pisaca, odnosno autora i stvaralaca te

vrednovanje njihovog umjetnikog i intelektualnog rada.
2.3.8. Nakladnitvo
Tijekom 2014. godine Grad Zagreb je osigurao sljedee financijske potpore
u sektoru nakladnitva te time omoguio objavljivanje veeg broja knjiga i
asopisa.
Sufinancirani
nakladnici
Objavljeni
naslovi knjiga
Objavljeni naslovi
asopisa/brojevi/sve
sci
On-line
asopisi/portali
116
147
51/243/193
19
Nakladniki projekti knjiga koji se sufinanciraju prioritetno obuhvaaju

djela hrvatske knjievnosti: pjesnika, prozna, knjievno-esejistika, zatim
knjievno i kulturno-povijesna te teoretska djela, strip stvaralatvo, djeje
knjige i slikovnice, prijevodi djela koja predstavljaju ope kulturno
dostignue te djela ija je tematika vezana uz Zagreb, njegovu povijest i
kulturu.
Periodika obuhvaa tiskane asopise i novine te internetske asopise
odnosno portale koji prate i valoriziraju itav spektar kulturnih aktivnosti i
dogaanja u Zagrebu, u Europi i u svijetu: od knjievnog stvaralatva,
stripa, likovne, kazaline i plesne umjetnosti, filma, fotografije, dizajna,
arhitekture, urbanizma, suvremenih kritikih umjetnikih praksi pa sve do
teorije knjievnosti, humanistikih znanosti i kulture openito. U sektoru
nakladnitva problemi su neadekvatni pravni i institucionalni okviri
djelovanja koji onemoguavaju razvoj ovog vanog segmenta kreativne
industrije. Nezadovoljavajua je suradnja izmeu nakladnika, udruga
pisaca i drugih udruga poput knjievnih prevoditelja, dizajnera, ilustratora i
ostalih struka koje sudjeluju u knjievnoj produkciji odnosno nakladnitvu,
a koji bi trebali zajedniki djelovati na poboljanju pravnih, socijalnih i
ekonomskih okvira svoje djelatnosti. Nedovoljno se ulae u razvoj i
primjenu novih tehnologija, marketinke aktivnosti i inovacije te
istraivanja, obrazovanje i edukaciju. Problematina je distribucija i prodaja
knjiga i asopisa te njihova dostupnost za krajnjeg korisnika, posebno zbog
nepostojanja mree nezavisnih knjiara koji bi nudili kulturno vrijedne
naslove, te nepostojanja obrazovnih programa za strune kadrove u
knjiarstvu.
33
2.3.9. Filmska i audiovizualna djelatnost

Audiovizualnom djelatnou smatraju se razvoj, proizvodnja, promocija,
distribucija i prikazivanje audiovizualnih djela. Audiovizualna djela su igrani
i dokumentarni filmovi, animirani filmovi, alternativni filmovi, te sva druga
audiovizualna djela, koja su umjetniki i autorski izraz bez obzira na
tehnologiju kojom su nastala, podlogu na kojoj su fiksirana te nain na koji
se prikazuju.
Audiovizualnu djelatnost u gradu Zagrebu obavljaju strukovne udruge (5),
kinematografi (10), producenti audiovizualnih djela (52), ustanove (10) i
filmske udruge i klubovi (17). Kao i u podruju kazaline i plesne
djelatnosti, Zagreb prednjai u posjeenosti kinima u odnosu na veinu
europskih metropola. U 2013. godini zabiljeeno je 2 210 000 posjetitelja
na 67 495 predstave u 10 zagrebakih kina (2,45 posjete po stanovniku). U
Zagrebu je koncentrirana veina (95%) filmske industrije Hrvatske.
Od velike vanosti je spomenuti djelovanje ustanove Zagreb film, koja
svojim djelovanjem od vremena osnivanja 1953. godine doprinosi razvoju
filmske industrije u gradu Zagrebu te meunarodnoj prepoznatljivosti
hrvatskoga filma u inozemstvu. Djelatnost Zagreb filma obuhvaa
obrazovne aktivnosti, digitalizaciju grae, kao i produkciju i distribuciju
animiranih, kratkih igranih i dokumentarnih filmova. U okviru ustanove
Zagreb film djeluje i Zagrebaka kola crtanog filma, prepoznatljiva po
uspjesima u podruju animiranog filma; Pofesor Baltazar, Mali letei
medvjedii, Maxi cat, Mali i veliki, Peti i dr.
Grad Zagreb iznimno je bogat filmskim festivalskim manifestacijama. Od
10 zagrebakih filmskih festivala posebno istiemo Animafest svjetski
festival animiranog filma, jedini festival A kategorije u Hrvatskoj. Osnovan
1972. godine, Animafest se etablirao kao jedan od najvanijih festivala
animacije u svijetu s posebnim fokusom na autore. Zagreb film festival
osnovan 2002. godine, domaoj publici donosi najsvjeije i najzanimljivije
naslove debitantskog autorskog filma. Uz mnotvo popratnih programa
kojima potie domau produkciju ZFF stekao je i izvrsnu regionalnu
reputaciju. ZagrebDox meunarodni festival dokumentarnog filma, jedan
je od najposjeenijih kulturnih dogaaja u Zagrebu te svake godine donosi
najbolje od dokumentarnog filma..
Naziv ustanove
Zagreb Film
Broj zaposlenih
14
34
Broj programa
13
Broj restauriranih filmova
123
Broj filmova u novoj produkciji
Slika 11. Podaci o djelovanju ustanove Zagreb Film

Razvojne prepreke audiovizualne djelatnosti u gradu Zagrebu su sljedee:
nezadovoljavajua
infrastruktura
kino
dvorana,
nemogunost
viegodinjeg financiranja programa od strane lokalne samouprave (veina
filmova ne moe biti dovrena kroz jednu kalendarsku godinu) te oteano
planiranja festivalskih aktivnosti zbog neizvjesnosti godinjeg rezultata
Plana javnih potreba. Obzirom da je financiranje vezano uz godinji
proraun Grada Zagreba potrebno je donijeti dokument u kojem se
odreeni projekti navode kao projekti posebnog znaaja ime bi se
omoguilo dugogodinje financiranje, a sukladno tome i dugogodinje
planiranje aktivnosti. Pravovremena izrada rasporeda kulturnih i kreativnih
manifestacija preduvjet je razvoja turizma utemeljenog na kulturi i
kreativnim industrijama.
Proizvodnja videoigara sve vie se razvija u naem gradu te ima tendeciju
rasta. U okviru audiovizualne djelatnosti trebalo bi uvesti i financiranje
produkcije videoigara kao potpore kreativnoj industriji. Vano je poticati
suradnju filma i djelatnosti razvoja video igara kako bi se ostvario
sinergijski uinak te poboljala kvaliteta i produktivnost proizvodnje.
2.3.10. Inovativne umjetnike i kulturne prakse

Programi neovisnih umjetnikih udruga ukljuuju manifestacije,
glazbeno-scenske aktivnosti, kazaline, likovne i interdisciplinarne
aktivnosti te kreativne radionice i teajeve. Posebnu panju daju
inovativnim programima koji su u skladu s kulturnim interesima mladih i
programima koji te mlade ujedno potiu na kulturno djelovanje i
umreavanje na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini.
Inovativne umjetnike prakse razvijaju nezavisne umjetnike
projekte usmjerene istraivakoj i inovativnoj umjentosti, u namjeri da
ojaaju programe i kapacitete nezavisnih umjetnikih organizacija.
Kvartovske graanske inicijative usmjerene na promicanje marginalnih
kulturnih praksi, socijalne preventivne aktivnosti usmjerene ublaavanju
posljedica drutvene tranzicije te specifine drutvene i kulturne aktivnosti
gradskog i meunarodnog konteksta predstavljaju vane programe i
projekte koji su se odvijali u sklopu djelatnosti inovativnih umjetnikih i
kulturnih praksi.
Osim toga, odrane su brojne radionice, festivali,
35
performansi, akcije, predavanja i konferencije. Kulturnu i turistiku ponudu

grada Zagreba posebno su obogatile manifestacije kao to su
meunarodni multimedijski festival Cest is d'best, Ljeto na trosu (tijekom
lipnja odrano 50-ak koncerata), 30 djejih lutkarskih predstava, likovne
radionice, tematske modne revije, Doek pola godine koji se odrao 30.
lipnja te brojna druga dogaanja ukljuujui Zagreb Pride, Festival jednakih
mogunosti te dio programa Subversive Festivala. Prostori bive tvornice
Jedinstvo u Trnjanskoj bb i bive tvornice Medika u Pierottijevoj ulici, mjesta
su na kojima razne udruge organiziraju aktivnosti nezavisne kulture i
kulture mladih. Time aktivno djeluju na promociji urbane kulture i stvaranju
uvjeta za napredak alternativne scene.
Na godinjoj
inovativnih
primjenjivost
inovativnost,
subkulture.
razini ima oko 300 programa i projekata u djelatnosti

umjetnikih praksi koji svojim sadrajem zaustpaju
novih tehnologija, istraivaki karakter, originalnost i
uz orijentaciju ka specifikumu alternativne kulture i
Prepreke u razvoju inovativnih, umjetnikih i kulturnih praksi su to to

djelatnost inovativnih umjetnikih i kulturnih praksi ne djeluje u sklopu
ustanove iza koje bi kao osniva stajao Grad Zagreb, a suoene su i s
manjkom sredstava za financiranje prijavljenih projekata. Daljnja prepreka
odnosi se na nepostojanje centara za nezavisnu kulturu koji bi trebali biti
vidljivi i imati svoje puno pravo na postojanje poput centara za kulturu u
pojedinim gradskim etvrtima. Osim toga, kao prepreka se postavlja i
nedostatna valorizacija izvedenih projekata.
2.3.11. Meunarodna kulturna suradnja

Aktivnosti meunarodne kulturne suradnje usmjerene su na razvoj odnosa
s inozemnim gradovima, njihovim kulturnim organizacijama, umjetnicima i
kreativcima. Tee poticanju mobilnosti umjetnika te potpori meunarodnim
projektima organizacija u kulturi. Kao rezultat napora nadlenog Gradskog
ureda i samih umjetnika, u 2014. godini hrvatsku i zagrebaku kulturnu
batinu upoznalo je vie od 50 000 00 gledatelja u inozemstvu.
Kako bi se postigla meunarodna prepoznatljivost kulture grada Zagreba,
podravaju se kazalini, plesni, glazbeni, filmski i knjievni programi,
izlobe i drugi projekti kojima se potie bilateralna i multilateralna suradnja
sa brojnim umjetnicima, udrugama i kulturnim institucijama iz Europe i
svijeta. Posebna se panja pridaje suradnji sa gradovima prijateljima te
glavnim gradovima zemalja EU. Nadleni Gradski ured za kulturu djeluje
36
putem svojih predstavnika u europskim mreama kulture Les Rencontres i

Eurocities Culture Forum.
U 2014. godini realizirano je ukupno 175 meunarodnih programa od kojih
se veina odnosila na gostovanja naih umjetnika u Europi i svijetu, a
manji broj na programe gostovanja stranih umjetnika u Zagrebu. Od
navedenih 175 meunarodnih projekta, samo 8% ili 14 projekata je bilo
sufinancirano sredstvima iz EU fondova.
Sukladno rezultatima istraivanja za potrebe izrade Strategije kulturnog i
kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022., zakljuujemo kako
meunarodna suradnja ima odgovarajuu financijsku potporu nadlenog
Gradskog ureda, no unato tome interes i inicijativa organizacija u kulturi
za sudjelovanje u meunarodnim programima je nedovoljan (52%
organizacija u kulturi ne surauju sa srodnim organizacijama inozemstvu).
Prepreke razvitku meunarodne suradnje su nedostatak viegodinjeg
planiranja i koprodukcijske suradnje, nedovoljno prostora za umjetnike
rezidencije i nedovoljna meunarodna povezanost u svrhu zajednikog
razvoja projekata.
2.3.12. Kulturni turizam

Kulturna baina danas predstavlja temelj razvoja turizma u svijetu, pa se
tako i Ministarstvo tuizma u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske 23
izmeu ostalog, definira posebno relevantne proizvode kulturnog turizma
za Hrvatsku koji ukljuuju: (I) gradski turizam, (II) turizam batine, (III)
turizam dogaanja, (IV) kreativni turizam te (V) vjerski turizam. Posebice
se predvia rast 'kreativnog turizma' koji omoguuje aktivnije ukljuivanje
posjetitelja u lokalnu kulturu.
Zagreb je percipiran kao slikovita destinacija pogodna za kratki odmor, s
dobrom ponudom kulturnih znamenitosti i gastronomije. Destinacija se
posjeuje sve vie zbog kratkog odmora u gradu, zabave, novih
iskustava i doivljaja, kulture i zagrebake okolice. Prema istraivanju
Instituta za turizam, u studiji Turizam Zagreb 2012 24 navodi se kako su
primarni motiv posjeta poslovne obveze (47%), a slijede nova iskustva i
doivljaji (26%), kratki odmor u gradu (24%), zabava (18%) i upoznavanje
kulturnih znamenitosti Zagreba (18%). Gosti iskazuju vrlo visok stupanj
23 Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske, dostupna na http://www.mint.hr/UserDocsImages/130426Strategija-turizam-2020.pdf
37
zadovoljstva vrijednou za novac kulturnih sadraja i gastronomske

ponude. Najee posjeuju najui centar (Trg bana Jelaia, Gornji i Donji
grad te Katedralu, a gotovo svaki drugi i trnicu Dolac), dok pojedini muzej
posjeuje od tek nekoliko postotaka do najvie 8% gostiju. Svaki peti gost
po informacije odlazi u TIC, oko 5% koristi usluge organiziranog razgleda
grada, a 1 do 2% vozi se turistikim autobusom i/ili koristi Zagreb CARD.
Svaki deveti gost hostela posjeuje glazbena dogaanja (ne ukljuujui
koncerte klasine glazbe). Gotovo svaki deseti gost koji odsjeda u
privatnom smjetaju odlazi u kino i/ili na glazbena dogaanja (ne
ukljuujui koncerte klasine glazbe).
Kulturna turistika ponuda ukljuuje organizirana razgledavanja kuturnih
sadraja ukljuivanjem u neke od turistikih tura: Program turistikih
posjeta Zbirkama Grada Zagreba, Gornjogradske coprnice, Glazbena
topografija Zagreba, Gornjogradska dvorita, Tajne Gria-kazalina nona
tura, Tematska turistika tura Advent na drukiji nain te Zagreb Gourmet
Walking Tour.
Unato bogatstvu resursa i dobro razvijenoj turistikoj infrastrukturi te
turistikoj tradicijii, Zagreb ne iskoritava sve mogunosti u razvoju
kulturnog turizma. Zahtjeva se irenje kulturne ponude, poveanje
inovativnosti u prezentaciji ponude te rad na brendiranju, suradnji i boljoj
organizaciji svih dionika kulture i turizma u gradu Zagrebu, bolja
informiranost posjetitelja, viejezinost sadraja, poveanje zabavnih
sadraja (posebnice ulinih festivala) te poveanje ponude tradicionalnih
suvenira. Predlae se istraivanje i sustavni razvoj kulturnog turizma kao
rezultat suradnje nadlenog Gradskog ureda za kulturu i Turistike
zajednice grada Zagreba.
3. Nova usmjerenja, nove ambicije
Vizija
Grad Zagreb je dinamian, otvoren i inovativni europski grad kulture koji je
dostupan, atraktivan i ugodan za svoje graane, turiste i budue
generacije. To je grad ugodnog, privlanog i kreativnog ivota i radnog
okruenja zbog inovativnih projekata u kulturi i umjetnikih inicijativa,
24 http://www.zagreb-touristinfo.hr/documents/b2b/2012%20Tomas
%20Zagreb.pdf
38
dobro ouvane kulturne batine, kao i sveprisutne brige za odrivost

razvoja.
Misija
Grad Zagreb usmjeren je na ouvanje i zatitu kulturne batine i kulturnih
izriaja, razvoju kreativnih industrija i kulturnog turizma te poboljanju
kapaciteta kulturnih organizacija. Meunarodna prepoznatljivost je jedan
od glavnih ciljeva razvojne strategije i kulturne politike Grada Zagreba.
Kulturne organizacije, umjetnici, Grad Zagreb i njegovi graani ulau
napore kako bi zajedno postigli rezultate u:
UINAK PROVEDBE STRATEGIJE
- stvaranju i provedbi inovativnih rjeenja za

istraivanje,
razvoj,
komunikaciju
i
promicanje
umjetnosti
i
kreativnih
proizvoda;
Poboljana kvaliteta ivota graana

Unaprijeena meunarodna prepoznatljivost
kulture i kulturni turizam grada Zagreba
Inovativno kulturno poduzetnitvo
- transformaciji kulturnih organizacija

proaktivne i vizionarske subjekte;
- razvoju kulturnih i kreativnih projekata i

inicijativa koji su utemeljeni na stvarnim
mogunostima i drutvenim potrebama
graana;
- pridonoenju razvoja gospodarstva kroz
angaman mladih u ekonomiji znanja.
3.1. Opi strateki ciljevi
39
Rast prihoda i zapoljavanje u kulturnim i

kreativnim industrijama
Dostupnost i participacija graana svih skupina
Interdisciplinarnost
Kreativne
industrije i
umjetniki
laboratorij
i
Sagledajmo
prolost da bi
ivjeli
budunost
Kulturno
nasljee i
kulturna
raznolikos
t
Proraun za
Financijsk
kulturu u svim
gradskim
a
uredima
odrivost
Umjetniko i
kulturno
obrazovanje i
posredovanje
EUROPSKA
Sudjelova
Cjeloivotno
nje
i
uenje
ukljuivan
je
graana u
kulturu
PRIJESTOLNI
CA
KULTURE
Stratek
Unapreenje
suradnja
strunosti i
europsk
jaanje
dimenzi
internacionalizacij
e
Odrivost
i strateka
potpora
Poticaj i podrka
institucionalnom
i nezavisnom
Kapaciteti
i resursi
Nova
infrastruktura
grad, njegovi
prostori i graani
Slika 12. Vizualni prikaz stratekih ciljeva i njihova usklaenost s EPK

prioritetima
40
Opi strateki ciljevi Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada

Zagreba 2015. 2022. godine su sljedei:
ouvati, zatititi i promicati materijalnu i nematerijalnu kulturnu

batinu, poduprijeti razvoj i raznolikost kulturnih izriaja kao doprinos
kvaliteti ivota graana te prepoznatljivosti kulture grada Zagreba,
poveati interes, znatielju, sudjelovanje i ukljuivanje graana u
kulturna dogaanja,
poduprijeti i prepoznati vanost kreativnih industrija kao pokretaa
gospodarskog rasta,
unaprijediti meusektorsku suradnju i suradnju gradskih javnih i
privatnih kulturnih organizacija na podruju grada Zagreba i pruiti
poticaj europskoj dimenziji kulturne suradnje,
osigurati izvrsnost upravljanja kulturom grada Zagreba jaanjem
kapaciteta i upravljakih sposobnosti nadlenog Gradskog ureda;
ojaati i unaprijediti kapacitete organizacija u podruju umjetnosti i
kulture;
omoguiti financijsku odrivost perspektivnih projekata, programa i
poduzetnikih pothvata kulturnih i kreativnih industrija.
3.2.
Strateki program Europska prijestolnica kulture25
Zagreb 2020 - Europska prijestolnica kulture program je od stratekog

znaaja za kulturni i kreativni razvitak grada Zagreba. Grad Zagreb, kao
najmlaa europska metropola ponosi se intimnim kulturnim ozrajem kojeg
je uspio zadrati unato razvijenim karakteristikama velegrada. Njeguje
snane veze s kulturnim sreditima treih zemalja, a za podruje kulture
izdvaja apsulutno najvei proraun u Republici Hrvatskoj. No unato
iznimno velikom uloenom trudu u kulturni razvitak, ova kulturna
metropola nije poteena izazova koje donose negativne demografske
promjene, politika nestabilnost i gospodarske potekoe. Nagle promjene
rezultirale su problemima kao to je nedovoljna ukljuenost graana u
procese odluivanja i planiranja u kulturnoj sferi, nedovoljno otvoren
pristup graanima u procese kulturnog i umjetnikog stvaralatva,
nedovoljna iskoritenost postojee infrastrukture, slaba povezanost
umjetnosti, kulture i privatnog sektora te neodgovarajua rasprenost
kulturnih dogaanja na podruju grada. Kao najprestinija i najcjenjenija
25 Tekst izradio Kreativni tim EPK
41
kulturna inicijativa u Europi, naslov Europske prijestolnice kulture

jedinstvena je prilika za pozitivnu preobrazbu grada koja donosi znatne
drutvene i gospodarske koristi. Grad Zagreb kandidaturom iskazuje viziju
grada koja e dugorono osnaiti kulturu u pokretaki proces regeneracije i
opeg prosperiteta grada i svih njegovih graana, promijeniti sliku grada i
repozicionirati Zagreb na nacionalnoj, regionalnoj i meunarodnoj razini
kao kulturnu prijestolnicu sa snano izraenim europskim vrijednostima.
Ciljevi zagrebake kandidature su u skladu s ciljevima inicijative Europska
prijestolnica kulture prema Odluci br. 445/2014/EU Europskog parlamenta
i vijea od 16. travnja 2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske
prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033., koji ukljuuju
ouvanje i promicanje raznolikosti kultura u Europi i naglaavanje njihovih
zajednikih znaajki kako bi se pridonijelo zbliavanju europskih naroda i
njihovom boljem meusobnom razumijevanju,poveanje osjeaja graana
da pripadaju zajednikom kulturnom prostoru te poticanje kulturnog
doprinosa dugoronom razvoju gradova u skladu s njihovim strategijama i
prioritetima. Posebni ciljevi su poboljanje opsega, raznolikosti i
europske dimenzije kulturne ponude u gradovima, irenje pristupa i
sudjelovanja u kulturi, jaanje kapaciteta kulturnog sektora i njegovih veza
s drugim sektorima, poveanje meunarodnog profila gradova pomou
kulture.
Zagreb 2020 program je urbanog i drutvenog razvoja postavljen s ciljem
poboljanja kvalitete ivota graana koji e nedvojbeno poveati
meunarodnu vidljivost kulture grada, ojaati inovativne oblike kulturne i
umjetnike proizvodnje, poveati priljev prihoda, stimulirati zapoljavanje
u kulturnim i kreativnim industrijama i potaknuti snanu razmjenu na
europskoj razini.
Prijava Grada Zagreba za Europsku prijestolnicu kulture istovremeno je alatka i primarni cilj
gradske kulturne politike. Ukoliko Zagreb izbori titulu Europska prijestolnice
kulture, postat e zamanjak za razvoj kulturnog i gospodarskog razvoja,
inei Zagreb jednim od najinovativnijih i najinkluzivnijih gradova, gradom
koji kroz razvoj umjetnosti i kulture stvara novu sliku modernog,
pametnog i kreativnog grada 21. stoljea. Participativna metodologija u
razvoju programa Zagreb 2020 u sri je nove Kulture odnosa,
integrirana u program EPK i Strategiju kulturnog i kreativnog razvitka
grada Zagreba 2015.-2022.
Jedan od ciljeva Programa je Kultura za sve i sa svima - inovacija
kroz sudjelovanje, a obuhvaa sljedea razvojna usmjerenja: poveanje
drutvenog angamana i odgovornosti kulturnih i umjetnikih institucija,
organizacija i pojedinaca uz aktivno sudjelovanje graana; otvaranje i
povezivanje kulture s drugim oblicima drutvenog djelovanja kroz razvoj
42
inovativnih institucionalnih oblika i osiguravanje adekvatne infrastrukture;

ukljuivanje graana u stvaranje vizije Grada i procese odluivanja;
izgradnju kompetencija za kritiko promiljanje i planiranje djelovanja u
kulturi te aktivno sudjelovanje razliitih sudionika u suradnikim
procesima.
Nadalje, cilj kandidature Inkluzija i kohezija temelji se na injenici
kako umjetnost i kultura moraju biti inkluzivne i bez granica, temeljene na
solidarnosti i uvaavanju razliitosti interesa i potreba, posebitosti i
sklonosti: potrebno je ukloniti fizike, mentalne, drutvene, kulturne,
etnike, spolne i ekonomske prepreke.
Specifini cilj Nova infrastruktura grad, njegovi prostori i njegovi
graani preispitivanje novih mogunosti za postojeu infrastrukturu
ukljuuje razvoj nedostajue infrastrukture, razvoj kulture u kvartovima;
prenamjenu naputenih prostora ili industrijske batine; razvoj inovativnih
sustava upravljanja u kulturi kroz ukljuivanje civilnog drutva i
zainteresirane javnosti; civilno-javno partnerstvo; prepoznavanje graana
kao kulturnog resursa grada; aktivno promiljanje i povrat javnog prostora
graanima.
U cilju Interdisciplinarnost umjetnost i znanost kreativni
laboratoriji i industrije, odraava kompleksnost naih meusobno
povezanih aktivnosti i nunosti generiranja suradnji meu razliitim
poljima djelovanja, povezujui tradicionalne medije izraavanja sa
suvremenim i buduim tehnologijama. Provedbom ovog cilja nastoji se
poticati inovaciju kroz netradicionalna uvezivanja umjetnika i
znanstvenika, dati podrku vitalnim umjetnikim i istraivakim
zajednicama s ciljem stvaranja jedinstvenih naina upotrebe tehnologije,
unaprijediti kreativnost i inovativnost u drutvu, tehnologiji, znanosti i
obrazovanju, te poduprijeti istraivaka sredita koja imaju potencijal
stvoriti inovativna i prototipska rjeenja, razviti nove proizvode i nove
ekonomske, socijalne i poslovne modele.
Ciljevi Umjetniko i kulturno obrazovanje i posredovanje, te
Cjeloivotno uenje povezuju razliite aspekte uenja te integraciju
umjetnosti i kulture s ciljem poveanja mogunosti. Preporuke za
postizanje cilja ukljuuju sljedea usmejrenja: razvoj novih alatki za
umjetniku i kulturnu edukaciju; razvoj platformi za ravnopravni prijenos
znanja meu umjetnicima i graanima iz razliitih drutvenih skupina;
razvoj platformi i alatki za kreativno cjeloivotno uenje, jaanje ljudskog
potencijala i stvaranje novih radnih mogunosti te podrka u razvoju i
edukaciji zaposlenih u gradskim kulturnim ustanovama.
Programski cilj Unapreenje profesionalizacije i jaanje
internacionalizacije, mrea i suradnji ukljuuje razvoj vjetina
upravljanja i umreavanja radi stvaranja novih lokalnih i meunarodnih
prilika za rad u kulturi i umjetnosti; podizanje kvalitete i poboljanje
43
komunikacije; veu lokalnu i meunarodnu vidljivost; ohrabrivanje lokalnih

i meunarodnih suradnji; osnaivanje kulturnih suradnji, meunarodnih
koprodukcija te razmjene na svim nivoima (lokalnom, nacionalnom,
regionalnom, europskom) i meu razliitim sektorima (javni, civilni,
privatni).
U cilju Programa Sagledamo prolost kako bi ivjeli budunost
nastoji se potaknuti razumijevanje kulturne batine kako bismo omoguili
prepoznavanje dogaanja iz nae prolosti kroz nadogradnju vlastitog
identiteta, povezivanje sa suvremenim tehnologijama te integraciju
kulturne batine i nae suvremene naine ivljenja.
Cilj Poticanje i podrka institucionalnom i nezavisnom planira se
postii provedbom sljedeih smjernica: vie jednakosti kroz veu
diverzifikaciju oblika djelovanja; veu stabilnost i poticaje u javnom,
civilnom i privatnom sektoru u kulturi; istraivanje i razvoj novih modela za
sustave javne i privatne potpore; smanjenje procjepa u postojeem
sustavu potpora izmeu institucija i nezavisne produkcije; prepoznavanje
vanosti nezavisne scene u kulturnim inovacijama te unapreenjem
inovacija unutar postojeih institucija.
Posljednji, ali ne manje vaan programski cilj revidira pojam podrke kulturi
uspostavljajui proraune za kulturu u svim gradskim uredima. Kako
je kultura integralni dio svih gradskih odjeljenja, u nadolazeim e
godinama Grad Zagreb prilagoditi proraun svih Gradskih ureda s ciljem
poticanja razvoja kulturnih i umjetnikih projekata u svim sekroima
djelovanja Grada.
44
3.3. OPI I POSEBNI STRATEKI CILJEVI

3.3.1. Opi strateki cilj 1.
Ouvati, zatititi i promicati materijalnu i nematerijalnu kulturnu
batinu, poduprijeti razvoj i raznolikost kulturnih izriaja kao
doprinos kvaliteti ivota graana te prepoznatljivosti kulture
grada Zagreba
Grad Zagreb je bogat kulturnom batinom koja je odraz njegova identiteta,

kao i kulturnom batinom koja prikazuje i promovira kulturno-povijesni
identitet ostalih dijelova Republike Hrvatske. Kulturna batina je skup
vrijednosti, vjerovanja, ponaanja, simbola, kao to su tradicija,

obiaji, odijevanje i umjetnost ali i oblika nauenog ponaanja
lokalne zajednice u razliitim vremenskim razdobljima. Od
iznimne je vanosti novim naratajima omoguiti razumijevanje i
koritenje kulturnoga nasljea te poduprijeti novo umjetniko i tradicijsko
stvaralatvo. Posebnu vanost potrebno je usmjeriti na unapreenje
sustava upravljanja kulturnim nasljeem koji bi se trebao temeljiti na
rezultatima provedenih istraivanja i biti voeno naelima odrivog
razvoja. U kontekstu unapreenja kulturnog turizma grada Zagreba
potrebno je poticati projekte koji imaju za cilj unapreenje imida
zagrebake kulture te valorizaciju kulturnih dobara u svrhu drutvenog,
turistikog i ekonomskog razvoja.
Zagreb je dio europskoga kulturnog prostora koji potie suradnju lanica i
poziva na kulturnu prezentaciju i interakciju graana europskog prostora.
Organizacijama u kulturi preporuuje se uloiti dodatne napore u aktivnosti
kulturne integracije, kako bi se doprinijelo prepoznatljivosti zagrebake
45
kulture u europskom kulturnom prostoru. Jednako tako, vana je potpora

razliitim izriajima, kulturama ostalih zemalja u Zagrebu te prezentacija
kulturnih posebnosti zemalja Europske unije u Zagrebu. Namjera je
osigurati pristupanost i razumijevanje kulturnih razliitosti kako bi se
potaknulo stvaralatvo, fleksibilno razmiljanje te poboljala tolerancija
graana prema razliitostima svake vrste.
U Registru kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture evidentirano je 594
zatienih nepokretnih kulturnih dobara, 191 pokretnih kulturnih dobara te
6 nematerijalnih kulturnih dobara u gradu Zagrebu. Preventivno zatienih
nepokretnih kulturnih dobara je 7, dok je preventivno zatienih pokretnih
kulturnih dobara u gradu Zagrebu 56. U Registru kulturnih dobara
zabiljeeno je 1 preventivno zatieno nematerijalno kulturno dobro.
Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba
obavlja poslove vezane za zatitu kulturnih dobara i zatitu prirode.
Tijekom procesa istraivanja za potrebe izrade Strategije kulturnog i
kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022., prepoznate su sljedee
razvojne prepreke u podruju kulturne batine grada Zagreba:
-
nezadovoljavajue graevno stanje industrijske batine;
nedovoljno istraene mogunosti primjene i razvoja

sadraja kulturne batine u funkciji razvoja turizma te
nedostatno razumijevanje potreba turista;
nedostatna sustavna promocija vanosti i vrijednosti kulturnih

dobara na lokalnoj razini;
nedostatna potpora umjetnikom stvaralatvu, promociji i distribuciji

umjetnikih proizvoda;
neadekvatna zatita grae;
nedovoljna meunarodna prepoznatljivost kulture grada Zagreba;
nezadovoljavajue razumijevanje znaenja vanosti zatite kulturne

batine od strane graana i posjetitelja.
Posebni ciljevi Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada

Zagreba 2015. 2022.
46
1.1.
Zatititi i poticati odrivo koritenje kulturnom batinom.
1.2.
Preurediti i prenamijeniti stare objekte koji su u vlasnitvu
Grada Zagreba u prostore s kulturnom svrhom.
1.3.
Zatititi, odravati, evidentirati nematerijalnu kulturnu batinu
te poticati nematerijalno kulturno stvaralatvo.
1.4. Poboljati sustav zatite i upravljanja kulturnim dobrima u svrhu
razvoja turizma.
1.5. Poduprijeti inicijative i projekte koji vrednuju i interpretiraju
kulturno nasljee.
1.6. Pruiti potporu inovativnom umjetnikom stvaralatvu, promociji i
distribuciji umjetnikih proizvoda.
1.7. Graanima osigurati pristup raznolikim kulturnim izriajima drugih
drava svijeta.
1.8. Poticati i unapreivati razumijevanje znaenja zatite i promicanja
raznolikosti kulturnih izriaja putem programa obrazovanja i
podizanja svijesti usmjerenih na iru javnost.
Pokazatelji uspjeha: broj obnovljenih objekata, broj zatienih objekata,

broj projekata valorizacije kulturnih dobara u svrhu drutvenog i turistikog
razvoja, broj projekata inozemnih umjetnika u gradu Zagrebu, broj
projekata zagrebakih umjetnika koji svoja djela prezentiraju u inozemstvu,
broj turista koji svoj dolazak temelje na kulturnim aktivnostima, broj
kulturnih turistikih paketa, broj obrazovnih programa koji imaju za cilj
unapreenje razumijevanja i poveanje raznolikosti kulturnih izriaja i broj
projekata koji imaju za cilj podizanje svijesti o vanosti kulture i umjetnosti.
Projekti sa znaajnim
stratekog cilja 1.
doprinosom
provedbi
Unapreenje kulturne turistike ponude Gornjeg grada
47
opeg
Obnovljene palae, Kua glazbe i Muzej donacija mjesta su namijenjena

kulturi, upoznavanju hrvatske glazbene i likovne batine, a ujedno i
projekti koji e doprinijeti raznolikosti turistike ponude Gornjeg grada.
Planovi razvoja kulture ukljuuju sanaciju i obnovu palae MagdaleniDrakovi-Jelai te palae Grlei-Jelai. Palaa Magdaleni-DrakoviJelai sa stambenom zgradom svojom slojevitou objedinjuje izgradnju
nekoliko epoha, povezujui ih u skladnu cjelinu izrazite arhitektonske,
urbanistike i povijesne vrijednosti. Nakon obnove, u palai e se smjestiti
Muzej donacija koji e omoguiti prezentaciju darovanih zbirki i depo
Muzeja Grada Zagreba. Palaa Grlei-Jelai je ugraena stambena
jednokrilna jednokatnica, a u dananjem je obliku nastala pregradnjama
kue Josipa de Fona, sagraene nakon poara 1731. godine. Palaa je
naroitog povijesno-kulturnog znaenja, visoke arhitektonske vrijednosti, a
odlikuje se i cjelovitou povijesnih detalja. Obnovljena palaa stavit e se
u funkciju Kue glazbe.
Korist od obnove dviju palaa je viestruka; obnovom zatienih kulturnih
dobara doprinijeti e se revitalizaciji i ouvanju kulturne batine Gornjeg
grada, prezentaciji i razumijevanju likovne i glazbene umjetnosti te
unapreenju turistike ponude grada Zagreba.
Strip, posebnost hrvatske batine

Poeci stripa povezani su s pojavom masovnih medija poetkom 20.
stoljea, u poetku samo kao zabava za itatelje novina no uskoro kao
neovisni medij odnosno deveta umjetnost. Posljednjih desetljea strip se
afirmirao
kao
medij
umjetnikog
stvaralatva,
a
zahvaljujui
kolekcionarskoj aktivnosti meu nekolicinom ljubitelja stripova, stvorene
su velike kolekcije originalnih radova strip autora, samih velikana ove
likovne forme. Od samih poetaka stripa upravo ta velika djela veliaju
nau posebnost i dio naeg kulturnog identiteta. Kako bi se dodatno
istaknula ova vrijedna i pomalo posebna kulturna batina u narednom
razvojnom razdoblju Grad Zagreb planira osigurati potporu relizaciji Muzeja
stripa. Muzej stripa ouvati e, prije svega, nacionalnu stripovsku batinu
te skrbiti o prikladnom nainu prezentiranja tog likovnog i stvaralakog
blaga naoj i svjetskoj kulturnoj javnosti. Biti e to ujedno centar
promoviranja i poticanja suvremenog strip stvaralatva, mjesto okupljanja i
susreta autora, teoretiara, kolekcionara i ljubitelja strip umjetnosti sa
irom publikom. Muzej stripa nuditi e uz stalni postav tijekom itave
godine dinamian izlobeni program zanimljiv svim generacijama i
48
profilima publike, uz aktivnosti kao to su tematska predavanja, projekcije

filmova, promocije strip albuma, asopisa i knjiga, radionice i kole stripa
te razliiti multimedijalni, glazbeni i drugi programi koji imaju poveznicu sa
strip kulturom. Muzej stripa u Zagrebu postat e meunarodno privlaan
kulturno-turistiki sadraj, i kao takav jedinstven u naoj regiji.
Gredelj - regeneracija i reurbanizacija industrijske batine

Biva tvornica Janko Gredelj bila je jedan od najveih industrijskih pogona,
a jedinstven industrijski objekt je na temelju konzervatorskih elaborata
upisan u Registar kulturnih dobara Hrvatske. U projekt Gredelj tijekom
proteklih desetak godina bili su ukljueni brojni strunjaci, iji nalazi
upuuju na problem razvoja i irenja grada u smjeru juga te predlau
revitalizaciju i reurbanizaciju industrijskog kompleksa za potrebe drutva i
gospodarstva. Kako bi ispunio urbanistike, drutvene i ekonomske
zahtjeve razvitka grada, Grad Zagreb odluio je u narednom razdoblju
obnoviti stari industrijski objekt i prenamijeniti ga za potrebe Zagrebakog
kreativnog klastera. Projekt obnove dviju hala bive tvornice Janko Gredelj
u Zagrebu dio je ireg projekta izgradnje i obnove javne poslovne
infrastrukture Stvaranje preduvjeta za odrivu podrku razvoju
konkurentnosti gospodarstva i za daljnji razvoj tehnoloke infrastrukture u
Sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Zagrebaka dobra praksa

ZFA "dr. Ivana Ivanana"
Od samog osnutka u svibnju 1945. godine ZFA (tada OKUD "Joa Vlahovi")
se posvetio istraivanju, prikupljanju i izvoenju umjetniki oblikovanog
folklora odreenih sela ili podruja te scenskom prikazivanju najljepih
primjera bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije. Kontinuitet i
uspjenost ansambla od osnutka do danas nisu sluajni ve su rezultat
pravilnog pristupa u stvaranju umjetnikog profila ansambla, najveeg
hrvatskog folklornog strunjaka, istraivaa i etnokoreologa dr.sc. Ivana
Ivanana i njegovih sljedbenika u ZFA.
Najvea je snaga ansambla u cjeloveernjim, dvosatnim koncertima u
kojima do punog izraaja dolaze koncepcija, ljepota i vrijednost
49
koreografija, pjesama, lijepo sviranje, tehniki nivo izvedbi, dranje na

sceni, mladost ansambla; sve ono to izvedbu ini dojmljivom i umjetniki
vrijednom. Visoka kvaliteta ansambla rezultirala je mnogim gostovanjima i
nastupima na skoro svim znaajnim festivalima i natjecanjima u svijetu pri
emu je vano istaknuti da je ZFA na svim natjecateljskim festivalima na
kojima je sudjelovao, osvojio jedno ili vie odlija plesovima, pjesmama i
glazbom hrvatskog folklora.
Mogunost ZFA da u kontinuiranom nizu ponovi izvedbe na visokom
kvalitativnom nivou odlika je vrhunskog ansambla koji svojim djelovanjem
ivo doprinosi ouvanju hrvatske kulturne batine. Svoju kvalitetu i status
najboljeg amaterskog folklornog ansambla ZFA potvrdio je na brojnim
koncertnim gostovanjima u cijelom svijetu ponosno predstavljajui
hrvatsku tradicijsku kulturu i folklornu batinu u najpoznatijim svjetskim
koncertnim dvoranama.

Poveati interes, znatielju, sudjelovanje i ukljuivanje graana u
kulturna dogaanja
Opa deklaracija o ljudskim pravima navodi kako svatko ima pravo

slobodno sudjelovati u kulturnom ivotu svoje zajednice, uivati u
umjetnosti, pridonositi znanstvenom razvoju i koristiti se njegovim
prednostima. Kulturna participacija pridonosi drutvenom napretku,
toleranciji, potovanju raznolikosti i poveanju kvalitete ivota, stoga je
iznimno vano omoguiti pristupanost kulturnih sadraja svim graanima
grada Zagreba. Drutvenu inkluziju i koheziju posebno je vano poticati
danas, u vrijeme gospodarske nestabilnosti, kako bi se osobama u
nepovoljnom poloaju i ostalim graanima omoguio osjeaj pripadnosti
drutvu i gradu te pruio poticaj za aktivnost i zadovoljstvo.
S vie od 1800 kazalinih predstava, 270 festivala, 552 izlobe, 228
koncerata te ukupno vie od 5000 dogaanja Zagreb je uistinu grad
50
kulture svjetskih razmjera. Kulturna infrastruktura ukljuuje 26 muzeja, 46

galerija, 53 kinodvorane, 13 centara za kulturu, 42 knjinice, 19 kazalita i
2 koncertne dvorane.
Kako bi osobe s invaliditetom mogle sudjelovati u kulturnoj
djelatnosti na ravnopravnoj osnovi, Grad Zagreb nastoji osigurati uvjete u
kojima e osobe s invaliditetom moi predstavljati svoje kreativne,
umjetnike i intelektualne sposobnosti. Budui da svako umjetniko
podruje nosi u sebi neogranieni prostor izraavanja, sudjelovanje osoba
s invaliditetom u kulturnom ivotu ire drutvene zajednice nuno je u
afirmaciji sveukupna stvaralatva i doprinosa kulturnim aktivnostima koje
ukljuuju ravnopravan pristup u svim podrujima u kojima i osobe s
invaliditetom ostvaruju vlastita umjetnika prava. U podruju kulture i
umjetnosti (muzeji, kazaline i koncertne dvorane, kinematografi,
knjinice, crkve i vjerski objekti), od ukupno snimljenih 213 objekata
pristupano je njih 104 (48, 83%). Cilj je Grada Zagreba omoguiti
osobama s invaliditetom bolju pristupanost objekata na svim kulturnim
podrujima, tonije pristupanost onim objektima u kojima to do sada nije
ostvareno.
38500
posjetitelj
a na
koncertim
a
135 443
lanova u
Knjinici
grada
Zagreba
2,210.000
posjetitelj
a u 10
zagrebaki
h kina
SUDJELOVANJ
E GRAANA
829.000
posjetitelj
a u
muzejima
Grada
300.000
posjetitelj
a u
Centrima
za kulturu
Slika 13. Prikaz sudjelovanja graana u kulturnim aktivnostima

Na temelju provedene analize miljenja publike zakljuuje se da je kulturna
ponuda grada Zagreba dostatna, no sadraj, kvaliteta i teritorijalna
rasporeenost nisu prilagoeni stvarnim potrebama graana. Najvei je
broj ispitanika, ak 53%, zadovoljan trenutanom ponudom kulturnih
dogaaja u gradu Zagrebu, dok je samo 1,80% vrlo nezadovoljno. Kada je
51
u pitanju informiranost o kulturnim dogaanjima u gradu Zagrebu, 48,61%

ispitanih smatra da je informirano, dok samo 2,55% smatra da je gotovo
potpuno neinformirano. Kao pozitivni aspekti kulture u gradu Zagrebu
istiu se velika ponuda, raznolikost festivala u gradu, angairanje neovisne
scene, poveani broj aktivnosti za mlade, te utjecaj kulture na kvalitetu
ivota graana. Problemi su koncentracija kulturnih dogaanja na sredite
grada te nedostatak jasne strategije, vidljivosti i povezanosti kulture s
gospodarskim mogunostima grada (npr. koncerata i festivala s
turistikom ponudom i sl.). Najistaknutijom granom kulture u gradu
Zagrebu graani smatraju film, a slijede ga glazba, kazalite, festivali te
izlobe i muzeji. Analiza miljenja dionika u kulturi (udruge i ustanove)
upozorava na razinu srednje ukljuenosti marginaliziranih skupina u
kulturne aktivnosti grada Zagreba (48,04% udruga i ustanova ukljuuju
marginalizirane skupine). Pri ocjenjivanju ukljuenosti zajednice u projekte
koje provode udruge i ustanove u podruju umjetnosti i kulture rezultati su
sljedei: 2,95% dionika ocjenjuje ukljuenost graana loom, 16,66%
ocjenjuje ju zadovoljavajuom, 43,14% ocijenilo ju je dobrom, 25,49% vrlo
dobrom i tek 11,76% dionika u kulturi ocijenilo je ukljuivanje graana
uestalom i izvrsnom.
Opi problemi prepoznati tijekom analize trenutanoga stanja kulture
grada Zagreba
1) Nedovoljan broj i nezadovoljavajua teritorijalna raspodjela kulturnih
dogaanja namijenjenih obiteljima, djeci i mladima.
2) Pravodobnost informiranja graana o rasporedu dogaanja nije
zadovoljavajua.
3) Nedovoljno kulturnih dogaanja koji potiu graane na aktivno
sudjelovanje u kulturnim i umjetnikim aktivnostima.
4) Nedostatan broj kulturnih aktivnosti koji umjetnost i kulturu dovode
do graana, ulina umjetnost i sl.
5) Nedovoljna znanja graana o kulturi i umjetnosti.
6) Nezadovoljavajua promocija i praenje kulturnih projekata i
dogaaja.
7) Nezadovoljavajua integracija kulturnih obrazovnih sadraja u
cjeloivotno obrazovanje graana grada Zagreba.
8) Kulturna infrastruktura nije potpuno prilagoena potrebama osoba s
invaliditetom.
9) Nedovoljan broj umjetnikih/rehabilitacijskih radionica za osobe s
mentalnim tekoama.
10)
Nedostatan broj inovativnih kulturnih sadraja.
52
Posebni strateki ciljevi

2.1. Poveati dostupnost kulture i umjetnosti svim graanima grada
Zagreba.
2.2. Osigurati raznovrsnost i podjednaku raspodjelu kulturnog i
umjetnikog sadraja za sve dobne skupine.
2.3. Unaprijediti aktivno sudjelovanje graana u kulturnim i kreativnim
aktivnostima u gradu Zagrebu.
2.4. Poticati organizacije u kulturi na osmiljavanje i provedbu inovativnih
sadraja prilagoenih obiteljima, djeci i mladima.
2.5. Razvoj inovativnih modela ukljuivanja graana i razvoja publike u
kulturi
2.7. Unaprijediti koordinaciju aktivnosti i izravno informiranje graana o
dogaanjima u gradu Zagrebu.
2.8. Osigurati bolju integraciju kulturnih sadraja u proces cjeloivotnog
uenja.
2.9. Unaprijediti obrazovanje i prijenos znanja u podruju umjetnosti i
kulture.
2.9. Poduprijeti inicijative, projekte i programe kojima je svrha interakcija
kulture i socijalno osjetljivih i marginaliziranih skupina.
2.10. Ukljuivanje graana u razvoj kulturnih politika Grada.
2.11. Dostupnost kulturnih sadraja koritenjem informacijskih i
komunikacijskih tehnologija te digitalizacijom (e-kultura).
Pokazatelji provedbe: broj posjetitelja, unaprijeeno zadovoljstvo graana

kulturnom ponudom u gradu Zagrebu (na 85% do 2022. godine),
unaprijeen pristup kulturnim sadrajima za osobe s invaliditetom (na 80%
do 2022. godine), poboljana informiranost graana o kulturnim
dogaanjima (na 70% do 2022. godine), broj ponovljenih predstava, broj
inovativnih sadraja prilagoenih obiteljima, djeci i mladima, broj projekata
u podruju kulture i umjetnosti koji kulturu dovode do graana, broj
obrazovnih programa u podruju umjentnosti i kulture, broj projekata koji
ukljuuju
socijalno
osjetljive
i
marginalizirane
skupine,
broj
umjetnikih/rehabilitacijskih radionica za osobe s mentalnim tekoama,
broj umjetnikih instalacija na javnim mjestima, broj posjetitelja iz ire
regije RH i inozemstva.
53
Projekt sa znaajnim
stratekog cilja 2.
doprinosom
provedbi
opeg
Obiteljski prijatelj
Razne studije dokazuju kako obiteljski prilagoeni sadraji ine dobrobit
obiteljima djelujui kao potpora boljem povezivanju lanova obitelji nudei
prilagoene sadraje obrazovanja, zabave i relaksacije. Cilj ovog programa
je zagrebakim obiteljima i posjetiteljima omoguiti kvalitetnije provoenje
slobodnog vremena uz sudjelovanje u kulturnim aktivnostima i visoko
kvalitetnim sadrajima. Kulturni i umjetniki sadraji realizirati e se od
strane ustanova i organizacija u kulturi iji program je odobren od strane
posebnog evaluacijskog odbora prema unaprijed definiranim kriterijima.
Svaka od ustanova i organizacija kojima bude omogueno koritenje
znaka/marke OBITELJSKI PRIJATELJ nuditi e sadraje prilagoene
osobama svih ivotnih dobi, a dodatnim ulaganjem u nacionalnu i
meunarodnu prepoznatljivost marke doprinijeti e se unapreenju
kulturnog turizma u gradu Zagrebu.
Inkluzivne filmske i kazaline projekcije

Provedbom inkluzivnih filmskih i kazalinih projekcija, osobama s
oteenjem vida i osobama s oteenjem sluha omoguit e se slobodno
sudjelovanje u kulturnom ivotu lokalne zajednice. Projekt nabave opreme
i prilagodbe dvorana provodit e nadleni Gradski ured za obrazovanje,
kulturu i sport u suradnji s udrugama koje se bave ovom
djelatnou.Postojea tehnologija omoguiti e posebni, uveani prikaz
titlova sukladno posjetiteljovim preferencijama, dok e audio opis
omoguiti slabovidnim osobama razumijevanje vizualnih elemenata filma
putem beinih slualica.
Knjigom do krova
U okviru svojih nadlenosti Grad Zagreb skrbi o beskunicima kao socijalno
najiskljuenijoj skupini, stoga planovi razvoja ukljuuju smjernice i potporu
projektima koji imaju za cilj drutvenu ukljuivost marginaliziranih skupina.
54
Knjigom do krova26 projekt je Knjinica grada Zagreba kojim se nastoji

omoguiti jednake mogunosti u pristupu informacijama, znanjima i
kulturnim dobrima, stjecanju novih znanja te daljnjoj borbi protiv socijalne
iskljuenosti beskunika. Znanja i vjetine steena sudjelovanjem na
radionicama osnaiti e beskunike za aktivno ukljuenje u drutvena i
kulturna zbivanja i trite rada, dok e svukupna provedba projekta
promijeniti stereotipe o knjinicama kao mjestima gdje se samo posuuju
knjige te ih predstaviti kao ustanove koje prevladavaju predrasude i rue
socijalne barijere, ukljuujujui i one koji su na margini drutva. Projekt
Knjigom do krova provoditi e kontinuirano tijekom narednih 10 godina,
uz potporu Grada Zagreba.
Glazba u mom kvartu

Kulturoloku senzibilizaciju i izraavanje Europska komisija uvrstila je u
kljune kompetencije za cjeloivotno uenje smatrajui da obrazovanje u
podruju kulture i umjetnosti moe pridonijeti uspjenom ivotu u drutvu
znanja. Glazba u mom kvartu je obrazovni projekt kojeg provodi
Hrvatska glazbena mlade, s ciljem poveanja interesa djece za
sudjelovanje u kulturnim aktivnostima. Edukativni, interaktivni sati
glazbene kulture provode se u dvoranama Centara za kulturu u ukupnom
trajanju od 13 sati, a besplatni su za uenike kola koje gravitiraju
odreenom Centru za kulturu. Uenici dolaze u pratnji uitelja te se tako
podupire institucionalno i razvija izvan institucionalno obrazovanje.
Nastupi umjetnika voditelja obrazovnog pograma financirani su od Grada
Zagreba, sredstvima dobivenim na Natjeaju Javne potrebe u kulturi grada
Zagreba. Zakljuno sa prosincem 2014. godine, u Gradu Zagrebu
projektom Glazba u mom kvartu ostvarena je suradnja sa svim redovnim
osnovnim kolama, kolama i ustanovama s posebnim uvjetima
obrazovanja te umjetnikim osnovnim kolama. Rezultati projekta
ukljuuju unaprijeene kompetencije razumijevanja glazbenog izriaja uz
sudjelovanje uenika (10 846) na 84 koncerata u gradu Zagrebu. Tijekom
26 Informacije o projektu nalaze se na sljedeoj poveznici:
http://beskucnik.kgz.hr/
55
2015. godine, s provedbom zapoinju i projekti Kino u mom kvartu i

Kazalite u mom kvartu.

Poduprijeti i prepoznati vanost
pokretaa gospodarskog rasta
kreativnih
industrija
kao
Grad Zagreb sredite je kreativnosti i kulture ali i pokreta gospodarskog

razvoja Republike Hrvatske. Unato relativno visokom indeksu razvijenosti,
grad Zagreb nije poteen gospodarske krize, visoke stope nezaposlenosti
i poveanog rizika od siromatva. Kako bi se ublaile posljedice
gospodarske krize, iznimno je vano primijeniti holistiki sustav upravljanja
gradskim sustavom i racionalno sagledati mogunosti razvoja, potiui
sinergiju i interakciju svih organizacijskih elemenata. Kultura i umjetnost
vaan su pokreta pozitivnih drutvenih promjena pa je stoga na
trenutane izazove mogue odgovoriti stvaranjem ugodnog, kreativnog i
poticajnog okruenja voenog naelima odrivosti, jednakosti i tolerancije.
Provedbom ovog cilja nastoji se odgovoriti na izazove s kojima su graani i
56
lokalna politika svakodnevno suoeni te omoguiti razvoj utemeljen na

ekonomiji znanja.
Kreativne su industrije prepoznate kao industrije ije je porijeklo
utemeljeno na individualnoj kreativnosti, vjetinama i talentu, a imaju
potencijal za stvaranje profita i otvaranje novih radnih mjesta stvaranjem i
uporabom intelektualnoga vlasnitva (Creative Industries Mapping
Document, 2001.). Iako kulturne i kreativne industrije ne jame brze
ekonomske rezultate, nedvojbeno su postale jedna od prioritetnih
razvojnih djelatnosti s tendencijom doprinosa pametnom i inkluzivnom
rastu27. Europska komisija potie stvaranje vitalnih umjetnikih i
istraivakih zajednica koje zajedniki rade na jedinstvenoj upotrebi
postojeih i novih tehnologija. Mnoge novije studije govore u prilog
povezivanju umjetnosti, istraivanja i inovacija, kako bi se stvorilo
poticajno, plodonosno okruenje. Umjetniko izraavanje podruju
istraivanja, znanosti i tehnologija potiu inovaciju, omoguuju dodatne
stvaranje dodatnih vrijednosti i vjetina kao to su senzibilnost,
transdiciplinarnu povezanost i slobodu dizajnerskog izriaja te potiu
potrebu za razumijevanje okruenja.
Problematika podruja kreativnih industrija u gradu Zagrebu uglavnom se
odnosi na nepostojanje sustavne potpore kreativnim industrijama, i
nezadovoljavajueg ukljuivanja kreativnih industrija u javne politike.
Analizom stanja samog sektora kulturnih/kreativnih industrija u studiji
Zagreb kao kulturni proizvod28 utvreno je kako se razvoj
kulturnih/kreativnih industrija u Zagrebu dogaa stihijski, disperzivno,
fragmentirano i bez doticaja s javnom upravom. Zagreb ne ulae u
sustavnu proizvodnju suvremenih (lokalnih) kulturnih proizvoda, kao ni u
promociju i izvoz postojeih kulturnih proizvoda; gospodarska vanost
kulturnog sektora tretira se kao rashodovna strana proraunskih
sredstava. Kulturni identitet Zagreba ne oblikuje se sustavno, nego se vee
uz razliite oblike kulturnih tradicija, batine, etno sadraje; kultura se
tretira na prilino statian i anakron nain. Svaki se spomen pojma
industrija u kontekstu kulture odbacuje,a iako je Zagreb centar kulturnih
/ kreativnih industrija Hrvatske, kulturni sektor Zagreba slabo prepoznaje
27 Ciljevi dugogodinje strategije rasta Europa 2020,

http://ec.europa.eu/europe2020/index_hr.htm
28 Jelini, Daniela Angelina, uvela, Ana i Poli, Mario (2012) Zagreb kao kulturni
proizvod: Akcijski plan poticanja razvoja kulturnih/kreativnih industrija u gradu
Zagrebu. Zagreb: Institut za meunarodne odnose.
57
vlastite potencijale i snagu.29 U suradnji s nadlenim Gradskim uredom za

gospodarstvo, potrebno je poticati i poduprijeti razvoj kreativnih industrija,
uzevi u obzir i potporu malom i srednjem poduzetnitvu koji svoj uspjeh
temelje na kreativnome stvaralatvu.
Kao prvi korak sustavnog razvoja kreativnih industrija, Grad Zagreb je u
2012. godini naruio izradu Studije potencijala razvoja grada kroz
kulturne / kreativne industrije30 i Akcijski plan poticanja razvoja kulturnih /
kreativnih industrija u gradu Zagrebu. Nadalje, inicijativu razvoja
kreativnih industrija kao pokretaa gospodarskog rasta pokrenuli su
Hrvatski klaster kreativnih i kulturnih industrija i Hrvatska udruga
poslodavaca provedbom zajednikoga projekta KREATIVNA HRVATSKA
kreativna i kulturna industrija kao pokreta razvoja.

3.1. Osigurati uvoenje koncepta kreativnih industrija u javne politike.
3.2. Provesti istraivanje kreativnih/kulturnih industrija (mapiranje) s
pokazateljima njihova doprinosa ekonomskom razvoju.
3.3. Osigurati za zaposlenike nadlenoga gradskog ureda posebna znanja i
vjetine za potrebe razvoja kreativnih industrija.
3.4. Unaprijediti svijest graana i ostalih dionika o vanosti kreativnih
industrija za drutveni i ekonomski razvoj te ih informirati o
mogunosti poveanja zapoljivosti graana kroz razvoj kreativnih
industrija.
3.5. Osigurati pristupanu, potpornu infrastrukturu te strunu pomo u
razvoju kreativnih organizacija.
3.5. Poticati inovacije i poduzetnitvo u podruju umjetnosti i kulture kako
bi se pridonijelo zapoljavanju i odrivom razvoju kulture grada
Zagreba.
3.6. Istraiti strateke mogunosti za odrivo, sustavno povezivanje
kreativnih industrija i kulturnog turizma.
3.7. Pruiti mogunost neformalnog obrazovanja i usavravanja u podruju
kreativnog stvaralatva.
29 Jelini, Daniela Angelina, uvela, (2013) to nas ini razliitima? Kreativni

Zagreb na putu k kreativnoj Europi; Zagreb: Institut za meunarodne odnose.
30 Jelini, Daniela Angelina i uvela, Ana (2010) Zagreb kao kulturni proizvod: Studija
potencijalarazvoja grada kroz kulturne/kreativne industrije. Zagreb: Institut za
meunarodne odnose.
58
3.8. Poticati projekte i programe koji podupiru kandidaturu Grada za

dobivanje trajnog naslova UNESCO-ove mree kreativnih gradova grad
Filma.
Pokazatelji provedbe
Broj provedenih istraivanja stanja kreativnih industrija i potencijala
kreativnih industrija, broj publikacija o kreativnim industrijama u gradu
Zagrebu, broj novih potpornih mehanizama razvoju kreativnih industrija,
broj programa usavravanja zaposlenika nadlenog Gradskog ureda za
kulturu, broj provedenih projekata koji imaju za cilj podizanje svijesti
graana o vanosti razvoja kreativnih industrija, broj infrastrukturnih
projekata koji omoguuju razvoj kreativnih industrija, broj provedenih
projekata koji imaju za cilj unapreenje poduzetnitva, broj provedenih
inovativnih projekata u podruju kulture i umjetnosti, provedeno
istraivanje i izraen plan povezivanja kreativnih industrija i kulturnog
turizma, broj provedenih programa neformalnog obrazovanja u podruju
kreativnog stvaralatva, broj projekata koji imaju za cilj razvoj filmske
industrije i/ili razvoj i distribuciju audiovizualnih djela.
Projekti sa znaajnim
stratekom cilju 3.
doprinosom
provedbi
opem
Razvoj kreativnih industrija uspostavom Inkubatora i Kreativnog

klastera
Inkubator kreativnih industrija mjesto je gdje se stvaraju inovativni,
kreativni proizvodi te se uz pomo organiziranog sustava potpore oni
plasiraju na domae i inozemno trite. Potpora kreativnim organizacijama
ukljuuje niz pogodnosti kao to su povoljno koritenje prostora za rad,
informiranje i pomo u procesu istraivanja i pripreme projekata,
mentorstvo, koritenje zajednike suradnike mree, te strune i
poduzetnike kompetencije za potrebe razvoja, rasta i distribucije
kreativnih proizvoda. Inkubator kreativnih industrija, kao centar
poduzetnitva u kulturi stvara uvjete za razvoj inovacija i omoguuje
kreativnim pojedincima da ideje pretvore u djela. Zgrada Inkubatora
59
smjestit e se u obnovljenom industrijskom objektu, a pri odabiru lokacije

potrebno je istraiti karakteristike lokacije i potrebe lokalne zajednice.
Kreativni klaster je geografska koncentracija poduzea koja interakcijom,
suradnjom i sinergijom razvijaju kreativne proizvode, a prezentacijom
stvaraju ugodno i dinamino okruenje privlano turistima, investitorima i
graanima. Potencijal Grada Zagreba za osnivanje kreativnog klastera
ogleda se u injenici da je grad Zagreb hrvatsko sredite
kulturnih/kreativnih industrija. Djelovanje Kreativnog klastera u gradu
Zagrebu uvelike e utjecati na urbani i drutveni razvoj, obrazovanje,
gospodarstvo, turizam i meunarodnu prepoznatljivost Zagreba, te kao
takav postati primjer dobre prakse susjednim gradovima i dravama.
Svjetski centar za animirani film

Zagrebaka kola crtanog filma i Svjetski festival animiranog filma
Animafest Zagreb, kao i niz visoko vrijednih filmskih manifestacija
doprinose izgradnji identiteta grada Zagreba i prepoznatljivosti zagrebake
filmske industrije u meunarodnom okruenju. Kao dodatnu potporu
razvoju kreativnih industrija u gradu Zagrebu tijekom narednog razvojnog
perioda, Grad Zagreb u suradnji s obrazovnim i znanstvenim ustanovama,
ustanovama u kulturi, udrugama i graanima omoguiti e djelovanje nove
institucije pod nazivom Svjetski centar za animirani film. Osim drutvene,
ekonomska i financijska korist rada ove ustanove biti e poduprijeta
posjetima brojnih gostiju, kako iz Hrvatske tako i iz inozemstva. Centar e
se usredotoiti na provedbu edukativnih, proizvodnih i distribucijskih
aktivnosti,
uz posebno posveivanje panje drutvenoj interakciji i
razmjeni ideja. Svjetski centar za animirani film postat e mjestom
istraivanja, razvoja i povezivanja, koji nastavlja i unaprjeuje kreativno
stvaralatvo i uva tradicijsko nasljee animiranog filma u gradu Zagrebu.
Kultura poduzetnitva
Moderno poslovanje i tehnoloki napredak omoguuje graanima i
posjetiteljima da bre i jednostavnije dou do informacija o kulturnim,
umjetnikim i drugim aktivnostima, te ujedno oekuju bogat sadraj i
uinkovitu komunikaciju s potencijalnim ponuaem usluge ili proizvoda.
Kako bi svojim programom ustanove i organizacije u umjetnosti i kulturi
ostale konkurentne i dostupne, nuno je napustiti pasivan, rutinski,
60
zastarjeli nain poslovanja i primijenit fleksibilan nain razmiljanja,

uvaavajui trendove i trenutne potrebe graana i inozemnih posjetitelja.
Projekt Kultura poduzetnitva provoditi e se tijekom 2016. i 2017.
godine s ciljem stvaranja preduvjeta za poduzetnike aktivnosti javnih
gradskih ustanova te ostalih organizacija koje djeluju u podruju kulture.
Rezultati projekta doprinijet e poveanoj kvaliteti i raznovrsnosti kulturnih
sadraja, uestalijoj participaciji graana u kulturnim aktivnostima grada,
poveanju prihoda iz kulturnih i umjetnikih djelatnosti u gradu Zagrebu te
unapreenju zapoljivosti u kulturnom i kreativnom sektoru. Projektne
aktivnosti ukljuuju istraivanje sadanjih asocijacija, percepcija i
mogunosti razvoja poduzetnitva u kulturi, podizanje svijesti, mobilnost i
obrazovanje djelatnika kljunih gradskih organizacija, organizaciju sajma
kreativnih proizvoda te uspostavu sustava motivacije djelatnika gradskih
ustanova. Obrazovanje djelatnika ustanova i ostalih organizacija u kulturi
provodit e se u 6 ciklusa, 3 puta godinje, a kompetencije steene
pohaanjem edukacije ukljuuju sljedee: razvoj inovativnih kulturnih
projekata, e-poduzetnitvo, preuzimanje rizika, sposobnost iskoritavanja
pruenih prilika, te sposobnost planiranja i voenja projekata radi
ostvarivanja ciljeva.
Kua filma
Kua filma zajedniki je kulturni projekt Zagreb filma i Grada Zagreba,

utemeljen na potrebi suradnje institucija, ustanova, festivala i udruga, ija
djelatnost ukljuuje filmsku pretprodukciju, produkciju, postprodukciiju te
kulturnu politiku vezanu uz filmsko stvaralatvo. Kua filma okuplja sve
filmske strukovne udruge te objedinjuje najvanije subjekte u proizvodnji i
promociji dokumentarnih, animiranih i igranih filmova, brojna drutva,
filmske festivale i ostale organizacije koje se bave filmskom djelatnou. U
Kui hrvatskog filma djeluju sljedee organizacije: Hrvatski audiovizualni
centar, Akademija likovnih umjetnosti (odsjek za Animaciju) (ADU proizvodi
sve diplomske filmove u suprodukciji s Ustanovom Zagreb film), Animafest,
ZagrebDox (producentska kua Faktum proizvodi sve dokumentarne
filmove u suprodukciji s Ustanovom Zagreb film), Motovun film festival,
Drutvo hrvatskih filmskih redatelja, Hrvatska udruga filmskih
producenata, Drutvo hrvatskih filmskih kritiara i drugi iznimno vani
nositelji audiovizualne djelatnosti u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj.
Suradnja stanara Kue filma osigurava pristup najnovijim idejama,
informacijama, tehnologiji, jaa motivaciju zaposlenih i potie bre
61
provoenje aktivnosti, to indirektno smanjuje trokove poslovanja te

poveava proizvodnost.

Unaprijediti suradnju kulturnih organizacija
europskoj dimenziji kulturne suradnje
pruiti
poticaj
Uspostava novih poznanstava i partnerstva sa svrhom razmjene iskustva,

znanja, proizvoda, razvoja projekata ili pak mobilnosti kljuni je alat
jaanja kapaciteta dionika u kulturi te kulturnog i drutvenog razvoja grada
Zagreba. Nuno je stvarati nove suradnike mree na lokalnoj, nacionalnoj,
europskoj i meunarodnoj razini kako bi se unaprijedila kvaliteta kulturnih
proizvoda i usluga. Meunarodna e suradnja pridonijeti meukulturalnom
razumijevanju, jaanju kapaciteta dionika u kulturi te poveanom broju
zajednikih meunarodnih projekata i unapreenju prepoznatljivosti
Zagreba kao europskoga grada kulture. Zajedniki europski kulturni
prostor otvoren je za kulturnu interakciju zemljama lanicama, kao i za
meunarodne razvojne projekte s ostalim zemljama svijeta.
Iznimno je vano uspostaviti suradnju obrazovnih ustanova s poslodavcima
kako bi se kompetencije studenata uskladile s potrebama trita rada.
Jednako tako, u procesu obrazovanja vano je uenicima i studentima
omoguiti programe mobilnost te ih potaknuti na proaktivno sudjelovanje
kako bi unaprijedili strune i transverzalne kompetencije. U kontekstu
meunarodne suradnje i informiranja europskog i svjetskog kulturnog
prostora vano je poticati i omoguiti viejezinost sadraja.
Ope je poznato da kreativno stvaralatvo daje dodanu vrijednost brandu
te moe pridonijeti konkurentnosti bilo kojeg poduzea. Uzevi u obzir
visoku koncentraciju iznimno kreativnih osoba u gradu Zagrebu s jedne
strane, te velik broj gospodarskih subjekata koji trebaju kreativan proizvod
ili uslugu, vano je omoguiti nesmetanu suradnju dviju strana radi
realizacije talenata, potencijala i odrivog razvoja grada Zagreba.
Suradnjom na nacionalnoj razini zadovoljno je 28,93% dionika u kulturi,
dok ih je nezadovoljno 19,01%. Veina ispitanika (78,5% organizacija u
62
kulturi) smatra da ne postoji dobra lokalna umreenost dionika u kulturi, a

navedeno bi unaprijedili izgradnjom umjetnikih rezidencija, izradom
zajednikog web-portala, umreavanjem i podupiranjem, stalnim
okupljanjima djelatnika u kulturi, javnim raspravama, potporom Grada
Zagreba koji e takvo umreavanje posebno valorizirati pri dotiranju
programa te na taj nain dodatno poticati, i sl.
Problemi lokalne i meunarodne kulturne suradnje
1) Nedovoljno razvijena meusektorska suradnja.
2) Nezadovoljavajua suradnja podruja umjetnosti i kulture s ostalim
sektorima kao to su obrazovanje, znanost, turizam, gospodarstvo,
zdravstvo, zatita okolia i socijalni sektor.
3) Suradnja kreativnog sektora i gospodarskih subjekata nije
uspostavljena.
4) Kultura grada Zagreba nije dovoljno prepoznatljiva ni prisutna u
Europskoj uniji, a integracija europskoga kulturnog prostora u kulturu
grada Zagreba nije zadovoljavajua.
5) Nezadovoljavajui
broj
projekata
mobilnosti
umjetnika
te
nezadovoljavajui broj europskih projekata.
6) Nezadovoljavajui broj viejezinih informacijskih toaka i sadraja
koji promoviraju kulturne i umjetnike aktivnosti grada Zagreba.
7) Nepostojanje reciprociteta mobilnosti umjentika (broj odlaznih trebao
bi biti jednak broju dolaznih mobilnosti).

4.1. Poticati meusektorsku gradsku suradnju organizacija u kulturi.
4.2. Osigurati strateku suradnju i interakciju umjetnosti i kulture s ostalim
sektorima kao to su obrazovni sektor, znanost i tehnologija, turizam,
gospodarstvo, zdravstvo, zdravlje i socijalni sektor.
4.3. Unaprijediti suradnju izmeu kreativnog sektora i industrije radi
unapreenja trine konkurentnosti i zapoljavanja kreativnih
pojedinaca.
4.4. Podrati suradnju obrazovnih ustanova s moguim poslodavcima kako
bi se obrazovna ponuda kompetencije studenata uskladila s potrebama
trita rada.
4.5. Poticati ukljuivanje graana u zajedniki europski drutveni prostor
unapreivanjem meukulturalnog dijaloga i meunarodne suradnje.
4.6. Otvaranje i povezivanje kulture s drugim oblicima drutvenog
djelovanja kroz razvoj inovativnih institucionalnih formata i
odgovarajue infrastrukture za takve oblike djelovanja
63
4.7. Poveati broj meunarodnih projekata i mobilnost umjetnika

unapreenjem meunarodne suradnje organizacija u kulturi, potujui
naelo reciprociteta.
4.8. Uskladiti planove razvoja kulture i umjetnosti s podrujima europskih
prioriteta, potujui kulturnu dimenziju europskih integracija.
4.9. Unaprijediti kulturnu suradnju na podruju Jugoistone Europe,
4.10. Unaprijediti suradnju s manje razvijenim zemljama svijeta.
4.11. Poticati viejezinost sadraja i informacija radi izravnog ukljuivanja
stranih dravljana u kulturne aktivnosti grada Zagreba.
Pokazatelji provedbe: broj neformalnih programa suradnje utemeljenih na
uestalim sastancima u okviru podruja kulture, broj programa suradnje
utemeljenih na meusektorskim projektima, broj programa suradnje
utemeljenih na lokalnim projektima, broj programa suradnje utemeljenih
na nacionalnim projektima, broj programa suradnje utemeljenih na
meunarodnim projektima, broj programa suradnje utemeljenih projektima
kulture i poduzetnitva i/ili kreativnih industrija, broj projekata suradnje na
podruju Jugoistone Europe, broj projekata suradnje kulture s drugim
oblicima drutvenog djelovanja, broj projekata koji imaju za cilj razvoj
infrastrukture za suradnju kulture i drugih oblika drutvenih djelovanja.
Strateki projekti koji doprinose provedbi opeg cilja 4.

UNESCO-ova mrea kreativnih gradova, Zagreb - grad filma
UNESCO-ova Mrea kreativnih gradova nastoji razviti meunarodnu
suradnju meu gradovima koji su prepoznali kreativnost kao strateki
imbenik za odrivi razvoj, u okviru partnerstva, ukljuujui javni i privatni
sektor, strukovne organizacije, zajednice, civilno drutvo i kulturne
ustanove u svim regijama svijeta. S namjerom da dobije prestinu titulu
kreativnog grada filma, grad Zagreb podnijeti e kandidaturu Mrei
kreativnih gradova. Uspjena kandidatura omoguit e razmjenu iskustava,
64
znanja i pomoi meu gradovima lanovima radi promicanja sredstava

razvoja lokalnih kreativnih industrija i poticanja suradnje za odrivi razvoj.
KvARTura
kvARTura je projekt svih centara za kulturu koji zajedno ulau napore kako
bi graanima kvarta omoguili sudjelovanje u kulturnim aktivnostima i
aktivno sudjelovanje u stvaranju kulturnih sadraja. To je vrijeme za
umjetnost, vrijeme za kulturu ivljenja, vrijeme za sebe, susjede i
prijatelje. Kvartura nudi 6 projekata koje su kreirali centri u pokuaju da
oslukuju potrebe svojih sugraana: Punoglafka, Lice u'lice, Izrazi se
govorom prirode, Zagreb na kvadrat, Lice s plakata i Boini studio.
Uspjena suradnja centara za kulturu rezultirala je boljim razumijevanjem
kulturne raznolikosti, druvenom ukljuenou mladih osoba kao i osoba
tree ivotne dobi, prevencijom neprihvatljivog i rizinog ponaanja
mladih te poveanom kvalitetom ivota graana.
Povezivanje javnog i privatnog kulturnog sektora

U Hrvatskoj nisu razvijeni prostorni resursi temeljeni na konceptu
drutveno-kulturnih centara. Potrebno je razvijati novi model civilno-javnog
partnerstva za upravljanje lokalnom infrastrukturom koja je namijenjena za
transdiciplinarne potrebe kulture, organizacije civilnog drutva i lokalne
zajednice. Drutveno-kulturni centri e postati vana mjesta okupljanja
graana i aktivnog ukljuivanja lokalne zajednice u raznolike aktivnosti
organizacija civilnog drutva. Osim to osiguravaju poveani pristup
kulturi i kreativnim aktivnostima, oni su i prostori u kojima se ostvaruje
socijalna integracija. Kroz razvoj raznovrsnih interkulturnih programa koji
su usmjereni razliitim manjinama poveava se njihova vidljivost u
drutvu, potie njihovo aktivno ukljuivanje u zajednicu te promoviraju
njihovih prava. Osim toga, drutveno-kulturni centri predstavljaju kljunu
polugu drutvenog poduzetnitva te time mogu snano doprinijeti
socijalnom ukljuivanju i zapoljavanju te sveukupnom drutvenoekonomskom razvoju. Drutveno-kulturni centri prostori su u kojima bi se
mogli provoditi razliiti oblici neformalnih edukacijskih programa kojima se
potie cjeloivotno obrazovanje razliitih drutvenih skupina. Model
osigurava transverzalno povezivanje razliitih aktera kulture, civilnog
drutva i lokalne zajednice, intersektorsko povezivanje organizacija
civilnog drutva s lokalnim vlastima kao i uvjete za javnu, otvorenu,
neklupsku socijalnu integraciju razliitih drutvenih skupina.
65
SURADNJA MUZEJA I PREDSTAVNIKA KREATIVNIH INDUSTRIJA

Muzej za umjetnost i obrt potie suradnju ustanove s umjetnika, kustosa,
dizajnera, voditelja duana s raznim proizvoaima i obrtnicima. Suradnja
je potaktnuta idejom dodatnog pribliavanja umjetnikova stvaralatva i
ideje, kroz proizvodnju uporabnih predmeta i suvenira. Kako je loa ponuda
suvenira jedna od zamjerki koju istie ak 63% posjetitelja, projektom
utemeljenim na suradnji nastoji se unaprijediti turistika ponuda te
doprinijeti razvoju kulturnog
turizma u gradu Zagrebu. U Muzeju
suvremene umjetnosti suradnja suradnja je ostvarena uz izlobe Gilbert &
George Jack freak pictures, Ivan Koari Preko crte, Josip Vanita
Ukidanje retrospektive, uz izlobe u organizaciji Arhiva Toe Dabca, uz
izlobu Miroslav utej Retrospektiva, Vojin Baki Svjetlonosne forme,
Julije Knifer Bez kompromisa, Peter Kogler, pri emu je produciran irok
spektar suvenira.
66

Osigurati izvrsnost upravljanja kulturom grada Zagreba jaanjem
kapaciteta i upravljakih sposobnosti nadlenog Gradskog ureda
za obrazovanje, kulturu i sport

slui kao temeljni dokument, planski okvir i polazite za suvislu provedbu
kulturne politike. Tenja prema boljem upravljanju obvezujua je
komponenta prema kulturi , eljama graana i infrastrukturnim
kapacitetima u irokom rasponu, od kreativnih arita do trenutano
neiskoritenih resursa. Nadleni Gradski ured za kulturu ima nedvojbeno
najvaniju ulogu u upravljanju kulturnim razvojem, koji se temelji na
usklaivanju interesa i potreba svih dionika. Potrebno je osnaiti veze i
modele suradnje unutar istog sektora kulture, ali i razliitih sektora radi
stvaranja dinamine i perspektivne sredine, koja ukljuuje promidbu,
vidljivost, zajednike projekte i institucionaliziranje dijaloga s civilnim
drutvom. Specifinost pojedinog kulturnog sektora vano je razvojno
obiljeje pa je stoga potrebno osigurati prava i obveze organizacija i
zaposlenika u kulturi upravo prema specifinostima vlastita okvira.
Uinkovitost nadlenog gradskog ureda, inovativnost te otvorenost prema
trendovima mogue je unaprijediti i poticati novim oblicima obrazovanja i
usavravanja. Iznimno je vano zaposlenicima nadlenog gradskog ureda
omoguiti meunarodne programe mobilnosti radi transfera znanja i dobre
prakse.
Grad Zagreb upravlja s 84 objekata u sektoru kulture, ukupne povrine 121
676 m2. Potronja toplinske i elektrine energije u kulturnim ustanovama u
vlasnitvu Grada Zagreba je visoka, ali i oekivana i karakteristina za tu
kategoriju zgrada31. Dobro upravljanje karakterizira briga za budue
generacije, stoga je od iznimne vanosti integrirati tzv. zelene aktivnosti u
kulturu grada Zagreba. Racionalnim upravljanjem i sustavnom primjenom
mjera energetske uinkovitosti mogue je toplinsku i elektrinu potronju
smanjiti i do 60% u odnosu na sadanju potronju. Kao rezultat
racionalizacije energije i provedbe aktivnosti izrade i provedbe plana
Zelene kulture oekuje se smanjenje elektrine potronje za 40%, dok e
31 Akcijski plan energetski odrivog razvitka Zagreba, dostupan na

http://www.eko.zagreb.hr/UserDocsImages/akcijski_plan_2013.pdf
67
se broj projekata koji integriraju kulturu i zatitu okolia poveati za 30%

do 2022. godine.
Tijekom procesa istraivanja za potrebe izrade Strategije kulturnog i
kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022., prepoznati su sljedei
problemi vezani za upravljanje nadlenog Gradskog ureda za kulturu.
1) Nedovoljno razvijena evaluacija projekata i programa u podruju
umjetnosti i kulture.
2) Nedovoljna usmjerenost na zatitu okolia i energetsku uinkovitost
gradskih ustanova.
3) Nezadovoljavajue
vrednovanje
uinkovitosti
rada
gradskih
ustanova.
4) Nezadovoljavajua komunikcija organizacija u kulturi i nadlenog
gradskog ureda.
5) Nedostatan broj obrazovnih programa usavravanja gradskih
slubenika.
6) Potreba za racionalizacijom koritenja institucija zajednikim
slubama.
7) Potreba za sektorskim planovima.
5.1. Pridonijeti odrivom razvoju vodei brigu o tome da donesene odluke i
planirane aktivnosti odgovaraju trenutanim potrebama graana te
potrebama buduih generacija stanovnika grada Zagreba.
5.2. Izraditi planove razvoja za pojedini sektor u podruju umjetnosti i
kulture.
5.3. Unaprijediti sustav vrednovanja prijavljenih programa i projekata,
projekata u provedbi te organizacija u podruju umjetnosti i kulture.
5.4. Unaprijediti komunikaciju nadlenoga Gradskog ureda i organizacija u
kulturi.
5.5. Omoguiti mobilnost i transfer znanja izmeu nadlenoga Gradskog
ureda i slinih metropola u inozemstvu te omoguiti dodatno
usavravanje zaposlenika.
5.6. Unaprijediti sustav vrednovanja uinkovitosti rada gradskih ustanova.
Pokazatelji provedbe: broj istraivakih radova u podruju kulture i
umjentosti, broj razvojnih planova izraenih prema naelima odrivog
razvitka, unaprijeen sustav vrednovanja projekata i programa u kulturi,
broj dionika u kulturi zadovoljnih suradnjo s nadlenim Gradskim uredom
za kulturu (90% do 2020.godine), broj zaposlenika nadlenog Gradskog
ureda koji su uspjeno zavrili program usavravanja u inozemstvu i i/ili
68
slian program razmjene, broj gradskih ustanova u kulturi nad kojima je

provedeno vrednovanje uinkovitosti rada.
Strateki projekti
stratekog cilja 5.
koji
doprinose
provedbi
opeg
Mapiranje kulturnih resursa

Za svako planiranje i poduzimanje aktivnosti u cilju razvoja podruje
kulture, umjetnosti i kreativnih industrija nuan je uvid u stvarni broj,
lokacijska i druga osnovna obiljeja dionika kulture podruja na kojem se
poduzimaju razvojne intervencije. Stoga se nadleni Gradski ured za
kulturu obvezuje provesti mapianje kulturnih resursa koje e rezultirati
nizom drutvenih i ekonomskih pokazatelja sa kvalitatitvnim i
kvantitativnim opisom trenutnog stanja. Podaci dobiveni provedenim
istraivanjem ukazuju na nedostatke rasprenosti i raznovrsnosti kulturnih
sadraja te daju uvid u ostala obiljeja pojedinih kulturnih sektora i
organizacija, te slue kao temelj za utvrivanje potreba zajednice za
odreenom vrstom kulturnih saraja.
Poboljani proces vrjednovanja i praenja projekata

Novi sustav vrjednovanja i praenja projekata u kulturi kao i novi uvjeti
financiranja projekata i programa doprinijeti e uklanjanju prepreka razvoja
kulture te unaprijediti kvalitetu i izvoenje kulturnih sadraja. Kriteriji
odabira biti e jasno definirani i vidljivi u Javnom pozivu kako bi se
korisnicima omoguilo samovrjednovanje planiranih projekata i programa.
Novi, transparentniji sustav evaluacije i praenja poveati e zadovoljstvo
korisnika sredstava te unaprijediti njihove vjetine planiranja i provedbe
projekata. Provedba odobrenih projekata realizira se uinkovitim
metodama u uskoj suradnji s projektnim voditeljem dodijeljenim od strane
nadlenog ureda ili neovisne organizacije.
Zelena kultura
Izradom Plana zelene kulture nastoji se potaktnuti ouvanje okolia i
osigurati odriv razvoj lokalne zajednice. Plan zelene kulture sadri niz
smjernica, prijedloga i preporuka za izradu kulturnih projekata koji u svoju
provedbu ukljuuju graane, potiu aktivno graanstvo te izravno utjeu
na svijest graana o ouvanju okolia i zatiti prirode. Smjernice su
69
namijenjene nadlenom Gradskom uredu za kulturu, zagrebakim

organizacijama u kulturi, umjetnicima i ostalim graanima koji sudjeluju u
kulturnom planiranju i provedbi kulturnih sadraja. Oekuje se da e se
provedbom Plana zelene kulture poveati broj projekata koji integriraju
kulturu i zatitu okolia za 30% do 2022. godine.
Jaanje kulture i umjetnosti u javnom prostoru

Na inicijativu nadlenog Gradskog ureda za kulturu omogueno je
provoenje niza kvalitenih projekata kojima je primarni cilj jaanje kulture i
umjetnosti u javnom prostoru. Godine 2014. organizirana je proslava Dana
grada Zagreba koja je bogatim programom pribliila visoku kulturu i
klasinu glazbu posjetiteljima i prolaznicima odravanjem koncerata
Zagrebake filharmonije na Trgu kralja Tomislava, a procjenjuje se da je
program posjetilo 20.000 graana. Takoer se tijekom godine odralo
preko 10 koncerata klasine i jazz glazbe na Cvjetnom trgu na otvorenom
podiju tijekom raznih manifestacija i blagdanskih praznika. Vano je
istaknuti i projekt obnove ljetnog kina Tukanac Kino koje je prvotno
otvoreno 6. srpnja 1954. godine, a bilo je omiljeno okupljalite mladih i
starih Zagrepana tijekom toplih ljetnih veeri.Projekt Zagrebako kulturno
ljeto, popularni ZgKul, je skup svih ljetnih zbivanja u gradu, a zapoeo je
2012. godine sveanim otvorenjem Ljetne pozornice Tukanac izvedbom
mjuzikla Tko pjeva zlo ne misli Zagrebakog gradskog kazalita Komedija.
Nakon nekoliko izvedbi predstava Gradskog kazalita Komedije, dva su se
mjeseca prikazivali filmovi svih vanih filmskih festivala Hrvatske kao i
revije raznih filmskih prikazivaa. Projekt Zgkul je tijekom 2013. i 2014.
godine smjeten na park Bundek, gdje su se odravale sve manifestacije i
izvedbe koncerata i predstava na otvorenom, na pozornici na jezeru.
70

Ojaati i unaprijediti
umjetnosti i kulture
kapacitete
organizacija
podruju
Provedba aktivnosti ovog cilja osnait e ljudske, prostorne i tehnoloke

kapacitete organizacija u podruju kulture i umjetnosti kako bi se
unaprijedila kvaliteta i raznolikost kulturnih proizvoda i usluga. Nedostatak
prostora osnovni je izazov i prepreka razvoju veine udruga (90%), a on je
velika prepreka i daljnjem razvoju gradskih muzeja zbog nedostatka
prostora za uvanje grae (muzejski depoi) kao i nedostatnoga prostora za
rad i uvanje grae sredinje gradske knjinice. Naela odrivog razvoja
nalau obnovu i prenamjenu postojeih gradskih prostora te smjetaj
kulturnih centara u rubne, manje atraktivne dijelove grada radi
revitalizacije, drutvene inkluzije i unapreenja kvalitete ivljenja graana
grada Zagreba. U doba naprednih tehnologija nuno je prihvatiti
mogunosti kreativnoga stvaralatva, evidentiranja, prikaza, promocije i
komunikacije sadraja koristei se digitalnim medijima te naprednim
informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Digitalno dostupni sadraji
pridonose
uinkovitosti,
produktivnosti
rada
te
atraktivnosti
i
prepoznatljivosti kulturnog sadraja pa je stoga organizacijama u kulturi
nuno omoguiti osnovne uvjete za njihovu uporabu. Revitalizacija i
opremanje objekata te uvoenje novih tehnologija za rad organizacija u
podruju kulture nije zanemariv izdatak pa se preporuuje razmotriti
dostupne alternativne izvore financiranja istih i slinih investicija.
Jaanje sposobnosti organizacija u kulturi ukljuuje struno usavravanje
umjetnika te dodatne drutvene kompetencije i poznavanje stranog jezika
sa svrhom meunarodnog povezivanja i svakodnevne interakcije s
inozemnim posjetiteljima.
Analiza miljenja organizacija u kulturi upuuje na problem nedostatka
prostornih kapaciteta za provedbu regularnih aktivnosti (37% organizacija
u kulturi), dok 49,02% navodi kako plaa najam u kojemu djeluje te se
veina slae da je cijena najma primjerena (66%). Od ukupnog broja
ispitanih, 56,86%
predstavnika kulture odgovorilo je da ukljuuje
volontere u provedbu kulturne djelatnosti, a spomenuti rezultati ukljuuju
sljedee: pomo i sudjelovanje u realizaciji programa, akcija i manifestacija
od interesa za Grad Zagreb, mladi nisu vie pasivni promatrai ve postaju
aktivni u svojem drutvu, volonterstvo priprema graane za stalno
zaposlenje, volonteri stjeu radno iskustvo i umreavaju se meusobno i s
profesionalcima iz kulture, to e im koristiti u buduem radu i
napredovanju i dr.
71
Analiza miljenja graana upozorava na prostorne probleme, manjak

strunih skupova, nepostojanje stratekih dokumenata, kratkorono
planiranje te neprilagoenost sustava novim trendovima u kulturnome
stvaralatvu.
Analizom trenutanoga stanja prepoznati su sljedei problemi:
1) Nedostatni prostorni kapaciteti za provedbu regularnih aktivnosti.
2) Nezadovoljavajua, zastarjela
kulturnih proizvoda.
tehnologija
za
rad
promociju
3) Nedostatna znanja i vjetine razvoja digitalnih sadraja i koritenja

osnovnim i naprednim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama.
4) Nezadovoljavajui broj mobilnosti zaposlenika organizacija u kulturi.
5) Nedostatna poduzetnika
poslovnog planiranja.
znanja
neodgovarajue
vjetine

6.1. Bolje iskoristiti prostorne kapacitete i osigurati odgovarajuu opremu
organizacijama u kulturi.
6.2. Osuvremeniti rad ustanova i prezentaciju grae uvoenjem modernijih
informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
6.3. Osigurati obrazovanje djelatnika gradskih ustanova u podruju
primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe razvoja,
promocije i prodaje kulturnih proizvoda i usluga te komunikacije s
graanima.
6.4. Osigurati kontinuirano struno usavravanje, poznavanje stranih
jezika, mobilnost djelatnika i volontera.
6.5. Poticati volonterstvo radi poveanja provedbenih kapaciteta i
pridonosei time unapreenju njihovih prilika za zapoljavanje.
6.6. Poticati upotrebu informacijsko-komunikacijskih tehnologija radi
unapreenja kulturnog turizma.
Pokazatelji provedbe: 50 000 m2 novih prostora za rad i provedbu

kulturnih i kreativnih programa, broj opremljenih objekata novo dostupnom
informacijskom tehnologijom, broj djelatnika koji su uspjeno zavrili
program osposobljavanja za rad s novim ICT, broj mobilnosti djelatnika u
podruju kulture i umjentosti, broj dionika programa profesionalnog
72
usavravanja, broj volontera, broj projekata informiranja i prezentacije

grae dostupnom ICT sa svrhom unapreenja kulturnog turizma.
Strateki projekti
stratekog cilja 6.
koji
doprinose
provedbi
opeg
Nova gradska knjinica

Nova Gradska knjinica, kao komunikacijsko i drutveno sredite metropole
i javni prostor znanja, iskustva i osobitosti Zagreba, osigurati e svim
graanima kvalitetan pristup informacijama, programima i uslugama,
postajui tako novim simbolom Zagreba kao grada znanja, uenja i kulture.
Unato bogatstvu usluga, raznovrsnosti knjininog fonda, strunosti
djelatnika te kvaliteti programa namijenjenih svim graankama i
graanima Zagreba, Gradska knjinica je i u 107. godini djelovanja
smjetena u neodgovarajuem prostoru koji zadovoljava samo jednu
desetinu potreba knjinice. Gotovo 70% bogatog fonda smjeteno je u
spremitu izvan knjinice. S obzirom na broj korisnika (svaki esti graanin
Zagreba lan je KGZ-a), stalni rast knjininih zbirki, nove usluge i zadae
suvremene sredinje knjinice, Gradskoj knjinici e se umjesto sadanjih
2560 m2 osigurati prostor od oko 20000 m2. Novi zgrada Gradske knjinice
omoguit e centralizaciju i racionalizaciju poslovanja te svojom lokacijom
i pristupanou graanima omoguiti potpunu informiranost, umrenost i
uenje u ugodnom okruenju novo obnovljene/izgraene zgrade.
Obnova i rekonstrukcija Velike dvorane s pripadajui prostorima

Pukog otvorenog uilita Zagreb
Zgrada Pukog otvorenog uilita Zagreb izgraena 1960. godine,
zatieno je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH. U
graditeljskom kompleksu POU Zagreb nalazi se Velike dvorana veliine 663
m 2, predvorje ukupne veliine 743 m2 , terase veliine 883 m2 pripadajui
prostori velike dvorane (nekadanje sale za vjebanje, glumake sobe)
veliine 600 m2. Sama Velika dvorana u doba kada je bila u svojoj funkciji
(prije 30 40 godina) smatrala se najakustinijom i drugom najveom
kazalinom dvoranom u Zagrebu, a mogla je primiti do 550 posjetitelja.
Kako bi se odgovorilo na trenutne potrebe i otklonilo razvojne prepreke
kulture i umjentosti planirana je obnova, rekonstrukcija i prenamjena.
Velike dvorane s pripadajuim prostorima. Obnovom dvorane razvit e se
prostorni (oko 3000 m2) i tehniki preduvjeti potrebni za rad kulturnih
73
organizacija i provedbu kvalitetnih i posebno zahtjevnih predstava koje do

sada nisu mogle biti realizirane u postojeim prostorima Gradskih
ustanova, te se omoguiti realizacija vrhunskih predstava velikih svjetskih
kazalinih i plesnih skupina.
POGON - Zagrebaki centar za nezavisnu kulturu i mlade

Ustanova Pogon - Zagrebaki centar za nezavisnu kulturu i mlade je
zapoela s pripremom projekta rekonstrukcije bive tvornice Jedinstvo u
kulturni, kreativni i drutveni centar na Savi. Investitor i nositelj projekta je
Grad Zagreb, a podrava ga Ministarstvo kulture. Prostor je u vlasnitvu
Grada Zagreba i ve se vie od desetljea koristi u kulturne svrhe. U
jednom dijelu kompleksa takoer djeluje klub Movara kojeg vodi
Udruenje za razvoj kulture URK. Rekonstrukcijom se planira
neadekvatan tvorniki prostor pretvoriti u fleksibilan multifunkcijski prostor
prema suvremenim standardima povrine od oko 3000m2. Tako e Zagreb
dobiti najsuvremeniji novi javni
prostor za kulturu i mlade, a
kreativnim koritenjem
industrijskog objekta doprinijet
e se revitalizaciji etvrti Trnje i
podruja uz Savu. Graani
Zagreba, osobito mladi, dobit
e nove kulturne i obrazovne sadraje, a razvijat e se i posebni sadraji za
posjetitelje grada.
Grad Zagreb i Savez udruga Operacija Grad, kao osnivai Pogona, uz
potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga drutva, provode projekt
programskog razvoja centra i ukljuivanja udruga koje djeluju u drugim
sektorima u cilju jaanja drutvene komponente centra, a u svrhu
mogueg proirenja centra na druge lokacije i provedbu pojedinih dodatnih
funkcija. Planirana je mogunost prenamjene i prikljuivanja dodatnih
prostora u gradu kako bi se uspostavio drutveno-kulturni centar na vie
lokacija koji po svojim funkcijama odgovara suvremenim potrebama grada
i njegovih stanovnika.

Plesni centar i Histrionski dom
74
Plesni centar i Histrionski dom smjestili su se u nekadanja kina u Ilici 10 i

Ilici 90 zahvaljujui financijskim i organizacijskim naporima Grada Zagreba.
Iako je rekonstrukcija, obnova i prenamjena objekata trajala due od
oekivanog, projekt je ispunio svoja oekivanja. Zagrebaki plesni centar
prvi je namjenski objekt koji je u Hrvastkoj izgraen za potrebe plesa,
zamiljen kao koreografsko-plesni centar koji kroz rezidencije i druge
programe potie razvoj nove generacije zagrebakih i hrvatskih koreografa
te prua potporu istraivanju, stvaranju i produkciji koreografija
suvremenog plesa. Zagrebaki plesni centar sastoji se od tri studija, od
kojih je jedan fleksibilan sa 140 mjesta te opremljen za potrebe izvedbi
plesnih predstava manjeg obima: posjeduje krovnu ljetnu terasu pogodnu
za razne programe, infoteku, sobu za sastanke. Histrionski dom smjestio
se u obnovljenom prostoru biveg kina Apolo na ukupnoj povrini od 3000
m2. Upotpunjuje kulturnu ponudu grada omoguujui realizaciju vie od 40
predstava, festivala i tradicionalnih manifestacija.
75

Omoguiti
programa
industrija
financijsku
odrivost
perspektivnih
i poduzetnikih pothvata kulturnih i
projekata,
kreativnih
Usporedimo li Grad Zagreb s ostalim hrvatskim gradovima, on u

apsolutnim iznosima ima najvei proraun za kulturu. Od ukupnog
prorauna od 460 504 900 00 kuna Grad Zagreb je u 2014. godini utroio
gotovo 80% prorauna na trokove plaa zaposlenika i materijalne
trokove, dok je ostatak prorauna utroen na nezavisnu produkciju i
programe ustanova. Potpora projektima i programima u podruju
umjetnosti i kulture u gradu Zagrebu donosi se na temelju provedenog
Poziva za predlaganje programa javnih potreba, za narednu godinu.
Financiranje gradskih ustanova i projekata u kulturi provodi se kontinuirano
i stabilno tijekom proteklih godina, to osim pozitivnih uinaka rezultira i
negativnim rezultatima. Poduzetnitvo i poveanje prihoda plasmanom
kulturnih proizvoda nisu prihvaeni od veine organizacija u podruju
kulture te ih je potrebno uvoditi paljivo kako bi se zadrala svrha
djelovanja i ostvario predvien utjecaj na drutvo i zajednicu. Financijsku
potporu za projekte i programe potrebno je omoguiti i kreativnim
industrijama bez obzira na vrstu organizacije prijavitelja
(profitno/neprofitno).
76
Djelatnost kulture u proraunu Grada Zagreba za 2015. godinu

Redovna djelatnost ustanova u kulturi
Programska djelatnost javnih ustanova
1,000,000.00
7,180,000.00
Hrvatsko narodno kazalite
3,700,000.00
45,160,000.00
Zagreb film
42,380,000.00
28,276,000.00
Opremanje ustanova u kulturi
Zagreb - EPK
310,757,000.00
Nezavisna produkcija
Slika 14. Proraun djelatnosti kulture Grada Zagreba za 2015. godinu

U Kulturnom radnom planu Europske komisije 2010. 2014. (Work Plan
for Culture 2011-2014) preporuuje se rekonstrukcija sustava
financiranja tako da se 50% ukupnih proraunskih sredstava za kulturu
usmjeruje na infrastrukturu i naknade za rad djelatnicima gradskih
ustanova, dok je ostalih 50% namijenjeno projektima u kulturi i kreativnim
industrijama. Strategijom kreativnog i kulturnog razvitka grada Zagreba
2015. 2022. nastoji se upozoriti na vanosti financijske odrivosti
programa i projekata u kulturi te omoguiti strunu potporu Grada Zagreba
pri prijavi projekata na EU fondove i ostale fondove kao alternativni nain
financiranja kulturnog razvoja u Gradu Zagrebu.
Europska komisija upuuje (Work Plan for Culture 2015. 2018.) drave
lanice da u stratekim smjernicama posebnu panju pridaju financijskom
ekosustavu kulture i kreativnih industrija. Potrebno je istraiti nove naine
financiranja kao to su npr. javno-privatno partnerstvo, zaklada za kulturu,
poslovni aneli, crowdfunding, sponzorstva, donacije te razmotriti
mogunosti financiranja projekata putem europskih i ostalih fondova. Za
kvalitetno financijsko planiranje preporuuje se angairati financijske
strunjake i ostale strunjake s dugogodinjim iskustvom iz poslovnog
sektora.
Analiza miljenja dionika u kulturi upuuje na zabrinjavajue mali broj
prijavljenih i provoenih EU projekata; 47,94% organizacija u kulturi
77
meunarodno umreeno sa srodnim institucijama, dok je samo 18,18%

anketiranih organizacija u kulturi provodili su EU projekte. Organizacije u
kulturi uglavnom su nezadovoljne nainom dodjele financijskih potpora
putem Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi, ponajvie
iz razloga to financijska sredstva nisu dodijeljena u iznosu koji je
projektom traen pa nisu u mogunosti postii planirane rezultate i ciljeve
prijavljenog projekta/programa.
Opi problemi prepoznati tijekom analize trenutanoga stanja kulture
grada Zagreba:
1)
2)
3)
4)
5)
Nezadovoljavajua potpora kreativnim industrijama.

Nepoznavanje i nekoritenje alternativnih izvora financiranja.
Nedovoljno znanja u podruju pripreme i provedbe EU projekata.
Nemogunost viegodinjeg financiranja projekata i programa.
Nedovoljna integracija kulture u ostale gradske sektore

7.1. Istraiti i omoguiti nove izvore financiranja projekata u umjetnosti i
kulturi te osigurati njihovu vidljivost.
7.2. Organizacijama u kulturi omoguiti stjecanje znanja
i vjetina
projektnog planiranja i upravljanja kako bi se poveao broj odobrenih
projekata financiranih iz programa i fondova Europske unije te ostalih
fondova.
7.2. Odrediti kriterije i izvore financiranja kreativnim industrijama,
ukljuujui poduzea koja svoje poslovanje temelje na kreativnom
stvaralatvu.
7.3. Omoguiti viegodinje financiranje perspektivnih projekata i
programa.
7.4. Osigurati financijska sredstva za kulturu u svim razdjelima Prorauna
Grada
Pokazatelji provedbe: broj projekata (su)financiranih iz alternativnih izvora,

broj sudionika u programima osposobljavanja za pripremu i provoenje EU
projekata (za EU i ostale fondove), broj projekata kreativnih industrija
financiranih iz gradskog prorauna, broj projekata kreativnih industrija
financiranih iz alternativnih izvora, broj viegodinjih projekata/programa
koji su primili financijsku potporu Grada, broj Gradskih djelatnosti koje su
integrirale financijska sredstva za kulturu u svoj proraunski razdjel.
78
Projekti od stratekog znaaja za provedbu opeg cilja 7.
Osposobljavanje za pripremu EU projekata u kulturi

U suradnji sa Gradskim uredom za programe i projekte Europske unije i
Pukim
otvorenim
uilitem
centrom
za
kulturu
planira
se
Osposobljavanje za pripremu EU projekata u kulturi za djelatnost centara
za kulturu grada Zagreba. Detaljnom analizom kadrovskih kapaciteta i
razvojnih potreba Centara za kulturu te mogunosti financiranja njihovih
regularnih aktivnosti, ustanovljeno je da je prijeko potrebno dodatno
obrazovati zaposlenike zagrebakih Centara za kulturu. Cilj projekta je
temeljno osposobljavanje i informiranje o mogunostima financiranja i
razvoja postojeih programa koje centri za kulturu provode. Svi prijavljeni
polaznici programa, zaposlenici centara za kulturu, obvezni su zavriti
zapoeti program prema planu i programu u trajanju od 106 sati, koji je
usuglaen suradnjom Pukog otvorenog uilita centra za kulturu,
Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport i Gradskim uredom za
programe i projekte Europske unije. Nadleni Gradski ured za kulturu
financira odravanje programa i pokriva trokove odravanja predavanja,
radionica i ostalih osnovnih trokova.
Osnivanje Zaklade za umjetnost i kulturu grada Zagreba

Zaklada za kulturni i kreativni razvoj grada Zagreba je koncept
modernizacije drutvenog razvoja putem kojeg e se prikupljati sredstva
za usmjeravanje u kulturne aktivnosti drutvenih inicijativa. Istraivanja
tijekom izrade Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba
2015. 2022.
ukazala su na problem kako nedovoljnog koritenja
alternativnih izvora financiranja tako i sredstava donatora. Potencijalni
donatori strahuju od nenamjenskog troenja sredstava stoga rijetko
pruaju financijsku potporu ustanovama, umjetnicima i udrugama. Zaklada
se osniva s namjerom da se osigura transparentan i uinkovit sustav
transfera financijske potpore, te osigura ravnoteu financiranja kulturnih
aktivnosti iz javnog i privatnog izvora. Dobrovoljni prilozi pojedinaca i
pravnih osoba usmjeriti e se na istraivanje, izradu novih obrazovnih
programa, digitalizaciju organizacija u kulturi, stipendiranje uenika te
realizaciju inovativnih projekata i programa u kulturi.

79
Financiranje perspektivnih projekata suradnje Zagrebake

filharmonije i kina Europa
Grad Zagreb je u 2013. godini projektu suradnje Zagrebake filharmonije i
kina Europa dodijelio 50 000 kuna kako bi zapoeli s realizacijom novog
ciklusa Filmske glazbe u Kinu Europa. Suradnja je zapoela u sezoni
2012./2013., s ciljem upoznavanja ire publike s klasinom glazbom. Rije
je o spoju filmske i glazbene umjetnosti gdje je svaka projekcija praena
orkestrom koji uivo izvodi izvornu filmsku glazbu. Ta suradnja pokazala se
iznimno uspjenom, kako u organizacijskom, tako i u marketinkom i
produkcijskom smislu. U dvije godine postojanja Filmski ciklus pozicionirao
se kao prepoznatljiv kulturni i drutveni dogaaj u kulturnoj ponudi grada
Zagreba. Izlazak iz Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog kao stalne
koncertne pozornice Filharmonije pokazao se iznimno uspjean, te je na
traenje publike odrano jo 6 koncerata u punoj dvorani Kina Europa.
4. Pojmovnik
Metodoloka objanjenja
OPI STRATEKI CILJEVI - openito definirani cilj koji se mora postii
kako bi strategija bila uspjena, tj. kako bi se postigao razvitak
kulture, umjetnosti i kreativnih industrija u gradu Zagrebu
POSEBNI STRATEKI - mjerljivi ciljevi, rangirani prema vanosti kako
bi se postiglo ostvarenje opih stratekih ciljeva. Postiu se
provedbom specifinih aktivnosti/mjera (navedene u Akcijskom
planu).
POKAZATELJI USPJENOSTI - su u brojkama i na druge naine
izraeni pokazatelji na temelju kojih e se procjenjivani konkretni
rezultati provedenih aktivnosti/mjera.
Objaenjenja osnovnih pojmova spomenutih u Strategiji kulturnog

i kreativnog razvitka 2015. 2022.
80
EUROPSKA PRIEJSTOLNICA KULTURE /EPK - Inicijativa Europske

Unije, pokrenuta s ciljem isticanja bogatstva i raznovrsnosti
europskih kultura, velianja kulturnih veza koje povezuju Europljane,
povezivanja stanovnika razliitih europskih drava, promoviranja
njihove multikulturalnost i viejezinost kao i uzajamnog
razumijevanja te poticanja osjeaja pripadnosti europskom
graanstvu.
KULTURA - svi oblici umjetnikog i intelektualnog izraavanja,
simbolikog drutvenog identiteta, pripadnosti, ponaanja i obiaja
te industrijskih proizvoda, ukljuujui medijske, koji proizvodi su
namijenjeni provoenju slobodnog vremena i oblikovanju stavova.
KULTURNI TURIZAM - grana turizma koja koristi kulturne resurse, od
spomenika i muzeja do narodnih obiaja, u svrhu potpunijeg
predstavljanja i oblikovanja pozitivne slike o zemlji.
KULTURNO ODRIVI RAZVITAK - razvitak ljudskih interesa i djelovanja
koji sve manje optereuju fond prirodnih rezervi zemlje i postojee
kapacitete infrastrukture i naseljenog prostora, a istodobno potiu
uitak u (starim i novostvorenim, materijalnim i nematerijalnim)
vrijednostima koje putem umjetnosti, znanosti, obrazovanja te
kulturnih igara i obiaja poveavaju privlanost meu ljudima.
KREATIVNE INDUSTRIJE industrije koje kombiniraju stvaranje,

proizvodnju i komercijalizaciju sadraja koji su svojstveni kulturi, te
mogu poprimati oblik dobra ili usluge. Kreativne industrije u tom
smislu obuhvaaju kulturne industrije te nove medije, software,
oglaavanje, arhitekturu, modu, dizajn i trino pokrenuto
izdavatvo. I kulturne i kreativne industrije odreene su kao
djelatnosti koje stvaraju intelektualne vrijednosti, odnosno
intelektualno vlasnitvo (i prava), patente, zatiena autorska prava,
zatitne znakove i dizajnerska rjeenja
KREATIVNI KLASTER geografska koncentracija kreativnih industrija
koje zajedniki ulau vlastite resurse kako bi optimizirale stvaranje,
proizvodnju, diseminaciju i koritenje kreativnih djela. Klastersko
povezivanje moe se kretati i prema stvaranju mree te povezivanju
u partnerstva.
KULTURNA BATINA obuhvaa sljedee: - spomenike: djela
arhitekture, monumentalna kiparska i slikarska djela, elemente ili
81
strukture arheolokog karaktera, natpise, veinu i grupe elemenata

koji imaju iznimnu univerzalnu vrijednost s povijesnog, umjetnikog
ili znanstvenog gledita; - grupna zdanja: grupe izoliranih ili
povezanih graevina koje po svojoj arhitekturi, jedinstvu i
uklopljenosti u krajolik predstavljaju iznimnu univerzalnu vrijednost s
povijesnog, umjetnikog ili znanstvenog gledita te - znamenita
mjesta: djela ljudskih ruku ili kombinirana djela ljudskih ruku i prirode
kao i zone, ukljuujui arheoloka nalazita koja su od iznimno
univerzalnog znaaja s povijesnog, estetskog i etnolokog ili
antropolokog gledita. Pored spomenutog, kulturna batina
ukljuuje nematerijalnu kulturnu batinu (vidi definiciju).
KULTURNA DOBRA pojedinani dijelovi kulturne batine ije
ouvanje i zatitu regulira Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih
dobara, a ukljuuju: - pokretne i nepokretne stvari od umjetnikog,
povijesnoga
paleontolokog,
arheolokog,
antropolokog
i
znanstvenog znaenja, - arheoloka nalazita i arheoloke zone,
krajolike i njihove dijelove koji svjedoe o ovjekovoj prisutnosti u
prostoru, a imaju umjetniku, povijesnu i antropoloku vrijednost, nematerijalne oblike i pojave ovjekova duhovnog stvaralatva u
prolosti kao i dokumentaciju i bibliografsku batinu te - zgrade,
odnosno prostore u kojima se trajno uvaju ili izlau kulturna dobra.
KULTURNE INDUSTRIJE aktivnosti koje se bave u prvom redu
simbolikim dobrima, dobrima ija ekonomska vrijednost proizlazi
prvenstveno iz njihove kulturne 77 vrijednosti. Odnose se na trinu
proizvodnju i distribuciju kulturnih proizvoda u svrhu masovne
reprodukcije i potronje, slijedom ega je naglaenija ekonomska
dimenzija. Rije je o aktivnostima koje imaju porijeklo u
individualnom stvaralatvu, umijeu i talentu i koje omoguavaju
zapoljavanje i dobit. Kulturne industrije obuhvaaju glazbu,
umjetnike predstave (kazalite, ples), muzeje, obrt, arhitekturu,
knjievnost, vizualnu umjetnost, izdavaku djelatnost, film, festivale,
dizajn.
KULTURNI PROIZVOD proizvod koji utjelovljuje ili prenosi kulturni
izraz bez obzira na komercijalnu vrijednost koju posjeduje. esto ipak
kulturni proizvodi prenose kulturni izraz koji je zanimljiv za trite pa
ih kreira, distribuira i koristi publika u trinim uvjetima.
MATERIJALNA KULTURNA BATINA dijeli se na nepokretnu i
pokretnu kulturnu batinu. Nepokretna obuhvaa pojedinana
kulturna dobra (stare gradove i utvrde; dvorce i kurije i tradicijsko
82
graditeljstvo) i povijesne cjeline, a pokretna manje objekte batine

pokretnog tipa. U tom smislu, fizika, opipljiva ili materijalna kulturna
batina ukljuuje graevine i povijesne lokalitete, spomenike,
artefakte i dr. to se smatra vrijednim ouvanja za budunost. U to
su ukljueni predmeti znaajni za arheologiju, arhitekturu, znanost ili
tehnologiju specifine kulture.
NEMATERIJALNA KULTURNA BATINA obuhvaa: prakse, predstave,
izraze, znanja, vjetine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i
kulturne prostore koji su povezani sa spomenutim, koje zajednice,
skupine i u nekim sluajevima pojedinci prihvaaju kao dio svoje
kulturne batine. Nematerijalnu kulturnu batinu, koja se prenosi iz
generacije u generaciju, zajednice i skupine uvijek iznova stvaraju
kao reakciju na svoje okruenje, svoje uzajamno djelovanje s
prirodom i svoju povijest. Ona im prua osjeaj identiteta i
kontinuiteta te tako promie potovanje za kulturnu raznolikost i
ljudsku kreativnost.
ODRAVANJE KULTURNOG DOBRA sustavno praenje stanja

kulturnog dobra te poduzimanje mjera i radova nunih za ouvanje
spomenikih svojstava, cjelovitosti i namjene kulturnoga dobra.
Izvor: Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara,
ODRIVI RAZVOJ razvoj koji zadovoljava potrebe dananjice, a
pritom ne ugroava potrebe buduih generacija. Odrivi razvoj
ostvaruje ravnoteu izmeu zahtjeva za unapreivanjem kakvoe
ivota (ekonomska sastavnica), za ostvarivanjem socijalne dobrobiti i
mira za sve (socijalna sastavnica) te zahtjeva za ouvanjem
sastavnica okolia kao prirodnog dobra o kojima ovise i sadanja i
budue generacije.
ZATITA KULTURNOG DOBRA provedba mjera zatite pravne i

strune naravi propisanih odredbama Zakona o zatiti i ouvanju
kulturnih dobara, sukladnih pravilima konzervatorske struke.
5. Propisi, zakoni i literatura

Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01)
83
Zakon o kulturnim vijeima (NN 48/04, NN 44/09, NN 68/13)

Zakon o ustanovama (NN 76/93; NN 29/97, NN 47/99 - Ispravak i NN
35/08)
Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90 ,NN
27/93, NN 38/09)
Zakon o potvrivanju konvencije o zatiti i promicanju raznolikosti
kulturnih izriaja (NN-MU, br. 5/06, 5/07)
Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara
Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN
151/03; NN 157/03Ispravak, NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11 , NN
25/12, NN 136/12 , NN 157/13,NN 152/14)
Zakon o zakladama i fundacijama (NN 36/95)
Europska kulturna konvencija ( NN-MU 1/99)
Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine, Narodne
novine Meunarodni ugovori 12/93 Usvojena: PARIZ, 1972.
Zakon o potvrivanju Okvirne konvencije Vijea Europe o vrijednosti
kulturne batine za drutvo
(NN Meunarodni ugovori 5/07)
Zakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76/07,90/11)
Zakon o knjinicama (NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00, NN 69/09)
Zakon o muzejima (NN 142/98, NN 65/09)
Europska kulturna konvencija Pariz, 19. prosinca 1954. Narodne
novine: Meunarodni ugovori. 6/94 i 1/99.
Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine Pariz, 23.
studenoga 1972. Narodne novine: Meunarodni ugovori. 12/93.
Povelje i preporuke ICOMOS-a i ICOM-a
UNESCO Konvencija o zatiti nematerijalne kulturne batine
UNESCO Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine
Zakon o potvrivanju Konvencije o zatiti nematerijalne kulturne
batine, Narodne novine, Meunarodni ugovori br. 5/05,5/07-objava
UNESCO Konvencija o zatiti i promicanju raznolikosti kulturnih
izriaja
Strateki plan Ministarstva kulture RH za razdoblje 2014.-2016
Strategija zatite, ouvanja i odrivog gospodarskog koritenja
kulturne batine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.2015.
Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske 2014.-2020.
Strategija Europa 2020.
Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske
Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske
Strateki dokument Zagreb plan
Akcijski plan energetski odrivog razvitka grada Zagreba
Socijalni plan grada Zagreba 2014.-2020.
Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske
84
Akcijski plan energetski odrivog razvitka Zagreba

Odluka br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijea od 16. travnja
2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice
kulture u razdoblju od 2020. do 2033. i o stavljanju izvan snage
Odluke br. 1622/2006/EZ
Literatura
Europska komisija. Europske prijestolnice kulture 2020. do 2033.
Godine. Vodi za gradove koji se namjeravaju kandidirati.
Europska komisija (2012). Kako strateki koristiti programe potpore
EU, ukljuujui Strukturalne fondove za poticanje kulture u cilju
lokalnoga, regionalnog i nacionalnog razvoja te pratei uinci na ire
gospodarstvo: rad skupine strunjaka iz svih zemalja lanica EU,
Bruxelles.
Europska komisija (2012). Europska publika: 2020. i poslije.Bruxelles.
Europska komisija (2014). Creating growth Measuring cultural and
creative markets in the EU.
UNESCO (2014).UNESCO culture for development indicators. Paris.
UNESCO (2014). Sustainable development through the lens of
creativity, Section of the Diversity of Cultural Expressions Culture
Sector
Europska komisija (2010., 2014.). European Agenda for Culture.
Bruxelles.
Europska komisija (2010.). Final report and recommendations to the
cultural affairs committee on improving the conditions to support the
mobility of artists and culture professionals. Bruxelles.
Europska komisija (2010.). Work plan for culture 2011-2014.
Building a strong framework for artists mobility: five key principles.
Bruxelles.
Europska komisija (2010.). Work plan for culture 2011-2014. How to
strategically use the EU support programmes, including Structural
Funds, to foster the potential of culture for local, regional and
national development and the spill-over effects on the wider
economy?
Europska komisija (2014.). Komunikacija komisije Europskom
parlamentu, Vijeu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i
odboru regija Europski film u digitalnom dobu. Povezivanje kulturne
raznolikosti i konkurentnosti. Bruxelles.
Europska komisija (2013).Survey on access to finance for cultural
and creative sectors; Evaluate the financial gap of different cultural
85
and creative sectors to support the impact assessment of the

creative Europe programme.
Europska komisija (2014.). European Audiences: 2020 and beyond;
Publications Office of the European Union. Luxembourg.
Europska komisija (2016.). The economy of culture in Europe; Study
prepared for the European Commission (Directorate-General for
Education and Culture).
Europska komisija (2013.) Europske prijestolnice kulture: uspjene
strategije i dugoroni uinci;
Europska komisija (2005.) Europski gradovi i prijestolnice kulture
(izvjee Palmer/Rae)
Europska komisija (2007.) Izvjea o evaluaciji za sve EPK od 2007.
godine, ECORYS.
Florida, Richard (2005) Cities and Creative Class. Routledge, New
York-London.
Florida, Richard. The Rise of Creative Class., New York, Basic Books
2002
Varbanova, Lidia (2013) Strategic management in arts. Routledge,
New York-London.
Jelini, Daniela Angelina. Kultura u izlogu : kratki vodi za
upravljanje kulturnim dobrima. Zagreb: Menadarmedia, 2010.
Cvjetianin, B. (1999) Meunarodna kulturna suradnja, u:
Cvjetianin, B., Katunari, V.
Cvjetianin, B., Katunari, V. (ur.) (1999) Kulturna politika Republike
Hrvatske. Nacionalni izvjetaj. Zagreb: Ministarstvo kulture
Republike Hrvatske.
Landry, C. (1999) Hrvatska kulturna politika. Od prepreka do
mostova. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Jelini, Daniela Angelina, uvela, Ana i Poli, Mario (2012) Zagreb
kao kulturni proizvod: Akcijski plan poticanja razvoja
kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu. Zagreb: Institut za
meunarodne odnose.
Jelini, Daniela Angelina, uvela, (2013) to nas ini razliitima?
Kreativni Zagreb na putu k kreativnoj Europi; Zagreb: Institut za
meunarodne odnose.
Jelini, Daniela Angelina i uvela, Ana (2010) Zagreb kao kulturni
proizvod: Studija potencijala
razvoja grada kroz kulturne/kreativne industrije. Zagreb: Institut za
meunarodne odnose.
Dragovjevi, Sanjin, iljak Tihomir, (2008) Organizacijski razvoj i
strateko planiranje u kulturi: Grad Zagreb, POU Zagreb
86
Borrup, Tom (2011) The Creative Community Builder's Handbook;

How to Transform Communities Using Local Assets, Art, and Culture;
Fieldstone Alliance.
Europska komisija (2014). Communication from the commission to
the European parliament, the council, the European economic and
social committee and the Committee of the regions; Towards an
integrated approach to cultural heritage for Europe, Brussels
Europska komisija (2014). Cultural heritage Digitisation, online
accessibility and digital preservation REPORT on the Implementation
of Commission Recommendation 2011/711/EU 2011-2013, Brussels
87

KULTURA Strategija ZG 0303

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

KULTURA Strategija ZG 0303

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GRAD ZAGREB

Na putu prema kulturnoj prijestolnici

.... radi na razvoju

Strategija kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022.

Meunarodna agencija za razvoj d.o.o. izradila je Strategiju kulturnog i kreativnog razvitka

Usklaenost s preporukama i stratekim dokumentima............................9

Izrada Strategije kulturnog i kreativnog razvitka....................................12

Podruja djelovanja kulture i umjetnosti..............................................15

Kazalina i plesna djelatnost.............................................................15

2.3.7. Knjinina djelatnost.........................................................25

Filmska i audiovizualna djelatnost.....................................................27

2.3.10. Inovativne umjetnike i kulturne prakse............................................28

Nova usmjerenja, nove ambicije....................................................................31

Opi strateki ciljevi................................................................................. 32

Strateki program Europska prijestolnica kulture...............................34

3.3.1. Opi strateki cilj 1............................................................................... 37

Propisi, zakoni i literatura............................................................................67

1.1. ZAGREB na putu prema kulturnoj prijestolnici

smotra folklora, Zagreb Dox, Festival svjetske knjievnosti, Zagreb film

svijeta, potie suradnju i mobilnost umjetnika, te prvenstveno nastoji

1.2. Zato nam je potrebna Strategija kulturnog i kreativnog

1.3. Usklaenost s preporukama i stratekim

vjetine i radna mjesta i Europska platforma protiv siromatva.

Slika 2. Prikaz usklaenosti sa lokalnim, nacionalnim i ostalim relevantnim

fondove kao alternativnog naina financiranja kulturnog razvoja u gradu

3 Plan za sektor kulture od 2015. do 2018. godine, dostupan na http://ec.europa.eu/culture/news/2014/2711work-plan-culture_en.htm

4 Konvencija o zatiti nematerijalne kulturne batine, dostupna na http://portal.unesco.org/en/ev.phpURL_ID=17716&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html

5 Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine, dostupna na http://portal.unesco.org/en/ev.phpURL_ID=13055&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html

industrije7 UNESCO ukazuje na vanost kreativnih industrija i daje okvir za

7 Dokument Razumjeti kreativne industrije, dostupan na

8 Strateki plan Ministarstva kulture RH za razdoblje 2014.-2016., dostupan na http://www.minkulture.hr/userdocsimages/Propisi/Strate%C5%A1ki%20plan%20MK%202014.-2016.%20-%20za%20web.pdf

10 Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske, dostupna na http://www.mint.hr/UserDocsImages/130426Strategija-turizam-2020.pdf

11 Strategije odrivog razvitka Republike Hrvatske, dostupna na http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_03_30_658.html

ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske12 u kojoj se

1.4. Izrada Strategije kulturnog i kreativnog razvitka

12 Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, dostupna na

13 Strateki dokument Zagreb plan, dostupan na

14 Akcijski plan energetski odrivog razvitka grada Zagreba, dostupan na

15 Socijalni plan grada Zagreba 2014.-2020., dostupan na http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=70651

Strategija kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022.

Slika 3. Proces izrade Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada

Rezultati analize ukljuivali su izraenu SWOT analizu te problemsko stablo

2.1. Rezultati istraivanja

Razvojne prepreke u podruju kulture i umjetnosti grada Zagreba

Organizacije u kulturi smatraju da bi se odrivi razvoj kulturnog sektora

2.2. Kulturna infrastruktura

16 Popis gradskih ustanova u kulturi kojima je osniva Grad Zagreb dostupan na

Jednako vano, kulturnoj ponudi grada doprinose privatne i dravne

2.3. Podruja djelovanja kulture i umjetnosti

Kazalina i plesna djelatnost

Kazalina djelatnost obuhvaa pripremu i organizaciju te javno izvoenje

su posjetila 1 044 27318 posjetitelja (oko 1500 predstava), to u usporedbi

Zagreba Gradsk Zagreba Gradsk Zagreba Satiriko

Slika 5. Podaci o djelovanju kazalita kojima je osniva Grad Zagreb

Svojom kvalitetom posebno se istiu sljedee kazaline i plesne

Liberdance, MASA dancecompany, Organizacija nezavisnih O.N.E.,

2.3.2. Glazbena djelatnost

378 (183 VD, 195 64

Slika 6. Podaci o glazbenim ustanovama kojima je osniva Grad Zagreb

Sukladno rezultatima istraivanja provedenom u svrhu izrade Strategije

i prepoznatljiv kulturni proizvod u vidu interdisciplinarnih projekata

2.3.3. Muzejska djelatnost

segment muzejske djelatnosti, ali i ukupne kulturne i turistike ponude