Problematika svjetlosnog

oneienja

prof. eljko Andrei

Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
Sveuilite u Zagrebu
zandreic@rgn.hr
http://rgn.hr/~zandreic/
eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

Sadraj

1. uvod
2. pregled kolegija "Problematika svjetlosnog oneienja"
3. literatura

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

to je svjetlosno oneienje?

Svjetlosno oneienje je svako umjetno proizvedeno svjetlo koje odlazi

u okoli.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

Kako nastaje svjetlosno oneienje:

baeno - poveanje
svjetline nonog neba

baeno tetni
utjecaj
na okoli

baeno - tetni
utjecaj na okoli
korisno

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

Nebo uz malo svjetlosno oneienje

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

Nebo uz umjereno svjetlosno oneienje

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

Nou prirodnog mraka u hr vie nema...

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

Koliko energije rasipamo?

20%
krijesnice ive
samo ovdje!

30%

40%
10%

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

Kukci su velike rtve

umjetne rasvjete!

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

Aerodrom Toronto, jedna no...

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

10

Morske kornjae i none ivotinje trpe...

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

11

A ljudi?

nesanica kod ena,

kratkovidnost kod djece,
i?

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

12

Kolegij "Problematika svjetlosnog oneienja" na RGN-u

Satnica 2+1
Raspored vremena je fleksibilan i dijeli se na predavanja, vjebe
i teren (obilazak grada naveer).
Teite: razumijevanje problematike i mogunost razlikovanja
dobre rasvjete od loe.
Preduvjeti: nema.
Pribor: kalkulator, biljenica.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

13

Kolegij "Problematika svjetlosnog oneienja" na RGN-u

Uvjet za potpis: sudjelovanje u radu grupe.

Ispit: seminarski rad, event. usmeni.
Nakon seminara studenti mogu prihvatiti ponuenu ocjenu ili zatraiti
usmeni ispit za bolju ocjenu.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

14

Kolegij "Problematika svjetlosnog oneienja" na RGN-u

1. Uvod. Osnovni pojmovi radiometrije i fotometrije. Definicija
svjetlosnog oneienja. Svjetlo u prirodi danju i nou.
2. tetno djelovanje svjetlosnog oneienja na okoli i ljude.
Mjerenje svjetlosnog oneienja. Modeliranje svjetlosnog
oneienja: ab-initio fizikalni model, prednosti i nedostaci.
3. Walker-ov zakon. Statistiki model na bazi Walker-ovog zakona.
Postavljanje modela i interpretacija rezultata.
4. Izvori umjetnog svjetla. Osnovne karakteristike svjetiljki. "Dobre" i
"loe" svjetiljke.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

15

Kolegij "Problematika svjetlosnog oneienja" na RGN-u

5. Vrste svjetlosnog oneienja i preporuke za njegovo

ograniavanje.
6. Vaea zakonska regulativa u Hrvatskoj i osvrt na EU regulativu.
7. Vjebe: praktini rad s modelima (raunalna uionica).
8. Teren: obilazak grada, uoavanje dobrih i loih primjera rasvjete.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

16

Kolegij "Problematika svjetlosnog oneienja" na RGN-u

Literatura:
1. folije sa predavanja, interna skripta i ostali materijali se mogu nai na
adresi:
http://rgn.hr/~zandreic/studenti/lp/lp_index.html
2. K. Narisada nad D. Screuder, Light pollution handbook, Springer 2004
3. B. Mizon, Light pollution, Springer 2002
4. Self-study manual on optical radiation measurements, NBS/NIST
5. lanci o LP

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

17

Osnovni pojmovi radiometrije

Radiometrija: grana fizike koja se bavi elektromagnetskim zraenjem.
Spektar elektromagnetskog zraenja (podjela EMvalova po valnoj duljini) je
praktiki beskonaan:

vidljivo

kozmike zrake

10-18

10-15

gama-zrake
x-zrake

10-12

10-9

ultraljubiasto

infracrveno

10-6

mikrovalovi

10-3

radiovalovi

103

niskofrekventne EM oscilacije
(VLF, ELF, ULF...)

106

109

1012

valna duljina (m)

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

18

Radiometrijske veliine

Energija elektromagnetskog zraenja (eng. radiant energy) obino se

oznaava sa Q i kao i svaka druga energija mjeri se u J.
Tok elektromagnetskog zraenja (engl. radiant flux) definira se kao energija
koju u jedinici vremena odnosi EM zraenje. obino se oznaava sa i
mjeri se u W. Definira se kao:
=Q/t

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

19

Radiometrijske veliine
Povrinska gustoa elektromagnetskog zraenja, esto samo gustoa
zraenja, definira se kao tok zraenja po jedinici povrine:
E=/A
i mjeri se u W/m2.
Struno se za gustou zraenja koriste dva razliita engleska naziva:
1. radiant exitance (Radiant emittance), ako je ploha u pitanju izvor EM
zraenja. U tom sluaju za gustou se koristi simbol M umjesto E.
2. Irradiance, ako je ploha obasjana EM zraenjem nekog drugog izvora.
eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

20

Radiometrijske veliine
Intezitet elektromagnetskog zraenja (engl. radiant intensity) definira se kao
tok zraenja koje odlazi u jedinini prostorni kut (1 steradijan):
I=/
i mjeri se u W/sr.
Ako se intenzitet EM zraenja izraava po jedinici povrine, naziva se
radijancija (eng. radiance). Definicija radijancije je:
L=I/(A cos)
tj. jedinina povrina uvijek je okomita na tok zraenja. Jedinica je Wsr-1m-2
eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

21

Radiometrijske veliine
Sve ove funkcije odnose se na ukupno EM zraenje. Ako je potrebno uzeti
u obzir i raspodjelu EM zraenja po valnim duljinama (spektar) koriste se
spektralne funkcije, koje su definirane kao derivacije integralnih funkcija po
valnoj duljini. Npr. spektralna gustoa zraenja definira se kao:
E=E/
i mjeri se u Wm-2 m-1. Na isti nain definiraju se i ostale radiometrijske
spektralne funkcije.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

22

Radiometrijske konstante
E

Radiometrijske konstante
(ovise o materijalu!):
absorpcija

=Eapsorbirano/Eupadno

refleksivnost

=Ereflektirano/Eupadno

propusnost

=Eproputeno/Eupadno

emisivnost

=Euzorka/Ecrnog tijela

E
(na istoj temperaturi)

Dimezija svih ovih koeficijenata je 1.

vrijedi

++=1

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

23

Lambertova ploha

zrcalna refleksija

difuzna

Lambertova ploha je idealno difuzna ploha koja ima konstantnu radijanciju

bez obzira na smjer upadnog zraenja. Radijancija takve plohe je
jednostavno L=E/, gdje je E ukupni tok zraenja koje pada na tu plohu.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

24

Fotometrija
Za razliku od radiometrije, fotometrija se bavi samo vidljivim svjetlom i to
uzimajui u obzir osjetljivost ljudskog oka na svjetlo. Fotometrijske funkcije
govore nam dakle kakav e biti na osjet svjetla (svjetlina, boja).
Vidljivo svjetlo je samo jedan mali dio EM spektra.
daleko
infracrveno

daleko ultraljubiasto
ekstrenmo
ultraljubiasto

ljubiasto

10

srednje
infracrveno

blisko ultraljubiasto

200

300

400

pl.

zeleno

500

n crveno
.

600

700

blisko infracrveno

800

900

1000

104

valna duljina (nm)

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

25

Ljudsko oko

arenica
oni ivac
ronica
slijepa pjega
zjenica
uta pjega
lea
mrenica

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

arenica

26

Ljudsko oko

tapii
svjetlo

unjii

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

27

Ljudsko oko
dan
no

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

28

Ljudsko oko

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

29

Ljudsko oko
Vidno polje:
Monokularno: 160 deg (h) x 175 deg (v)
Binokularno: 200 deg (h) x 135 deg (v)
Podruje binokularnog preklapanja: 120 deg (h) x 135 deg (v)
dnevni vid (scotopic vision): iznad 0,035 cd/m2
prijelaz (mesopic vision):
oko 0,035 cd/m2
noni vid (photopic vision): ispod 0,035 cd/m2

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

30

Osnovni pojmovi fotometrije

Koliina svjetlosti (Svjetlosna energija elektromagnetskog zraenja, eng.
luminous energy) obino se oznaava sa Q i kao i mjeri se u lm s (talbot).
Lumen (lm) se definira preko svijee. Tok svjetlosnog zraenja koje u jedan
steradijan emitira izvor svjetla jakosti jedne svijee je jedan lumen.
Svijea (kandela, engl. candela): jakost svjetlosti koju odaje 1/60 cm2
crnog tijela koje je na temperaturi taljenja platine (2045 K).
Svijea proizvodi svjetlosni tok (fluks) od 1 lm/sr.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

31

Fotometrijske veliine

Svjetlosni tok ili fluks (engl. luminous flux) obino se oznaava sa

i mjeri se u lumenima (lm). Definira se kao:
=Q/t
Pri tome je 1 lm = 1 cd/sr.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

32

Fotometrijske veliine
Osvjetljenost ili iluminancija je povrinska gustoa toka svjetlosti (esto
samo gustoa svjetlosti) i definira se kao tok svjetlosti po jedinici povrine:
E=/A
a mjeri se u lm/m2 (lux). Za osvjetljenost se koriste dva razliita naziva:
1. svjetlina (engl. radiant exitance ili radiant emittance), ako je ploha u
pitanju izvor svjetla. U tom sluaju za gustou se koristi simbol M
umjesto E.
2. osvjetljenost (engl. irradiance), ako je ploha obasjana svjetlom nekog
drugog izvora.
eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

33

Fotometrijske veliine
Jakost (intenzitet) svjetla (engl. luminous intensity) definira se kao tok
svjetla koji odlazi u jedinini prostorni kut (1 steradijan):
I=/
i mjeri se u lm/sr = cd (candela).
Ako se jakost svjetla izraava po jedinici povrine, naziva se svjetlina (eng.
luminance ili brigthness). Definicija svjetline je:
L=I/(A cos)
tj. jedinina povrina uvijek je okomita na tok zraenja. Jedinica je nit (nt).
1 nt = cd/m2
eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

34

Fotometrijske veliine
Svjetlosna efikasnost (luminous efficacy) definira se kao tok svjetla koji
proizvodi neki izvor po jednom watu uloene snage:
K=v/e
i mjeri se u lm/w.
Kad se istovremeno koriste radiometrijske i fotometrijske veliine,
radiometrijske veliine dobijaju indeks "e" a odgovarajue fotometrijske
veliine indeks "v".

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

35

Fotometrijske veliine
Sve ove funkcije odnose se na ukupno EM zraenje. Ako je potrebno uzeti
u obzir i raspodjelu EM zraenja po valnim duljinama (spektar) koriste se
spektralne funkcije, koje su definirane kao derivacije integralnih funkcija po
valnoj duljini. Npr. spektralna gustoa toka svjetlosti definira se kao:
E=E/
i mjeri se u Wm-2 m-1.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

36

Fotometrijske konstante
E

Fotometrijske konstante
(ovise o materijalu!):
absorpcija

=Eapsorbirano/Eupadno

refleksivnost

=Ereflektirano/Eupadno

propusnost

=Eproputeno/Eupadno

emisivnost

=Euzorka/Ecrnog tijela

E
(na istoj temperaturi)

Dimezija svih ovih koeficijenata je 1.

vrijedi

++=1

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

37

Standardni izvori svjetla

Primarni standard: crno tijelo na temeraturi taljenja platine (2045 K). Prilino
sloen laboratorijski ureaj, koristi se uglavnom za kalibraciju sekundarnih
standarda.
Svijea proizvodi svjetlosni tok od 1 lm/sr.
Lumen (lm) se definira preko svijee. Tok svjetlosnog zraenja koje u jedan
steradijan emitira izvor svjetla jakosti jedne svijee je jedan lumen.

eljko Andrei: Problematika svjetlosnog oneienja 2009, P1

38