Divlja kruka

(Pyrus piraster)
Wild Pear - Poire sauvage

Opis:
Divlja kruka je listopadno drvo, visoko do 20 m, sa irokom gustom kronjom i kratkim,
dosta pravim masivnim stablom. Listovi su jajasto okruglasti, zailjeni, na licu tamnozeleni i
sjajni, na naliju svetliji, po obodu talasasto naborani i sitno testerasti. cvetovi su beli sa
crvenim pranim kesicama, pojedinani ili u gronjastim cvastima. Cveta od aprila do maja,
istovremeno sa listanjem. Cvetanje jednog stabla traje 10-14 dana. Daje obilno nektara i
cvetnog praha. Zastupljena je u brojnim umskim zajednicama, pojedinana stabla se mogu
nai na junim padinama planina i do 1500 mnv. Razmnoava se semenom
Upotreba:
Divlja kruka se koristi kao lekovita biljka i u voarstvu kao podloga za kalemljenje plemenitih
sorti kruaka. Koristi se plod koji ulazi u sastav raznih vonih i umskih ajeva

Divlja kruka (Pirus amygdaliformis)

Proglaena je prirodnom rijetkou kao pojedinano stablo 1961. godine, a nalazi se na

podruju opine Selca na otoku Brau. Raste na nadmorskoj visini od cca 320 m. Visina

stabla iznosi 5 m , a prsni promjer 32 cm. Kronja je kiobranasta, a promjer je 6m.

Pretpostavlja se da je stara vie od 100 godina.
Ovo stablo kao sastavni element naih sredozemnih i susjednih toplijih podruja predstavlja
ostatak ranijih bujnijih uma potisnutih razornim djelovanjem ovjeka

DIVLJA KRUKA - Pyrus piraster

Drugi nazivi: divlja kruska .
Latinski naziv: Pyrus piraster .
Opis biljke: Divlja kruka je
listopadno drvo, visoko do 20 m, sa
irokom gustom kronjom i kratkim,
dosta pravim masivnim stablom.
Listovi su jajasto okruglasti, zailjeni,
na licu tamnozeleni i sjajni, na nalicju
svetliji, po obodu talasasto naborani i
sitno testerasti. cvetovi su beli sa
crvenim pranim kesicama,
pojedinacni ili u gronjastim cvastima.
". . . . ,

Stanite: Cveta od aprila do maja, istovremeno sa listanjem. Cvetanje jednog stabla traje
10-14 dana. Daje obilno nektara i cvetnog praha. Zastupljena je u brojnim umskim
zajednicama, pojedinacna stabla se mogu naci na junim padinama planina i do 1500 mnva.
. .. .
Lekoviti deo biljke: Droga je zreo plod.
Lekovito delovanje: . : Divlja kruka se koristi kao lekovita biljka i u vocarstvu kao podloga
za kalemljenje plemenitih sorti kruaka. Koristi se plod koji ulazi u sastav raznih vocnih i
umskih cajevaa .
Divlja kruka
Drugi nazivi: kruska
Latinski naziv: Pyrus piraster

Opis biljke: Divlja kruka je listopadno drvo, visoko

do 20 m, sa irokom gustom kronjom i kratkim, dosta pravim masivnim stablom. Listovi su
jajasto okruglasti, zailjeni, na licu tamnozeleni i sjajni, na nalicju svetliji, po obodu talasasto
naborani i sitno testerasti. cvetovi su beli sa crvenim pranim kesicama, pojedinacni ili u
gronjastim cvastima.
Stanite: Cveta od aprila do maja, istovremeno sa listanjem. Cvetanje jednog stabla traje 1014 dana. Daje obilno nektara i cvetnog praha. Zastupljena je u brojnim umskim
zajednicama, pojedinacna stabla se mogu naci na junim padinama planina i do 1500 mnva.
Lekoviti deo biljke: Droga je zreo plod.
Lekovito delovanje: Divlja kruka se koristi kao lekovita biljka i u vocarstvu kao podloga za
kalemljenje plemenitih sorti kruaka. Koristi se plod koji ulazi u sastav raznih vocnih i
umskih ajeva.

Oskorua

Dragocjena biljka
Oskorua je najdugovjenije listopadno drvo i vai za jednu od najotpornijih vrsta na
aerozagaenje. Njen rod ne napada nijedan parazit, pa zato ona i ne zahtjeva nikakvu
zatitu. U gradovima je ovo voe gotovo nepoznato, pa stoga mnogi misle da je oskorua
sitna mumula ili divlja kruka.
Prava oskorua danas uspijeva u Aliru, Tunisu, na Krimu i u Turskoj. U Srbiji je ima na
podruju izmeu Stare planine i Homolja.
Plodovi oskorue se jedu samo kad ugnjile. Ne sadre nijedan tetni agens (oksidansi,
fenolna jedinjenja itd). Ovakvim sastavom blagovremeno djeluje na redukcioni proces u
elijama, zatim na u, jetru, elije mozga, cjelokupan nervni sistem. Plod ove voke bez
bojazni mogu jesti dijabetiari zbog minimalne zastupljenosti saharoze. U nekim krajevima
oskoruu smatraju snanim afrodizijakom, a ene vjeruju da pomae u trudnoi.
U porodinoj medicini spreava zatvor, anemiju, koristi se za jaanje organizma i rada srca.
U umarskoj literaturi oskorua se pominje kao drvo dobro za namjetaj.
Oskorua - staro skoro zaboravljeno eko voe
Oskorua (sinonimi: Skor, Oskor, Skur, Skru, Skorua) latinskog imena (Sorbus
domestica), kod nas je vrlo rijetko drvo. Ta vona vrsta polako izumire, jer se u prirodi
teko razmnoava. Ta vrsta drveta je izvanredno tvrda i ilava, pa su ga nai preci
upotrebljavali za izradu raznih kotaa i zupanika za vodene mlinove, za izradu
okretnih osi tzv. svijee kamenih utega prea za groe te zbog lijepog dekorativnog
drveta upotrebljivanog u stolarstvu. Nekada je bilo poeljno da je stablo oskorue
uspijevalo na svakom domainstvu, jer ljekovitost plodova, posebno suenih, koji su
se kuhali za ljekovite ajeve, za mljeveno brano koje se je dodavalo u kruh, kompot
od suhih plodova oskorue, mijean sa drugim voem je posebnog okusa.

Oskorua je prilagodljiva za razliita podnebja, prilagoava se na zaputena i suha zemljita;

jedino je vano da ima dovoljno svjetlosti, a otporna je na suu i niske temperature. Deblo joj
je ravno i prekriveno sa tankom sivo-smeom korom; koja je raspucana i vrlo slina deblu
kruke. Kronja oskorue je okruglasta ili piramidasta oblika, razgranata, glavne grane su
snano uspravne, a sa strane na krajevima su vie vodoravne. Listovi su neparni (pernati) i
sastavljeni od 13 do 21 streliastih dlakavih listia. Pupovi i cvjetni i lisni su poludugi,
zailjeni, ljepljivi, te pokriveni sa njenim dlaicama, lie i stablo je lijepo i dekorativno i
moe nam sluiti kao vono i ukrasnu drvo.

Oskorua puna plodova Mlada cijepljena sadnica Najstarije stablo oskorue

u jesen
puna zrelih plodova
u Sloveniji

Oskorua cvijeta u svibnju ili lipnju, cvjetovi su bijeli, skupljeni u skupinu cvjetova. Plodovi su
jabukolikog ili krukolikog oblika, vie je oblika (tipova, vrsti); debeli su od 2-5 cm, na jednom
sucvijeu ih je cijeli buket, ak i preko 10; a moe i manje, to ovisi od opraivanja, od sorte,
tla i meusobne udaljenosti. Plodovi na drvetu su blijedo-zelene boje, na sunanoj strani
malo crvenkasti. Kad dozrijevaju u rujnu ili listopadu, tada poute i poinju postupno padati
sa drveta. Moemo ih otresti, ali moramo priekati da plodovi posmee i da se umede. Meso
je isprva tvrdo i jako trpko, a plodovi postanu ukusni tek nakon kraeg ili dueg vremena
umeivanja. Nekada su oskorue medili u slami ili sjenu na sjenicama, gdje je temperatura
bila via. Danas oskorue moemo mediti ubrane u gajbe poslagane u podrumu, skladitima
ili smonicama, gdje na umjetan nain prilagoavamo zranu vlagu i visinu temperature.
Plodovi oskorua su vienamjenski, koristimo ih umedene, suimo ih, radimo iz njih kompote,
namaemo ih u rakiju, a kod kuhanja estokog pia daju jako kvalitetan liker. Ljekoviti plodovi
se upotrebljavaju za uravnoteenje probave (eluane i crijevne probleme). Nai preci su
govorili da su gradska gospoda jako cjenila rakiju od oskorua. U kvalitetu estokog pia
oskorue sam se sam uvjerio, no ono mora neko vrijeme odleati, a njegov okus i kvaliteta
samo time pridobivaju na kvaliteti.

Zavretak cvatnje

Plodovi prije zriobe

Ubrani plodovi s granicom

Stabla oskorua su rasla na svakom seoskom dvoritu i bila su hrana i lijek, naih predaka,
jer u staroj Austro-Ugarskoj dravi je vladarica Marija Terezija imala zapovijest da se mora
zasadivat oskorua, tepka i jabuke bobovac, carjevi, kanada, moancel i druge, zbog gladi i
zdravije prehrane dijece i puanstva. Oskorui su jako cijenjeni u Francuskoj i Njemakoj,
gdje su vrlo traeni u prehrambenoj industriji, te ih uzgajaju u nasadima, a upotrebljavaju za
izradu vonog vina i soka. Nai preci su takoer sok od oskorua dodavali vonom motu,
posebno od tepke i vinske mosnjae (motnice) jer se je tako jako poboljalo njegovu istou
i postojanost.
S obzirom na njegu i uzgoj, oskorua je vrlo skromna biljka, obrezivanje se vri samo ako je
nuno. Pri saenju se iskopaju vee jame, koje pognojimo; prvih godina potrebno je vie
puta prekopati zemlju pod sadnicom, da je bez korova, po potrebi dognojimo tako da sadnica
im prije izraste i oblikuje se u drvo koje je lijepo i dekorativno. Oskorue doekaju zavidnu
starost vie stotina godina. Kod nas, na naem podruju rastu oskorue zavidne starosti.
Izmjeren je opseg 5 stabla, mjerenje 1,3 m od tla. Najdeblije i najstarije stablo oskorue kod
nas u Sloveniji ima obseg stabla 3,76 m, i procjena je da je staro oko 500 godina, poznaje se
mu starost, oteeno je od strijela i vremenskih nepogoda. Drugo stablo oskorue ima opseg
stabla 2,95 m. Tree stablo ima opseg 2,45 m, etvrto 2,05 m, a peto 1,98 m. Sva etiri
stabla su vitalna sa velikim, snanim kronjama, te velikom rodnosti. Na fotografijama se vidi
njihova snana kronja.

Stablo oskorue staro

oko 500 godina

Plodovi oskorue
u rakiji

Svaku jesen se kod nas u Krkoj vasi kod Breica mogu pogledati plodovi razliitih sorti
oskorua. Svjei i sueni, te u boce umoeni u domau rakiju se mogu i degustirati. Sadnice
oskorua su cijepljene i ne narastu visoko, petu godino poslije sadnje, daje rod. Nekada su
sadnice okorue uzgajivali sa sjemenom, takvu stablo dugo raste i je kasno zarodilo.
Rasadnik cijepi sadnice oskorue tako da brzo zarode, sade se krajem listopada i u proljee
kad popusti zima. Za eventualna pitanja moete se obratiti autoru ovoga lanka.