Professional Documents
Culture Documents
Bosanski-Izrazi I Turcizmi
Bosanski-Izrazi I Turcizmi
abadija
aberekeabertute
abuzenze
ada
ade
ado
aferim
agda
ahbab
akrep
akamluk
alat
almaz
alpina
alak
ambar
ambrela
amida
amper
anam
avaz
avlija
avlijaner
aik
aiare
alama
adaja
baglama
bagra
bah
bahnuti
baildisati
bajagi
bajato
bajka
baklava
bakra
Prevod rijei
kroja specijaliziran za pravljenje ukrasa na narodnoj nonji. uglavnom
vezovi.
interesantna drevna igra u kojoj se ispoljavaju prve simpatije prema
suprotnom spolu.
sila dobra rakija (k'o izvorska voda abuzenze)
rijeno ostrvo (mn. ade).
imenjak
amida skraeno, ali se ado i kae za stariju muku osobu, koja neto
vrijedi i uiva potovanje u svojoj okolini. neki lokalni oblik pae.
svaka ast, hvala na pomoi
slatki zaljev koji se spravlja od vode i nehumanih koliina eera. za sad je
jo nepotvreno, ali krue mahalske prie kako je agda u stvari radioaktivni
materijal.
jaran, drug, prijatelj
rugoba, runa osoba
pijuckati pie (npr. domau ljivovicu) uz meze u trenucima oputanja
konj
specijalna vrsta noa kojom se sijee staklo.
osvjeavajui bezalkoholni napitak sastavljen od eera, vode i alpskih
trava. Prije zadnjeg rata ga je bilo u uvozu iz Slovenije, a u Austriji se moe
kupiti kao "almdudler".
mukarac, nezgodan i sebi i svojoj okolini
pomona zgrada za odlaganje poljoprivrednih artikala, kukuruza, penice i
sl.
(izgovara se da dugim e). dolazi od engleskog umbrella, to znai kiobran.
brat od babe (tate)
kanta
tamo, na tu stranu
glas, havaz
dvorite
pas mjeanac od zla oca i gore matere, bosanska obina dukela ili
skraeno bod.
priati sa suprotnim spolom (aikovati)
javno, naveliko, "u otkosima" - "ti me aiare poeo zezati"
sorta krupne trenje
mitoloko stvorenje, koje se u veini pria poistovjeuje sa zmajem koji
bljuje vatru. adaje ponekad pojedu i ovjeka. kod nas sreom nema ovih
nemani, ali zato veina puaa ima adaju u depnom izdanju.
neki jo i kau abica. metalni dio koji privruje vrata za okvir (za tok).
olo, bandit, skupina oloa i probisvijeta. ponekad se iz nerazumljivih
razloga koristi i od milja, "e jesi bagra" u smislu "svaka ast na obavljenom
poslu" ili tako neto.
lokalizirana verzija rijei "ba".
ui nekome u kuu nepozvan, iznenada. (htjela sam doi al' bahnu mi
kominica)
izmoriti se od nekog posla, npr. joj baildis'o sam se
kao da, toboe. poznata je i izvrnuta varijacija "bejagi".
stanje hrane kad se ne potroi na vrijeme. npr. bajat hljeb.
baja, buba, insekt koji pue tlima
poslastica koja se u Bosni sprema za velike dogaaje (Bajram, nova godina,
svadba, i sl.). sastoji se od vie spratova jufki izmeu kojih se ubacuju
mljeveni i sjeeni orasi, ponekad groice, i sve se to zalije mega slatkim
zaljevom (vidi agda).
posuda koja slui da se vadi voda iz bunara. esto je u upotrebi i
lokalizirana verzija "bokra" ili deminutiv "bokrai"
baksuz
bakati se
baljega
baljezgati
baljezgati
bamija
baraba
bardak
basamak
basca
basma
baterma
baka
begenisati
behnuti
bekrija
belaj
belegija
belim
belim
bendati
beraak
beriet
besjediti
bezbeli
beika
beeg
bihuzuriti
bilmez
birluk
birvaktile
bleknuti
blika
bljuhavica
bluza
boj
bokal
bokluk
bona
borija
bonjakua
baksuz je ovjek koji je promaio loto za jedan broj, ovjek koji je zakasnio
na autobus ili voz, ovjek koji je up'o u otvoreni aht na cesti.
baviti se neim, imati problema s nekom odreenom materijom.
balega. marvenski izmet.
priati gluposti, baljezgariti.
priati ili pisati gluposti
bamlja, povre (bobice) nalik graku od kojeg se sprema poznato staro jelo.
navodno bamlja ima dejstvo slinom onom koje ima "muka voda" sa
obronoka konjuha.
bezobrazna osoba sklona napastvovanju, fizikim obraunima, pijanstvima,
olo, propalica.
veliki ibrik, bokal. u okolici srebrenika moe se uti i "brdak".
drvene stepenice na starim bosanskim kuama
dvoriste, vrt, avlija
sve vrste platna za ivanje suknji,dimija, bluza itd...
ostolije, nitavilo, bezveznjak, pjano.
neto posebno, odvojeno
nalaziti nekog lijepim, privlanim. on je nju begeniso = ona mu se svia.
prepasti, uplaiti
slobodan momak
nevolja, nezgoda, nesrea
po funkciji slina hegetu, ali se belegija vie koristi za otrenje kosa, a
moe se sresti i u domainstvu za otrenje noeva. napravljena od kamena.
"kao da nisi", ili "veem ima" i sl
vjerovatno, moda, haman.
priznavati, pridavati vanost, "ma ne bendam je ni dva posto".
manji sepet, bera, kae se: "srce mi ko beraak"
rod, izobilje, berietno - isplativo. berietna godina - plodna godina, unosna
etva.
priati pouno i lijepo, obino kau: kad ona besjedi i hajvan a kamoli insan
uuti i slua.
naravno, sigurno
beika je specijalni leaj za malu bebu. beika je koljevka, u beiici dijete se
lahko uljulja da lahko zaspi.
potez u drevnoj igri klikera, koji podrazumijeva "zvanje" na dva poteza s
ciljem izbijanja suparnikova klikera iz roe i to bez promjene pozicije.
upravo zbog iznenadnog "zvanja" u igri klikera, potrebno je nakon svakog
poteza rei "nita", kako bi "zvanje" bilo zabranjeno.
smetati. u naim krajevima ova rije se esto moe uti bez "h", neto kao
bijuzuriti.
glupan, budala, neznalica, nevjet, neupuen ovjek, ljenuga, neradnik
veliki stari ekser
davno prolo vrijeme. u gramatikom smislu bio bi to ekvivalent za
plusquamperfekt.
rei neto, ali u pogrdnom smislu.
jedna vrsta kockarske igre. novii se bacaju prema liniji, i najblii toj liniji
kupi sve novie. na naim prostorima prvi susret mladih sa hazarderskim
svijetom
snijeg u polutenom stanju, kae se jo i bljuzgavica ili kratko bljuzga
gornji dio odjevne opreme, npr. vojnika bluza
sprat, kat, dio. izgovara se sa kratkim o. "na spratu" -* "u gornjem boju".
velika posuda za limunadu ili vodu
septika jama
"draga moja" a u reenici veoma esto, "esi bona","jami bona"
specijalna vrsta svirala koja se pravi od vrbove kore u rano proljee kada
vrba ima najvie soka.
autohotna vrsta kruke.
boa
brabonjak
breposlen
brion
brlja
brunjo
budak
bugarija
bugija
bujrum
bunjite
bunjite
buranija
burazer
burek
buvljak
bukati
cakliti se
cekara
cic
cicati
cicvara
cimati
ciponja
cirka
civare
cia
cola
coloman
crknuti
crkotina
crta
crvotoina
cuna
cvariti
cvolika
cvorkati
cvrcnuti
cvrko
dajder
dajda
dajnica
danguba
deder
degenek
demir
dera
dernek
derneiti
dete
dibidus
digitron
dimije
dimije
dimirlija
direk
djenuti se
djever
dolikarce
dolobaa
domikarce
donaljevak
dotuha
dotuiti
doim
dreati
drincati
drmati
drndanje
drnele
drneli
drobonja
dronjak
drzmonja
drzmonja
duganja
dugenda
duhandija
duhanska
dulum
dumina
dunjaluk
duner
durdubak
duvar
dzehenem
dzenaza
dzigabeze
dada
dam
damadan
demre
dep
dezva
dida
digara
dudo
dulup
dumbus
efendija
eglenisati
ejs
enac
evlad
fajcak
fajda
farcule
fendelj
fenjer
fermati
fes
ficviri
fifti-fifti
finjco
firaun
firgo
fis
fiskija
neko ko je visok
strastven pua.
pauza koja se pravi tokom dugog i napornog posla (npr. kopanje na njivi).
ovakva pauza se provodi puei cigarete, otuda naziv duhanska.
mjera za povrinu (ispravno se kae "dunum"). dunum je jedinica za
100x10metara, odnosno 1000m2.
uplja pria, lafina, mlaenje prazne slame, "udarati dumine" - priati
nauno fanatastinu priu koja je odavno izgubila kontakt sa realnou.
svijet
samozvani majstor nekog zanata. ovakav "strunjak" vie pravi tete nego
koristi, i obino se za njega vee izreka: "dri vodu, dok majstori odu".
posebna vrsta pijavica (insekt uasnog izgleda, op.a.) koje se koriste kao
mamac u ribiiji (uglavnom na savi)
zid, pregrada u sobama
pakao
sahrana, sprovod
puno raznih, sitnih stvari na jednom mjestu, alata, igracaka; npr. sklanjaj
te dzigabeze da prodjem.
cesta, drum, put (ne idi sredinom dade, vec nako)
prozor, posebno prozorsko staklo
stari otrcani kaput.
ljeti kad se pogleda recimo na asfalt vidi kao plamen
dep je najpotrebnija rupa. depova ima svakakvih: bogati, siromani,
prljavi i isti. svoju ruku nikad ne guraj u tui dep.
posuda u kojoj se pripravlja i iz koje se slui kahva.
ukras, modni detalj. "oj djevojko dido moja, didala te majka tvoja..."
izraz za novokomponovanu muziku, digara te zaboli zbog teksta pjesme, a
pobornike ove vrste muzike zbog alkohola. digara je inae "narodni" izraz
za jetru.
muki polni organ u djeije doba, a ponekad i mali horoz.
neko ko pravi probleme i nestaluke
haos
gospodin. dolazi od turskog efendim. u naem kraju se koristi kao sinonim
za hodu.
priati
zaista!! ma, ne vjerujem!!! mora da se ali!?!!
nedozvoljeno igranje rukom u fudbalu.
potomstvo
upalja, dolazi od njemakog "feuerzeug" [fojercojg].
korist, svrha, bit, poenta. "nema fajde boriti se" - nema svrhe boriti se.
marama kojom nae nene pokrivaju glave
posuda za pekmez, "imam fendelj pekmeza".
petrolejska lampa
imati obzira prema nekome ili neemu. ma ne ferma ti on mene ni dva
posto.
vrsta kape. nekad vrlo raspropstranjena, danas vrlo rijetka kapa. uglavnom
je nose imami. kod njih je fes zamotan bijelim platnom, pa se ova vrsta
kape zove ahmedija. fesovi se danas koriste u skoro izumrloj igri prstena.
mizeran, zanemariv
pola-pola. fifti na engleskom znai "50". ugovorili smo posao a dobitak e
biti fifti-fifti (50:50).
odrpanac, neko ko je obuen u dronjke
vragolan, aljivdija
cigan (vidi gurbet).
osoba koja sve zna a u stvari ne zna nita. kae se da je enski fis najgori.
izreka za neto to veoma brzo istjee npr. voda pod pritiskom
fifiri
fiek
frljacnuti
frljatati
frtalj
frtutma
frula
fucija
fukara
fuksa
funjara
furuna
gabor
ganja
ganjak
ganjc
gariti
gida
gilipter
glavit
glomnuti
gobelja
golemo
gorikarce
grinuti
gubica
gubice
gubiar
guglati
gunj
gurabija
gurbet
guviti
guvno
haaa
haber
hafifno
hairlija
hajvan
hak
hala
hala hala
halaliti
halauga
halisati
haljinka
haljine
halovijesati
halovijesti
haluga
halva
haman
hamandik
hamandik
hambar
handrc
handriti
handrmolja
handar
hantraga
hanuma
hapiti
haram
hara
hara
hasta
hastal
hasura
hateriti
hatma
hava
havan
havaz
haim
hebe
hedija
hegav
hege
hela
hendek
hevenjak
hevtenjaa
heim
hikmet
hin
hise
hitati se
hititi
hitro
hia
hime
hlopov
hodera
holovanta
hop
hopa
hora
hornja
horuk
hoaf
hotapler
hraknuti
hraljati
hralje
hroka
hruljak
hudan
hudara
hudera
huja
hukati
huke
hunjerli
hurljati
hurmaica
huka
insan
iskati
iskuiti se
ispiditi
izbiljam
izbirikati
izlapiti
dio koji ti pripada (ne diraj moje hise - ne diraj moj dio; zemlje, jela,....)
bacati se, npr. kamenjem, izraz se upotrebljava i za situacije kada krava
udara nogama enu koja je muze
1. uriti 2. baciti (zavisno od naglaska)
brzo, to prije
urba, frka.
puno, mnogo.
lopov u valu h-nizacije (dodavanje glasa h i gdje treba i gdje ne treba)
bosanskog jezika.
doi (hodera vam - doi ovamo)
nevrijeme, oluja, katastrofa
povik pri namjeri da se uklone/pomaknu oni ispred, ili koji smetaju na putu
do cilja. npr- "hajmo djeco hop odavde, neka ena proe". izgovara se sa
dugim o.
rije nepoznatog porijekla. kad se igra klikera, onaj koji kae "hopa" (obrati
panju na dugo o) baca zadnji
igra koja bi se mogla opisati sa "vodena ganja". cilj igre je ronei dodirnuti
protivnika. igru prate povici tipa: "roni do ila"
veliki orah koji slui za obaranje kua u istoimenoj igri
ova rije se koristi kada treba sinhronizovati snagu vie osoba pri
obavljanju neke iznimno naporne fizike aktivnosti. koristi se kao znak da
treba iskljuiti pamet i podmetnui lea, al' muki.
(oaf) osvjeavajui napitak koji se sprema od suenog voa (kruaka ili
ljiva, preteno). mala haiku pjesma: graha prde, luka smrde, oafa pie i
nita vie.
drogera ko to nae ene rekle - uglavnom posla nema i luta naim
gradom u nadi da e neto postii, te tako iz dana u dan.
pljunuti nakon detaljnjog isisavanja sadraja iz svih respiratornih kanala
(nos, usta, drijelo,..)
galamiti, hraljav-galamdija
ralje, usta, "ta si razvalio te hralje?"
drevna bosanska igra, ponekad opasna i iritirajua za komiluk
nije cjepanica nego nako, u komadu spremno za cijepanja, deblo drveta.
jadan i emeran
magaza, upa
magaza
bijes, srdba, ljutina.
puhati u ruke da bi se zagrijale
babine huke su varljivo vrijeme od sredine 9. do sredine 10. kalendarske
sedmice. karakterie ih iznenadna promjena vremena u roku od samo par
minuta (sunce, snijeg, kia, sunce, itd.)
vrijedan, radin
proticanje vode u velikim koliinama kroz uu prepreku.
domaa poslastica koja se vrlo lako spravlja (ulje, eer, brano, orasi, i
ostatak je mata) a jo lake jede. tipina za vandredne prilike (svatovi,
nova godina, bajram).
nalet, navala, prepad.
ovjek
traiti, zahtijevati
izmaknuti se, odmai se, povui se iz igre. "deder, ti se iskui".
ispasti iz igre, izgubiti pravo na uee. najprije se ovaj izraz koristio samo
u drevnoj igri klikera, a poslije je naiao na iru upotrebu u ivotu, "hajde
momak, pida" - nestani odavde, gubi se.
ozbiljno, stvarno.
ui u fazon, uteliti se
izgubiti prvobitnu jainu ili funkcionalnost. npr. koka-kola moe izlapiti,
flomaster moe izlapiti, ali i ovjek moe izlapiti posebno pamenjem.
izvam
ikija
iaret
jagle
jagma
jako
jambezi
jami
jamiti
japija
japune
jarak
jaram
jaran
jaruga
jasma
jazija
jazuk
jebandija
jebivjetar
jera
jera
jereza
jeribasma
jetim
jetrva
jufka
kabadahija
kabadahija
kabuliti
kaca
kaharli
kahpija
kajla
kalavare
kaldrma
kalja
kaloa
kam
kami
kandisati
kandija
kanjavac
kantar
kapric
karafeka
kastile
kavgadija
ker
keramika
keser
kijamet
kika
kilavo
kiseljak
klanfa
klasura
kleba
kleba
klebariti se
klempav
klepiti
kliha
kliko
kljakav
kniga
kobajagi
kobiva
koc
kofa
kofol
kofrc
kola
kola
kolila
podlogu.
jelo od krompira. pee se u tevsiji, a krompiru se moe dodati luk, kajmak
a ponekad i meso.
stara cipela. koristi se oko kue npr. za otii u talu ili u halu (wc) ako je
vanjska
gdje, univerzalna upitna uzreica, npr. "kam si ti nama" = gdje si ti nama,
"a kam meni" = a gdje je meni.
mutrika
smrditi
bi
krpa za brisanje, obino stara i pocijepana potkoulja
sprava za mjerenje teine. da bi se rukovalo ovom napravom, potreban je
jak oslonac i fizika snaga posluioca.
tvrdoglav, uporan
potez koji se rijetko vidja, neto neuobiajeno i efektno
namjerno
ovjek koji u svakom sluaju eli da isprovocira fiziki sukob.
pas, uko, pae, pomija.
kliker izraen od keramike, bijele boje sa jednom arom
vrsta alata, pola sjekira pola eki, najee se koristi u graevini naroito
kod izrade krovova
nevrijeme
kosa na glavi.
uraditi neto ali jedva, bezvoljno obavljanje neega ili uraditi neto
bezveze, bez pravog i oekivanog rezultata.
prirodno mineralna voda. izvor sa takvom vodom. u srebreniku je bio
popularan izvor kiseljak kad se iz ulice marala tita skrene u jednu bonu
ulicu. ova voda ima karakteristian ukus, kao da su u njoj rastopljene
eljezne ipke, valjda zbog hemijskog sastava.
dio u alatu svakog tesara, picasti komad eljea, slui za zakivanje krovne
konstrukcije
snop stabljika kukuruza, koristi se i izraz "klasurka".
stara rije za no malo veih dimenzija
kovani no ili akija.
preglasno se smijati, obino bez razloga. "ta se klebari?"
neko ko je velikih i nezgrapnih uiju, za neposlunog djeaka se moe uti
"klempo".
udariti. klepiti dijete kao disciplinska mjera. klepiti nekog po uima - zeznuti
ga.
kratko tanko drvo nalik (vidi obliak). jako pogodno u bliskom obraunu
prsa u prsa, u vrijeme kad eerua preuzme primat, a razlika u
miljenjima mutira u razliku u snazi.
izmet
neko sa nedostatkom nekog uda ili dijela uda.
knjiga, papir. npr. "sve ti to pise u knigama", "dodaj mi te knige da
potpalim vatru".
ko fol, nestvarno, kao u bajci, kao da.
negdje i bivakarce, toboe, kobajagi, bejagi
izgovara se sa dugim o. drveni stub u ogradi
kanta
kao da, kao oja, ne misliti ozbiljno
zvrk pite
izgovara se sa dugim "o" a znai drutvo u nekim kontekstima, a prije
svega loe drutvo, "sabrala se kola"
proizvod od bilo koje vrste tijesta (slatko, slano), koji se pee u tevsiji.
najpoznatiji kolai su: truljo, pekmezni i kukuruzni.
tapovi koji se koriste u batama za biljke penjaice (grah, paradajz) - vidi
kolie
koljak
kolo
kom
konak
konaite
kovrda
koza
ko
kouh
krdo
kredenac
krhati
krhtina
krivda
krika
krompirua
kuburiti
kucanija
kudam
kundure
kuriti se
kuskun
kua
kuiti
lafiti
laik
laloke
lani
lapiti
lapor
laprdati
laprdati
lastra
koljak.
mali toak, toki.
drveni tap koji se u bati zabode pored biljke penjaice (npr. grah). koljaci
za grah su dui i tanji, a oni za paradajz krai i deblji. koljaci za paradajz su
pogodni i za fiziki obraun.
kolo ima vie znaenja, kolo od taaka, bicikla, fudbalsko kolo (u drugom
kolu sastaju se...) sa harmonikom ili drugom muzikom je narodno kolo.
ljive spremljene u bure u kome se kisele najmanje tri sedmice, da bi rakija
bila to bolja. u poetku lii na pekmez, poslije je kiseo.
prenoite.
mjesto ili kua gdje moe prespavati, konak
prirodno uvijeni pramen kose.
osim to postoji ivotinja, postoji i drvena koza na kojoj se motorkom sijeku
drva ili se na nju postavlja skela za radove oko neke graevine
pratei objekat na seoskom imanju. u kou se uglavnom sui kukuruz.
vrsta radnog prsluka od vodootpornog materijala iznutra obloenog krznom.
tipian je za strastvene ribare-amatere, ali i drvosjee u gradskom jezgru i
prigradskim naseljima.
duhan loe kvalitete. ovaj proizvod je stanovnitvu posebno ostao u
sjeanju iz ratnih vremena kada se puilo sve ivo, a krdo je tada vrijedio
kao nadprosjena sorta virdinije.
neto izmeu kuhinje i regala (za smjetaj sua i posua).
voditi ljubav (jesili je krhno ili kresno)
meso bez kostiju
nepravda, koritenje nedozvoljenih pomagala u igri. kad se neko u igri slui
nedozvoljenim pravilima kae se: "igra se krivde", a kad mu se to obije o
glavu kae se: "poznala se krivda".
fino odrezani komad hljeba sa premazom (kajmak, pekmez, pateta, itd).
klasini djeiji obrok.
pita sa krompirom
muiti muku, imati problema u bilo kojem segmentu ivota. "kuburim s
folcikom evo 2 mjeseca", "ma nesto kuburim sa zenom", "kuburim s
matematikom".
gomila pasa lutalica koja se uglavnom u ranim veernjim satima mota po
stambenom kvartu. metaforiki se ovaj izraz koristi za ljude sklone nonim
izlascima a u vezi sa seksualnim nevjerstvom.
kuda, tamo gdje..
stari izraz za cipele.
hvaliti se neim na posebno arogantan nain.
kuskunom se privruje samar ispod repa konja/magarca. u prenesenom
znaenju moe se uti: "pritegnuu ja tebi kuskun"
(izgovara se sa dugim u) 1. figurica od etiri oraha u istoimenoj igri 2. kua
graha predstavlja mjesto gdje je posijano 4-5 sjemenki graha
1. kucnuti (npr. kui u prozor kad doe) 2. lake se sudariti autom u
kojem je jedina teta uhlupljen lim
priati
neko ko se ne razumije u neto, amater..
vilica, zubi, proteza.
prole godine
gubiti izvornu snagu, jainu. gazirani sokovi, rakija, flomasteri, sve moe
lapiti. a kako kae edo maajka i ljubav moe lapiti: "jebo vaku ljubav to
hlapi ko alpina".
sanke
priati gluposti
govoriti budalatine, nepovezano, bez ikakvog smisla. kae se: de, ne
laprdaj.
plastina traka kojom se uvezuje graevinski blok ili crijep na paletama.
ranije se od lastre pravila spirala neto na fazon yo-yo-a.
latiti se
leti
lei
leen
libudra
libudra
ligure
ligurnik
lihvar
lijeha
livsati
ljesa
ljuska
ljutilje
ljutiti
lokati
londra
lotre
lue
magaza
magla
mahala
maher
maj
maja
makina
maksuz
maksuzija
mal
mandal
mandrljati
mangala
marifetluk
masa
mazati
mazlum
maala
maice
matrafa
medekati
mehana
meljac
meljac
meljac
merak
metar
mea
meujufka
meini
mila
minua
more
motika
motka
mrcina
mrgav
mrk
mrko
mufljuz
muhabetiti
muhanat
muhlija
muhur
murgo
mutatluk
mutvak
muzevir
muebek
mumulja
mutrika
mutrika
nadramiti
nadidano
nafaka
nagraisati
nahajncati
nakantati
nalet
nalizati se
namah
naramak
narediti
natkasna
natrnjaiti se
natrockati se
natropati se
navabiti
navrijeti
nejse
nesorta
neudavaa
ni mukajet
nidaset
nimet
njakav
njeto
njiva
nogostup
nundam
nunu
nuto
obalijestiti se
obalinati
obliak
obotaliti
obrlatiti
odadrijeti
odilamiti
odlehumiti se
ofrlje
oglavina
oha
ohaniti
ohljagati
ohrdina
oitra
oklagija
okorak
omuljina
onde
onomad
opanak
opien
opuriti se
oputra
osafunjati se
oseferati
oseknuti se
oskorua
osloboditi se
osmoliti
osoliti se
osoljaj
ostolije
osuditi se
otoj
otoj
otoman
oamuljati
oamutiti
oinuti
oinuti
okrinuti
ouriti
ouriti
odriblaj
oeg
oei
pajda
pakli
pala
paloma
paluze
papua
papuar
pastorak
patoka
patokar
paziti se
paundri
paurlija
paa
panjaci
pecara
peka
pender
pentranje
perda
perin
pesin
pesin
petljanija
peina
pinde
piriz
pirliz
pisa
piiti
plaho
plajvaz
plajvaz
platon
plaipika
pliza
plizati se
pljunka
pljuska
plot
podbuhnuti
podupira
podvore
pogaa
poguzija
pohititi
poletiti
poleaka
polovka
pomijati se
ponjava
ponoviti se
poplaiti
poredovnika
posa
posjediti
potaka
potegnuti
potei se
potkajlati
potkria
potporanj
povarisati
prangija
praviti se
prco
prepeenica
presnac
prevazlija
pree
prijeranjak
prijevarka
prijutka
prikonoiti
prikuiti se
prisamititi
pristraviti
priuze
proha
proluftirati
promaha
protac
proe
prpa
prtina
prutna orba
prvara
prulja
puce
puhe
puhe
puljka
pume
pumparice
pust
pukati
punica
rahat
raso
raspuenica
rastopljaj
rave
ralje
resto
resum
remeta
riknuti
ritati
roljka
rospija
roa
ruda
prepasti, uplaiti
konjske uzde
vrsta hljeba od kukuruznog brana
provjetriti, promijeniti zrak u prostoriji istovremeno otvarajui sve mogue
prozore i vrata. ova radnja je usko vezana sa pojavom promahe (vidi
rjenik).
propuh. pojava strujanja vazduha od koje stariji obavezno dobivaju
glavobolju, te je iroko rasprostranjeno upozorenje: "zatvori prozor, ubi
promaha!!".
ui komad drveta (neto oko 5 cm, debljine oko 1 do 2 cm i visine oko 1,5
m). sastavni dio karakteristine drvene ograda (vidi proe)
karakteristina drvena ograda koja razdvaja srebrenike avlije
strah, panika, trema. npr. "uhvatila me prpa".
staza u snijegu koja je nastala tako sto su ljudi utabali snijeg.
jedina orba koja se ne sre. djetetu koji je napravilo neki belaj obino
roditelj prijeti: dobie ti prutnu orbu!
otrcana kafana za svakodnevno okupljanje alkoholiara (npr. biva kafana
kod nurije brice u eljeznikoj ulici u srebreniku).
zemljani sud u kome se uvaruje mlijeko
veliko dugme
donji dio dimija (priiveno na donjem djelu, uvjek sa lastikom da stoji uz
nogu) a da ne spada
donji dio dimija
dugme, u smislu prekidaa, potenciometra i sl.
sportska obua bilo koje marke. igrom sluaja "puma" su bile prve patike
na naim prostorima i taj izraz se odomaio za svu sportsku obuu.
vrsta dugih zimskih gaa ili hlaa
nestano, vragolasto dijete
nagovoriti nekoga da fiziki nasrne na nekog drugo. najee se pas
napuka na nekog.
pratei objekat koji slui za suenje voa (ljive, kruke, jabuke) i sireva,
kao i uvarivanje mlijeka u posebnoj posudi (vidi prulja).
na miru, u miru, u tiini, bez urbe, lagano
voda iz bureta gdje se kiseli kupus, plaho dobra za lijecenje glavobolje
poslije propijene noci.
rasputenica. enin status nakon razvoda braka i malo due stanke glede
ponovnog vezanja za nekog slobodnog mukarca.
brzi obrok koji se sastoji od mlijeka, mladog sira i kajmaka. mlijeko se
ugrije, doda se sir i kajmak i to je to.
drvo ili grana koja se jednako grana na obje strane ugao od nekih 45
idealno za pravljenje prake, naslonjaa za ribarski tap, a na dvije rave je
najbolje postaviti ranjie.
gornji ugao na golu, mjesto gdje se spajaju preka i stativa. "dao gol pod
ralje".
ostatak, dio koji preostaje.. dolazi od rijei "rest" to na engleskom i
njemakom znai ostatak.
porez koji se plaa dravi prilikom kupovine zemlje, kue, stana ili bilo kojih
drugih nekretnina.
iroka enska narukvica od srebra
umrijeti, prestati sa radom, moe se i rei onda kada ode neki dio kod auta
ili itav motor, npr. rikno mi motor (vidi crknuti)
obicno se ovo kaze za nemirne zivotinje koje pokusavaju udariti nogom. il
kada neku osobu prisilno lisavaju slobode, pa se rita.
enska osoba krupne tjelesne grae (one to za sebe vole rei da imaju
krupne kosti).
neista (preteno ena)
centralna rupa u igri klikera
vrsta ovce, poznatija pod punim nazivom "dubrovaka ruda". u metaforinoj
rudara
rudare
rugafet
rugafetiti se
rugoba
ruho
runjo
ruta
sabah
sabliti se
sabur
safurgija
sahan
salamac
salandak
salaukovina
salgija
satrica
saz
sae
sa
sedef
sefte
sehara
sepet
serbes
sevap
shorgati se
sibijan
sijaset
sikirati se
sikter
sikterua
sinan
sindir
singerica
sinija
sirogriz
skalamerija
skalavidati
skasapilo
skemlija
sklahirati
skolobatati se
skotrljati se
skrhati se
slatka
slinci
slipa
sliure
smucati se
smustafiti
socijalke
sofra
soha
sokak
soleknuti se
somun
soka
splaviti
spriti
spucati
spudra
spuriti
srditi
srijemo
srklet
sra
stahor
stan
stanica
staniovac
stidnjak
stojadin
stoina
struga
strunci
stuha
stupica
sturiti se
sudje
suhva
suknuti
sulajisati
surduknuti
surdulica
susak
sustati
svisnuti
svitnjak
svukudam
tabakera
taksirat
tam
tandrkati
tandara
tangirati
taraba
tarlaika
tazbina
taze
take
tefter
tegliti
teke
telal
tendera
tenjak
terdak
ters
i ivotinja.
posljednji komad hrane ili meze/mezeta koji ostane na zajednikom tanjiru.
svi se stide dokrajiti ga.
poluproizvod iz kragujevca, ponos srbijanske auto-industrije. odlikuje se
neponovljivom aerodinamikom i krhkom karoserijom. pocetkom 90-ih
vrhunac slave dostie "skala" izvedbom.
drveni stub oko koga se sadiva sijeno
(sa dugim u) najukusniji dio prulje, mlijeni talog na dnu posude, esto
predmet svae meu ukuanima zbog toga ko e je sastrugati.
selo za koje se ne zna da li postoji, obino se upotrebljava onda kada
nekoga elimo ismijati pa kaemo: ''kakav si k'o iz donjih strunaca''
mravo i neuhranjeno ensko niskih moralnih standarda. ponekad se
"stuha" koristi za opis karakternih osobina i onda je sasvim svejedno da li je
ciljna osoba ensko ili muko.
zamka, spletka, zasjeda. stupica je kad ti i neko neto podvali, emu se nisi
nadao.
izmoriti se, premoriti se
sue. ne radi se o zabuni, nego se za sue esto moe uti izraz sudje ("d" i
"j" se izgovaraju kao dva slova)
osjeaj nelagode izazvan loim razvojem dogaaja
pobjei, a esto znai i zavui nekome, napraviti mu spletku, podmetnuti
lijepo zemljom obraditi povrinu bez ikakvih pomagala. obino se sulajisalo
tlo u kui ili huderi. sulajisati kuu bukvalno znai nabaciti fasadu od blata.
zavui, napraviti spletku nekome, podmetnuti (vidi uknuti).
mala greka uzrokovana sopstvenom krivicom i nepanjom iz koje izraste
problem velikih razmjera. na primjer kada sitno zamrsi konac u ribolovu
kae: "ja surdulice mama draga!"
posebna vrsta tikvice. slui kao vr za vodu
umoriti se. posustati.
crknuti. umrijeti od muke. umrijeti od umora.
gumena ili platnena njura za dimije. sigurnosni opasa na dimijama koji
spreava iste da spadnu.
svugdje
kutija u kojoj se nalazi materijal za pripravljanje cigareta (duhan, papirici) a
u novije vrijeme gotove cigarete. vjerovatno potie od njemake rijei tabak
to znai duhan.
nesrea, nevolja, belaj. postoji izreka: "ne valja se smijati tuem taksiratu".
tamo (bii tam)
lupati, klepetati: pokvareni auspuh na autu tandre.
stara puka
ticati se neega. ne tangira me - ne tie me se.
visoka drvena ograda
neto neozbiljno, loe, dosadno, glupo, bez smisla, uasno
famelija sa suprugine strane
novo, friko.
graevinska kolica, ona mala s jednim tokom u kojima se prilikom
izljevanja ploe prevozi beton (runo naravno).
sveska, biljenica, teka
vui ili nositi neto teko.
malo
telal je ovjek koji je po mahalama bubo u bubanj i viko ta nareuje vlast.
kad neko pria neto a ne treba da se zna, kaemo: ta telali.
erpa
tenk, mnoina su "tenkovi"
konstrukcija po kojoj raste groe. hladovina ispod terdaka ljeti je
najugodnije mjesto na avliji.
ljutica
testija
teveelija
tevsija
tei
teto
tihomir
tlima
tobejarabi
toljaga
torkulja
torokua
tranzistor
trijeska
trnee
trnka
troge
truhla kobila
truljo
trunje
trutko
tufahija
tuhafli
tura
turunka
tuta
tvorizati
ubaliti
ubeketiti se
ucmekati
udesiti
udunuti
ugajguliti
ugursuz
uhaberiti
uhalaiti
uhalaiti
uhalaiti se
uhavizati
uhljup
uhonja
ujagam
uljez
uluiti
umoiti
usehviti
uskurel
utei
utres
utrnuti
utrosa
uvardati se
uzengije
uzinad
uariti
uurisati
ukur
utrocati
uur
uaknuti
uaviti se
uei
vabiti
vagda
vakat
vam
vandol
vangor
vangor
vas
vazda
vehti
vehto
veker
verige
vesta
veem
vijer
vim
vo
vodek
vodenica
tako re na punevini
ugoniti, utjerivati. preteno se koristi za smijetanje kokoki u kokoinjac
nekad u rani akam. "odoh da uluim kokoi".
skvasiti neto ili ga namjerno pokvasiti u vodu, koristi se i sa izvjesnim
seksualnim paralelama, npr. ''jesi li umoio?''.
zaboraviti neto
avo
pobjei, izgubiti se iz vidokruga
kraa klikera
neto ugasiti (utrni taj tv)
sorta, vrsta, markantni predstavnik. koristi se najvie za ljude, npr. "da se
sauva utrosa od neke familije"..
uhodati se, privii se na nove uslove rada. "snaha nam se pravo uvardala s
novom dezvom"
dio pribora iz kolekcije za uprezanje konja
namjerno (vidi kastile).
zaraditi, utedjeti
upropastiti, potroiti u besposlicu
paga na dimijama ili bilo kojem odjevnom predmetu.
prepasti se neega, prestraviti se.. "to si bolan utroc'o"
naplata u robi, ne novcu. svaki mlinar uzima uur za samljeveni kukuruz ili
penicu, npr. 5% od samljevenog.
bolno priklijetiti uglavnom u leima (kada neki ivac "zakae") -"uaklo
me neto od potiljka do trtice, maknut' ne mogu".
usmrditi se (od znoja i ostalih tjelesnih tekuina) ali ne malo, nego ukiseliti
se! negdje poznato kao i "uufnuti se" ili "uahnuti se".
upaliti
dozivati, zvati. ovaj izraz se prije svega koristi za dozivanje neke zivotinje
(kuca, maca, itd)
prokuhana smjesa vode i eera. slui kao zaljev za bosanske poslastice,
npr. baklava, hurmaice. na institutu za istraivanje radio-aktivnosti iz
prokosovia u toku su ispitivanja o radio-aktivnosti vagde.
vrijeme
ovamo (dodji vam)
ovamo, dole, npr. hodi vandol
domaa verzija pojma gore. valjda nastalo stapanjem pojmova ovamo i
gore. u upotrebi su jo i "vandol" za dole, kao i "vu" za ovdje.
ovamo, gore, npr. hodi vangor.
radi se o izvrnutoj rijei "sav" (vas dunjaluk)
uvijek
buvlja pijaca, mjesto gdje se prodaje polovna roba.
staro, noeno, otrcano, iskoriteno, polovno.
budilnik, sat. jo jedan germanizam u naem jeziku - wecker.
lanci na koje se okai kotao iznad ognjita
majica dugih rukava
kao da, k'o biva
udubljenje u koritu rijeke. mjesto na kome bi se mlaa raja kupala i igrala
hore
sredstvo za ciscenje
ovo
ovdje, u nekim selima oko srebrenika moe se uti i skraena verzija "vu"
to isto tako znai ovdje.
pretea dananjih velikih mlinova. mala kua, napravljena direktno na
rijeci, gdje se pomou vodene bujice pokree vodeniki kamen koji melje
itarice. postoje slobodne vodenice, i poredovnike. ove druge imaju
privilegovane korisnike, koji su materijalno uestovali u izgradnji vodenice, i
koji u specifinim situacijama imaju pravo "izgrnuti" ito, da bi svoje
vodijer
vrcit se
vrgnuti
vrljike
vucibatina
zabazati
zabiberiti
zabredemet
zadlanak
zadrt
zafrljaciti
zaglajsati
zagondija
zahandravati
zahira
zahmet
zahod
zaiskati
zalizak
zamandaliti
zanivljati
zaobadati se
zapuriti
zastronuti
zaveljaj
zavornja
zaagati
zbobliti
zdumanati
zdunuti
zehmerija
zehra
zejtin
zema
zeman
zepe
zgubidan
zijan
zijaner
zimuga
zlopnjak
zuberica
samljeli.
posuda koju kosac dri na kaiu, slui za noenje i kvaenje belegije.
trznuti se, prepasti se, naglo se trznut
staviti, ostaviti
dio ograde koji se moe otvarati
neko ko ne uvazava verbalne argumente, nego mu svaka rijec "vuce motku
s monja".
lutati, uvaliti se u nevolje (pusti ga, skroz je zabaz'o), ubijati dosadu,
prodavati zjale po putu.
zeznuti nekoga. podvaliti nekome neto. u specifinom kontekstu koristi se i
sa izvjesnim seksualnim prizvukom, obiljeavajui potpuni coitus.
interesantno, zanimljivo, kad je dijetu neto interesantno.
majstorski udaren amar
tvrdoglav, neko ko rijetko prihvata tue miljenje.
baciti neki predmet malo jae
ogladniti, izgubiti snagu usljed dueg gladovanja.
ljubavnik, mukarac koji uspjeno zadovoljava enske seksualne apetite i
kao takav poprilino imaginaran lik.
dosaivati, zajebavati, zbijati alu, oduzimati vrijeme. "nemoj me, dijete,
zahandravati!"
poklon, neto to gosti donesu domainu
teret, teina. kod nas se obino kaze, kada nekog molimo za uslugu: "ako ti
nije zahmet.."
toalet, wc, hala.
zatraiti, zamoliti
prednji dio glave koji najranije ostane bez kose. ranije je bilo puno manje
elavih ljudi, a za oni kojima je falila kosa bi se govorilo kako su ueni ljudi.
zakljuati npr. vrata. ranije je u starim kuama bio u upotrebi mehanizam
za zakljuavanje vrata, koji se zvao mandal. otuda i ovaj izraz za zakljuati.
previe panje posveivati neemu ne tako vanom, priati gluposti,
dosaivati.
trati brzo i u neodreenom smjeru, npr. kad krava tri kae se: vidi to se
zaobadala
zaliti kafu ili aj, preliti neto kljualom vodom, umjesto "opekao se" moe
se uti i "spurio se".
izgubiti orijentaciju, izgubiti se, zabazati, zalutati, zastraniti
materijalno dobro zamotano u bilo koju vrstu tkanine. moe se raditi o
ruku, zlatu, parama, odjei.
sarma. jedan zavijeni dio.
udariti jako, poslije takvog udarca neprijatelj obino ne ustaje.
uzeti brzo, pojesti, oteti, ukrasti, udariti
brzinski ispuiti cigaretu.
pobjei, neasno napustiti mjesto sukoba.
zima, hladnoa, npr. napolju zehmerija, upek'o minus
1. samo malo 2. muslimansko zensko ime
jestivo ulje
duan, trgovina, prodavnica mjeovite robe.
doba dana. vrijeme. u fizickom ne meteoroloskom smislu.
vrsta lagane obuce, platnene, od crnog robusnog platna potpomognutog
crnim gumenim djonovima. koriste se za oko kuce i za blize destinacije
osoba koja ne radi a mogla bi.
uinjena teta
sitni lopov, onaj sto u sve voli dirnuti, zariti.
klimatsko stanje, viednevna dosadna hladnoa.
stari izraz za ivotinjski eludac.
upotrebljava se kada neko ima rune ili rastavljene zube, npr. ''zuber''
zurla
zvizgo
age
alapurija
alov
alovina
asa
ejf
emane
enifa
erpi
itab
opavo
orav
orsokak
ufte
ul
umez
umurati
up
uprija
urta
utiti
abar
abrenjak
aira
akariti se
amiti
anak
ardaklija
arsaf
ehre
ekmeda
ekrk
ekulada
epati
estita
ibuk
ifut
ivija
iza
okalj
opati
ugelj
uka
undurica
uturica
valakua
viljak
voka
alati
elep
eriz
evrek
igoderce
ilasnuti
iritnjak
ozluci
uture
uturum
uvegija
alabajzer
alabajzer
alovati
argija
ejtan
ejtan
epav
eperua
estoperac
eerica
eernica
eerua
iba
ifer
iljte
ira
i
iet
kafikafnjak
katulja
linija, crta
manja flaa u kojoj se kao najvee blago uva rakija maksuzija. u upotrebi
je i deminutiv okalje.
otkidati od neeg sitne komade, npr. opati hljeb.
tap kojim se potapaju stari
povei lijepi sat
una, kita odmilja, obino babo tepa djetetu - undurica babina
mala mobilna flaa ili posuda za vodu koja se lako privee za kai.
motka koja se koristi za stresanje ljiva, tako se naziva i visoka i mrava
osoba
bubuljica
udarac prstom u neiju glavu
galamiti, dreati, itd.
gomila, mnotvo. elep ovaca = stado ovaca. ovu sam rije izvorno uo od
halila gutia i to ba vezano za elep ovaca.
mjesto za bacanje smea
vrsta peciva punjena kremom od vanilije.
egoderce, negdje, npr. ostavi to igoderce
skoiti
sapun za pranje odjee
naoare
skupa, zajedno
sakata, nesposobna osoba. pogrdno se nekom ko nije sposoban ili nee da
uradi neto kae: e, jesi uturum.
zagondija, ljubavnik, valer, momak.
prevarant, petljanija, neko ko zanivlja
neozbiljna, nepouzdana osoba
pripremiti prostor predvien za betoniranje tako to se eljeni oblik (npr.
temelj kue) sastavi i uvrrsti pomou drvenih dasaka (ponekad i veih
drvenih ploa).
autentini domai iani instrument, esto u kombinaciji sa emanetom
(vidi rjenik). uz argiju se pjeva karakteristina haiku pjesma, npr.: curica
mi opsovala sve'ca, ubiu je ko u umi zeca.
vrag, vragolan.
avo. za nestano dijete kae se "ejtane jedan", ali i "nalete jedan". (vidi
nalet)
hegav. ima manu u hodanju.
stambeni objekat nainjen od blata i baljege.
kliker sa est listova u sreditu. rijetkost na naim prostorima. vrlo esto
objekat utresa
jedan od najboljih vijerova u srebreniku (svih vremena). nalazio se izmeu
dananjeg bazena i kafia "cepelin"
posuda za eer
rakija sumnjive kvalitete. obino se pravi u drugoj turi, odnosno ve peeni
kom se fata, mijea sa eerom i ponovo kiseli za rakiju.
drveni prut za nanoenje manjih tjelesnih povreda iskljuivo kao vaspitnopopravnih mjera.
drva za odlage, mahom neupotrebljive letve i fabriki materijal, vidi okorak
podmetai za sjedenje ili spavanje
sok voa od kojeg se daljim kuhanjem dobija domai pekmez
karakteristina sprava za prenje kahve. radi se o metalnom cilindru, manje
zapremine, koji sa strane ima otvor u koji se naspe sirova kahva. cilindar je
navaren na duu metalnu ipku, pomou koje se dri direktno na plamenu.
drveni plafon
nema neko znaenje a koristi se da bi se djeca vjebala lomiti jezik kod
uenja izgovora i komunikacije na relaciji mozak - jezik.
kutija cigara
kembii
kernuti
kija
klopac
klopir
lajbuk
lajf
lajfarica
ljepi
ljiva
mirglati
or
piglo
prcfrzna
tanjga
tucovati
tura
tura
uga
uhveli
uknuti
upa
uperdin
vabo
valer
ipiti
uhnuti se
uhnuti se
uhnuti se
uuriti
aka
ara
bljoha
drholj
dronfulja
egnuti
eka
gljocati
limfur
mira
rvanj
rvnjati
valje
vodeniki kamen
halapljivo jesti
usta, vilica