Imami Petrit Beogradski Frajerski Recnik

babaroga! (ekspr.) odlino!
baba-sera (sloz.) 1. ena koja radi u javnom \VC-u; 2. brbljiva ena

lasoc. na sratr - ( I ) vriti nudu i (2) mnogo priati: u Beogradu javne
\VC-e obino odrzavaju starije ene/
1I
BEOGRADSKI FRAJERSKI RENIK

babika babojeb babojebac
baburina bacai bacati se baciti
ba
Bauka bada
bagra baja
bajbok
bajbokana
bajk
bajker
bajpasovan
bak
baki
bakrai
baksuz
starija ena /sazimanje baba" i pika "! (sio) 1. obljuba starije ene:
2. v. babojebac
mladi koji polno opti sa starijim enama Islo. baba" i ,jebac7 stara
ena enske grudi udvarati se
1. zapoeti kartanje; 2. mokriti
baciti pokericu = zapoeti partiju pokera
bactti ui = prislukivati
baciti u neznanje = zbuniti
(skra) v. jeba
(iron.) Rus
1. nezgrapna osoba; 2. neotesana osoba (sklona
nasilju)/////: ,,bacy' - stara sluavka; asoc. (12)
na neiji nezgrapan izgled/
olo /saimanje alb. bagel" - balega i tw:
jiikara" - siromah; propalica/
1. bogat ovek; 2. naoita osoba lasoc. popularni
lik iz stripa, bogata Baja Patak/
straan je bajaf = 1. vrlo je bogat; 2. vrlo je
naoit!
jrajer baja = bogati mukarac zanor Inem. ,,bei Wacbe"- kod strae/
zatvor /tv. od bajbok"/
niski bicikl /izv. od marke bicikla Mauntin Bajk '/
voza bicikla bajk /v. bajk/
premoen (problem i sl.) lasoc. ma medicinsku
terminologiju/
(skra) bankrot
totalno je bak! = potpuno je bankrotirao! (/////. bakijevci) 1. drugar; 2. v.
dizela Ibipok. za ,,^//7" \\ibada'/ baki! = drugar!
sine! = prijatelju, moj! kojetarije /////: bakrag" - bakarni kotao, /^.
kotlovi od lanog bakra/ kakvi bakrai! = kakve gluposti! 1. zlokobnik; 2.
maler/////: babtsiz" - loa srea/ /^//i/ baksuz = osoba koja izaziva
probleme
I2
PETRIT IMAMI
baksuzirati
bakut
bakuta
bakutan
bakutaner
balavander
bataviti
balavko
batavurdija
baldisati
balegati
balerina
balija
balkoni
baloni
baljezgati bambus
bambusati
banda banka
bankar banja stalno me fura baksuzf = stalno me prati maler!
nasluivati zlo iizv. od ..baksuz"!
baba/r. bakutan/
baba /r. bakutan/
baba Ihipok. od ..baka7
(pej.) babuskera/o'. od..bakutan"l

balavac /slo balav" i ..ander" (gr. ovek)/
1. dosadno priati: 2. Ijubiti
penis lasoc. na penis pri erekciji/
1. deurlija: 2. mlade /izv. od balav" sa
udvojenim suftksima ,,-urda" i ,,-ija "I
biti jako umoran Itur. ,,bajyhnak" - onesvestiti se/
1. priati gluposti: 2. initi gluposti
osoba koja berzo menja uverenja
domai musliman
(mn.) enske grudi (asoc. na isturene balkone)
(;;/;/.) enske grudi (asoc na oblik balona) putati balone = obmanjivati
priati gluposti. trabunjati
1. visoki mukarac; 2. meavina crnog vina i koka-kole lasoc. na (1)
bambus: (2) cevicu za usrkavanje/
1. tui (koga): 2. obavljati snoaj; 3. poraziti (u sportu)
(fig.) grupa bliskih prijatelja
1. novanica od 10 ili 100 dinara; 2. ulog u
kartakim igrama; 3. pun novanik
Ima. ^//^d '-novanica: ujugoslaviji do 1941.
kovani novac od 10 dinara/
dvesta banki = dve hiljade dinara
ima oko 4 bankef = star je oko 40 godina!
drzati banku = drati panju ostalih (u razgpvoru)
nemam zutu bankut = nemam ni dinara!
zelena
kupanje i sunanje (na reci ili moru) lital.

.,^//o"-kupalite/
banjat = ui\anje!
5

mislio sam da je ovde banja! = mislio sam da se ovde uiva! banjati
spavati
banjati se kupati se (na reci ili moru) ,v. banja/ banjaza kupanje (na reci
ili moru) iv. banja/
bapnuti upasti lizv. od uzvika bap "I
bapnuti arana = obljubiti barax 1. more. okean: 2. granica 1(1) od
romskog izraza
baropaj"- velika voda; (2) po romskom bar'ograda/
5&7H/7 Anm = more
preko bare = preko granice bara1 novanik lizv. odbarka "/
baraba 1. nitkov: 2. mangup /po biblijskom razbojniku
Baraba/
jebem ti barabu! = proklet bio! barbika osoba lutkastog izgleda Moc.
popularna deja
lutka Barbika, izv. od eng. BarbieDoll"! barbike (mn.) jaka sredstva
za umirenje lizv. od
barbituratn bari devojka linver. riba "I
bariti 1. ud\ arati se: 2. nago\ arati /od.. bariti" ili od
ban'7
barka novanik /od.. barka" - izbuen amac u kome se
uvaju ribe/
prazna barka = prazan novanik povuei barku = izvui novanik
barkati piti alkohol
baro (inver.) roba
baron laov lasoc. na Barona Minhauzena/
baronisati 1. izmiljati; 2. lagati /r. baron/
baronisati trista na sat = lagati bez prestanka baronie ib.J = pria
im lai...!
basket koarka leng basket-ball" - koarka/
basketa koarka
ba si pravi si
basiprofi! = pravi si profesionalac! bata osoba koja privlai panju
sluaj, bato! = sluaj, drugar! bataci (mn.) enske butine
I6
PETRIT IMAMI
bataici (mn.) butine mladih devojaka
Bataja Batajnica
bate! (iron.) drugar! prijatelju! iskra. od ,.brate\ s
isputanjem slova..r": uporedi: ,.brate!"l
baterije (mn.)promeni baterije! = odmori se!
(na)puniti baterije = 1. odmarati se: 2. prikupljati snagu
raditi na struju i bateriju! = biti sklon enama i mukarcima! /aluzija na
biseksualnosti batina (asoc.) muki polni organ
bavarac automobil marke BMW iasoc. na Bavarsku, gde se
prave ti automobili/ bazati lutati, skitati llat. bannisare" - skitati, ali

moe
se dovesti u vezu i sa bazdeti'V bazdeti smrdeti /stara,
baltikoslovenska re/
ata bazdi! = mnogo smrdi! beba presei bebu napota = podeliti
krivicu (na
sudu)
bebac beba
bebica automatsko oruje hekler iasoc. na povoj kojim se
prikriva to oruje; v. hekler/
bebirone beba lasoc. na naziv hrane za odojad ..Bebiron"
zagrebake fabrike lekova Pliva" koja se kupovala u Beogradu do 1991.
godine/
bebos beba
bebson beba isloz.,.beba" i ,,son" - eng. sia/
bedaina 1. beda: 2. oajanje
bedaiti oajavati
nemojda se bedai! = ne oajavaj! bedak 1. bedan ivot: 2.
beznadeno stanje; 3. oaj;
oajanje: 4. vrlo loe: 5. bednik/r. od e//^. ,,bad"
(lo) i ujedno konverzija hrvatske rei ,bedak"l
iz bedaka = u oajanju
teak bedak = munina, teka depresija
pao je u bedak! = pao je u oaj!
bio je u bedaku! = bio je oajan!
u bedaku sam! = bedno se oseam!
basbedak! = 1. beznadeno je!: 2. alosno!
dosta mije bedaka! = dosta mi je bednog
ivota!
8

bedak mije da to radim! = nirsko nii je da to radim!
bedak je to nemam... = alosno je to nemam...
bedak kraj (filma) = tuan kraj (filma) bedevija debela ena /////:.,
bedevi" - teretni konj/
bedika (euf) 1. beda; 2. oaj
beemvejac automobil ili motocikl marke BMW (be-em-ve) beg beanje
begati (pmv.) beati
begaj! = bei!
idi, begaj! = nemoj mi rei!
begam! = idem! be(j)zbolka bejzbol palica (za tuu)
bekan naivna osoba /tv. od bekati (blejati). asoc. na
ovcel
izjebo tne ko bekana! = naivno me je prevario!
belo kokain lasoc. na belu boju kokaina/
sav je u belom! = potpuno je drogiran! ptaati u belom = plaati
drogom bem ti (skra.) jebem ti lv. jebati/
bembanje obljuba /saimanje ,je(bem)" i Je(banje) 7 bembati
obljubiti /saimanje ,je(bem)" i je(bati) 7
beng ubrizgavanje droge u venu lamer. sleng., bang "I
benzinac 1. automobil na benzinski pogon; 2. upalja na
benzin
benzinjara v. benzinac besiti (skra.) obesiti
beton 1. dupla ljuta rakija i flaa piva; 2. aa vinjaka i

flaa piva; 3- meavina piva i estokog pia armirani beton = rakija i
vino
betoniran besvesno pijan
bez skroz bez = nemati uopte
biti bez = nemati erekciju bezbednjak pripadnik dravne bezbednosti
bezec uzvik kojim se trai to od koga //'. bezecovati/
prvi bezec! = prvi traim! (obino u ali) bezecovan rezervisan
9
PETRIT IMAMI
bezecovati rezervisati Inem. besetzen" - zaposesti/ prvisam
bezecovao = prvi sam traio bezvezan nikakav
bezvezarije (mn.) besmislene stvari /saimanje bezveze" i
pizdarije"! bezveze nita naroito
onoy bezveze! = ono, nita naroito!
riba je bezveze! = devojka nije nita naroito!
oseam se bezveze! = ne oseam se nikako! bezvezirati besmisleno
postupati
bezveznjak 1. neznalica: 2. beznaajna osoba: 3 osoba
nevredna panje beanija 1. beanje; 2. beanje sa asova (iz kole)
bi (skra.) biseksualac
bibli (izv.) biblioteka
bicikl najslabija kombinacija u niskom" pokeru
biciklista 1. skorojevi; 2. ekstazi droga lasoc. ( I ) na pognut poloaj
tela bicikliste: jig. osoba koja je ponizna prema onima iznad sebe a
gazi" one ispod: (2) brzih pokreta nogu/
bici (izv.) bicikl

bicika (bipok.) bicikl lizv. od bici"/
bida 1. ovek niskog rasta: 2. inadija /////:biiciir" kepec/
biflanje bubanje //'. biflati/
biftati bubati Inem. biiffeln" - bubati/
bik (asoc.) osoba snane grae
bitder osoba koja jaa muskulaturu dizanjem tegova
//. bildovati/
bildovati jaati muskulaturu dizanjem tegova Inem. sich
bilden" - obrazovati se/ bilijar depni bilijar = eanje polnog organa
rukom
kroz dep lasoc. testisa na bilijarske lopte^
igrati dzepni bilijar = eati polni organ
rukom kroz dep bilmez glupaina Itur. bikmez" - neznalica/
bionja bioskop
bios 1. kolski predmet biologija: 2. bioskop
10

bioskop
bioskopijaner
bira
bircuz
birka
biser
bistriti bizgov bizi bizon
bldttt
blatttara
blatttirati (se)
btatttka
blatttotomo
blattta
blef
blefirati
bleja bleja stnean ko bioskop = vrlo smean bioskop
devojka//////: o&jiba"/
neugledna kafana Inem. Mrtshaus" - krma/
devojka/u bira/
1. glupost: 2. kuriozetet: 3. dobra misao
crni biseri = bivi prestupnici
1. razjanjavati: 2. razmatrati
ograniena osoba /saimanje ,.bton" i jnazgov "I
(skra.) biznis
1. glupa osoba; 2. stariji ovek jebo te bizott! = 1. Bog te video!: 2. to
si ti glup!
1. sramota, bruka: 2. izvlaenje palidnca (pri
odluivanju)/^: Mdme"-ukov, kuenje, preko
nem. Blamage"- bruka/
blattt ttte je = sramota me je
ivi blattt = strana sramota

nap ei blam = velika sramota
ei blattt = vea bruka
kakav (ilikoji) blattt! = kakva bruka!
bilo tne je blatn! = bilo me je sramota!
u(h)vatio ttte neki blattt! = bilo me je sramota!
nita itn nije blattt! = nita ih nije sram!
1. osoba koja se srami; 2. osoba koja izaziva
sramotu
sramotiti (se), brukatai (se) sram //; blam/
vrlo sramotno /saimanje., blam" i jiotorno 7 osramoena osoba
1. obmana; 2. zavaravanje saigraa u pokeru: 3. simuliranje vlastite
snage leng. Muff " - zavaravanje/
izveo je par btefova! = posluio se s nekoliko trikova!
1. obmanjivati: 2. zavaravati saigraa u pokeru; 3. simulirati vlastitu blef/
mesto gde mladi esto provode \Teme (/////. blejai) 1. osoba koja dugo
zuri u ta:
I 12
PETRIT IAAAMI
2. osoba koja dugo provodi vreme na nekom

meslu/izv. odMejiti'l blejanje 1. dugo posmatranje: 2. dugo provoenje
vremena
na nekom mestu (npr. kafi) blejiti 1. dugo posmatrati: 2. dugo provoditi
vreme na
nekom mestu: 3. dokoliiti, nita ne raditi
ne blejim sa .J = ne troim vreme sa...! bleki (izv.) i\ blenta
blenaviti dugo posmatrati blenta budala iizi\ od.. btentav 7

blentav blesav /saimanje Memdi" i Jantav 7
fr/e&z kreten //rr. od /;/&w/: 7
blesaa blesava enska osoba //r/ od.. "
blesan l. nenormalan: 2. malouman /fcr. od blesavi
btesav blesav dezen = areni dezen
bleska v. blesaa
blind Inem. Mind"- slep/
na blind = 1. na sreu: 2. neprimetno
bliski bliski susreti = fiziki sukob
iasoc. na naslov amerikog filma Bliski susreti tree vrste (1977)
Stivena Spilberga7
bluzer svira bluza
bljak! od\Tatno! /uzvik kojim se izraava gaenje. od eng.
Malfi
bljezgator blebetalo iizv. od.. baljezgati "I
bljuzga ljigava osobalizv. od Mjuzgav"-kao itno blato
bocnuti (asoc.) obljubiti
bodenje 1. obljuba: 2. ubrizgavanje droge u venu
Bog 1. autoritet: 2. osoba vrlo istaknuta u emu
Bog te jebo (ili vido)! = da ne veruje!
Bog te mazo (ili molovo)! = da ne veruje!
Boga mu jebem! = do avola!
jebo teBog! = zamisli!
jebo te Bog u dupe! = idi do avola!
jebem tiBoga! = 1. do avola! 2. avo te

odneo!
jebiga, Boze! = ta mogu!
Bogu iza nogu (ilikime, tregera) = Bogu
iza lea
14 I

bogoljub boja
bokerica
bokser
bokserica
bokserika bokte
bol
bolesno
bolestan
boleti
bolid
bolidija bolovati kiBogf = (prov.) ko Bog!
ko Bog! = 1. jako dobro!; 2. vrlo lepo!
kradeBogu dane! = stalno trai vreme!
misli da je uvatio Boga za jaja! = misli da je
postao vaan!
poboan ovek
varka: v. farba
udariti boju = ulepati

menjati boje = pocrveneti
lovaka dvocevka (cevi su jedna preko druge)
gvozdena navlaka za pesnicu
1. muke gae (nalik na bokserske); 2. jakna marke Boks"
(bipok.) 1. bokser; 2. boks-me
/od Bogte"/
bokte mazo! = da ne veruje!
do bola! = 1. izvanredno!; 2. vrlo lepo!
riba je do bolvd = devojka je vrlo lepa!
voli do bola! = smrtno je zaljubljen/zaljubljena!
vic je do bola! = vic je izvanredan!
do bola! = u problemima smo do gue!: u
sranjima smo!
kurac mi se podigo do bola! = penis mi se
snano ukrutio!
preterano
bolesno tjubazan = preterano Ijubazan lud:
tisi bolestan! = ti si lud!
boli me\ = ba me briga!
boli me kurac (ili dupe, pika, uvo, uvcej!
= ba me briga!
boli me briga (ili oe, oak)! = ba me
briga!
bolelo me dupe! = nije me bila briga!
1. sumanuta osoba: 2. maloumnaosoba Moc na

sportski automobil Bolide i na sumanutu vonju/
mojne si bolid! = nemoj da si lud!
ubedio sam bolide! = ubedio sam ove
maloumne!
l . v. bolid: 2. sumanutost patiti
ne boluje od... = ne pati za...
I 16
PETRIT IMAMI
bomba 1. brza prevara; 2. vrlo lepa de\ ojka
bombaf = sjajno!
riba je bombaf = devojka je vrlo lepa! bombak na bombaka = brzo
uraditi to
bomba terorista ili kriminalac koji se slui bombama
bombica flaica alkoholnog pia (od 10 dl)
bombona 1. lepa devojka; 2. lepa stvar
ko bombona = vrlo lepa (/// lepo) bombonice (/////., hipok) hai
boranija nevana osoba /obino oznaava mnoinu/
sitna boranija = (nm.) nevane osobe
bos1 ef, glavni leng. boss" - e fi
pitbos = efobezbeenja/<?//# peteboss"/
bos1 elav /od.. bos" - izuven/
bospogtavi = elav
Bosaneros Bosanac /analogno nazivu amerikog filma Komaneros
(1961) Majkla Kertiza, koji se odnosi na indijansko pleme Komani u SAD/
bosoglav elav /saimanje bos" i glava"I

bosti se drogirati se pricom
bode se u venuf = drogira se pricom! boti 1. botanika: 2. (Boti)
Botanika bata (u
Beogradu)
boza 1. lo film: 2. sladunjava pozorina predstava:
3. najjai udarac u igri HikerimaItur.-pers. boza' - jeftino ozveavajue
pie od projinog brana: (2) jig. hladna boza", jig. ohladiti koga/
brabonjati 1. priati gluposti: 2. padati, dobovati (kia) nemojda
brabonja! = nemoj da pria gluposti!
braa (iron.) 1. prijatelji; 2. odreena grupa Ijudi
brat ja (kao prvo lice za mukarce)
brat nije naivan = ja nisam naivan
mokri brat = pijanac
topti brat = homoseksualac
pitaj brata laova = nikako mu ne moe
verovati
slona braa = (iron.) bliski prijatelji (obino kafanski)
brat isestra = nacionalno odani prijatelji
/ / ' . ,brate!"l
17 I

brate! prijatelju! lasoc. na oslovljavanje meu etnicima
u Drugom svetskom ratu/ brava iza brave = u zatvoru
Bravar Josip Broz Hto lasoc. na zanatsku kolsku spremu
nekadanjeg predsednika Jugoslavije/ Bravarje bio u pravu! = Tito je

znao ta radi!
brazilac trodon (narko-analgetik droga)
Brani (/////.) fudbalski klub ukariki" i njegovi navijai
bre /gr. be!" preko ////: bre!" - more!/
idU bre! = nemoj mi rei! brenovati mariti, pridavati vanost Inem.
aufbrennen" arko eleti/
toga brenuje?! = to mu pridaje vanost?!
ne brenujega! = ne obazire se na njega! brica berberin iizv. od brija
)
briiti brijati 7rr. od ..brica 7
bridzer igra brida
briga ne beri brigu! = ne brini!
nemaj brige! = nita ne brini! bris beanje Iskra. od brisati 7
uhvatiti bris = pobei brisanje beanje lv. brisati/
brisati beati /od brisati" - ukloniti to lstei/
brisatisa asa = pobei sa asa (u koli) brisati od posla = izbegavati
posao brii! = bei!
moram da briem! = moram da idem! brisnuti pobei iv. brisati/
britanac automobil ili motocikl britanske marke
brlja meka rakija
brod pun ko brod! = prepuno (je)! (stvari ili novaca)
broj mojje broj! = odgovara mi za ljubavnog
partnera!
brozomorno grozno stanje saimanje prezimena Broz i priloga
grozomomo'i
briico student prve godine lizv. od bruce" - prve stidne

dlaice/
brucokinja studentkinja prve godine //: bruco/ brz brza brzina = vrlo
brzo
19
PETRIT IMAMI
brzac brzak
brzinac
brzinka brzojeb brzopalac
buba
bubac
buba-mara
bubetati
bubica
bubreg
bubreg-torba bubuleja
buc
budatina budalesa
budaletina
budatina
buda brze patike = ukradene patike hitrost;
na brzacaf = hitro! brzi
na brzakaf = na brzinu! hvata na brzakaf = lovi u mutnome! klopa na
brzaka = brzo pripremljena (/// pojedena) hrana
1. brzi automobil: 2. brzinsko takmienje
autombila
vrlo brzo
brzi seks Islo... brzo" i .jeb 7
osoba koja se lako uzbudi (/// zaljubi i sl.) lizv. od
fraze ..brzo sepali'; v. paliti se/
1. minijatumi mikrofon; 2. pijunski mikrofon:
3. model FolksvagenaMoc naoblikbube/
(hipok.) v. bubre^-torba
Hidbalska Iopta sa crno-belim k\adratima
1. praznosloviti: 2. mlatiti, tui (koga)
minijaturni mikrofon (za prisluki\ anje)
piati bubreg = biti teko isprebijan propiao je bubregf = teko su ga
isprebijali! neko e da ostane bez bubregaf = neko e da dobije
batine!
mala torba koja se opasuje oko struka lasoc. na oblik bubrega/
vrlo ograniena osoba /po imenu junaka popu-larne domae TV serije
..Diplomci" (1971) koga je igrao glumac Danilo Bata Stojkovi/ 1.
mukobanjasta lezbejka: 2. muevni homoseksualac lamer. sIeng.,/;///c/;
"/ (augm.) velika budala
glupa ena /saimanje.. budala" ibaronesa" ili
..kontesa 7
(augm.) velika budala
(augm.) v. budaletina
1. visoki funkcioner: rukovodilac: 2. muki polni organ /////: buq" i
..bucu"- kijaa, batina sa zadebljanjem na jednom kraju/
20
BEOGRADSKI FRAJERSKI
RENIK
budevina
buditi
buditi se
budovan
budovanija
buelar
buavi
buaveti
buavo
bugarin
buger
bukaiti
bula
bututttenta butja
butjarenje buljasker bulja buljina
buda Marjanova = bezvredna stvar neto umetnuto umetnuti (to) lv.
buda/ naturati se lv. buda/ (unkcioner/M buda/
(zb.) visoki funkeioneri, rukovodioci lv. buda/ novanik Itnad.
,,bugyelldris"I ( m n ) roditelji stareti
l.zastare!o;2.1oe proizvod iz Bugarske
dvojka (ocena u koli) Ifr. bougre'- lupe, vrag/ galamiti//r/i od
buka"/
1. gubitak 2. kripac Ifr. bulle' -poen u sansu/ biti u buli = biti na
gubitku (/// na teti) naise u buli = 1. biti u kripcu; 2. upasti u dug
vaditi iz bule (koga) = izvlaiti iz kripca (koga) gomila lital
foltamente" - gusto/
zadnjica /ivmski buV' - zadnjica/
glup ko buljaf = vrlo glup!
pijan ko bulja = vrlo pijan

bulja vaee gae - zastraiti se
razvaliu (ili razbiu, cepau) ti buljuf =
1. premlatiu te!; 2. unitiu te!
ima bulju da ti rasturim! = 1. premlatiu te!;
2. unitiu te!
pravo u bulju! = rasturamo ga (/// ih)! uvlaitise (ili ulaziti) u bulju =
poltronisati rascvetata mise bulja = zadnjica mi se rastegla od sedenja;
dobie kurac u usranu bulju! = nita nee dobiti!;
oznojiti bulju = zagrejati stolicu
igra joj bulja! = upadjivo njie zadnjicom
poltronisanje lizv. o&btdja'7
upadljiva zadnjica
osoba sa velikom zadnjicom
(augm.) zadnjica//rr. od,.bulja 7
PETRIT IMAMI
buljobris toaletni papir Islo... bulja" i.. brisati "I
buljouvlaka poltron Islo ., bulja" i.. uvlaka 7 bumbar osoba puna
para, parajlija
sw stf//// bumbari! = sve sanie
parajlije!
progutati bumbara = ostati u drugom stanju
ujeo je bumbar! = ostala je u drugom stanju! bumbarka bogata ena
bunar dep //,'. bunariti/
bunardija deparo Iv. bunariti/ bunarenje 1. deparenje: 2. traenje

novca za to iv. bunariti bunariti 1. depariti; 2. traiti novac za to: 3tragati za
nekim podatkom lasoc. na kopanje bunara/ bunker 1. tajni pregradak u
vozilu: 2. zabrana prikazivanja
filma
bunkerisati zabraniti prikazivanje filma
buraz (skra.) v. burazer
burazer brat Itur. -pers.., birader" - brat/
burgija 1. besmislica: 2. izmiljotina, podvala tur Jmrgu"
- svrdlo, builica/ burgija bukaralo burgijati bukarati
bus (skra) autobus leng.., bus" - autobus/
buiti 1. obavljati snoaj; 2. potkradati: 3. reetati
mecima: 4. odavati neije tajne: 5. davati golove
(u fudbalu):
stalno je bui! = stalno spava s njom!
buitifirmu = potkradati fimiu
neko me bui! = neko me stalno odaje! buna (asoc.) 1. deflorisana: 2.
podatljiva (devojka)
but uzeti mnogo novaca pri deparenju lasoc. na
velinu buta; suprotno: suvarak"/ butika (tv.) vlasnik butika
butke (mn.) enske butine
butkice (euf.) enske butine
butnuti obljubiti:
butnem tiga! = nosi se do avola! butra enska osoba
buva glasina:
bacati buve = iriti glasinu
24

pustlti (ili prosuti, provaliti) buvu =
laiisirati glasinu:
pukla je buva = proulo se stvar
trudna buva = osoba koja pokuava da bude
duhovita:
prodavati buve = priati izmiljotine buvara zatvor lasoc. na prostoriju
u kojoj ima mnogo
buva/
buvtjak pijaca starih i polovnih stvari Ikalk od tur.
,,bitpazar'\ ili fr. jnarcbeauxpuces 7 buzda glupak Iskra.
od.,buzdovan "I
buzdovan 1. glupak: 2. muki polni organ buzdovanina (augm.)
glupaina
buzer enstveni homoseksualac iital. buzzurro" prostak/
buzerant v. buzer
C
C - Z (inicijali) Centralni zatvor u Beogradu /v. Ce-Zel
caja policajac lizv. od caja7
cajac policajac Iskra. od milicajac ili policajac/
cajkan policajac /saimanje.. caja" i.. druskan"/
cajper v. prstenac
cajtnot vremenski kripac /ahovski temiin iz rus. prema
sloenici nemakih rei ,.Zeif (\Teme) i ,.ATo/" (nevolja)/

cdka 1. dosetka: 2. trib 3. podvala; 4. majstorija: 5.
vetinalizv. od cakavac"- osoba koja govori cakavski:
..c"zamenjujesac" a.^" ,i"i,^"sa,^7 to je cakaf = 1. dobra dosetka!: 2.
dobar trik!; pronaao je cakuf = dobro se dosetio!, dobro je smislio!
u emu je cakai = u emu je tajna!
zna cakei = zna trikove!
ima caku! = slui se trikom!
sluzi se sa par caka! = koristi nekoliko trikova!
25
PETRIT IMAMI
cdkan
cakaro
cakista cakum-pakum calenzi calnuti
cana
cap
capi
capnuti
car
carica carski cava
cavulja
cediti cehulja
cela celka
54 I
to su im cakef = time se slue!
vatati cake = usvajati neku vetinu

znamo miza te cakef = znamo mi za te podvale!
1. zgodan, lep; 2. drag, mio lizv. od cakliti"/
cakanit = lepotane!
1. dosetljiva osoba: 2. osoba koja se slui
dosetkama Iv. caka'
v. cakaro
savreno Inem. mit Sack und Pack" - potpuno/ novac//rr. od nem.
zahlen 5fe" platite/1. platiti: 2. potpiatiti Inem. .,rtf/;fe//"-platiti/ calnuti kintu cariniku =
potplatiti carinika 1. mlada prostitutka: 2. enski polni organ Iskra. od
isprcana"/
iznenada, odjednom /po onomat./ icap.J. = i odjednom...! (inver.) pica
umreti//a'. od cap'V
osoba najbolja u emu:
caref = najbolji si!
bravo, caret = odlino, najbolji si!
stvarno si carf = stvarno si najbolji!
tip je carf = tip je nanadmaan!
do kraja, care, do krajaf = (iron.) drugar.
teraj dokraja!;
to, care, razbi ihf = pokai im ko je najbolji!: kakav carf = (iron.)
sasvim je propao ovek! careva devojka = homoseksualac izuzetna
enska osoba
1. naivna osoba; 2. seljanka, primitivka:
3. prostitutka//no//. inverzija ..//a/"-cafa > cava/
ispadamo cave\ = ispaemo naivni!
1. naivina: 2. seljanura. prostakua:
3. prostitutka lizv. od cava V

1. strogo ispitivati koga: 2. strogo propitivati uenika
devojka koja se zabavlja s imunima lizv. od ceh" (raun), asoc. na
plaanje rauna7 nevina devojka
nevina devojka lizv. od cela", jig. nevina devojka

cena
cent cepaljka cepanica cepanje
ceparo cepati
cepati se
cepaa
cepka
cepnuti
cert
ceviti
ugled;
pala ntu je cenaf = opao mu je ugled! raste mu cenaf = raste mu
ugled! popeta mu se cenaf = postao je ugledan! (skra) centedrin
(droga) ena lakog morala Itv. od cepati se 7 1. glupak; 2. neotesana
osoba
1. estoka obljuba; 2. grubo igranje (u sportu): 3. intezimi rad; 4. snano
sviranje; 5. skupo naplaivanje grub igra
1. intenzivno raditi; 2. estoko obljubiti; 3. snano svirati: 4. grubo igrati
ftidbal; 5. boleti, sevati (za bol); 6. izazivati snaan efekat (nekom
vetinom): 7. uraunati znatno veu cenu;
8. otro kritikovati; 9. brzo voziti: 10. brzo troiti automobilske gume; 11.
ubrizgati drogu
u venu Itv. asocijativno od izraza cepati drva 7
cepajt = svom snagom!

samo cepajf = radi!
cepati bulju = obljubiti analno
to cepa gitaruf = to svira na gitari!
cepaju fudbalf = igraju fiidbal!
to se cepat = to igra grubo! (u sportu)
cepa nteglava! = jako me boli glava!
cepattto konkurenciju! = bolji smo od
konkurencije!
to cepa vetar! = to duva snano vetar!
cepa se odsttteha! = smeje se kao da je lud!
koliko cepa? = koliko ceni?
cepaju oglas&' = stalno gledaju oglase!
cepati iglu = ubrizgavati drogu u venu
1. obavljati snoaj; 2. mnogo se smejati;
3. odueviti se; 4. otimati se oko ega
cepali sttto se od sttteha = jako smo se smejali
cepaju se da... ! = otimaju se ko e da...!
1. snana tua; 2. jaka muzika; 3. gruba utakmica
cepanica
1. udariti (koga) ; 2. presei (skra) koncert
piti alkohol itv. od cev,f - grkljan/
28
PETRIT IMAMI
cevka 1. cev pitolja; 2. (asoc.) cevanica

puiti cevku = iniati u ustinia cev pitolja
Ce-Ze (i C-Z) (inicijali) Centralni zatvor u Beogradu
cibat (inver.) baci!
cice (ttttt.) mlade devojke
cico (izv.) cicija
cifilinder sifilis /aljivo saimanje cifi/is" i Mlinder7
Ciga (pej.) Rom Iskra. Cigan/
ciganiti 1. prositi: 2. primitimo moljakati
Cigatti (tnn.,/^/j ftidbalski klub Crvena Zvezda" i
njegovi navijai /po pogrdnom nazim za Rome uzvikivan u Zagrebu
poetkom 1970-ih, a zatim ire prihvaen: kasnije je uprava kluba odluila
da tradicionalna romska pesma o urevdanu postane neslubena
klubska himna/
Ciganija (pej.) 1. (zb.) Romi: 2. nekulturni Ijudi:
3. prostako ponaanje ciganisanje (pej.) primitimo ponaanje
ciganisati se (pej.) primitimo se ponaati cigaret-pauza kratka pauza
za puenje /isto: pu-pauza7 cigla 1. milion dinara: 2. kilogram pakovanog
haia Cigojner Rom, Ciganin
Cigo Rom, Ciganin lizv. od Ciga 7
cija policija Iskra. od policija ili milicija
ciknuti 1. umreti: 2. stradati
cimaj-vuci! povuci-potegni!
cimanje ubeivanje, nagovaranje
cimati 1. potezati; 2. nagovarati: 3. nasrtljivo se udvarati:
4. gnjaviti; 5. iscrpljivati (koga)
nisu nas citnali! = nisu nas gnjavili! nisu nas citnali panduri! = nisu
nas torturisali u policiji! cimati se 1. trzati se: 2. olako prihvatati: 3. biti
podloan
cittta se na te fore = olako prihvata te stvari netnoj da se cittta! =

nemoj olako da prihvata!
cimalisttto se pogradu = ili smo tamo-amo pogradu
30

cimnuti 1. naglo potegnuti: 2. pozvati
telefonom
cimnime = pozovi me
telefonom
cinkariti potkazivati Inem. zinken" dojaviti/
cinkaro potkaziva Iv cinkariti/
cipelik ( / / / / / . , bipok.) lepe cipele

e
ciposi
(mn.) cipele
cirisanj
e
pijenje alkoholnog pia
cirisati
piti alkoholno pie
cirka
1. alkoholno pie; 2. pijenje

alkoholnog pia
bilismo cirke = bili smo pijani
cirkati
piti alkoholno pie
cirke
pijan
stalno je cirket = stalno je
pijan!
cirkulira dokoliiti uz pie /saimanje

ti
cirkati" i kidirati"/
cirkulis
ii-tamo, etati llat.
ati
ciradus"/
stalno cirkulie! = ne dri ga
mesto!
cirkusij
ada
veliki nered /saimanje

cirkus" i olimpijada"/
cirnuti
malo popiti (alkoholno pie)
civilka
chilno odelo
cmakanj Ijubljenje lv. cmakati/

e
cmakati ljubiti lizv. od cmok"onomat. za poljubac, kao
trajni glagol/
cmekanj ubijanje
e
cmekati ubijati
cmiljiti
trabunjati
coma
devojka linver. vokativa od

maca" (maco!)/
crevo
prosuo mu (je) creva! =

gadno ga je
premlatio!
creva u da ti vadim! =
gadno u da te
premlatim!
vezanisu ko svinjska creva!
= teko ih je
razdvojiti!
crkavati 1. muiti se: 2. umarati se:

crkavati od smeha (i/i
dosade) = mnogo se
smejati (/// dosaivati);
crkavati odei (iti riadi) =
biti jako edan
(/// giauan)
crkavica plata ili zarada sa kojom se
jedva moe preiveti
I 32
PETRIT IMAMI
crkenzi kvar motora /tv. od aknuti" analogno: ..calenzi 7
crkni-pukni kako god okrene; nema se kud crknut vrlo neraspoloen
5ta 51 crknufi! = to si toliko neraspoloen?! crknuti 1. umreti: 2.
umoriti se: 3. pokvariti se:
4. pregoreti
crknif = dabogda ti preselo!
crko dabogda! = dabogda umro!
crko sant odstneha! = bilo mi je jako smeno!
crko sattt od posta! = 1. jako sam se umorio
raded: 2. mnogo sam radio!
crko sattt od dosade! = bilo mi je jako
dosadno!
crko je od zavisti! = jako je zavideo! crko tttije televizor! = pokvario
mi se televizor!
crkta je sijalica! = pregorela je sijalica! crnac osoba koja radi naporan
posao iasoc. na ..cmac"
- rob/
tttali crttac = vrlo marljiva osoba na poslu crnina (pej.) crnac

crniti raditi naporno tisoc. na robovski rad crnaca.
fig. ..raditikao cmac" crttuga (augm.) crnac
crno opijum crnja (pej.) cmac
crttjak 1. cmi humor; 2. jezivi dogaaj
najvei crttjak! = prosto da ne poverujes (u to)! crta 1. granica: 2. doza
kokaina (nasuta u vidu crte)
ztoja se umrkava7
preko crte = u inostranstvu
stati na crtu = 1. zaustaviti se: 2. prihvatiti
fiziki obraun
tte prei crtu = suzdrati se od ega preo si crtu! = sada si preterao!
probiti crtu = previe popiti alkoholnog pia pozvati tta crtu = pozvati
na fiziki obraun izai tta crtu! = doi da se bije! tta crtu, tnatitu
tijebetn! = hajde da se bijes. ako sme!
ttije sttteo da izae na crtu = nije smeo da se suoi (/// da se ogleda)
33 I

crta crtati
crti crv
crvenda Crvenka
crvljiviti se cubok
cufa cug
cuga
cugaro
cugati
cugnuti
cunjati
cupi
curenje izvui (ili izvlactti) crtu = nasuti crtu
kokaina (za unirkavanje)
nekoliko crta kokaina = nekoliko doza
kokaina
upisati crtu = obljubiti
bacati na crtu = bacanje novia na crtu
/igranje krajcarice/
nacrtu = naveresiju
crtani film
nasuti crtu kokaina (za umrkavanje)
crta mu se stomakf = vidi mu se stomak! (na
odei)
v. crta
vrlo marljiva osoba
crve bednif = nita od tebe!
novanica crvene boje
pozdrav iz Crvenkef = imam menstruaciju! lasoc na crvenu boju i
naziva mesta Crvenka/ ubijati se od dosade
pivska pena koja se pri punjenju krigle izlije i ankeri je ponovo toe
Inem. Zubrot" - dopunska hrana/
v. hszilinver. akuzativa/
1. gutljaj; 2. potez (u ahu) Inem. ,,Z//"-gutljaj; potez; vuenje/
ima dobar cugt = ima dobar gutljaj!
iz cuga = 1. odmah; 2. ko od ale; 3- odjednom

iz petog cuga = iz petog puta
u cugu = jednim potezom
/ / si na cuguf = ti si na potezu!
1. alkoholno pie; 2. pijenje alkoholnog pia
Iv. cug/
pijanac/t: od sugatn
piti alkohol lv. cug/
malo popiti //'. cug/
tumarati lital. zonzare ' - tumarati/
devojka linver. akuzativa od pica", npr. jie daje
picu"(a\pi)l
plava cupi = plavua
apatija/z'. curiti/
I 35
PETRIT IMAMI
curiti
cust
cvika
cvikattje
cvikaro
cvikati
cvikator
cvik-cvik
cvike
cvikenzi
cvikera
cvikeraica
cvikeri
cviketatt cvikovati
cvrcf biti u apatiji lasoc na jednolino curenje vode iz slavine/
curi tttupatttetf = (iron.) mnogo je pametan! (bipok.) devojka !izv. od
cupi"' (skra.) 1. v. cvikaro: 2. v. cvikanje oseanje straha plaljivac r.
cvikati
plaiti se: v. c\ikovati cvika? = strah te je? plaljivac //.: cvikati/ strah iv.
cvikati
(/////.) naoare izv. od cvikeri"
strah izv. cvikati ' . analogno: calenzi"
mukarac koji nosi naoare
enska osoba koja nosi naoare
(/////.) naoare nettt. ..Zivicker" - naoare koje se kae na nos
plaljiva osoba /'. cvikati
1. presei (neto tanko): 2. plaiti se izv. odnetn. Zivickzange' kleta
za presecanje ice: ( 2 ) analagno izrazu presecati se "~ uplaiti se
cvika? ili cvikuje? = plai se? (ekspr.) nita od toga! /po
onomatopeji za kvar nekog motora cvrcMitojka\ = propalo'
ca
abar po sufiksu naziva prigradskih naselja Beograda: Ova. Bora,
Kmjaa... / / a fazottu = na prostaki nain a-a-a devojke =
devojke iz prigradskih naselja
1. propast: 2. neuspeh iasoc. na abar koji proputa/
biti u abru = 1. ostati bez no\ca: 2. doiveti neuspeh
ostati u abru = nemati sree (u emu)
37

isp(a)o je abar! = 1. omanuo je!; 2. izgubio je na kartanju!
prdnuti u abar = 1. nita ne uraditi: 2. umreti abrirati 1. propasti: 2.
doiveti neuspeh: 3. ne uspeti u
seksu
aj umadijska aj = kuvana rakija
ajanka pijenje aja od aure maka
ajopija osoba koja voli da pije aj
ama crnac jv. ..amuga 7
amac crnac /saimanje ,,/7///tf" i ..crnac"
amuga 1. tamnoputa osoba: 2. crnac /////: ,.ctf///" - crni
bor: analogno: crnuga"! amutja v. amuga
anta enski polni organ /////: ganta" - kona torba/
antra torba, tana jizv. od ////: ganta" - kona torba/
antranje 1. dosadno prianje: 2. gunanje, angrizanje antrati 1.
dosadno priati; 2. gunati, angrizati
aplja visoka devojka Awoc na visinu aplje/
apriti (inver.) priati
arapan 1. seljak; 2. sitni kradljivac //woc. (/^) na \nnene
arape koje nose seljaci; (2,) na lopova koji hoda u arapama/
artama 1. egaenje; 2. varanje; 3- stvar koja se previa
udariti arlamu kome = podvaliti kome arti kokain/po /7///^/: slengu
Charley Coke"/
arlikoka kokain
arlikoker = uivalac kokaina au osoba koja zagovara neije interese

Itur. gavus" nii in u nekadanjoj turskoj vojsci/ avka 1. devojka; 2. enski polni
organ lasoc na cmo
perje avke koja se u narodu smatra veselom
pticom/
eda 1. seljak; 2. primitivac; 3. (pej.) Josip Broz Hto;
4. (iron.) etnik ceA automobil iz eke
eki mesto gde se eka diler za drogu jizv. od imenice
eka/
ekiar muemi homoseksualac
38
PETRIT IAAAMI
ekiati 1. dugo ekati; 2. ekiem udarati (koga) 1(1) v.

eki"; ( 2 ) izv. od imenice eki/ ekirati proveriti /iz kompjuterske
terminoiigije check" potvraiu/ elepenka elo enta (inver.) v. mae
enterua (izv.) gorka kafa
enirati trampiti robu ili stvari leng. change" - zamena/
ep ulizica, poltron /asoc. na ep koji se uvlai" u
flau/
pijan ko ep = veoma pijan lasoc. na ep natopljen alkoholom/
bio sam mokar ko ep! = bio sam veoma pijan!
epa ulizica, poltron Iv. epiti se/
epiti se ulizavati se lasoc. na uvlaiti se 7
epulja = 1. ulizica, poltron: 2. ena ulizica /saimajije nep" i bulja "I

ereenje snaan polni in
ereiti \Titi obljubu lizv. od ////: fgre^" - et\ rt
kilograma mesa;^. komadati"/ ala erei! = ala je snano obljubljuje!
ereiti se obavljati snoaj lv. ereiti/
ala se erei! = to voli seks! (za ensku osobu)
erupati 1. potkradati; 2. materijalno tetiti (koga)
estttovaa 1. lana rakija; 2. (iron.) voda /analogno nazhlma
alkoholnih pia, na primer: krukovaa'l eanje izvlaenje koristi (od
drugih)
eati se izvlaiti korist (od drugih) lasoc. na diskretno
eanje o rame kada se diskretno trai to/ eator
osobakojaiz\1aikoristodchigih/^. odeatise"
eijana v. eanje
eljanje 1. pretraivanje; 2. provera
eljati 1. sprovoditi raciju; 2. obijati
eljati stanove = obijati stanove
eljati karte = kartati se etiri P etiri statusna simbola beogradskih
skorojevia u
90-im godinama: pejder, pitolj, pajero (dip) i
plavua
39

etnikulja nacionalno optereena Srpkinja /asoc. na etnike
iz Drugog svetskog rata/ etnikua v. etnikulja etvrtaci (mn.) uenici
IV razreda osnovne kole
etvrtak 1. etvrt grama droge: 2. automobil sa etiri

cilindra
ibuenje puen je na ibuk /saiman je,. ibuk" i puenje 7
/A opuak laustr.-nem. Jschik", od //#/. ..aar/" opuak/
/toc stariji ovek lizv. od ../fe7
ilager stariji ovek. starkelja /saimanje ..ile" i
kuglager",
od cvc//"/
AVGC.
na ../oo7)fe"- tupava osob& ile stariji ovek Ihipok
c//> ulog u kockanju leng. ..chip" - etoiv

ir \T!O dosadna osoba
iroki usko oiana kosa posred ela do potiljka /po
ugledu na indijansko pleme iroki; krestii irokana /.iroki
ist vazduh je ist = nema opasnosti
papirisu istif = dokumenta su ispravna! istjel = 1.
nemadokazaprotivnjega!: 2. nije drogiran
sada je u fazonu biti ist! = sada je u modi ne drogirati se!
iste stvari = sintetske droge
ti nisipri istoj! = ti nisi pri sebi! istac naglo beanje
istac! = gubi se! ista 1. odbrambeni igra koji odbija napade (u
fudbalu); 2. osoba koja uklanja tragove nekog
kriminalnog delikta istak ist hai
isto isto onako! = samo onako!
ita majmunolika osoba lasoc. na majmuna itu
(Cbeta") u amerikim filmovima o Tarzanu/ itati prozirati (koga)
iviluk nisam ja na iviluku! = nisam ja na usluzi!
kapi enski polni organ linver. pika "I

kicapi mlada devojka (inver. pikica "I
I 41
koder deko /izv. od kodi"/

kodi (inver.) deko
mar gnjida
zeva mu marf = uplaio se! marina (augm.) analni otvor
strpaj to u marinuf = stavi to sebi u dupe! marisati ulizavati se /od
uvlaiti se u dupe" (kome)/ marko ulizica /izv. od ,,////7r", asoc. na
dupeuvlakacl
marutja 1. enska osoba koja voli analni seks; 2. ulizica:
3. mar, anus mavati spavati
ojfeu (skra) okolada
okalija Makedonac /izv. od ////: gokal" - okanj; vlasnik
krme/
okolada cmac //woc na boju koe/ okoladirani cmac /ii od
okolada 7 o/fto /'. ontara
ontara glava //?#. od ////: ,,f/7////7" - torba, asoc. na izraz
nositiglavu u torbi"! onta glavonja/M ontara/
oporativno s\i zajedno, u velikom broju /saimanje ,,o/wr" i
Mektivno'7
orba 1.benzin; 2.krviznosa//Hac naitkutenost/
procurita nm orbaf = poteHamujekrviznosa!
uati 1. dugo biti ili stajati (na nekom mestu); 2.
pristajati (za odelo); 3. izdravati kaznu zatvora uao sam tri metra u
Padinjaku! = tri meseca sam bio u zatvoru u Padinskoj Skeli! fino ti uci
(odelo)f = lepo ti stoji (odelo)!
uavac 1. WC bez olje; 2. pasulj

unuti pristajati (za odelo);
unulo mu je = lepo mu pristaje: unuo bi mi... = pristajao bi mi...
uoriti dugo stajati ili sedeti /saimanje uatr i uoriti"!
uka 1. sat, asovnik; 2. (vreme) sat, as; 3- srce;
4. neznalica; 5. muki polni organ; 6. uvar parka /izv. od//*/?//"-kucati,
(123) asoc. na kucanje sata i srca; (6) saimanje (u)var" u par(ka)
"I
42 I

ukac
ukanje
ukara
ukarac
ukati
ukica uknut uknuti
uknuti se upati se
upavac upavo
uriti koliko itna (ili vriti) uke? = koliko je sati?; intanto jo uku
vretnena! = imamo jo sat vremena!;
eko sant ga tri uke! = ekao sam ga tri sata!: zabosti uku =
dogovoriti se za vreme uka mi se stegla! = srce mi se steg)o!
stnlaito mise oko uke! = razneik) mi se srce! tiknula tnu uka! =
ima sranih problema! popustila tnu je ukal = oslabilo mu je srce!
netna uku da.../ = nema smelosti da...! ttetna tri uke! = nema
uopte pojma! itna uku! = pametan je!; radi mu mozak! uvar
/saimanje uvar" i dukac 7 1. obljuba; 2. sudar automobila
1. prostituka; 2. ena lakog morala iizv. od ukatii
1. sat. asovnik; 2. srce lizv. od Juka'. analogno: vajcarac/

1. polno optiti; 2. udarati; 3. kucati
dobro uka! = dobro radi sat!
wtte da uka! - ume da kuca na pLsaoj maini!
(bipok.) 1. runi sat; 2. srce; 3. as
ukica tikta = uju se otkucaji runog sata
1. lud; 2. luckast; 3. ulubljen (za automobil)
1(1.2) analogno: aknut/
1. udariti; 2. udariti automobilom; 3. obljubiti;
4. obiti, izvriti provalu
da uknetn! = da kucnem o drvo! /pri
izraavanju dobre elje/
uknuli su gajbu = obili su stan
sudariti se (automobilima)
1. izvlaiti se iz neprilika; 2. mukotrpno raditi
upatise = izviaiti se iz neprilika
upa se vakom! = opravdava se priom!
mladi s dugpm kosom Ifig. po upavoj kosi/
1. teko; 2. komplikovano; 3. nezgodno
bie upavo! = bie teko!
postaje upavo = stvar se komplikuje
vrlo je upavo = vrlo je komplikovana situacija
puiti
43
PETRIT IMAMI
vaka orue za obijanje brave

vaknuti (se) udariti (se)
varak oznaka ina u vojsci /asoc. po veliini i obliku/
varisati v. variti
variti puiti
variti se sunati se; (fig.) pei se na suncu
vrga brza zarada /vrga" - udarac u glavu sapetim
srednjim prstom/ dobiti vrgu = dobiti prekor udarati vrge = biti
nadmoan lupiti vrgu = 1. zapetim prstom udariti koga u glavu; 2. otro
prekoriti
vrknut aknut
vrljiv uskipteo (od jeda ili besa)
aga 1. isprava; 2. pismena potvrda /////: kagit"- papir/
aknut sulud /z/tfc r. ale
tf/e 1. otac; 2. stariji ovek/u od0707"-otac/
to ti aletuf = to ti svome ocu kai (/// uradi)! ale da mi se obesi, ako
te taem! = kunem ti se da je istina!
gde si (ili di si) ale! = gde si stari drugar! ami gram droge linver. od
jnia"/
ao! (ekspr.) zdravo!, zbogom! lital. ciaof " - zdravo!/
ap! naglo zgrabiti to lv. apiti/
apisanje kradenje lv. apiti/ apisati krasti //'. apiti/
/ipi/i 1. ukrasti: 2. epati, zgrabiti //'c//a:.-to/. ciaper"
- epiti/
/?r/? (i~v.) kua /od skra. ku(a)" sa sufiksom -ra";
uporedi: era"!
ata (asoc.) 1. etni evidentiar u vojsci; 2. slubenik

ebovanje udaranje nekoga koji je prethodno prekriven ebetom (ala u
vojsci ili na eskurzijama)
45 I

efleisan v. naefleisan
efnuti (se) prohteti (se) Ihir. keyif" - dobro raspoloenje: prohtev, hir/
ako tni se efhe! = ako mi se prohte!
efnulo tnise! = prohtelo mi se!
kako ntu se efne! = kako mu bude volja! elav bez novca
elavagutna = izlizanaguma
elava kafa = kafa bez kajmaka elavac 1. minimalna doza droge; 2. v.
skins
elavci (mn.) 1. v. skins; 2. v. dizelai Moc. na kratku
oianu kosu/ efai?/ v. skins
etavica elavaglava c/tf ro oiati na elavo = oiati se do glave
elenka elaItur.-pers. kel"-elavost/
e/)f alkoholno pie f\w. pie "I
eps pie lizv. od ,,OP/>/h, analogno: veps/
era kua, stan Iskra. od kuerina 7
/de/if rm = idem kui ^rfl/i se gpniti se /arhaina re kod Crnogoraca koju
je
aktuelizovao pesnik Matija Bekovi u poemi
eraemosejo'7
eraetno se = proganjaemo se erka preduzee nastalo iz drugog
predzea
ibra ibica Itur. kibrit" - ibica/

iku kua linver. lokativa: kui, npr. Jdem kui"l
ilatn indijska kratka lula za puenje haia
irilica narodna muzika lasoc. na irilino pismo/
orak 1. lani metak; 2. neuspeh u nekom poslu;
3. neuspela namera; 4. neuspeh u seksu Itur. Mr" - slep, fig. metak bez
naboja/
orav koji ne primeuje to
oravigula = gulas bez mesa
ora osoba sa slabim vidom
orisanje kradenje Iv. orisati/
orisati krasti /romski orn - lopov/
oriti1 1. gledati; 2. spavati Itur. kor"- slep/
46
PETRIT IMAMI
oriti1 krasti lv. orisati/
orka zatvor Itur. kor" - slep, fig. kome je tamno/
orkana v. orka
orkati posmatrati /v. oriti (7J/
orkirati uhapsiti, strpati u zatvor lizv. od orka 7
ornuti 1. ukrasti; 2. plagirati //'. orisati/
ornuti na pamet = pasti na pamet oroskopi (tnn.) naoare Isio.
or" (slep) i skop"
(gledam)/
ortan optiak /s/oi. od ///;: ifeor" - slep i ., tane" - metak,
7?^. orak cigareta/ ro5//* ugao ulice /mesto okupljanja u dokolici/

drutvo sa oka = drugovi koji se viaju na
oku ulice
biti na tri oka = biti loe volje
aV oak! = e, nije! lasoc. na pokazivanje lakta/
boli me oak\ = ba me briga! oe v. oak
boli me (ili te) oe! = ba me (ili te) briga! okar 1. dokoliar; 2.
policajac pozomik: 3. osoba koja
bez dozvole prodaje na ulici (obino na oku)
lasoc. na mesto gde obino stoje dokoliarti i ranije
policajci; v. okariti/ okariti 1. dokoliiti na oku ulice; 2. prodavati
bez
dozvole na ulici /izv. od oakr- stajati na oku/ okast zle vol je /po
izrazu biti na tri oka 7
////a muki polni organ
uskija glupak /////: ,^/tf)&//" - uskija,^. glup/
^/ttp ifco uskija! = vrlo glup!
/>//tf/z ko uskija! = \T!O pijan! /asoc. na krut
pad uskije/
uza zatvor //////. cbiuso" - zatvoreiv
uzirati izdravati kaznu zatvora //: uza/
47 I

D
d
daktos
Dalmo
daluba
dalja
daljinac
dama
danaske dandara
danga
darker
darmar (idar-mar)
dasa
dasi daska (inicijal) v. dupe (izv.) daktilograf(kinja) (izv.) Dalmatinac
budala linver. akuzativa od bndala" npr. vidi
budalur (daluba)/
skaka udalj (u atletici)
daljinski upra\lja (za televizor)
kartaka karta kraljica"
crna dama = depni pitolj
stara dama = Evropa
bela dama = koktel od dina i likera
(izv.) danas
1. glupak; 2. udarac u gjavu lizv. od dandaranje" - onomat. udaranja
zvona/ udarac u glavu Itur. dag" - ig koji se udara/ mladi odeven u
crno
haos, pometnja, nered Itur. Jarumar"-nesreeno, razbacano/
napraviti dar-mar = 1. napraviti haos: 2. silno odueviti
1. muka osoba; 2. naoit mukarac; 3- elegantan mukarac; 4. nabeena

osoba; 5. devojin momak /romski dasa" - ugledan ovek; ljudina/
glavni dasa mukarac koji najvie privlai panju;
velikidasa = 1. veliki drugar; 2. (iron.) snob;
pravi (je) dasaf vrlo je naoit!
pravi se dasaf = (iron.) misli da je vaan!
jak dasaf = (iron.) nije neto naroit!
vidi dasuf = (iron.) pazi ovoga!
misli da je dasaf = 1. misli da je neko!;
2. misli da je uinio neto vano!
to je njen dasa = to je njen momak (inver ) slrla
1. mrava devojka; 2. loe karte u pokeru:
3. skejt; 4. serf
I 49
PETRIT IMAMI
do daske = 1. svom snagom; 2. sasvim, do kraja zajeban je do daske!
= vrlo je nezgodan! glup (ilipijan) do daske = vrlo glup (ili pijan)
nagaziti (gas) do daske = voziti pod punim gasom (auto)
odvrnuti (ili pustiti) radio do daske =
pustiti radio na najjae
muzika do daske = vrlo buna muzika
zastraniti do daske = mnogo zgreiti
ubiti se do daske = napiti se
zasrati (ilizeznuti) do daske = sasvim
upropastiti
jahanje na dasci = vonja na skejtu daa 1. podatljiva enska osoba; 2.

prostitutka lizv od
Jatn
dati 1. ispuniti seksualnu elju; 2. ispuniti elju,
prohtev i sl.
nw daj! = 1. nemoj molim te!; 2. ma ne priaj!
rado bih jojga dao! = rado bih spavao s njom!
dao sam jojga! = spavao sam s njom!
jesi li muga dala? = jesi mu se podala?
nisam mu data! = nisam mu se podala!
dao muga je! = navalio je!
ala muga daje! = to uiva!
aV muga je dao! = 1. navalio je kao lud!; 2. on
nije normalan! (kako brzo vozi, radi i sl.)
ne da mu ga je dao/ = (za mukarce) 1. navalio
je ko lud!; 2. vrlo je je napadan!
ne da muga je dala! = (za ene) napadno se
istie! /fiziki ili u odevanju/
da muga dam, majci! = neka se nosi do
avola!
da muga damo! = hoemo li! dalismo muga! = 1. poeli smo!: 2.
uivamo! nwlo smo muga dalipo... ! = malo smo uivali u...!
malo smo muga dalipo rakiji! = malo smo pili rakiju!
malo si muga daopo... ! = dao si se na...! odlino si muga dao! = to
ti je odlino! ko moe vie da muga da?! = ko moe vie?! daje mu
po... / = odao se...! daju muga! = uivaju!
50 I

dao sam mugapo... ! = uivam u...! dao sam mu ga malo jaef = bio
je malo ei!
nisam muga dao po... = nisam se odao... dao sam tnugapo klopi! =
najeo sam se! dao sam tnu ga po seksu! = uivao sam u seksu!
dao sam ga tnalo po kilogramima! = malo sam odebljao!
dao satn tnuga pogasu! pritisnuo sam pedalu zagas!
dao sam muga po palcu! = autostopirao sam! dao satn mu ga po
boji! = pocrveneo je! dao tnugapo vicevitna! = priao je viceve! dali
tnuga po telefonu! = razgovaraju telefonom!
dali tnu ga po zezu! = zbijaju ale! daje tttu ga po ivcitna! = kida
ivce! daje tnuga po brzinanta! = menja brzine! dali su ga po tuzi! =
spopala ih tuga! dajte tnuga tttalopo... 1 = 1 . dajte malo...!; 2.
potrudite se malo oko...! hou tnalo da muga dattt! = hou malo da
uivam!
hoe da tniga da ntalo! = hoe da me napravi budalom!
ne dajetnugapo... ! = ne upranjavas...!
ono satn tnuga daopo... ! = jako sam se...!
ovi tnuga ba daju\ = estoko ovi to rade! dati se podati se
daun deprimiranost leng. ,,down 7
biti u daunu = biti deprimiran
kattting daun = povratak iz stanja drogiranosti
lamer. sleng coming doivn"/ davattje davanje po... = odavanje...
davanje po veni = ubrizgavanje droge u venu
davanje po nosu = umrkavanje droge dave 1. vrlo dosadna osoba; 2.
velika dosada
ivi dave = vrlo dosadan
pravije dave! = mnogo je dosadan! davitelj vrlo dosadna osoba
daviti 1. muiti; 2. snano grliti: 3. mnogo dosaivati

I 52
PETRIT IMAMI
davljenje debejac
debeli
debelo debil
debilka debilni deca
deko defittitivtto
degen degenina
degute dekintiran
dekintirati (se)
dektasirati
detije
delke deljak
deljati
72 I
duu davi\ = izvanredno!
ta davi! = 1. ta nas mui!: 2. ta dosauje!
dosaivanje
pripadnik Slube drauie bezbednosti lizv. od
skraeni DB/
jak
debeli razlog = jak razlog
debelo opravdanje = jako opravdanje
debelo inta da se natttui\ = mnogo e se namuiti!

1. glupan; 2. ograniena osoba ilat. debilis" -sakat, uzet/
svego debil do debila\ = ne zna se ko je gluplji!
1. glupaa; 2. ograniena enska osoba mobilni telefon
jede tnalu decuf = opasan je kada se naljuti! uradio tttije tnalu decuf
= podmetnuo mi je! kartaka karta Jatidar" l.stvarno;2. bez daljeg
definitivno je ludf = stvarno je lud! definitivtto su carevit = stvarno
su najbolji! definitivno beitttf = bez daljeg beim! budalz/skra.
od..degetterik"/ (augtti.) velika budala /izv. od degeti 7 degenino
jedtta\ = velika si budala! odvratno//?: degoutatit"-degutantan,
odvratan/ bez novca lizv. od Mnta 7 dekintiran sattt\ = ostao sam bez
para! ostati bez novca/trr. od kinta 'l teko poraziti (koga) Ifr.
declassef - poremetitl
navijaiCrvenezvezde"Itur ..deli"-lud, silovit: stih narodne j>esme
Jgrale se delije. nasred zetttlje Srbije". koji su navijai
Crvenezvezde" pevali u 80-im godinama7 deljenje iizv. od deliti/
deljenje troka
na deljaka = deljenjem trokova
1. |X)beivati (u sportu. aliu): 2. obavljati snoaj

demonstrirati pokazivati se
demonstrira ribu! = pokazuje svoje drai!
(odnosi se na ene) depra (skra.) depresija
depresivac osoba sklona depresiji derati v. drati
derpe homoseksualac linver. od peder "I
derpenja (augm.) homoseksualac iizv. od peder 7
desa (skra) stjuardesa
Desanka osoba koja onanie /asoc. enskog imena Desanka
na desnu" aku kojom se onanie/ Desanka aki = onanisanje
desetka 1. tramvajska linija10"; 2. putniki avion

DC-IO"; 3. (vreme) lOasova
desnice (mn.) farmerke Li s tregerima
detence detence ti krvavo! = proklet bio!
devetka 1. tramvajska linija ,.jT; 2. pitolj kalibra 9 mm;
3. (vreme) 9 asova
duga devetka = pitolj kalibra 9 mm s dugim metkom
kratka devetka = pitolj kalibra 9 mm s
kratkim metkom devojura prostituka dediti dugo ekati
deela Slovenija /iron. prema slovenakom sloganu
Slovenija moja deela" (zemlja)/
dibidus potpuno Itur. diibediiz" - potpuno/
dii 1. uhapsiti; 2. v. dignuti
dii u vazduh = 1. uiniti veliku prevaru; 2. ispremetati stan
digi 1. digitron: 2. vrlo pametna osoba /v. digitron/
digitron nastamik matematike liron. po digitalnom
kalkulatoru fabrike Digitron" u Sloveniji/
dignuti ukrasti /u smislu podii to" da bi se ukralo/
digao je kola! = ukrao je automobil!
dignuti se 1. prekinuti kockanje po dobitku; 2. prestati drogirati se; 3.
ukrutiti se (za penis) dignuo misel = ukrutio mi se penis! die mu se na
to! = 1. to ga uzbuuje!:
I 54
2. to mu pri\lai panju!
die mise na... = 1. uzbuuje me...;
2. privlai me...
digao se da...f (diglo jojse da... !) =
prohtelo mu se da...! (prohtelo joj se da...!) digo ti sef = postao si drzak!
kako mu se digaot = ala se prsi! digao set = ne drogira se vie! die
set = poetak efekta droge dijabola nenormalna osoba Iskra. od
Mjabolian" satanski/
jebo te dijabolaf = budalo jedna! dil 1. posao; 2. preprodaja /eng.
deal" - posao,
pogodba/
imati dil = sklopiti posao
uraditi dil = 1. obaviti posao; 2. preprodati
bavi se dilovima = bavi se preprodajom dilajla budala, glupan
/asocijacija rei Mleja" na naziv
hit pesme Dilajla", koju je pevao Tom Dons u
70-im godinama/ dildika glupak /tv. od M'leja 7
dileja 1. glupak; 2. osoba koja nema pojma o emu
Irom. ,,///7o"-blesav, ludak, divljak/ diter 1. rastura droge; 2.
preprodavac deviza;
3. vercer: 4. preprodavac karata (ranije tapkaro) lamer. sleng dealer"
- trgovac/
dilerisati v dilovati
dilitovati 1. oterati koga; 2. raskinuti s kim /iz eng
komjuterske terminologije delete" - izbrisati/ dilkan glupak /saimanje
M'leja" i druskan 7
dilkanisati 1. ludirati se; 2. n dilovati dilkarnica duema bolnica lizv. od
M'lkan 7
dilko 1. glupak; 2. uobraena osoba /fcx>. asoijacija na
M'lkoV
dilovanje nelegalno preprodavanje Iv. dil/

dilovati 1. preprodavati devize; 2. prodavati vercovanu
robu; 3. nelegalno preprodavati lizv. odMler"/
dim marihuana (droga)
dimf = bei!
pickin dim = prosta stvar: maji kaalj
56

to je pikin dim! = to iiije
nita!
oemo lijedan dim? =
hoerno li da popuimo
po cigaretu?
dinamit ribolovac koji koristi dinamit
a
dinarci
(mn.) metalni novii od 1

dinara
dina
(izv.) dinar
dipt
(skra.) diplomirani
diplomir umretiMoc. naveite studente/

ati
diriniti raditi napomo Itur. -per. jter
renc" - u muci/
disi!
(ekspr.) gde si ti!, nema te!

iasoc, na seljaki
govor/
diska
disko-klub
diskijan v. diska
er
dia
direktor
diva
1. primitivac; 2. loa roba; 3.

ukradena stvar;
4. falsifikat: 5. runa devojka
lizv. od..divalf!
diva zvaka = laz
diva papiri = lani
dokumenti
divibar primitivac /v. Divibare/

ac
divibar primitivci lasoc. rei diva"
e
na Divibare/
divtjak
1. osoba s lanim imenom: 2.

falsifikovani
dokument; 3. taksista bez
dozvole; 4. roba na
cmom tritu; 5. roba
sumnjivog porekla
na divljaka = bez dozvole
divlji
l.laan;2. bezdoz\o!e
dizati se drogirati se
voli da se die! = voli dejstvo
droge!
dizel
v. dizela; dizelaki
dizela
1. primitivni skorojevi; 2.
automobil na dizel
pogon 1(1) asoc. na pomodne
farmerke Diesel" u
koje su primitivni skorojevii

uvlaili demper:
(2) asoc. na dizel gorivo/
dizelak prostaki lv. dizela (1)1
i
u dizelaskom fazonu = na
nain prostakih
skorojevia
dizelke
(mn.) farmerke marke Dizel"
dno
zajebati do dna koga =

grdno obmanuti koga
dobar
efektan
1 75
PETRIT IMAMI
dobra!
doca doi
dod doo dofur dofurati
dojajno
dojebati
dokaiti
dokaiti se
doktor
doktorirati
dokumentarac
dokuriti
dokusuren dokusuriti domac
dobar! = odgovara! /u kartanju/ dobarsi! = (iron.) ma ta mi ree!

dobarje ko dobar dan! = jako je dobar! koliko si dobar? = 1. koliko si
zaradio?; 2. koliko novaca ima?
dobarsam sto biljadu! = 1. zaradio sam sto hiljadu dinara!; 2. imam sto
hiljada dinara! (ekspr.) to je zgodna! (enska) dobra tnala (ili ribay
treba, tttaka)! =
zgodna devojka! (izv.) doktor
doi nekotne na ruke = pasti nekome u ake netnojda ti doettt! =
nemoj da te ja nauim pameti!
koliko tidoettt? = 1. koliko ti dugujem?:
2. koliko treba da ti platim?
doe tttipet sottta! = duguje mi pet hiljada!
doetn ti upetak! = vraam ti dug u petak!
(inicijali) domai obini dukac
doseljenik
dovoenje lv. furati/
1. dojuriti; 2. stii; 3. dovezati Iv. furati/
dofuralisu stvari = preneli su stvari
odlino, izvanredno /izv. od izraza do jaja",
s istim znaenjem/
1. opet obljubiti; 2. dokrajiti /analogno: (1) doraditi; (2) dotui/ udariti
(koga)
ne da ga je dokaiol = udario ga je snano! sukobiti se (s kim) vrlo
sposobna osoba
doktorirao satn na (...)! = dobro znam (...)!
dokumentami film
dosaditi, dojaditi lizv. od kuriti se 'l
dokurito tnije sve! = dojadilo mi je sve!
svittta je dokurio! = svima je dojadio!

uniten
1. unititi; 2. dokrajiti (koga) lizv. od kasurl pitomac vaspitnopopravnog doma

domaica
dominoz
domunavanje domunavati se dop
dopina
dopiak
dopinjak
dopi
dopizditi
doraditi
dorukovati
doivljaj
dragda
dragia
dragstor
drajfnuti
dranje
drati
drekavci
dremka
drediti
driblovanje
driblovati
drinker
drinkisati
1. domaa marihuana; 2. automobil registrovan u zemlji; 3. prostitutka
koja radi pod vidom poslovne pratnje" lizv. odjninda"/
dominoz izme = izme s vrlo visokom sarom
tajno dogovaranje lv. muna/
tajno se dogovarati lv. muna/
1. droga: 2. heroin/e//# dope V
jakadroga/#/////. oddop7
v. dopinjak
vrlo kratka mini-suknja Islo. do" i pinjak 7
droga/trr. od dop V
dojaditi
dopizdilo mijef = dojadilo mi je!
jo jednom prebiti koga
doruckovali bi te = ubili bi te
smanji doivljajt = 1. obuzdaj se: 2. smiri
svoje nerve!
(izv.) dragstor leng. drugstore" - apoteka i
prodavnica/
dragstor
radiko dragstor! = neumomo radi! udariti leng. drive"- udarac

reketom u tenisu/ 1. preterana cena: 2. nadigravanje protivnika 1. skupo
naplatiti; 2. nadigrati protivnika (u sportu, aliu)
drao samga ko tetvu (ilikonja)! = 1. dobro
sam ga premlatio!; 2. potpuno sam ga nadigrao!
drati kou na iljak = premlatiti
deremo ib ko volove! = stalno ih nadigravamo!
rok pevai
dreme
dugo stajati (na jednom mestu) zavaravanje
zavaravati leng. dribble" - driblovati/
alkoholiar leng. drinker" - pijanac/
1. pijaniti; 2. piti alkoholno pie leng. drink"-piti; pijaniti/
statno drinkie = stalno pije alkoholno pie
PETRIT IMAMI
dripac podlac
dripaki podlo //. dripac/
dripina (augm.) veliki podlac lv. dripac/
drk onanisanje (skra. oddrkati"/
drkadija 1. dosadna osoba; 2. sebinjak; 3. neasna osoba, nitarija; 4.
onanist(a) /izv. od drkatiV pravije drkadija! = 1. vrlo je dosadan!: 2.
pravaje nitarija!
jebeni drkadija! = dosadnog li oveka! izdrkani drkadija = 1. veliki
sebinjak
2. velika nitarija
drkadijo (jedan)! = nitarijo (jedna)!
jebise, drkadijo! = gubi se, nitarijo! drkadijski 1. neasno; 2.

sebino drkanje 1. onanisanje: 2. sporo obavljanje posla;
3. gubljenjevremena drkaro 1. onanist; 2. dosadna osoba
drkati 1. onanisati; 2. sporo raditi; 3- baviti se zaludnim
poslom; 4. maltretirati; 5. zagoravati/od - podrhtavati/
drkati kurac = 1. ne raditi nita; 2. biti dosadan
drkatipiku = masturbirati (za ene)
drkaj! = nosi se!
ne drkaj! = ne dosauj!
drkaj koliko boe! = nita ti to ne vredi!
drka kitu! = nita ne radi!
alga drka! = 1. to je dosadan!: 2. to je spor!
drkalaga je! = zagoravala mu je ivot!
sve vrettte su nas drkati! = s\ e \Teme su nas
maltretirali!
je V ttte to drka! = da li me to vue za nos! drkati se Ijutiti se;
ta se drka! = to se Ijuti! drketj pretres, premetaina
drkelja 1. dosadna osoba; 2. zakeralo
drkeljisati pretresati, vriti pretres drknut 1. blesav aav; 2. umno
zaostao
drknuti 1. udariti; 2. obljubiti lizv. od drkati 7
drknuo sam jojkurac! = obljubio sam je!
drknuo satn tnu par atnara! = udario sam
mu nekoliko amara!
63

drko v. drkadija lizv. od drkam"/
kojsidrko! = teaksi ovek!;
kakav drko! = dosadna li oveka! drmaljka drolja /asoc. na njihanje
bokovinia/
drmati 1. voditi glavnu re: 2. imati mo odluivanja;
zapovedati; 3- proivljavati to; 4. tretati, odjekivati drmaga pubertet!
= ima pubertetske probleme!
drma muzika = treti muzika drmator mona osoba
drmnuti 1. udariti; 2. ukrasti; 3. popiti naiskap; 4. obljubiti
drmnuti ljagu = udariti amar drndati 1. stalno prigovarati; 2. dosadno
priati
drndos namor lizv. od dmdati "I
droca 1. prostitutka; 2. laka enska osoba lizv. od droljal
droco v. droca
droculja v. droca
droga narkoman lizv. od ,, droga "I
drogera narkoman Itv. od droga "I
drogos narkoman Itv. od droga "I
droksa prostitutka /saimanje drolja" i fuksa"/
drolja 1. prostitutka; 2. nemoralna enska osoba;
3. neasna osoba drombulja prostitutka
dronfutja 1. prostitutka; 2. nemoralna enska osoba
/saimanje drombidja" i fanfidja 7 droplja 1. runa ena; 2.
prostitutka
drot policajac Inem. Drabt" - ica kojom se nekada
vezivala ruka uhapenom/ droza (euf) droga
drozirati (se) (euf.) drogirati (se) drp (skra.) 1. v. drpanje; 2. v.

drpisanje
drp sistem = korupcija irih razmera drpanje grljenje, milovanje
(erotsko)
drpati (se) grliti (se), milovati (se) /od drpati" - trzati/ drpav drpava
rakija = rakija koja grebe grlo
drpez kraa lizv. od drpiti"/
65
PETRIT IMAMI
drpisanje
drpisati
drpisati se
drpiti
drpljen
drpnuti
drukara
drukati
drukator
druker
druknuti
drukovati
drusnuti
drukan
drutvance
druiti se
drviti
drati se dri-pri dubiti
duan
dude dudice dudlati dugnie
dugmetara
dugopruga
dugovati
kradenje/M drpiti/ krasti lv. drpiti/
tipati se, milovati se (erotski) lv. drpiti/ ukrasti /od dipiti'- trgnuti,
privui sebi/ ukraden/M drpiti/ ukrasti v. druker
potkazivati policiji lv. druker/ v. druker
potkaziva Inem. Drucker "-tampar/ potkazati lv. druker/ potkazivati
lv. druker/
prdnuti /saimanje.. (drus)kati' i dnn(nuti) "/ drugar /obino u vokativu
drukanel'i manja grupa prijatelja ili poznanika nositi sobom
druise s pitoljem = stalno nosi sobom
1. dosaivati; 2. sporo raditi ili govoriti; 3. initi to ukoeno; koiti /po
narodnom izrazu/ to drvif = to je spor! urovati (s kim) brzo pripremiti
to
moe da dubi na trepavicif = uzalud ti je! svi dube na menif = svi
zure u mene! l.posao;2.lic
zatvoriti duan zavriti posao
zatvori duanf = zakopaj lic!
(mn.) enske grudi /od duda" - cucla/
(mn., bipok.) enske grudi
obavljati felacio lizv. od ..//////r/" - cucla7
kum nije dugmef = nije bilo ko!
na dugme = automatizovano
hamionika na dugmeta
zatvorenik osuen na dugu vremensku kaznu
koliko ti dugujem? = koliko eli da ti pozajmim?
67

duks
dukserica
dumati
dumbara
dunster
dunuti
dupe (skra.) v. dukserica
debeliduks = debela paniuna majica duks s kapuljaom = pamuna
majica s kapuljaom
duks jakna - pamuna jakna pamuna majica s dugim rukavima lizv. od
dukser"- pamuna potkoulja dugih rukava; pokraj. komp.
dug>duki>duks"i ebe dukserica = duga pamuna majica
razmiljati /rus. dumat"- razmiljati/ davanje neistinitih podataka
1. neznalica; 2. diletant; 3. lo igra (u sportu ili aliu) Inem. Dunst"magla; izv. iz izraza nemati ni dunsta" - nemati ni pojma/ dunsteru
jedanf = prava si neznalica! 1. snano udariti (koga); 2. odjuriti: 3. povui
dim nedagaje dunuof = vrlo snano ga je udario! dunulo mu (uglavu)!
= 1. palo mu je na pamet!;2. spopalogaje! (;;///. dupeta) 1. zadnjica; 2.
kukavica dobro dupe = lepa enska zadnjica opasno dupe = vrlo lepa
enska zadnjica stalno vrti dupetom! = stalno njie bokovima (za ene)
boli me (te) dupe! = ba me (te) briga! zabote me (ili mene) dupe! =
ba me briga! koga boli dupe? = koga je briga? ta (ili to) te boli
dupe! = ta te briga! to tebe boli dupe! = ta se to tebe tie! jebau
te u dupe! = dobro e me zapamtiti! jebau te otpozadi (ili
odpozadi)! = dobro e me zapamtiti!
u dupe da te jebem! = avo te odneo!
u dupe te (pokvareno) jebem! = da se nosi

do avola!
nemoj da te jebem u dupe! = nemoj da te nauim pameti!
jebega u dupe! = ta ja znam! poljubi mi dupe! = nosi se do avola!
potjubi me u dupei = ne moe mi nita! moze da mipoljubi (u)
dupe! = nita mi ne moe!
68
PETRIT IMAMI
dupe me boliza to\ = ba me briga za to!
tjubio mu (je) dupe\ = 1. ulizivao mu se!:
2. bio mu je jako zahvalan
dupe bidao za (...)! = sve bi dao za (...)!
dridupe uz (...)! = dri se (...)!
diidupe! = 1. dii se!, ustaj!: 2. naposao!
razvtai dupe po kancelarijama! = radi
inovniki posao!
iz dupeta = iznenada
vaditiizdupeta = izmiljati
neka iz dupeta vadi! = ima da stvori!
ko izdupeta! = 1. \T!O je ruan!; 2. nije nikakav!
dolo mu iz dupeta u glavu! = najzad je
shvatio!
moe da ti strada (ili ode) dupe! = moe vrlo loe da proe!
srediu mu dupe! = osvetiu mu se! odmah tiskoe na dupe! =
odmah te hvataju zaguu!
moje dupe je upitanju! = moja koa je u pitanju!

kad bude dao svoje dupe! = kada se bude sam izloio opasnosti!
ima da ti otpadne dupel = loe e proi! isti mu dupe! = ponaa se
poltronski prema njemu!
lie mu dupe! = uliziva mu se!
spreman je da mupolie dupe! = uliziva mu
se mnogo!
uvlai niu se u dupe! = uliziva mu se! uvuko mu se u dupe! = ulizo
mu se! zinulo mu dupe! = polakomio se! prohtelo mu dupe da vidi
(...) = silno eli da poseti (...)
spaavati dupe = spasavati se (iz neke neprilike)
spaso sam mu dupe! = spasao sam ga! uva dupel = ne izlae se
opasnosti! uva (itititi) mu dupe! = prua mu zatitu! prodavati
dupe = initi to zbog nude izlagati (svoje) dupe = izlagati se
opasnosti pastinadupe = 1. silno se iznenaditi: 2. silno se odueviti
69 I

pao bi na dupe kad bi je videof = okirala bi te njena lepota!
pomerio mu je dupef = zaplaio ga je! pomeri (ili mrdni) dupef = 1.
pokreni se!; 2. uini to!
pomeri dupe sa te stolice! = dosta si sedeo!
nee dupetom da mrdne! = nita ne radi!
vadi dupe odatte! = ustaj!
dovuci (ili dovlai) dupe ovamo! = dolazi
ovamo!
skloni svoje dupe/ = gubi se!
gtedaj svoje dupe! = gledaj svoja posla!
eta svoje dupe = skita

dupe ti usrano! = nitarijo jedna!
nemoj da te utnem u dupe! = nemoj da te
nauim pameti!
nabi (ili zabi) sebi u dupe! = dabogda sebi uinio!
nabiu ti u dupef = nauiu te pameti!
nabiti nogu u dupe (kome) = 1. utnuti
(koga); 2. oterati (koga)
dobiti nogu u dupe = biti izbaen s posla
razvaliu mu dupef = 1. unitiu ga!;
2. premlatiu ga gadno!
prazno dupe neznalica
glup ko dupef = vrlo glup!
gtava tije u dupetuf = nema uopte mozga!
praziluk mu viri iz dupetaf = vrlo je
primitivan!
ostati s golim dupetom na ledini = sasvim osiromaiti
pijan ko dupe = treten pijan
5i7 pedeset godina na dupetu = sa pedeset
prevaljenih godina;
kao u dupetuf = vrlo je neuredno!: mrano je kao u dupetuf = vrlo je
mrano!; zatezati dupe = masaom i vebama jaati miie na zadnjici
doe mi da se ugrizem za dupel = doe mi
da puknem od muke!
ustini se za dupef = pamet u glavu!
bili su na prst u dupef = bili su vrlo bliski!

II
ovom dupetu svetaf = u ovoj zabiti!
I 71
PETRIT IMAMI
dupedavac
dupeglava
dupejebac
dupekliz
dupelizac
dupence
dupetara
dupeuvlaka
dupinger
duplerica
dupto
duptjak
durof
durpan
dusi
dukanje duva
71 I
nije znao gde tttu je dupe a gde glavaf =
potpuno se smeo s uma!
svakonte je svoje dupe najntilije! =
svakome je svoj ivot najprei!

tttoe tinte svoje dupe da obrie! = nema
to nikakvu vanost!
kakogod se okrene, dupe tipozadi! =
nema ti uopte spasa!
sattto da zakrpis dupe! = nije neki veliki novac!
seci ui, krpi dupe! = slaba vajda!
enstveni homoseksualac Islo. dupe" i ..davati'.
sa suf -acl
neznalica /slo. dupe" i glava'l
muevnihomoseksualacIslo. dupe"i..jebac"!
klizanje na snegu u sedeem poloaju
ulizica, poltron Islo. dupe" i lizac'l
mala obla zadnjica
osoba s velikom zadnjicom
ulizica, poltron Islo. dupe" i uvlaka"/
zadnjica /analogno... ofinger" (vealica)/
fotografija na dve srednje strane magazina /lat.
duplex" - dvostruk/
dupli kreten = veliki ludak;
duptogolo = 1. dupla bela domina: 2. od svega
nita
tnisliti dupto = govoriti neiskreno
videti duplo = biti pijan
1. zgrada s dva ulaza; 2. dvolina osoba; 3. prevara;
4. dvostruki agent (/// pijun); 5. osoba koja

sarauje s policijom;
navui na dupljak(a) = pobei kroz zgradu koja ima dva izlaza (skra.)
gaduro! (ittver.) pandur
sidalinver. akuzativa odsida'\ npr. inia sidu" (dusi)/
potapanje u bazenu ili reci (koga radi ale)
1. osoba koja pui drogu; 2. osoba udie miris lepka //'. lepak/

duvander osoba koja istie sebe /saimanje duvanje" i
ander ' (gr. ovek)/ duvanje 1. isticanje sebe; 2. puenje marihuane ili
haia
duvanje lepka = udisanje lepka (iz plastine
kese)
duvati puiti marihuanu ili hai lamer. kalk bloiv 7
duvati balon = obaviti alko-test duvati lepak = udisati miris lepka (iz
plastine kese)
///oiei da nti duva kuract = nita mi ne moe!
na, duvajga, pederuf = gubi se, gnjido!
duva tnotorf = popustile su karike na motoru! duvati se prsiti se, praviti
se vaan
tttnogo se duvaf = mnogo se pravi vaan! duvka 1. droga koja se
udie; 2. udisanje droge lizv. od
duvatr/
dva ittta ga dva sa dvaf = ima vrlo iroka plea!
ija tebi dvef = kao odgovor na psovku jebem timater"
Dvaesdeveti policijska stanica u Ulici 29. novembra (u Beogradu) odveli
su ga u Dvaesdevetil = priveli su ga u policijsku stanicu!
dvanaestica pono
oko dvanaestice = oko ponoi
dvocevka 1. vagina; 2. ena koja uiva u vaginalnom i
analnom seksu; istiti dvocevku = abortirati
dvojka 1. tramvajska linija J%\ 2. (vreme) 14 h ili 2 h;
3. kratko oiana kosa (6 mm); 4. voljno! 1(4) po razdelu komande na dva
dela na mestu -VOLJNO ', iskazuje se i sa dva uzdignuta i razmaknuta
prsta u znaku Jiktorija 7 vidittto se oko dvojkef = vidimo se oko dva
sata!
dvojka sif = 1. slobodan si, moe da ide! 2. nita od tebe, slab si! dati
dvojku = raskinuti intimnu vezu dobiti dvojku = ne uspeti kod koga
dvojkiran oteran
dvojkirati 1. oterati koga; 2. raskinuti intimnu vezu
74
PETRIT IMAMI
dvoritance malo dvorite dvosobnjak dvosobni stan
D
d (inicijal) v dabe;
za df = besplatno!
radim za df radim besplatno! daba 1. besplatno; 2. uzalud Itur.
caba" - besplatno/
daba lovaf = ne isplati se! dabak besplatan //'. daba/
dabdka besplatno
za dabaka = besplatno dabalebarenje 1. besposlienje; 2. ivljenje
na tu raun
//'. dabalebariti/ dabalebariti 1. besposliiti; 2. iveti na tu raun lizv.
od
sloenice daba" iQ))leb "I dabalebaro 1. besposliar; 2. osoba koja

ivi na tu raun
lv. dabalebariti/ dabalesku besplatno lizv. od daba '7 dabaluk \T!
O jeftino /////: cabaljk" - besplatno/ dabana vrlo jeftino lizv. od
daba "I
dab-dabe vrlo jevtino lizv. od daba "I dabe v. daba
dada beanje Itur. cadde" - drum/
vatajdadul = bei! dadisati beati /# od ////:., cadde" - drum/
dadnuti pobei //'. dadisati/
daftara alapaa /saimanje ////: rei dadija" (,.a///r" naopaka starica) i muftara "I dak nalik na dak
dak haljina = dugaka haljina bez struka
dzak pantalone = pantalone sa irokim
noga\icama
dakirati baciti koga u reku vezanog u daku /saimanje
dak" i reketirati"/ dambas nezgrapna osoba /////: cambaz" preprodavac
konja/
75 I

damutka muki polni organ
dana 1. nevina devojka: 2. himen /izv. od danarika",
////: ,,c//// erigi"- danerika (ljiva);
lasoc. u nekim krajevima Balkana ljiva figurativno
oznaava enski polni organ/
skinuti danu = 1. izgubiti nevinost; 2. prvi put
ubrizgati drogu u venu danifer himen /saimanje dana" i junfer "/

*/i#/i& i danki v. ank i anki dankoza v ankoza
dapati se 1. svadati se; 2. tui se Inar. od apati se", od
praslov. korena ,,ie/z" i ,,iea 7 darati 1. upranjavati seks; 2. penisom
dodirivati;
3. podstrekavati
/TM od////: ,,jr&7"-vojnaprethodnicakoja izaziva arku/
//z^/// ^/7i#/i/ jedi govna /aljivi nain itanja na engleskom izraza
jedigovna"/
dediti stajati dugo na nekom mestu lizv. od eati" uei paziti/
dega narkomanska seansa leng. jag" - nastup/
Dek (/////. Dekovi) 1. pomodar, dendi; 2. (iron.)
gospodin /asoc. na esto ime Amerikanaca/ isp(a)o je Dekf = pokazao
se kao gospodin!
dekirati (se) ponaati se pomodarski lizv. od Dek 7
demperika (bipok) lep demper
denge v. genge
dep amarenje depova = deparenje
leva ruka desni dep = lopovluk znam ga ko svoj depf = vrlo dobro
ga poznajem!
deparenje kradenje iz depova
deparenje liceva = prostituisanje
depariti krasti iz depova
deparitipo licevima = prostituisati se
deva galama Itur. gevelemek" - amor/
digla se deva = digla se galama
devator galamdija lizv. od deva 7

dezirati improvizovano govoriti lasoc. ei improvizacija/
I 77
PETRIT IMAMI
diber prostak lizv. od dibra "I
jebise, diberu! = nosi se, prostaino!
diberski prostaki
majku /;;/, dibersku! = da idu do avola, prostaine!
dibra 1. loa rakija; 2. rakija; 3 prostak////r aftre" komina/
dibriti piti alkoholno pie //'. dibra/
dida marihuana
dida-bide (mn.) 1. drangulije; 2. sitni ukrasni predmeti /kovanica///r
rei cici" (imitacija nakita) i biiciir" (malen)/
didabidice (mn.) v. dida-bide
diga gubitak novca na kocki /od amer. sleng y///" rkete-kokete/
digerica (iz)vadi mu digericu! = izubijaj ga!
ktjucati digericu (kome) = nervirati (koga) digljati naglo se razvijati
(to)
mata midiglja! = javljaju mi se ideje! dimrija tvrdica, cicija/tur.pers. cimri"-krtac/
divdan 1. seljak; 2. izbeglica
doint cigareta s marihuanom ili haiom lamer. sleng
,j/'o/;//7
motatidoint = umotati cigaretu s marihuanom ili hasiom

doka v. doint Iskra. od dokavac "I
dokanje pijenje alkoholnog pia
dokati piti alkoholno pie
dokavac v. doint /analogmo pikavac "I
domba stari vojnik //;/////. zsombek" i zsombok" domba/
dondra zaputena osoba
//ioni muki polni organ lasoc. na amerikog
muskulatumogglumca Doni Vajsmilera/
donjati 1. dugo ekati; 2. skitati; 3. spavati
dokle u ovde da donjam?! = dokle u ovde daekam?!
dorati v. orati
78

dordika venerina bolest /asoc. na Zavod za venerine bolesti u Ulici
Dorda Vaingtona u Beogradu/
duda 1. prostak, 2. seljak////;: ciice"- oveuljak/
duganje puenje marihuane ili haia
dukac podlac Irom. dukel" - pas/
isp(a)o je dukac\ = ispao je podlac!
dukaki podlo
dukela 1. prostaina; 2. nitkov lv. dukac/
tnar, dukelo jednaf = gubi se, prostaino! dukser v. dulov
dulov 1. gjupak; 2. prostak/saimanje duketa" i

J6///OP7
jfa&/?7 (///re/:) kraa

alisati spaavati se laib. igjalle" - iv/
ana v. dana
anisanje 1. posmatranje; 2. simpatisanje lv. anisati/
anisati 1. posmatrati: 2. simpatisati ////////. gpanit" podozrevati/
w aniega = ne simpatie ga /fa/i/7i gledati, posmatrati Iv. anisati/
/&/// oro/ = gledaj ovo! ank droga lamer. sleng ,,/r///it" - droga/
ft/7/ //// /&wJt// = biti zavisnik droge anki 1. narkoman; 2. stanje
opijenosti pod dejstvom
droge lamer. sleng junkie' i .junky"l
ankiurka = narkomanska kuna zabava
(sedeljka)
anki-franki (iron.) narkoman ankoza narkoman lizv. od ank "I
apati se v. dapati se
apiti oteti, ukrasti /saimanje aniti" i apiti"/
ene-ene jo i nekako /////: \iilg. gene" - jo/ /fe/i^ (\ engi) v. genge
eriti gledati
79
PETRIT IMAMI
etii (mn.) Crnogprci /kod Crnogoraca eti" (djeti) drcni momak/ eva v. deva
ido (inver.) doi

ir knig (proi) lital giro" - krug/
oka muki polni organ /izraz nastao od ito/.
zapovednog glagola gioca!" (oka) - igraj!, kojim je dreser italijanskog
putujueg cirkusa terao majmuna da skae pred publikom; tim izrazom je
u Srbiji najpre nazivan majmun (majmun oka ), a asoc. na muki
polni organ nastala je po cmim dlakama na majmunu i po njegovom
skakanju": uzxikjoaca.r imaju i vlaki Romi/ digao mise okai = 1.
ukrutio mi se penis!: 2. eljan sam seksa!; 3. poeleo sam! uhvati me
za okui = nita mi ne moe! izje mi okui = nita mi ne moe!
nemoj da ti o(d)seem okui = nemoj da me dobro zapamti!
otkinuu mu okui = nauiu ga dobro pameti!
oku sam dobioi = nita nisam dobio!
dobie okui = nita nee dobiti! /odgovor na
neiju tvrdnju ..dobio sam... "I
ima okui = sumnjam da ima! /odgovor na
neiju tvrdnju Jmam... "I
oku mog eda ...! = 1. e nee da...!:
2. sumnjamdae...!
nemoj da misli okomi = ne daj da te seks zavede!
metalni oka = pitolj
okica naivko /. v. oka/
maliokica = vrlo naivna osoba/izraz se pripisuje ia Iliji Stanojeviu i
Branislavu Nuiu, koji su ga esto izgovarali, ali i Stevanu Sremcu u vezi s
njegovom priom okica" u kojoj se pominje jedan mali majmun./
ole (hipok)v. oka
povuci mi oletai = uzalud se nadaj!
on 1. glupa osoba: 2. grub postupak Itur. gon" potplata za cipele/
ii onom (ili ii na on) = bezobzimo postupiti

81 I

orati
ovan ovani
dozle
ozluci
ubrad
ubre
ubretarac
ua unta
uska
uskanje uskati
uskavac uture udariti on (kotne) = grubo se poneti (prema kome)
ittta obraze ko oni = nema uopte obraza! trampiti (to) /////:
gortnece"-odo\&: zamena odoka/
(irott.) seljak/z>. od ovani"!
1. drugar: 2. /; ovan liron. od ital giovane'-mladi/
naoare Iskra. od ozluci"/ naoare Itur. gozlilk"- naoari/ (zb.)
nitarije (/////. ubreta) nitarija
jakna ili kabanica sa kapuljaom lasoc. na kabanice sa kapuljaom koje su
nekada nosili ubretari u Beogradu/ v. duda
1. poluosovina; 2. automobil; motocikl; 3. aparat; spravalital. giuttto";
izraz nastao po replici Crkla tni untar u kultnom filmu Nacionalna
klasa (1979) Gorana Markovia, koju izgovara popularni glumac Dragan
Nikoli/
crkla ttti untai = 1. pokvario mi se auto!:
2. pokvario mi se (...)!
kupio sattt novu untui = kupio sam novi auto!
1. igranka; 2. ples; 3. dens koncert Aerovatno od
tur. gustttek" - naljutiti/
da tttuga danto po uski? hoemo li da
pleemo?
v. uska
1. plesati: 2. igrati (neki sport, ah ili karte)
uskati tenis = igrati tenis
ples
svi skupa /////: gotiirii" - sve u celini, paualno/
I 82
PETRIT IMAMI
E
efe Ifr. effet" - u sportu let lopte u horizontalnom
luku/
otio je u efet = skrenuo je pameu! esid LSD droga
ejakuliram kuliram /aljiva slo. eja kuliram": v kulirati/ ekipa 1.
bliski drugovi; 2. grupa kriminalaca
samopopunjava ekipui = samo im se
pridruio!
kako tije ekipa? = kako ti je drutvo?
skupiu ekipu = okupiu drutvo ekran zadnjica eksi1 naiskap! Ilat.
ax" - \zl
piti na eks = popiti naiskap
seks na eks = vie puta imati seksualne odnose eks1 (skra.) ekstazi
(droga)
ekser ekstazi (droga) /homonimna asoc. od eks"/
ekseri (bipok.) ekstazi (droga) lv. ekserl
eksirati popiti na eks lizv. od eks" (1)1
ekstazi amfetaminska droga
elemenat negati\na osoba
u svom je etementu! = vrlo je raspoloen!
bio je u svom elementu! = bilo mu je vrlo
lepo!
emanpicovana emancipovana enska osoba /aljivo ukrtanje
pica" i emancipovana 7 emzejac marka automobila
energija (mn.) amfetaminske tablete (narkotici)
pozitivna (negativna) energija = dobre
(zle) volje
Englez prividno nezainteresovana osoba /uvreeno
miljenje o Englezima/
praviti se Englez = praviti se da ne uje Erac (mn. Ercovi) Hercegovac
eskivator zabuant lizv. od eskivaa"/
eskivaa 1. izbegavanje; 2. zabuavanje Ifr. esquiver izbei: u boksu izbegavanje udarca/
83 I

eskivirati
evo
evrici
1. izbei; 2. zabuavati; 3. ne doi na as u koli lizv. od eskivaa 'l
evo tiga na\ = e, nije!, e, nee! /uz pokazivanje lakta/
evo ti moj kuracl = e, nije tako! /obino uz
dranje monice/
(/////.) novac Evropske unije
fabulozan 1. basnoslovan; 2. neverovatan
faca 1. fizionomija; lice; 2. mona linost; 3. naoit
mukarac lital. Jaccia" - lice/ tojefacat = 1. to je lep!; 2. vrlo je naoit!
(za mukarca)
vidifacu! = (iron.) vidi kako izgleda! gde sifaco! = gtfe si, slavni!
/obino pri pozdravljanju bliskog prijatelja/ inta facu boksera (ili ubice)
= lii na boksera (/// ubicu)
opasna faca = 1. osoba agresivnog izgleda: 2. opasnaosoba
smena faca = 1. osoba smenog izgleda;
2. osoba koja izaziva podsmeh
svetska faca = 1. osoba poznata i u svetu;
2. (/////.) poznate svetske linosti
superfaca = osoba koja posebno privlai panju estoka faca gruba
osoba ea faca = 1. vrlo snaan mukarac: 2. vrlo vana osoba
gangface = kriminalci
velika faca = 1. vrlo znaajna linost; 2. veliki
mangup
gradska faca = poznata osoba u jednom gradu jaka faca = 1. vana
linost: 2. bogata osoba;
3. (iron.) beznaajna osoba
najjacu faca = 1. najuticajnija linost; 2. fiziki najjaa osoba

najveafaca = glavnalinost
I 85
PETRIT IMAMI
facko faariti faariti se fakalica fakariti
mona faca = jaka linost da bude facat = 1. da bude vaan u oima
drugih; 2. da bude jak ili moan! lana faca = osoba koja eli da ostavi
utisak gtavna (ili vodea) faca = glavna linost poznata faca =
poznata linost stara faca = poznato lice nova faca = novajlija
originalna faca = neobina osoba neviena faca = vrlo neobina
osoba gotivna faca = privlana osoba fina faca = uglaena osoba fina
neka facaf = 1. ostavlja dobar utisak!: 2. (iron.) ne osta\ija ba neki
utisak! domaeface = poznate domae linosti isp(a)o je jaka facat =
1. pokazao se kao veliki ovek!: 2. nije se pokazao neto! tisifacal = 1. ti
si vana osoba!: 2. (iron.) e, jesi neko!
ba sifacat = (iron.) misli da si neko! jaka si (mi ti) facaf = (iron.)
nisi ba neko! gluttti neku facut = umiljava da je neko! oe da
budefacal = eli da postane gjavni! uvek je bio facat = uvek je
privlaio panju! ne da je (dobra) facat = vrlo je privlaan! (za
mukarca)
postao je facat = postao je neto!
misli da je facat = misli da je neko!
hteo je da ispadnefacaf = hteo je da postane
poznat!
trai te jedna facat = trai te neka osoba! ima facu za (...)! = prilii
mu da bude (...)! pravitiface = menjati izraze na licu nerviraju tne
oveface! = neniraju me ovi Ijudi!
narcisoidnaosoba///m izv. od.faca '/ 1. udvarati se: 2. milovati: 3. v.
fakariti 1. milovati se; 2. voditi Ijubav laka ena
1. loviti muteriju (od strane prostitutke); 2. loviti homoseksualnog
partnera; 3. loviti rtvu (za neku prevaru)
85

fakati traiti muteriju (od strane prostitutke)
fah specijalnost
fajl leng. file" - dokument u kompjuteru/
pozvatifajl = setiti se fajlovati zapamtiti Iv. fajl/
fajn dobro leng. fine" - dobro/
fajt tua leng. fight" - borba/
fajt do jajat = estoka je tua! fajtati tui, udarati (koga) lizv. od ..fajt'i
fajtatise = tuise fajter 1. nasilna osoba; 2. borac (naroito u sportu)
leng. .figbter'-borac/ fakat stvamo llat. factum" - in/
fakat sidobra riba\ = stvarno si lepa devojka!
fakat preteruje\ = stvarno preteruje! fakin mangup lital facchino"
- uliar, mangup/
faki (izv.) fakultet
faks 1. fakultet; 2. telefaks Iskra. (1) lat. ,facultas"\
(2) telefekas/ fakuttetlija osoba sa fakultetom fala hvala
ySi/tf kurcuf = 1. hvalaBogu!; 2. najzad! falian 1. neispravan; 2. fiziki
hendikepiran; 3. mentalno
zaostao//r/i od faliti"/
bitifalican (upanieti) = biti mentalno
zaostao
falinka nedostatak lizv. od .faliti "I
faliti nedostajati Inem. ..fehlen" - nedostajati. preko
ital. fallire"/
ta tifati?! = ta ti nedostaje?!
ta fali? = u emu je problem? fama glasina lital. fama" - glas,

glasina/
bijega fama = bije ga glas
iri se fama = iri se glas familija muki polni organ llat. .familia" porodica/
famozan 1. uven; 2. sjajan lital. famoso" - uven, slavan/
famozni (...)! = uveni (...)! fanfulja 1. zadnjica; 2. prostitutka
87
PETRIT IMAMI
fank oputeni ples uz koktel leng. funky" melanholina muzika/ fantazija 1. vrlo lepo; 2. neverovatno
fantazija facat = to ima lepo lice! fantomka 1. pletena vunena maska
za lice sa uskim
prorezom za oi (koriste je kriminalci):
2. cma odea ili unifomia (koja se teko uoava
nou)
far oko Ifi: phare" - svetionik; prednje automobilsko
svetlo/
bacitifarove = baciti pogled lepitifarove = 1. ne skidati pogled; 2.
posmatrati
farba obmana /netn. Farba" - boja/
to ntefarba! to me lae! udaritifarbu = zavarati pustili (ili
uvatili) farbu = pocrveneli su menjatifarbu = crveneti: neprijatnose
oseati zbog neega
nabacitifarbu = pocmeti na suncu farbati obmanjivati, zavaravati Iv.
farba/
koga si naao da farbat = koga obmanjuje!
nemojda mefarba! = nemoj da me lae! farmerine (augtn.) skupe

farmerke farmerice (Iripok.) lepe farmerke fasovati strogo kazniti
Inettt. fassen" - sledovati/
fasovao ga je preko pike! = udario ga je
posred lica!
fataljist fatalista /podsmeljiva asoc. na izgovor Albanaca
slova/"kao#V fazan mladi vojnik lasoc. na pticu fazan", \T1O
podlonu opasnostima/ fdzon 1. dosetka, trik; 2. vic; 3. nain; 4. uzajamni
odnosi; 5. manir: 6. stil: 7. obiaj; 8. raspoloenje
Ifr. fagon '- ob\\k. nain izrade; model obue.
eira i sl./
kakavfazon! = dobra dosetka! jaifazon = 1. dobar trik: 2. dobar vic
novifazon = 1. novi trik: 2. novi vic: 3. novi stil ktasicnifazon = 1.
oprobani trik; 2. klasini stil opasnifazoni = kikavi trikovi
88

zna fazonef = zna trikove!
znao samfazonf = 1. znao sani trik!: 2. znao
sam o emu se radi!
pravitifazone = 1. izmiljati trikove; 2. domiljati
smislitifazon = 1. smisliti trik 2. smisliti izgovor
opasan tijefazonf = 1. dobar ti je trik!: 2. dobar ti je izgovor!
ii na fazon = 1. koristiti se trikom; 2. ponaati se, imitirati
provalitifazon = otkriti trik ukrastifazon = 1. posluiti se neijim
trikom: 2. prisvojiti nain ponaanja ili stil odevanja ovde ne pale
tifazoni! = ovde ne prolaze ti trikovi!
ostavise tih fazona! = 1. mani se tih trikova!: 2. nemoj tako!
ti e meni da prodajefazonef = nisli

mene da nasamari tim trikovima!
to tije fazont = nisi ispao ba duhovit!
to su njegovifazonii = to su njegove dosetke!
zna lifazon... ? = 1. zna li za trik...?; 2. jesi li
uovic... ?
na tajfazon = 1. na taj nain; 2. uz pomo tog trika
to je tajfazonf = to je taj trik!
/ to tije nekifazonf = i to ti je neki trik!
kojisu ti to fazoni?! = ime se to ti sve slui?!
koji tije tofazon?! = ta ovo treba da ti znai?!
koji e ti kurac tajfazon? = ta ti to treba?
kakav vam je to fazon?! = ta vam je to
trebalo?!
kakvi su tofazoni sa... ! = otkada ti upranjava...!
nije ti to neki fazoa' = 1. nije ti uspeo trik!: 2. ne treba tako da postupa!
proi me sa tim fazonomt = ne moe meni da podvali!
pustiti (iliprosuti) fazon = ispriati neku dosetku
pun jefazonai = 1. zna mnogo trikova!; 2. zna mnogo viceva!
I 89
PETRIT IMAMI
na kojisefazon upecao? = na koji je nain pridobijen?
protttenio sefazonf = nije vie kao pre! / / drtigotnjefazonuf = 1. ima
drugn narav!; 2. ima drugi ukus (/// stil)! u tvottt je fazonut = 1. slini
ste u ponaanju!; 2. imate slineukuse!
furaju drugifazon = imaju drugi stil ponaanja furatifazon = 1.

oponaati stil (/// modu);
2. oseati se prijatno pod dejstvom droge furatifazon (...) = 1. ponaati
se kao (...);
2. imitirati (...)
fura svojfazon! = 1. radi po svome!; 2. ima svoj stil!
fura nortnalan fazott = oblai se (/// ponaa se) normalno
gura svojfazonf = 1. radi po svome!: 2. nameese!
ispasti izfazona = ne uklapati se vie u to ististno fazon = 1.
ponaamo se slino: 2. volimo istestvari
izbaciti izfazona koga = izbaciti iz takta koga u nekotn svom fazonu
jet = ivi u nekom svom svetu!
zna ko je u kakvom fazonui = zna ko se ime slui!
f# kottt sifazonu? = 1. kakvo ti je raspoloenje?: 2. ta najvie voli?; 3.
ta namerava? fi kottt sifazonu danas? = ta ti je danas? u kottt ste
fazonu? = u kakvim ste odnosima? / / kottt je fazonu kod vas? =
kakve su prilike kod vas?
bio bi ttti lofazon da... i = ne bi mi se svialo da...!
tojefazon da... i = ne bi bilo u redu da...! ufazonu... = 1. u smislu...: 2.
poput..., na nain..., kao...
u fazonu je da... = namerava da... fi fazonu su da... = tee da... zna
ono ufazonu... ! = zna ono kao (/// poput)...!
ufazonu je! = 1. upuen je u to!; 2. ima obiaj da...; 3. raspoloen je za;
4. u fomii je; 5. prati
90 I

modu: 6. ona je lezbejka (za ene)
nije ufazonu = 1. nema obiaj; 2. nije raspoloen;
3. nije u fomii; 4. nije lezbejka (za ene)
dama u fazonu = lezbejka

da lije u fazonu? = 1. da li je raspoloen?:
2. dalije uformi?
u fazonu droge = pod dejstvom droge biti ufazonu = 1. uklapati se (u
neku sredinu): 2. biti pod dejstvom droge biti u dobrom (ili loem)
fazonu = biti dobro (/// loe) raspoloen biti u OKfazonu = potpuno se
uklapati nije u tom fazonut = 1. nije upuen u to!: 2. ne upranjava to!;
3. ne prilii mu to! starifazon = 1. stari nain: 2. izanali manir fazon je
u tome to... = re je o tome to... jo uvek je u fazonui = jo je u
formi! jo uvekje ufazonu (...)! = 1. jo ga zanima (...)!; 2. jo se dri
manira da (...)! svi smo u fazonu (...)! = 1. sve nas zanima (...)!; 2. svi
smo u maniru (...)! sad sam u tom fazonu! = 1. sad me to zanima!; 2.
sad se uklapam! nisam bio u tom fazonu! = 1. nisam se uklapao u to!;
2. nisam bio raspoloen za to! nisam bio ufazonu da... = nisam eleo
da... nisam ufazonu da (...)! = nisam raspoloen da (...)!
nikad nismo bili ufazonu (...) = nikada nismovoleli (...)
bio je u fazonu da sam ja...! = uvrteo je sebi uglavudasam ja...!
zezaeemo se u mom fazonu! = bie po mome! mislio sam u
fazonu... = mislio sam kao da... nisam u fazonu da beim! = ne
mislim da beim!
uo sam u fazon! = 1. shvatio sam!; 2. izvetio sam se!
nije u naemfazonu! = 1. ne misli kao i mi!; 2. nije u naem stilu!
rekao je neto u fazonu... = rekao je u stilu... fi engteskomfazonu =
u engleskom stilu modnifazon = modni stil
I 91
u fazonu je... = u modi je...

ovde je fazon (...) = ovde je moda (...)
kako ti izgledam u dananjem fazonu? =
kako ti izgledam danas?
krimifazon = u stilu kriminalaca
izfazona = zabave radi
(augm.) 1. izvanredan trik: 2. izvanredan vic

izmiljati dosetke
homoseksualac Inem. ..Feder"- opruga, asoc. na nagli trzaj
homoseksualaca kad im se dodirne zadnjica/
laan: umiljenleng. .fake" - laan/ fejk tipovi = umiljene osobe
Uce/eng. face"-\\cal VaS&linver. od /////. u akuzatiui kafe/
(mn.) kafe lizv. od .feka" i asocijacije na re fekalija/
\Tsta, soj Ima. ,fel"- pasmina, soj/
ima feluf = nije bilo ko!
odkoje je fele? = 1. kakav je ovek?: 2. kome
pripada?
udna fela = udan soj /za ljude/ greka/;/^;;/. Fehler - nedostak,
mana/ 1. neispravan; 2. zdravstveno hendikepiran Iv. feler/
felerican jet = 1. nije zdrav!: 2. zdravstveno je hendikepiran!
felerina roba = neispravna roba lezbejka koja se ponaa kao ena
lamer. sleng ,fem "-ena/
snebivanje, toboe ustezanje lv. femisati se/ snebivati se, toboe se
ustezati lizv. od iat. femini" - izmj
stalno se femiset = stalno se neto ustee! 1. osoba koja se toboe
snebiva: 2. slabi lizv. od .femisatise"/
snebivati se, toboe se ustezati lizv. od femka/
ne femkaj set = ta se snebiva!
1. elegantno, uglaeno; otmetno; 2. snobovski: 3.
(kaoimenica) uglaenaosoba leng. .fancy"elegantan/

fensi fer
ferka fermati
fia
fika
fijoka
fijokirati
fiknuti
fiks
fiksa fiksanje fiksati se fikser filadelfija
filer
film
ba je fensif = 1. (za osobu) ba elegantno izgleda!; 2. (za anibijent)
izvanredan je timung! osea sefensif = 1. osea se otmeno!: 2. osea
se ko snob!
uasno je fensif vrlo je otmeno!
fensi drutvo = snobovsko drutvo /uporedi:
Jminker"/
fensi kafi = otmeni kafi (u kojem se
okupljaju mladi snobovi)
(dem.) uglaenamlaaosoba/i'. fensi/
poteno lizv. od eng. %fairplay" - potena igra/
nije ferf = nije poteno!
na ferf = na poten nain!
1. fer utakmica; 2. fer tua lizv. od ,fer "I
pridavati vanost Itur. vermek" - zaustaviti/
nikoga ne fertna! = niko mu ne pridaje
vanost!
automobil marke Zastava 750 (po italijanskoj licenci Fiat) (inver.) kafi
pritvor
staviti ad akta
uzeti prejaku dozu droge
1. ubrizgavanje droge u venu; 2. doza droge koja se ubrizgava u venu; 3.
iani \e\efon/(1.2)amer. slengyZv"-dozadroge; (3) telefon fiksiran
ianom mreom/
dva fiksa = dvaput ubrizgati drogu u venu narkomanka koja se
intravenski drogira/r. fiks/ intravensko drogiranje lizv. od fks'7 drogirati
se intravenski lizv. od fiks"/ ivarkoman koji se intravenski drogiralv.
fiks'7
prepredenjak Igr. filadelfos" - Ijubav prema blinjem/
sitan novac Ima. filler" - sitan novac/ ima li kojifiler? = ima li koju
paru? nematinifilera = nemati ni prebijene pare psihodeliko stanje
puko mu (je)film\ = pao mu je mrak na oi!; izdalo ga je strpljenje!
lasoc. na prekid projekcije u
I 94
filmadija filmuga filmi filovati

finac finiirati
102 I
bioskopskoj sali kada zavlada mrak/
puko im (je)filmf = 1. razvode se!;
2. prekinuli su prijateljstvo!
prekidjUma = zamuenje svesti
prekinuo misefilm! = 1. zamutilo mi se!;
2. napio sam se!; 3. iiita mi vie nije bilo jasno!
vratitifilm (unazad) = podsetiti se
vrtetijUm = priseati se
proao mije film krozglavui = prisetio sam

se svega!
to je iz sasvim drugogfUma! = o neem sasvim drugom je re! on je u
svomfilmu! = ivi na svoj nain! ivi (ili natazi se) u svomfilmu =
razmilja na svoj nain
voziti svojfilm = iveti po svome drati se svogfilma = drati se sebe
ubio mu je film koji ivii = razorio mu je iluziju!
iz kogje filma? = 1. ko je ovaj?; 2. odakle se ovaj stvorio?; 3. on nita ne
shvata! nije iz ovogfihna! = ne zna on nita o tome! tajfilm nee
gledati! = to se nee desiti! tajsmofilm vegledali! = to smo ve
videli! jesi li to video na fUmui = ne budi naivan! to se samo na
filmu moe videti = to je u ivotu nemogue
toga nema ni na filmu = to je sasvim nemogue
ko na filmu = nestvarno
u mom je filmul = u mojim je rukama!
toe se da su u amerikom filmu! =
ponaaju se kao da su Amerikanci!
smean (fe) ko crtanifilm! = vrlo je smean!
filmski stvaralac ili radnik
(augm.) vrlo dobar film
1. film krae duine; 2. film lakog sadraja
1. dodavati to emu; 2. puniti Inem. .fullen ' - nadevati/
filovao ih je parama = punio ih je parama fin mladi/liomonimnaôc.
,,Finac"\Finska "l dovravati leng. jinisb "/

fittjak na finjaka = 1. na fin nain: 2. na legalan nain
finoa (iron.) glumljenje finog ponaanja Finska (iron., kao pridev) fin
lv. finac/
ko da je izFinske! = 1. mnogo je fin!; 2. pravi

se fin!
finta 1. prevara; 2. varka; 3. lukavstvo lital finta" varka/
kakve finte znat = kakvim se lukavstvima slui!
fircati polno optiti lizv ma. ,ferc" - konac za
proivanje; asoc. na nabadanje igle/ fimia vana osoba
i //si mi (neka) jakafirntat = (iron.) nema
ti nita u rukama! firnajz krv Inem. Fimis" - lak; asoc. na boju kni/
propiatifirnajz = 1. piati kn' (od batina);
2. dobiti velike batine fis (skra.) nastavnik fiskulture
fiski fiskultura
fibajn 1. utogljeni mladi; 2. homoseksualac Inem.
..Fischbein" - riblja kost u miderima/ fit pribor za intravensko drogiranje
fiza 1. kolski predmet fizika; 2. nastavnik fizike Iskra
fiskultura/ fizika fizika ljubav
fizikalac fiziki radnik lasoc. rei .^Zr/^" na fiziki rad 'l
fizikalija fiziki posao
fizikalisati raditi fizike poslove /izv. od fizikalac 7
fizikaliu! = rade fizike poslove! y/o/Vr pozivnica za urku leng. fiier"
- letak/
flandra v. flondra
flaster 1. osoba koja stalno dosauje kome; 2. igra koji
stalno pokriva istog protimikog igraa Inem. Pflaster"- lepljivi povoj za
rane/
flauta nos Moc. na oblik instrumenta/
flautista nosonja//'. flauta/

flegttta ra\Tioduna osoba /^rc. fiegma "I
teka flegttta = vrlo ravnoduna osoba
flejtttovati ponititi leng. flame" - goreti/
I 97
PETRIT IMAMI
fleka
flekati se fle
flebek
flinta flip
fliperana flipnuti
flit
flomi flondra
flonda (iflona)
flop fol
Ijaga Inem. Fleck" - mrlja/
pun je flekat = pun je grehova!
vaditifleke = 1. pravdati (se); 2. materijalno se
oporavljati
ostae fleka od tebei = smodiu te! otkinuo je flekui = pobegao je!
pravdati se, izgovarati se lv. fleka/
1. nagla euforija pod dejstvom droge; 2. stanje po prestanku dejstva droge
lamer. sleng flasb "I javljanje psihotoninog stanja bez ponovnog
uzimanja droge leng. filmski termin flash-back" - pogled u prolost/
ena lakog morala Inem. Flinte "I
duevno neuravnoteana osoba od droge lamer. s\engflip"l kockamica

s fliperima poludeti/M flip "l
skrozjeflipnuoi = 1. sasvim je poludeo!;
2. poptpuno je izgubio prisebnost duha! superioma osoba lasoc. na
prskalice za unitavanje gamadi/
flitjeza... ! = majstor je za...! flit je za ene! = ene mu ne mogu
odoleti! flomaster
stara prostitutka /po enama iz Flandrije koje su se
u XVI i XVII veku proule kao javneene"
vojnicima irom Evrope/
enski polni organ lv. flondra, analogno:
mindza"!
gubljenjepartijau kartanjuleng. flop"-neuspeli/
(mn. folovi) 1. obmana, la; 2. smicalica;
3. toboe, kaolital. foia"-bajka: izmiljotina, la/
strogifol = dobro prikrivena la tekifol = velika la
to su folovii = 1. to su lai!; 2. to su smicalice!
kakvi su tofolovi?! = kakve su to smicalice?!
fol niangup! = pravi se da ne zna!
kao fol! = toboe, kao!
kao fol sluajno! = kao toboe sluajno!
98

u folt = loboe!
fol radimo = toboe radimo
folnezna = pravi se da ne zna folcika (euf) Folksvagen (marka

automobila)
foler 1. laov; 2. prevarant; 3- simulant lv. fol/
teakfoler = veliki laov folijati umrkavati dim od heroina zagrejan
ispod folije
folirancija 1. obmanjivanje; 2. simulacija lizv. od fol'l
bez ikakve folirancije = sasvim ozbiljno foliranje obmanjivanje lizv. od
.foll
bezfoliranja! = da se ne laemo!
dosta je bilofoliranja! = da se ne laemo vie! fotirant 1. prevarant; 2.
simulant; 3. osoba koja simulira
da uiva drogu
starifolirant = poznati prevarant
nisifolirant! = poten si! folirantski obmanjivaki lizv. od .folirant7
fotirati 1. obmanjivati: 2. lagati: 3. simulisati lv. fol/
ta ntefolira?! = ta me lae?!
ne folira?! = ne lae?!
folira se da... = umiljava da je...! folirati se 1. obmanjivati se; 2.
zavaravati se; zanositi se
ne folira se = ne zavarava se
ne foliraj se! = ne zavaravaj se!
neettto da se folirattto! = neemo da se
laemo!
ta se folira! = 1. ta se pretvara!; 2. ta se zanosi!
nentoj dase folira! = 1. nemoj da se
pretvara!: 2. ne obmanjuj sebe!
sve se neto folira! = sve se neto neka! fotiritis simulacija lasoc. na
latinski medicinski termin/
fotk narodna muzika Iskra. od folklor "I

folkati se prenemagui se /saimanje foliraii se" i fetnkati se 7
folkua 1. enska osoba koja voli novokomponovanu
narodnu muziku; 2. primitivka lizv. od .folk7 fon (skra.) telefon
fontela (inver.) telefon
fora 1. trik, dosetka: varka; 2. smicalica: 3. podvala;
100
PETRIT IMAMI
4. vana linost; 5. ideja, zamisao; 6. nain ponaanja;
7. uspela stvar, 8. dobro iskustvo /netn. ,.vor" - ispred/
to je satno fora! = to je samo trik!
dobra (ilikul) fora = 1. dobar trik; 2. dobra
ideja
koja fora! = dobra dosetka! koja je tofora! = 1. koji je to nain!: 2. to je
neto nevieno! 3. ta to treba da znai?: 4. u emu je stvar?
ttova fora = 1. novi trik; 2. novi nain: 3. novo iskustvo
stara fora = 1. stari trik: 2. stari nain: 3. staro iskustvo
strana forai 1. izvanredan trik! 2. jako dobra stvar!
strava fora = izvanredna dosetka (/// zamisao) tajna fora = 1. tajni
nain; 2. trik za koji se jo ne zna
glupafora = 1. glup nain; 2. glupa dosetka uliarskafora = 1. prostaki
nain; 2. prostaki trik
internafora = dosetka za koju zna ui krug Ijudi truta fora = podvala
truba fora = 1. propala stvar; 2. neuspeo trik na tuforu = 1. na taj
nain; 2. pomou tog trika idenatuforu! slui se tim nainom (///
trikom)! prodavatifore = koristiti se trikovima ovde ne pale
(iliprotaze) te fore! = ovde ne prolaze ti trikovi!
netttoj te fore (natna)i = nemoj da se slui tim trikovima!

nije tiforai = nije ti to trebalo!
nije vatn to neka forai = ta vam to treba!
zna fore! = zna trikove!
zna njihove fore = zna njihive trikove!
znaforu da ... = zna kako da...
zna za foru? = 1. zna za ono?: 2. zna za trik?
... / teforei = ... i tako to!
... i tako teforei = ... i slini trikovi!
na tefore satn se... ! = uz pomo tih trikova
sam se...!
fore ifazoni = 1. trikovi: 2. podvale
pun jefora ifazona! = 1. zna mnoge trikove!:
2. vrlo je dovitljiv!
101 I
BEOGRADSKI FRAJERSKI RENIK_

znamo mi (za) te fore i fazonet = znamo mi te trikove!
... # ostatefore ifazoni! = ... i ostali trikovi! dobro se razume u te
foret = dobro zna te smicalice!
koja (ti) je to fora! = kakva (ti) je to smicalica! to je bila forat = to je
biio samo ale radi! naao je foru = dosetio se naao je foru koja ih
palif = naao im je slabu taku!
to su foret = to su smicalice!
provalitiforu = otkriti smicalicu
to mu jefora = slui se time
imaforu... = 1. slui se2. ima obiaj da...

imafora ... = postoji nain...
oprobana fora = oprobano iskustvo
na drugu foruf = na drugi nain!
na koju foru?! = na koji nain?!
(pazi) na koju foru vata! = gledaj ime se
slui!
na koju si se foru...? = kako ti je uspelo da...? ima jedna fora sa... =
postoji nain da sa... postoji li nekafora da... ? = ima li naina da... ?
pokuao je na neku forut pokuao je da se dovije!
na istu foru = na isti nain puko je na istu foruf = na isti nain je
propao (/// omanuo)! fora samf = glavni sam! velika fora = vrlo vana
linost eafora - mona linost jakafora = 1. (jron.) beznaajna
linost; 2. izvanredna dosetka prava fora = prava stvar prva fora =
najbolja stvar najvea fora = najvanija stvar gtavna fora = 1. glavna
stvar: 2. osoba u centru panje; 3. najuticajnija osoba misli da je foraf =
misli da je neko i neto! obrnuta fora = na suprotan nain dvaput na
istu foru = dvaput na isti nain u emu je foraV = o emu je re?! u
tome jeste foraf = 1. u tome je problem (/// stvar)!: 2. otome jere!
I 102
PETRIT IMAMI
fora je u tome! = stvar je u tome!
fora je bila ... = ideja je bila...
to je drugaforaf = to je (ve) druga stvar!
ta jefora u tome?t = o emu se tu radi?!
moda je u tome forat = moda je re o tome!
nemaforet = 1. nema olakicu!: 2. sve je u redu!
/kao odgovor na: // enm jefora.H
to jefora sa... = vetina je u ...
to je fora! = to je prava stvar!

to je prava fora! = to je najbolje!
to jegtavna fora! = to je najzanimljivija stvar!
to je najvea fora! = to je glavni dogaaj!
stuajovu foru! = obrati panju na ovo!
nemoj te fore da mi radi! = nemoj meni da
podvaljuje!
prepoznao je foru! = prozreo je podvalu! smislio je foru! = smislio je
podvalu! znam za tu foru! = znam za tu podvalu! nije neka fora! =
nije bogzna ta! tu jefora! = 1. tu lei zec!: 2. tu je dobro! fora tije
jeftina! = nije ti uspeo trik! koja glupa fora! = to je to glupo! zna
koja je fora? = moe li da zamisli? paziforu! = 1. vidi ti ovo!: 2.
zamisli sad! pazifora! = 1. pazi ovo!: 2. obrati panju na ovo! to je
fora! = 1. ovo je dobra stvar!: 2. ovo je dobar trik!
fora je (da)... = prava stvar je (da)...
foraje... ! = 1. gjavno je da...!: 2. u modi je...!
nekadje bilafora... = nekad je bilo vano da...
izfore! = radi efekta!
na foru = 1. uz pomo trika; 2. uz pomo
prevare; 3. nelegalno
stvarno ti nijeforat = ovo nije u redu to ini!
nije nam forat = nije nam prilika!
kaofora sa... I = kao to se dogodilo sa...!
kaofora nije... = kao bajagi nije...
iveti na foru = iveti na kredit (od pozajmica)
ima fore! = ima vremena!
imanto jofore! = imamo jo vremena!
dajettt ti dva ttteseca fore! = dajem ti dva
meseca rok!
itttafore do... ! = ima rokdo ...!
104 I

datiforu = dati prednost
... f (tako) teforet = ... i tome slino!
Brus Lifora = u stilu Brusa Lia
zapadnjaka fora = moda sa Zapada
profurana fora = 1. prevaziena moda; 2. nije
vie zanimljiv (za nekoga)
interne fore = tajni znaci grupe
prica neku foru da je.../ = izmilja da je...!
fordaljka marka automobila Ford
fordi manji Ford (marka automobila)
forica (bipok) v. fora
super ti je ta foricaf = dobar ti je taj trik! fornia raspoloenje
danas nisant u forttti = danas nisam
raspoloen
ispasti izforttte = izgubiti volju forpas 1. nesposobna osoba; 2. loa
stvar
forpast = ne valja! forsirati 1. zalagati se za; 2. pourivati
forsirati potok = mokriti fortati 1. zavaravati; 2. upuivati na razne
strane; 3. vui
za nos /izv. od netn. fort" - neprestano/ fosil 1. stara osoba; 2.
staromodna stvar llat. fosstis" -
iskopan/ fosilac v. fosil

fotelja politiar karijerista lasoc. na fotelje/
fotka fotografija fotos fotografija fradza v. frajer
fraj 1. (kao pridev) besplatan; 2. (kao predlog)
besplatno /nettt. frei"-s\obodm\ osloboen/ fraj stno prolif = nismo
platili ni dinar!
frdjer 1. mladi mukarac; 2. pomodni mladi; 3. obesni
mladi; mangup; 4. nai\ni mukarac; 5. neznalica: 6. poetnik; 7. danguba,
8. bez\eznjak; 9- fûpak:
10. momak s kojim se zabavlja devojka;
11. (kao pridev) naivan: glup Inettt. Freier ' - prosac, kandidat za
enidbu/
frajeru! = drugar!
straan frajer = vrlo je privlaan mladi
I 105
jak frajer = bogata osoba lak frajer = lakomislena osoba truba frajer
= 1. nesposoban mukarac: 2. impo^ritan mukarac frajer iz (...) =
osoba iz (...) misli da je nekifrajert = misli da je vaan! to je obian
frajert = nije nita naroit! to mije nekifrajert = nije se ba pokazao!
nisi bas tolikifrajerf = nisi ba neto naroit! neki velikifrajer! =
(hvn.) misli da je neto poseban!
ta si ti veifrajer od mene! = po emu si ti bolji od mene!
kakav je frajer bio! = kakav je to momak bio! nijefrajer! = 1. nije
naivan! 2. pristojan je! i nije nekifrajer! = nije neto naroit! ,/za
mladia/
pravisefrajer! = 1. misli da je neto: 2. pravi sedaje naivan!
nisam (ja) frajer! = 1. nisam naivan!; 2. nisam neozbiljen!
isp(a)o sam frajer! = 1. ispao sam naivan!; 2. ispaosam glup!
hteo je da ispadne frajer! = hteo da ispadne vaan!
ne budifrajer! = 1. ne budi naivan!: 2. ne budi glup!

mislio sam da sifrajer! = mislio sam da si od rei!
budifrajer! = budi ovek! tisistvarno frajer! = ti si stvarno naivan! to
jojfrajer! = to joj mladi! traifrajera! = trai momka za sebe! nala je
frajera = nala je mladia gajitifrajera = zabavljati se s mladiem
frajer iz snova = idealni mladi lasoc. na princtsnova"/
koji sam ja frajer (ispo)! = to sam ispao budala!
kojismo mifrajeri! = 1. prave smo budale!; 2. postali neto vani! kojije
to frajer! = to je glup! frajeri 1. momi; 2. nedorasli mukarac
106 1

frajerina 1. veliki maiigup; 2. vrlo naivna osoba: 3 velika neznalica
frajerisati se 1. biti frajer; ponaati se slobodno; 2. dangubiti 3. ponaati
se obesno; 4. ponaati se prostacki ta se frajeriet = pripazi na svoje
ponaanje!
frajerka devojka slobodnog ponaanja lv. frajer/
frajta 1. skorojevika; 2. ulina devojka /nem.
Frdulein" - gospoica/ francuz automobil francuske marke
frapiran zapanjen /v. frapirati (se)/
frapirati (se) zapanjiti (se) Ifr. frapper" - zapanjiti/
fras zanemelost od uda, zaprepaenje Inem.
Jraiseii"-MasMpJ
pasti ufras = jako se zaprepastiti frcprc brza podvala /saimanje ,fr" i
prcati 7
fr podvala /nagon za parenje kod ivotinja/
udaritifr = podvaliti
udariti u fr = odati se seksu frka podvala Itv. od ,,/Jr 7
frfljati trabunjati frigidua frigidna ena /GK od frigidnost"/ /n]g05

frigidna ena /ISK od frigidnost"!
frik 1. psihodeliki doMjaj; 2. narkomanska kriza;
3. mladalaki prkos; 4. (kao pridev) lud; 5. (//^.) ludak /c//^. Jreak" nakaza/ î'Jfeje za... ! = lud je za...! drui se sa onini frikovinta! =
drui se sa onim ludacima!
frik aut komarni psihodeliki doMjaj leng. sleng freak
out"l
friker narkoman Itv. od frik "I
friknuti smetnuti s uma Itv. od eng. freak" - zapanjiti se/
friz (skra.) frizura
to tije friz! = to ima lepu frizuru! frizeraj frizerski zanat
frizirati ulepano prikazati Itv. od frtura" - nain
eljanja/
frizurika (hipok.) lepa frizura
PETRIT IMAMI
friider zatvorska elija lasoc. na Jaditi se "I
frka 1. guva, nered; galania: 2. strah; 3 panika:
4. nevolja; 5. komplikacija: 6. problem: muka: 7. narkomanska kriza /od
fikati" - duvati kroz nozdrve, obino konj kada se uznemiri/
poinjefrkaf = poinje guva! napravila se itava frkat = nastala je
velika guva!
totalna frka = 1. opta guva; 2. velika zbrka
opasnafrka = velika guva
cela ta frka = sva ta guva
podii e se frkaf = podii e se galama!
napravitifrku = 1. izazvati guvu: 2. izazvati
panju;
na frku = na brzinu
frka, bratet = problemi. prijatelju!
nema frket = 1. nema problema!: sve je u
redu!: 2. ne trebada brine!
nema frke, burazeru! = budi spokojan!
ma, nemas frke! = ne treba uopte da brine!
nijefrka! = 1. nema problema!: 2. nije nita
strano!
nije mifrka = nije mi problem
nije tifrka? = 1. ne plai se?: 2. je l' ti nije
problem?
/ / frcisam! = 1. imam ozbiljne probleme!: 2. u urbi sam!
nekoj sam frci! = imam nekih problema! stalno je u nekojfrci! =
stalno ima nekih problema!
II
frka mije s vremenom! = nemam uopte vremena!

ako nije frka! = ako nije problem!
frka je! = problem je!
nemasfrke! = nema problema!
/ / emu je frka? = u emu je problem?
koja frka! = 1. kakva guva!: 2. kakav problem!
kakva je frka? = 1. kakva je guva?: 2. u emu
je problem?
koju nam frku pravi! = kakve nam probleme stvara!
jesi li bio u frci?! = jesi li imao problema?! 5 njim je uvek neka frka!
= s njim uvek nastaju nevolje!
109 I

staltto je u frcit = stalno ima probleme! itnattt stranu frkui = imam
veliki problem! itttao satn frkui = 1. imao sam neprijatnosti!; 2. imao
sam problem!
uteteo satn u frkui = upao sam u probleme! itttant frke s aletottti
= otac mi pravi probleme!
zttattt da tije frkai = znam da ti nije lako! u tekojsattt frcii = u
velikoj sam nevolji! biti ufrci = 1. imati probleme: 2. biti u krizi (za
narkomane)
biti u zeojfrci = imati vrlo ozbiljne probleme
IIfrcisii
= 1. ima nevolje!: 2. nije ti lako!
u velikojsam frcii = imam mnogo problema!

frka, brei = strano!
kad tttu jefrka... = 1. kada je u nevolji...:
2. kada ima potrebu za drogom...
bezfrke = 1. bez guve: 2. bez panike
spustitifrku = smanjiti galamu (/// dreku)
netttoj da pravifrkui = nemoj da panii!
dii (ilipodii) frku = 1. dii galamu (///
dreku) zbog neega: 2. izazvati guvu
digla se (vetika) frkai = nastala je (velika)
povika!
nastala (ilipoela) je frkai = nastala je guva (/7/panika)!
tttogla je frka da ispadne! = moglo je da bude neprijatnosti!
vata tttefrkai = strah me je!
da nettta tttoda frku? = da te nije strah?

ako ti nije frka?! = 1. ako te nije strah?!;
2. ako ti nije teko?!
to si
II
frci! = to se uzbuuje!
ta je,frka?! = ta je, strah te je?!

je V (ti) frka? = 1. je l' te strah?; 2. je l' ima
problema?
frka tttijei = 1. strah me je!; 2. problem mi je! frka tni je od... i = ne
podnosim...! itttatn frke sa bubrezinta (usitna, oittta itd.)i = imam
komplikacije na bubrezima (uima, oima itd.)
gde 5i bio kada je bila najvea frka! = gde
si bio kada je bilo najtee!
I 110
PETRIT IMAMI
frkadija v. frkator
frkaro v. frkator
frkator 1. paniar; 2. galamdija; 3. konfliktna osoba
frkisati paniiti
stalno frkie = stalno panii frknuti 1. iznenada uraditi to; 2. prodati
ispod ruke
frknulo mu je uglavu = odjedanput mu palo
na pamet
frtjati se pogreno raditi (to)
frtjatise (sa)padeima = greiti u padeima frljoka 1. nepredvidiv let
lopte: 2. skok lizv. od frljoknuti 7
frljoknuti (se) baciti (se) Itur. firlatmak" - baciti to izdaleka/

frnjokalica 1. usta: 2. nos froncle (;;/;/.) Inem. Franse" - resa, rojta7
na froncle = iskidano u obliku resa frtutma 1. haos; 2. jurnjava; 3. racija
/////: jirtutma"kovitlanje, izv. od lat. fortuna" - oluja, ili od ////:
,,/7/-/////"-dr-nedaj!/ frula nos lasoc. na duinu frule/
yh/topantalone = v. frularice frularice (mn.) pantalone s uskim
nogavicama lasoc. na
oblik frule/
frulica cevica za umrkavanje droge
frulice (mn.) v. frularice
fuca (bipok.) fudbal (igra)
fukalica kurva /saimanje fufa" i fakalica "I
fudbalica 1. (euf.) fudbal: 2. (ife/;/.) fiidbal na male golove
fufa prostitutka lizv. odfiiksal
fufica kurvica Idem. od fufa"/
///&// kafa linver. akuzativa od kafa", npr.., oe kafu?"
(fuka)/
fukica (dem.) 1. prostitutka; 2. laka enskii osoba;
3. kafica /K od (/) friksa; (2) fuka/ ///ifeo5 /; fiiksa
fuko v. fiiksa
///fe/i 1. prostitutka; 2. laka enska osoba; 3. gad:
gadura; 4. sebinjak/z/c///. ..Fuchsstutte" ria kobila, fig. drolja/
111 I
fuksica v. fiikica
fuljiti dobijati na kocki lv. ofiiljiti/
funkcionisati biti raspoloen
danas ne fukcioniettt = danas nisam
raspoloen
funjara dripac, nitarija Itur. fiinun" - nitarija/
fur beanje Iskra od ///ra//"/
furanje beanje
furati 1. trati; 2. beati; 3- kretati se brzo; 4. ii; kretati
se; 5. voziti; 6. prevoziti; 7. raditi neto; 8. oponaati; 9- odravati intimnu
vezu; 10. sprovoditi Inem. Fuhre"- prevoz, vonja/ furajt =
l.tri!;2.bei! furamo brzof = idemo brzo! furamo sa asovaf = da
beimo sa asova! (u koli)
vie nefuramo tamof = vie ne idemo tamo! furamo na... f = idemo
na...! fura po svetuf = putuje svetom! fura robuf = prevozi robu!
furati dalje = ii dalje furati kola = voziti kola fura sa njomf =
zabavlja se sa njom! furamo po svomef = radimo po svome! furatiplan
= sprovoditi plan fura se na... = oponaa... fura veliku tnarku! = ima
velike ambicije! furaju idalje... ! = 1. i dalje zagovaraju...!: 2. idalje se
dre...!
furaju minie! = nose mini-suknje!
fura kravatut = nosi kravatu!
ovdefuraju svifazonit = ovde sve ima prou!
furati ludito = praviti se ludim
furati rokt = voleti rok muziku!
fura neku ideologijuf = politizovao se! furka 1. beanje; 2. urba;
guva; 3. intravensko
drogiranje lizv. od jurati 7 furnuti 1. pobei; 2. skoknuti /v. furati/
furuna enstveni homoseksualac
furundija v furuna fu loe obavljeni posao Iskra. od fuer 7
I 113
PETRIT IMAMI
fuariti 1. loe obavljati posao; 2. zabuavati iv. fiier/
fuer 1. zabuant: 2. nadrimajstor inem. Pfiiseher" nadrimajstor/
fueraj 1. loe obavljeni posao; 2. zabuavanje //: fiier
fuerski 1. zabuantski; 2. na lo nain
futerka pomodarka luem. Futter" - postava za odek>/
futranje 1. obi nanjhanje; 2. netano obavetavan je
//'. futrati/
futrati 1. obmanjivati; 2. dezinformisati />////. .futteru"
- uivati posta\ii/ fuzbat (varvarizam) ftidbal
pukao je fuzbalf = 1. propala je stvar!; 2. otilo
je sve do avola!
gabor 1. runa enska osoba; 2. rugoba lizv. od ital.
gabbo"- ruganje, analogno: Jtakor"/ gaborka v. gabor
^flfrri (itiver.) briga
snft megabrif = (inver.) ba me briga! guciir poludivlji golub
gae imati pune gae = biti jako zaplaen
napunio jegaef = jako se uplaio!
istresoga izgaat = premlatio ga je!
(odmah) skidagael (predkim ili im) =
1. odmah pada s nogu!; 2. to gi (/// je) obara s nogu!
skidagaef = izvanredno!: neopisivo! gaeroni velike gae
gadno 1. sjajno; 2. strano; 3. otro, grubo: 4. grdno

gadno radi = sjajno radi
gadno dobarf = izvanredno dobar!
gadnoga zezaf = strasno ga maltretira!
gadno mu smetat = strano mu podmee!
gadno se napiot = mnogo se napio!
gadno se zajebot = strano se prevario! gadro (inver.) droga
gaati 1. obljubiti: 2. radarom kontrolisati brzinu vonje:
3. pogaati
114 I

gaati se ubrizgavati drogu u venu
gaatise (sa) padeima = greiti u padeinia gaatise ciframa =
proizvoljno navoditi brojke gaatise optimizmom = davati optimistike
izjave
gaf 1. netaktinost; 2. propust, greka Ifr. gaffe" greka, nesmotrenost/ gafer nesmotrena osoba Ifr. gaffeur" nesmotrena
osoba/
gafirati se biti netaktian
gaga besplatno Itur. gaga" - kljun/
gajba 1. stan; 2. soba; 3. stan za ljubavni provod;
4. mesto ili stan gde se okupljaju narkomani lital gabbia" - kavez,
krletka/ uterati u (ili na) gajbu = dovesti devojkau u svoj stan (radi
provoda)
uvalio se ugajbu (neiju) = smestio se (///
uselio se) u neiji stan

palimgajbi! = idem kui!
imam frku nagajbi! = imam problema kod
kue!
skupljam ekipu nagajbi = okupljam drutvo za zabavu kod mene
gajtarenje obljuba
gala sjajno, velianstveno Ipan. gala" - sveani
ukras/
bilo jegalat = bilo je sjajno! galeb igolo
srati galebove = biti dosadan gamen fini mangup / "gamin" - uliar,
besprizoma osoba/
gan pric za drogu lamer. sleng ,.gun" - pitolj/
Ganac (inver.) Cigan //////. Ganci, ali i Ganjci, po pridevu
ciganjski/
ganester gangster /analogno nazi\ii engleskog fudbalskog
kluba JianesterJunajted"/ ganda (izv.) 1. marihuana; 2. hai
pomean sa
bunikom: 3. v. gan ganfer danguba /hebr. ganef" - lopov: bekrija/
ganglije (/////.) neni /gr. ganglion" - ivani vorovi/
udara ga na ganglije = nerviraga
I n7
PETRIT IMAMI
gangsteraj
ganja
ganjati
Ganjci Garagan Garaganka garant
garantovano
garda gardos gardru gariti
gas
gastarbajtovati
gaster
gasterski
Gauosi
gazdaro 118 I
ide nii na ganglije (ili ide mipo ganglijama)! = ide mi na nerve! 1.
gangstersko delo: 2. nasilniko ponaanje marihuana (droga)
1. proganjati: 2. juriti za kim (ili im); 3. baviti se im: 4. nastojati; 5.
slediti /u dijal. ganjati' -odgonetati/
ganjati modu = oblaiti se po modi
ganjati ribe (iliene) = udvarati se enama
moj teganja oko panja! = (u ali) od mene ti
nema spasa!
(/////.) Romi/z; Ganac/
Rom, Ciganin /izv od gara" - crn od gara;
Romkinja, Ciganka
sigumo Ijr. garantie" - jamstvo/
garant neto mutii = sigurno eli da obmane!
sigumo
garantovano e otkinuti! = sigumo e te to odueviti!
staragarda = stara generacija (izv.) garderoba (inver.) drugar
1. pritisnuti gas (automobila); 2. voziti brzo lasoc. na izduvni dim iz
auspuha/
papuica za brzinu (na automobilu) datigas = 1. pojaati brzinu

(automibila):
2. brzo se udaljiti datipogasu = brevoziti dajgas! = vozi bre!
smanjitigas = smanjiti intenzitet (rada, svae i sl.) dodatigas = pojaati
intenzitet (rada, svae i sl.) bitipodgasom = biti pripit raditi u
inostrovanstui
gastarbajter Ineni. Gastarbeiter '-s\vm\ radnik
(skra.) gastarbajterski
gasterski bus = autobus kojim putuju
gastarbajteri
fiidbalska reprezentacija.\rgentine Ipan. gau-cho" - uvar velikih stada
u Junoj .unericl/ osoba koja se ponaa kao gazda

gaziti
gaza gaenje
Geda
gegis ge-ha
gej
geknuti
gelipter
gembtati
gemit
gene
generalka genge
genijalac genijalan
genije 1. tui: 2. pritiskivati papuicu za gas: 3. voziti auto kolikogazi? =

koja mu je najvea brzina? (za automobil)
gazipreko stotkuf = vozi preko sto kilometara na sat
honorar Ifr. gaga" - plata/ 1. premlaivanje; 2. velika guva nastato
jegaenje = nastalo je premlaivanje Slobodan Miloevi /nadimak
nastao po pesmi kant-autora ora Balaevia Lege(n)da o Gedi
gluperdi\ iz muzikogalbimiaZ}a'#/esefe, koja je u vreme izborne
kampanje 2000. i pobede demokratske opozicije u Srbiji bila vrlo
populama; svojim sadrajem je aludirala na tada omraenog predsednika
Jugoslavije Slobodana Miloevia; kao inspiracija je posluio izvesni
Gedeon Dunerski iz Novog Sada, z\ ani Geda. koji je na piu proerdao
svoja imanja (zemlju)/ nastavnikgeografije
vai lasoc. na hemijsku formulu Hg " (ha-ge) iva; takoe homonimna inverzija/
1. homoseksualac: 2. mukobanjasta lezbejka
leng. gay"l
ugejfazonu = 1. kao homoseksualci (/// lezbejke); 2. u homoseksualnom
stilu gejfora = kako ine homoseksualci 1. pasti; 2. umreti; 3- pasti u ruke
policiji probisvet/netn. Geliebter"- ljubavnik/ tui, mlatiti lizv. iz eng.
slenga gam" - noga/ meavina vina i mineralne vode general;
genef = generacijo! Aojnici ili kadeti koji su
zavrili vojni roku istoj generaciji/
1. generalna proba: 2. generalna opravka
(mn.) novac/r/tf. dengi"-novac/
kolikogengi? = koliko treba novaca?
v. genije
odlian, sjajan
genijalni vic = sjajan vic
1. vrlo veta osoba: 2. (iron.) osoba koja nita ne
shvata
118
PETRIT IMAMI
tttaligenije = 1. vrlo veta osoba: 2. pametna mlada osoba
suvigenije = vrlo sposobna osoba
on je istgenije! = njemu nema ravna!
za tebe samgenije! = sa mnom ne moe da
se meri!
tip (ilideko) jegenije! = 1. ovek (/// mladi) je sjajan!: 2. ovek nita
ne shvata!
geno (inver.) noge
geos kolski predmet geografija
gepa kraa Inettt. .. Gepack" - prtljag
gepar kradljivac //; gepa/
gepavac 1. kradljivac: 2. ruka Iv. gepa
gepek prtljanik u automobilu Inem... Gepcick" - prtljag'
gepiti ukrasti //* gepa7
gepilagaje! = 1. osvojilaga je!: 2. preotelaga je! gerta 1. devojka: 2.
vitka devojka leng. girl" - devojka
to mu jegerta! = to mu je devojka! gea (izv.) general
gicavi (inver.) vagica /mala vaga za merenje koliine
droge/
gilipter v. gelipter
gilja radnik /r. od .giljati"/
giljara cipela //: giljati/
giljarke (/////.) 1. cipele; 2. noge //: gjljati/
giljati hodati /romski ..geljom" - iao sam
giljati peaka = ii peke

(/////.) cipele lizv. od v?/7/W//"/ giljka cipela /irr. od "/
ginuti negine ti! = to ne moe izbei!
glad period van sezone
gladiti podilaziti (kome)
gladiti dlake kome = podilaziti kome
tttoe da migagladi! = nita mi ne moe! glafor osoba u centru
panje /saimanje.. (gla)vna" i
,,(for)a"l
glajznuti propasti Inem. entgleisen" - iskoiti iz ina/
glanc sjaj Inem... Gianz" - sjaj/
120 I

glat glava
glavica
glavi
gtaviti
glavolomka
gtavomet
glavonja
gtavudza
gleduckati
glodarka
glumatati
glumiti
glup
glupaa glupaica glupaina glupander
udariti (ili udarati) glanc = ulepati (/// ulepavati)
glanc nove = sasvim nove
1. bezproblema; 2. lakoIskra. odglatko"/
1. sto dinara (maraka, ili neke druge valute):
2. (pre 1991) 1 dinar; 3. voa kiselaglava = osoba koja uiva
halucinogenu drogu LSD (el-es-di)
uvrhglave = najvie
boliglavaf = 1. odlino!, izvanredno!: 2. mnogo
je skupo!: 3. to je lep(a)!; to je lepo!
iupau tiglavuf = prebiu te!
jesi li trao nekad zaglavom! = nemoj da te
udarim!
sto hiljada dinara
igranje lopte glavom (na dva gola)
raditi to bezuspeno Iskra od zaglavitn
stalnoglavi = stalno se zaglavljuje /za rad neke
sprave/
briga /saimanje glava" i Jomitn v. gla\i
rukovodilac, ef
(augm.) 1. velika glava; 2. glava s vremena na vreme gledati
koristoljubiva ena prenemagati se
1. pretvarati se; 2. predstavljati se
glume face ifrajere! = misle da su neke
linosti!
nepraktian
glup nantetaj = nepraktian nametaj kojaglupa fora = 1. kakav glup
postupak:
2. kakvaglupa pomisao
glup je stogradi! = veoma je glup! glava
glupa devojka (augm.) glupak
glupak/s/oi. glup" i ander" (gr. ovek)/
122
PETRIT IMAMI
glupantrop gjupak /saimanje glup" i pitek(antrop) 7 glupa
glupak
glupenda glupak /saimanje glup" i.. lcg(enda) 7
gtuperda (augm.) glupak
gluperdo gtupal = velika budalo!
#////>0 loe
/j#/w oseam = loe se oseam Zs/w/o jeglupo = ispalo je loe
glupson glupak /sfotr. #////>" i .,50//" - e//# sin/
gluvar tumaralo, danguba
gluvara 1. zatvor: 2. gluva osoba: 3. v. gluvar
gluvarenje 1. tumaranje: 2. dokolienje
gluvariti 1. tumarati; 2. dokoliiti
gluva gluva osoba
g///tf.z 1. propalica: 2. prostak 3. odvratna osoba
gmititi biti 1 jigavo ponizan /saimanje., (gmi)zati" i
jniliti ' - (l) lagano hodati; (2/ initi milim/ gnjavator dosadna osoba
gnjave 1. dosada; 2. dosadna osoba; 3- dosadan posao:
4. dugo ekanje
gnjecopic muki polni organ /saimanje gnjecati" i ,,/>/c^" gnjeiti
obljubiti go go kurac = potpuno nevana osoba
svego ludakf = sve same budale! godinjak godinji odmor
gojenje gojenje love = uzajmljivanje novca uz kamatu
gol guva predgolom = iznenadna guva zbog
neega
gola 1. nudista; 2. siromah
golina (augm.) efektno postignut gol
goli mali gol
igrati na malegolie = igrati mali fudbal gologuzfan) puki siromah
golomud osoba koja nema ta da obue
golub 1. gizdelin; 2. Ijubavnik: 3. prde; 4. brava
pustiti goluba = upuvati se
golub Ijubavi = ekstazi droga (izaziva ekstazu)
123 I

golubarnik 1. mali stan; 2. stan za Ijubavni provod
golubica tableta amfetaminske droge ekstazi /kalk aniei:
slenga jiove"- golubica/
zaljubljene golubice = tablete ekstazi droge gomila bili su na gomilif
= vodili su ljubav!
goniti goniga u piku materinu! = oteraj ga do
avola!
goni mi se u kuract = gubi se da te ne vidim! Gonzates brzi Gonzales
= osoba koja brzo hoda lasoc. na
junaka iz amerikog crtanog filma/ gorila telohranitelj lamer. sleng
gorilla 7
gospoica homoseksualac gotiva divota lizv. od gotiviti 7
gotivac simpatina osoba lizv. od gotivan 7
gotivan divan, zgodan, privlaan, simpatian /r. gotiviti/
gotivan tip = privlaan ovek (/// momak) gotivna faca = simpatina
osoba gotivan do bolaf = vrlo privlaan mukarac! gotivan fazon =
zgodna dosetka gotivna muzika = divna muzika gotivna tije hatjinaf
= divna ti je haljina! gotivne stvarice = zgodne stvarice moze da
budegotivna stvarf = moe da bude dobra stvar!
gotiviti 1. simpatisati: 2. voleti: 3. sviati se: 4. nagovarati
Itv od/////. Gott"-Bog/
negotivimga! = nije mi simpatian!
gotivimga! = 1. simpatem ga; 2. potujem ga!
0JM gotivif = ona se zakljubila u njega!
togotivim! = to mi se svia!
je l'gotivis... ? = je l' ti se svia...?
gotivigat = 1. nagovaraga!; 2. simpatie ga!;
3. zaljubljena jeunjega!
gotivi zezanjet = voli da hi bezbrino! gotiviti se simpatisati se
izuzetno segotive = jako se simpatiu gotivno 1. boanstveno, divno;
2. zgodno, privlano,
simpatino//'. gotiviti/
ovo jegotivno! = ovo je divno!
bagotivnof - ba lepo!
bilo jegotivno! = bilo je lepo!

I 125
PETRIT IMAMI
ntenije togotivno! = 1. meni prija!; 2. meni je lepo!
opasno gotivno = predivno
gotivno ti stoji (odelo) = lepo ti pristaje odelo
sve je togotivno, ati... = sve je to lepo, ali...
gotivno za kuliranje = boanstveno za
oputanje
govance 1. beznaajna osoba; 2. sitna dua
tisi najobinije govance! = ti nisi niko i nita!
govedo ograniena osoba
govedof = budalo! govnar 1. nitkov: 2. pokvarenjak: 3. beznaajan
zatvorenik
(u zatvoru)
govnaru jedanf = 1. pravi si nitkov!: 2. pravi si pokvarenjak! govnara
gnjida
govnarina (augm.) 1. glupaina: 2. velika gnjida govnarenje 1.
prostako ponaanje; 2. loe obavljanje posla govnarija 1. prostakluk; 2.
velika glupost: 3. loa stvar govnariti 1. ponaati se prostaki: 2. raditi
to loe
govnarko 1. prostak 2. slabi
govnarski (pridev i prilog) 1. prostaki; 2. podlo
kogovnarska kofa = vrlo debeo
govno govnarsko! = pokvarenjaino! govnarua 1. prostakua: 2.
podla enska osoba govnav podao
govnavo stvorenje = podlo stvorenje govnjiv 1. gadan: 2. glup
govnjiv posao = gadan posao govno (gen. govna i govneta; dat.

govnu i govnetu)
1. nitkov, podlac, nitarija; 2. (mn.) prostaci, olo:
3. (mn.) neprilike; 4. (mn ) stvari; 5. vrlo lo
kvalitet
govno od ovekaf = gad od oveka!
ta e s tim govnetomf = to ima da se via
sa njim!
koje je togovno! = kakav je to nitkov! gtavnogovno = najvei nitkov
govno jedno! = nitarijo! govno nikakvo! = bezvredni gade!
126 I
govno odgovneta! = velika je to nitarija! obinogovno (mn.

obinagovna) =
1. obini prostak; 2. nitarija; 3. (nm.) nitarije tisijedno obinogovno!
= ti si jedan obian prostak!
najobinije govno = najobiniji prostak smrdljivo govno = odvratna
nitarija bezvredno govno = nitarija malogovno = beznaajna osoba
govno matot = nitarijo! govno pokvarenof = huljo! jebenogovnof =
prokleti podlac! gologovno! = pravi podlac! zadnjegovno! = najvea
nitarija! pseegovno! = bedna nitarija! vreagovana = velika
nitarija leng. kaIk.,s/?/Y bagi
gomila govana = 1. gomila budala; 2. gomila gluposti
prokteto govnof = 1. nitarija!; 2. uzrok, prob-lem (osoba ili stvar)
poslednje govnof = najvea nitarija! gtedamgovno! = vidim pred
sobom nitariju! onagovna... ! = (mn.) 1. one nitaraije...!:
2. one neprijatne stvari!
treba oistiti ovde ovagovna! = ove spodobe
treba izbaciti odavde!
teraj ovagovnaf = otarasi se ovih!

sve sama govnaf = ne zna se ko je vei prostak!
imati posla sgovnima = imati posla sa oloem
nije nizagovnof = nije ni za ta!
zaista si (ili ba si) govnof = zaista si hulja!
muskogovno = mukahulja
uti kogovno! = uti ko podlac!
ispastigovno = ispasti hulja
govno sa lagom = prikrivena nitarija
bacatigovna = priati gluposti
jelistegovna o meni (iliza mene)! = olajavali
steme!
jestigovna = priati neto to ne treba jestigovna s kim = uplesti se u
to s kim jedigovnat = 1. ne priaj gluposti!: 2. laze!:
3. zavei!
I 127
majedi, bre, govna! = zavei! jedegovna! = priagluposti! stvarno

jedegovna! = 1. zaista pria gluposti!: 2. mnogo pria!
ne jedi (ili nemojjesti) govna! = 1. ne priaj
gluposti!: 2. pazi ta pria!
votida jedegovna! = 1. voli da pria
gluposti!: 2. raspriao si se!
najeo segovana! = 1. napriao se gluposti!:
2. napriao je svata!
stalno jedegovna! = stalno pria gluposti (/// neto)!
nemojda jedegovna! = ne priaj gluposti! kakva su ovogovna?! =

kakve su ovo gluposti?! pojesti (ili izetijgovno = 1. uiniti glupost: 2.
ispasti budala
pre bipoj(e)o svojegovno nego to bi... ! =
nemaansedaon...!
pojeo samgovno! = postupio sam nepromiljeno!
oseao sam se kogovno (ili psee govno)!
= oseao sam se vrlo jadno!
mozak ti se u govno pretvorio! = potpuno si
zaglupeo!
neko tije napunio uigovnima! = neko ti je
napunio glavu glupostima!
bitiugovnima = 1. imati probleme: 2. biti u
neprilikama
ugovnima sam! = 1. imam ozbiljnih neprilika!
2. u velikoj sam nevolji!
ugovninia sam dogue! = imam velikih
problema!
// dubokim (ili velikim) govnima sam! = u velikim sam nevoljama!
svako je u svojim govnima! = svako ima svoje probleme!
upasti (ili uvalitise) ugovna = zapasti u neprilike
daviti se ugovnima = imati velike probleme upati se (ili vaditi se)
izgovana = izvlaiti se iz neprilika
izvui (iti izvtaiti) izgovana = izvlaiti koga iz neprilika
kopati po govnima = akati neto to je mutno
128 I
govnojed
govorancija
grabiti
gradurina graa
Graevinari grana napravljen je odgovnaf = ovejani je nitkov!
izgleda kogovno! = vrlo loe izgleda! oseam se kogovno! =
oseani se jadno! pun sigovmm! = 1. u problemima si do gue!: 2. veliki
si nitkov!
pokupi svoja govna! = pokupi svoje stvari! ima ih kogovana! = ima ih
jako mnogo! istresti kome govna = premlatiti koga istreu govna iz
tebef = premlatiu te ivog! ima ivogovno da izbacim iz tebef =
prebiu te na mrtvo!
govna su mu se u dupetu pomerila! =
strano se uplaio!
smrzto misegovno u dupetu! = bilo mi je jako hladno!
sitsam ovihgovanat = dosta mi je svega ovoga!
uini dobro -pojedigovno! = uini dobro, loe ti se vraa!
misli da njegovogovno ne smrdi! = misli da je poten!
biti slian ko jajegovnu = ne biti uopte slian
govno zagovno! = isti su gadovi!
ista (su)govna! = i jedan i drugi su gadovi!
uvek nekogovno! = uvek neki problem!
pojede migovno! = da se nosi do avola!
govno od (...)! = vrlo loeg kvaliteta je (...)!
amoralna osoba
(izv) govor
raditi to intenzivno
grabi tegove = die tegove
(augm.) veliki grad
ljudsko telo
kakvagraa! = to ima lepo telo! (mn.) fudbalski klub ,Mad" i njegovi
navijai
1. granica: 2. vena (kod narkomana) 1(1) nekada
se mea oznaavala granjem, po emu je nastala i
sama re granica ": (2) asoc. na granu/
nagrani = nagranici
prekograne = u inostranstvu
paliti preko grane = pobei preko granice
PETRIT IMAMI
granje
gras
grbav
grka
gra
greb-greb
greba grebanje
grebaro grebati grebati se grebator greka
grif
gripina gristi grk grob
Grobari
grobarka grobtje grof grogi

svukli nas sa granef = vraeni smo sa granice! bodenje ugranu =
intravensko drogiranje (mn.) marihuana
marihuana lamer. sleng grass" - trava/ grean, kriv
ispastigrbav = loe proi
strah /homonimna asoc. rei ,,gr" na ime drave
Grka/
runa osoba
grebanjem noktiju ukloniti neprovidni omot na srekama v. grebaro
izvlaenje koristi
sitno grebanje = izvlaenje sitne koristi od drugih
osoba koja izvlai korist od drugih upomo nastojati
1. stalno zajmiti; 2. izvlaiti koristi od drugih v. grebaro
greka u koracima = pogrean redosled postupaka
1. spretan zalivat; 2. varka: dosetka Inem. Griff" - zahvat/
ispasti izgrifa = ne biti vie spretan u emu
imagrifl = imadosetku!
teakgrip
1. namamiti se: 2. odluno raditi to roba iz Grke
1. runa enska osoba; 2. ruan mukarac pravije grobf = vrlo je runa
(/// ruan)! ( / / / / / . , pej.) fudbalski klub Partizan" i njegovi navijai
/pogrdni naziv nastao poetkom 1970-ih kada je tim dobio na poklon od
italijanskog kluba Juventns" dresove sa crno-belim prugama/ runa
enska osoba v. grobarka snob
iscrpljen leng. grog" - jako alkoholno pie od ruma i konjaka/
131
gromovaa jaka rakija

grozno 1. izvanredno: 2. prelepo
grud dojka
levi (ili desnijgrud = leva (/// desna) dojka grupnjak 1. grupni seks; 2.
grupna fotogralija: 3. grupna
diskusija na intemetu gruvati 1. intenzivno uiti; 2. glasno odjekivati
(muzika.
radio i sl.)
guc gutljaj lizv. od gucnuti" - probati pie/
gucnuti ubrizgati drogu u venu
gudra droga linver. akuzativa od drogu 7
I////J5 ligudru? - ima li drogu? gudrati uivati drogu //. od .,#/////*/ 7
gudrirati (se) v. gudrati if/ff (e///) mladi vojnik lizv. od .,//,?//'"/
gulanfer 1. besposliar: 2. baraba; 3. obeenjak/////:
..guldmpara" - homoseksualac/ gulanferski kao baraba //; gulanfer/
5////// 1. naporno raditi; 2. raditi dugo to: 3. uludo troiti
vreme; 4. skupo naplatiti; 5. novano iskoriavati koga: 6. uzimati novac
kome u kartanju: 7. onanisati
guliti dlaku (ilidlake) = baviti se uzaludnim poslom
neguliga! = ne preteruj!
////// nauku = uiti ////// 5^ troiti se
///? ////>/// segulio! = da ide do avola! guljaina bezobzimo
iskoriavanje gumica prezervativ gungula mete Ipers. gungule"/
gunja marihuana gurati napredovati
dobrogura! = dobro napreduje! gurka 1. guranje; 2. snalaenje: 3.
probijanje (u ivotu)
ziveti na gurku = probijati se (u ivotu) guslati 1. dosadno priatl: 7.
*>ha\1 jati snoaj
gustirati 1. uivati: 2. dugo piti (iz jedne ae) lital.

..giistare ' - u i i v t i i u emu/
I 133
PETRIT IMAMI
gusto teka situacija

biegusto! = bie teko! gua vrlo dosadna osoba
guenje dosaivanje guiti dosaivati gttt zadovoljstvo llat. gustus"
- kuanje/
danas nentagut! = danas nenva prohtev! guter 1. mladi vojnik: 2.
pocetnik u nekom poslu lasoc.
na sivomaslinastu boju vojne uniforme/ guterisati se sunati se lasoc.
na gutera koji se izlae suncu/ gut (skra.) gutljaj
gutanje teko za gutanjet = teko se prihvata!
gutati uzimati drogu oralno
guz zadnjica
levi (ili desni) guz = leva (/// desna) zadnjica itna dobreguzove = ima
izazovnu zadnjicu tnora skinuti teguzovef = mora da omravi!
(odnosi se na ene) postii na guzove = 1. postii to svojim telom (za
ene): 2. na prefrigan nain postii oe naguzf = hoe na gotovo!
guzsprega = homoseksualna veza oni su u guz sprezif = oni su vrlo
bliski!
guza zadnjica
kojaguza! = to ima zadnjicu! diiguzu! = krei!
vrue tttu je na (ilipri) gttzif = spopao ga je strali!
gori tttuguzaf = ne pie mu se dobro! guzetina velika zadnjica
guzica 1. zadnjica; 2. kukavica: 3. nitarija
boli ttteguzica! = ba me briga!
dovuei guzicu! = dolazi ovamo!
spusti guzicuf sedi!

Ijubiti guzicu = podilaziti
ispasti guzica = ispasti uskogrud
uvati svoju guzicu = ne izlagati se neprilikama
prava siguzicaf = prava si kukavica!
nee da izlae svoju guzicuf = nee da se
izloi opasnosti!
134
kadmu guzica gori, dobarsif = kad ima probleme, dobarsimu!

izgorela mu jeguzica\ = nastradao je! datinogom uguzicu = 1. oterati
koga: 2. otpustiti
nije mrdnuo guzicomt = nita nije preduzeo! o mojoj guzici se radit
= ja mogu da imam problema!
crnaguzica = cmac
belaguzicA = belac guziar homoseksualac lizv. od guzica "I
guziarka enska osoba s velikom zadnjicom guziav koji ima veliku
zadnjicu
guziica (hipok.) mala zadnjica
guziina (augm.) velika zadnjica
guziti 1. maltretirati: 2. obljubiti: obljubiti anusno
lv guza/ guziti se nametati se
guzi se na sve stranef = 1. na sve strane se
namee!: 2. gura nos na sve strane! guvanjac guva lizv. od guva/
gvint podvala luem. Geivand" - vijak/
u tome jegvint! = u tome je stvar! gvoe pitolj
gvourija 1. vatreno oruje: 2. hardver /saimanje ..gvoe" i

smejurija"/
H
6
hadija haj
haker
hakerisanje
(inicijal) heroin ili hors
imuni homoseksualac Itur. bacy " - onaj ko je iao u hadiluk, obino
imunija osoba/ 1. divno; 2. lepo; otmeno; 3. lep doivljaj pod dejstvom
droge /(/) eng. higb" - visok: (2) amer. sleng.,/?/^"-opijen/
1. vet programer na kompjuterima; 2. dobar znalac u korienju
kompjuterskih programa; 3. provaljiva zatitnih sistema u kompjuterskim
bdzmm/amer steng hacker "/ provaljivanje u kompjuterske baze
podataka
135
PETRIT IMAMI
haki (hipok.) hai (droga)

haking v. hakerisanje
hala v. ala
halisati jesti /romski ,.xav" - jedem)
haluda (izv.) halucinacija
Hamlet ludak
haos 1. fantastino, izvanredno; 2. nevieno
haost = fantastino!
r /fttf = vrlo lepa devojka
oni su danas haosl = oni su danas izvanredni!
stvarje haos! = stvar je neviena!

pravihaost = neto nevieno!
to je haost = to je neto nevieno!
ono, haosf = ono, neto nevieno!
haos odelof = vrlo lepo odelo!
haosfaca = 1. vrlo lepo lice: 2. lice vrlo
zanimljivog izgleda hapsiti osvojiti
harem 1. ustanova s mnotvo ena; 2. prostitutke jednog
podvodaa
harmonika zglobni autobus lasoc. na oblik meha harmonike/
has 1. hrana, jelo; 2. jedenje/z: od////: has ekmek"
- najbolji beli hleb/ hasati jesti //: has/
hasnuti malo pojesti //; has/
0///' ///7 hasnemo! = hajde neto da
pojedemo! Atfi (skra.) hai
haiar pua haia
heftanje polni in //'. heftovati/
heftati v. heftovati
heftovati obavljati snoaj Inem. heften" - proivati:
pribadati/
heklerica (hipok.) kratko automatsko oruje ///^///. marka
hemija 1. zaljubljivanje: 2. konzumiranje droge u
tabletama
proradila je hemijat = razvila se ljubav hemi kolski predmet hemija
136 I
hemos
v. hemi
hepi
oseanje zadovoljstva leng.

happy" - sreaiV
heptos
(skra) heptanon (droga)
herc
srce Inent. Herz" - u

kartakim kartama srce 7
nenta hercaf = nema
hrabrosti!
hia
hitnost
nije bia = nije hitno
Hia
(hipok.) Hitler
hijena
kriminalac dounik
histera histerina ena

a
hiti
(euf.) hitpesma/<?//. bit"najpopulamiji

roman, pesma i sl./
hladan
v. ladan
hodalic noge
e
hodulje noge
homi
1. homoseksualac; 2.
homoseksualni film /izv. od
homoseksualac/
homos
(izv.) homoseksualac
honorar osoba koja radi honoramo

ac
honoris oduiti se, nagraditi (za trud,
ati
uslugu i sl.)
trebaga honorisati = treba
ga nagraditi
hormon (tnn.) nagoni
i
sredi honnonef = smiri se!
stniri (svoje) hormone! =
obuzdaj se!
proradio mu je bonnonf =
ne moe da se
obuzda!
horor
1. (kao prilog) strano, jezivo;

2. runa osoba
lasoc. na horor filmove/
kojihoror! = uas!
horor trip = teka
halucinacija pod dejstvom
droge
hors
heroin lattter. sIengJ&o/se7
hot ot
namemo zatrovana droga

lamer. sleng hot slx)t"
-vruimetak7
hrak
hrkanje lasoc. na ivotinju

hrak/
(h)vatati hrka = hrkati
hulahop (/////.) dugake enske arape

ke
koje prekrivaju
gaice lizv. od marke obrua

Hula Hoop" koji su
deca i odrasli \Tteli oko struka/
I 139
humor smena stvar

ivi humor = vrlo smeno hvatati v. vatati
I
i
ic ii
idealka idii
idiot (i idijot)
idolisati igta
igra
igrac
igranka igrati
139 I
ekstazi droga
\\\1\2L/Utr.-pers. J)iq"-nita/
i ne jebei uopte ne mari!
id(i) u vraju materi = idi do avola!
id(i) upiku materinui = 1. idi do avola!:
2. nemoj mi red!: ta to ujem!
id(i) u perun (ili u Pirotpo malter)! = idi
do avola!
da ide u tri lepe (pike materine)! = da

ide do avola!
ovo ide uz... = ovo pristaje uz... (za odeu) (izv.) idealan posao
nemoj mi rei!: ta to ujem! Iskra. od Jdido avoiar ili Jdi u piku
materintt! ' / budala, kreten/esto/?/. idijoti/ kompletan idiot = velika
budala uzdizati nekog
1. pric za drogiranje: 2. muki polni organ
na igli = na kokainu (na pricu)
1. podvala: 2. nametaljka
u igri jei = 1. umean je: 2. jedan je od
kandidata
nenta igrui = nije u formi! /u sportu drutvena igra = obavljanje
biznisa s drutvenim firmama
igra bezgranica = opte krsenje zakona 1. uesnik: 2. kriminalac: 3.
sauesnik vetiki igra = veliki kriminalac vezni igra = kurir u vercu 1.
mete; 2. kavga izvravati (neije naloge) ne igra! = ne dolazi u obzir!
igrati isto = poteno raditi to igram li (jo)? = jesam li poeljan (jo)?

igranjac igranka
iguman upravnikzatvora
ika bekstvo lalb. Jk!" - bei!/
ikati beati /EK od ika 7
/Jfestfc kriminalistki roman /po populamoj ediciji
,,A'-/007
iksirati kucanjem slova .v" ponititi re (na pisaoj
maini)
iljadarka novanica od hiljadu dinara

itttati jesi lije imao? = jesi li je obljubio?
imenica to je mislena imenicat = o tome moe samo
da se mata! in u modi lamer sleng in 7
indijanac 1. neupuena osoba; 2. ograniena osoba
Invalidi (mn., pej) fudbalski klub Jodovac" i njegovi
navijai
iscediti 1. potpuno iskoristiti (koga): 2. izvui to od koga
iscediti oku = izmokriti se iscediti se jako se umoriti iscimati ubediti
po svaku cenu koga
je Vga iscimao? = je l' uspeo da ga ubedi? isei 1. izgrditi; 2. otro
kritikovati; 3. preplaiti
iseklisuga (svog, ivog) = otro su ga
kritikovali
isei utena kotnade! = 1. unitiu te svog!; 2.prebiute ivog!
celog udate iseetnf = isei u te na komade!
isei se jako se preplaiti
isfazonirati smisliti
isflekati se 1. obrukati se; 2. kompromitovati se
isfoliran prevaren, obmanut lv. isfolirani/
isfolirani 1. nabeeni, umiljeni: 2. navodni
isfolirani tipovi = umiljene osobe isfolirani dzet-set = navodni detset
isfolirati prevariti, obmanuti
I 141
PETRIT IMAMI
isfolirati se
isfrapirati (se)
isfrulati
isfurati
iskantati
iskapirati
iskairati
iskecati
iskecati se
iskenjati
iskenjati se
iskeirati iskidati se
iskilaviti
iskilaviti se isklistirati
iskociti
iskokati
iskokati se
iskopati
iskopati se
iskrizirati
iskrstiti
iskulirati
142
1. zavarati se; 2. meusobno se obmanjivati ee se isfolirati = biti u

velikoj zabludi prepasti (se) lv. frapirati (se)/ obaviti felacio /isto to i
popuiti"/ v. izfurati
izudarati /v. kantati/ shvatiti sve lv. kapirati/ izbaciti, iskljuiti
1. prevariti; 2. obljubiti lizv. od kecati"/ prevariti se
1. izrei; 2. odati: 3. obaviti to lv. kenjati/
1. obaviti veliku nudu: 2. napriati gluposti: 3. ispovraati se
pustiga da se iskenjaf = pusti ga da kae sve! platiti gotovinom lv. ke/
mnogo se smejati
iskidatise od smeha = jako se mnogo smejati (emu)
da se iskida od smehaf = da ne veruje!
istegnuti mii (od napora)
iskilavio sam rukef = otegle su mi se ruke (od
tereta)!
premoriti se
1. oitati lekciju kome; 2. poraziti koga /od ktistirati"/
nekontrolisano rei ili uiniti to
iskoilo mijef = nekontrolisano sam rekao!
iskoio mijef = ukrutio mi se penis!
poubijati
obaviti snoaj
1. izvui iz zaborava: 2. setiti se koga za to
izvui se iz materijalnih neprilika
1. proi depresiju; 2. proi krizu lv. krizirati'
izmeati kokain sa im (npr. eerom)
1. opustiti se: 2. smiriti se: 3. izdrati; 4. zasititi se. zadovoljiti se; 5. biti
zasien drogom; 6. ne pridati vanost neemu; 7. pomiriti se im; 8.
zaboraviti nekuneugodnost/r. kul/
iskuliraj! = 1. pusti me (/// ga) na miru! 2. smiri se!; 3- zaboravi to!

iskulirajmalo! = 1. opusti se!; 2. ostavi me na miru malo!
iskuliraj me> bre, ovee! = ostavi me na miru ve jednom!
iskulirala je frajera! = napustila je momka! iskuliralaga je! = 1. nije
joj on vie zanimljiv!: 2. nije mu pridala vanost! // si to iskulirao! = 1.
zasitio si se time!; 2. ne koristi vie to!
ne mogu (vie) da iskuliram! = ne mogu (vie) da izdrim!
ne moe vie da iskulira a da ne... ! = ne
moe vie da izdri a da ne...!
nenia anse da iskulira ovo! = nema anse
da se pomiri s tim!
nisi niogao da iskulira! = nisi mogao da se suzdri!
nikad ne pravifrku, nego iskulira = uvek hladnokrvno prima
iskutirati se 1. opustiti se; 2. smiriti se; 3. odmoriti se (od ega)
iskutirajse malof = opusti se malo! nisam mogao da se iskuliram! =
nisam mogao da se smirim!
ne moe uopte da se iskulirat = ne moe
nikako da se smiri! iskurvariti se odati se razvratu ispadak izrod
ispaliti 1. obmanuti; 2. nasamariti; 3. pokrasti; 4. rei
glupost lv. paliti/
ispalio me jei = obmanuo me je! ispaliti se obmanuti se, prevariti se
ispaljen 1. obmanut; 2. pokraden
ispatjiva obmanjiva ispaljivanje obmanjivanje
ispaljivati 1. obmanjivati; 2. obmanuti vie Ijudi odjednom
ispariti 1. kriom nestati; 2. pobei

ispariti u vidu lastinog repa = brzo pobei ispario je bezgtasa! =
prosto je nestao!
ispeglati isprebijati
I 145
PETRIT IMAMI
ispiiti brzo uraditi (neki posao) lv. piiti/

ispikarati (se) izvreati (se) lizv. od pikarati (se) 7
ispikarali su se = izvreali su se ispikati 1. nagrditi; 2. oterati; 3
potroiti
ispipati 1. proveriti; 2. doznati
ispirati ispirati usta (kime) = ogovarati (koga)
ispiati se mnogo se smejati
ispiati se od smeha = mnogo se smejati ispljunut 1. vrlo umoran: 2.
jadan
ispljunuti 1. rei; 2. platiti; 3. ispaliti projektil ispljuvati 1. rei, otkriti; 2.
izvreati
ispljuvati lovu = 1. platiti: 2. dati novac
ispljuvati zube = dobiti batine ispotomatati se silno se angaovati
ispolomiti teko prebiti (koga)
nemojda ti ispolomim noge (ili zube)f =
nemojdateprebijem! isponajebati se obljubiti vie puta
isponajebo sam mu se majkef = nauio sam
gadobro pameti! isponalapati se najesti se lizv. od Japati 7
muda mise isponalapaf = nita mi ne
moe!
isponatupati prebiti
isponalupati amare = izamarati isponapikati 1. ispremlatiti: 2.
obljubiti vie puta lizv. od
.pikati'l
majke muga isponapikamf = proklet bio! isponavaditi se stalno initi
to ispovratiti ispovraati
ispovratiti sve zivot = ispovraati sve to je
pojedeno!
ispovratiti ivot = ispovraati se isprangijati 1. ispucati (metke): 2.
izreetati (mecima) isprati prikriti nezakonito poslovanje
isprazniti se iskaliti se isprcan obmanut
isprcana 1. obljubljena: 2. seksualno zadovoljena ena
146 I
isprcati (se) 1. obaviti snoaj; 2. prevariti (se)

isprdak 1. loe uraen posao; 2. sledbenik
isprdeti ispriati
isprdeti se 1. napriati se; 2. otkriti tajnu
isprepucati 1. isprebijati; 2. prevariti
ispresei (se) ispreplaiti (se)
ispresliati 1. isprebijati; 2. otro ispitivati koga
isprobijati se probiti se u ivotu
ispromaivati se vie puta promaiti (gol, metu i sl.)
isprozivati 1. izgrditi sve redom; 2. izazivati
ispucati prevariti
ispucoga je = prevario ga je
ispucati se 1. istroiti se; 2. iskoristiti sve argumente
ispumpati se 1. isprazniti se; 2. nemati ta vie rei
ispumpavati 1. poputati (u emu); 2. smanjiti (napetost)
ispuiti 1. loe proi; 2. ne dobiti to; 3. doiveti poraz;
4. obaviti felacio
ispuili stno gai = loe smo proli! estokoga je ispuio! = doiveo je
teak poraz! ispuio jeza... ! = 1. nije dobio...; 2. nije se zaposlio kao...
ispuvati se 1. ispumpati se (za gumu); 2. hvaliti se unaokolo 1(1)
analogno: ispumpatise"\ (2) fcv. odpuvati s e i
ispuvala se guma = ispumpala se guma israti ispriati lv. srati/
je V da ga iserettt?! = ne znam kako da ga stvorim!
ja se isra(h)! = priao sam gluposti! israti se 1. izvriti nudu; 2. svata
ispriati; 3. otkriti tajnu
istaltti izdeliti plen lv. tal/
istaliti se deliti s kim plen /v. tal/
istalili su se = podelili su meusobno plen
istalio se sa murijama = podelio je s
policijom plen
istapijati izgubiti novac ili nekretnivu na kartanju Itur.
Japu" - potvrda o vlasnitvu/ istapirati 1. izgubiti novac na kartanju; 2.
ostati bez novca
Ifr. Japer " - traiti na zajam novac/
PETRIT IMAMI
istonjak istranjak istrati se istravanje istravati se istresti

istresti se istretirati istripovati
istripovati se
istrkeljisati istroiti
isusovke iukan
iupati
iupati se
izbaciti
izbaciva
izbacivati
izbaksuzirati
izbambusati
izbedaen
148 I
osoba iz neke istone evropske zemlje istrani zatvor
1. prerano rei ili uiniti to; 2. neumesno rei to
prerano injenje
prerano iskazivati ili initi
1. obljubiti; 2. ejakulirati; 3. popiti na iskap
istreso je dobarfazon (ilitos) = 1. dobro
se dosetio; 2. ispriao je dobar vic
istresti od koga to = izvui informaciju od
izdrati se (na koga)
1. srediti (koga); 2. savladati (koga)
1. drogirati se; 2. umisliti /izv. od Jrip"/
istripo je skrozi = pod jakim je dejstvom
droge!
istripo je da je... i = umilja da je...! odmab se istripujel = odmah

umiljava!
1. uobraziti; 2. obmanuti se;
kako sam se istripovao! = kako sam se obmanuo!
ta sise istripovao! = 1. ta si se uobrazio!:
2. ta ti je!
pretresti, izvriti pretres
teta vas je istroiti! = teta je troiti metke navas! v. apostolke
kvrgav/tt ukati/
sav je iukani = sav je u kvrgama i
modricama!
doi do ega s mukom
iupau mu jaja (ilijetru)! = prebiu ga!
1. spasti se; 2. izvui se iz neprilika
1. ispriati to novo; 2. obaviti veliku nudu
redar u nonom lokalu
pokazivati se u neem novom
ureknuti/r. od baksuz"/
1. ubedljivo poraziti (u sportu); 2. obljubiti
pun jada
bio je sav izbedaen = bio je s puno jada u sebi

izbedaiti baciti u oajanje (koga) lv. bedak/
izbedaio sant = oajan sani izbedaiti se 1. oseati se bedno: 2.
oajavati izblajhatt(a) bled(a) Inem. Meicben" - uiniti belim/
izblatttirati (se) osramotiti (se), obrukati (se) Iv. blam/ izblefirati

obmanuti lv. blef/ izbtejati provesti due vremena na nekom mestu
izbtejati na telefontt = due vremena
razgovarati telefonom izboksovati 1. izboriti se; 2. ispitati (koga)
izbubecati v. izbubetati izbubetati izudarati
izbunariti 1. ukrasti novanik iz depa (kome): 2. pronai neto traei
izbuiti 1. unititi (koga); 2. izreetati mecima: 3 obljubiti:
4. naneti teak poraz
izbuio sattt joj rupui = l. obljubio sam je!:
2. oduzeo sam joj nevinost! izdisati biti ludo zaljubljen
izdie za... = ludo je zaljubljen u... izdriblovati 1. nasamariti: 2.
nadmudriti lv. driblovati/
dobro tne je izdriblovao! = dobro me je
nasamario!
izdrkan 1. mrzovoljan: 2. dotrajao
tnatnu tijebetn izdrkattu! = da se nosi do avola!
izdrkati 1. svriti (to): 2. svriti onanisanje
izdrka tnigaf = nosi se do avola!
izdrkati se 1. prevariti se: 2. izdrati se: 3. iivljavati se; 4. svriti
onanisanje
izdrkava se tta natttaf = iivljava se na nama! izdrkavanje iivljavanje
izdrkavati se 1. iivljavati se; 2. izderavati se izdrkeljisati pokrasti
izduvati umreti, preminuti
izduvoga jet = ispustio je duu!
150
PETRIT IMAMI
izduvati se iskaliti se
izduiti se 1. platiti; 2. izrasti visoko; 3. pasti po duini

izdepariti ukrasti iz depa
izuskati se 1. mnogo plesati: 2. naigrati se kola
izem Iskra. od Jzjedenr\ u smislu Jzjestr-unititi,
ubiti/
/ze/// //... / = da ide do avola...! izezati izvrgnuti ruglu lv. zezati/
izezati se zaba\iti se, provesti se
idem da se izezam = idem da se provedem izfoliran laan izfotirano
lano
ne izgleda izfolirano! = izgleda da nije lano! izfolirati obmanom
postii to
izfur 1. izbacivanje; 2. proterivanje (iz neke drave)
Iskra. od Jzfnratii izfuran 1. isteran: izbaen: 2. proteran: 3.
prevazien
(trend)
izfurati 1. isterati; izbaciti; 2. proterati koga (iz drave);
3. obaviti to; 4. dati; 5. izmisliti: 6. izai: 7 . progurati; 8. pridravati se
Iv. furati/ izfurati normu = isterati normu estoko izfurati = brzo
obaviti neki posao izfurao nam je... = dao nam je... izfurao je da... =
izmislio je da...
izfuravanje 1. isterivanje: 2. izbacivanje: 3. proterivanje
izgafirati se 1. obrukati se; 2. istrati se (u igri)
izgaziti 1. unititi: 2. premlatiti
izgaeno demodirano
izgoreti 1. bankrotirati: 2. izgubiti na kocki
izgovnati nagrditi, izgrditi
izgudriran drogiran //: gudrirati/
izgudrirati se biti pod dejstvom droge
izgurati 1. uspeti uz napor; 2. pomoi u karijeri (kome)

izguratifakultet = zavriti fakultet izguraoga je = zahvaljujui njemu je
uspeo
izgustirati zasititi se (ime)
izgutati ne uspeti
152 I
izhisterisati isprazniti svoju ljutnju

izii izai s lovoml = plati!
izigravati 1. umiljavati; 2. afektirati, nametljivo se ponaati
koga izigrava?! = koga ti umiljava?! izjeban 1. prevaren; 2.
upropaen
izjebati 1. prevariti: 2. upropastiti; 3. obljubiti /v. jebati/
izjebalisu me (ko volajf = prevarili su me
(gadno)!
izjebiga na mrtvof = uini ga nemonim!
izjebalismo stvarf = upropastili smo stvar! izjebati se prevariti se lv.
jebati/
izjebali smo sef = preli smo se! iztapeo senilan iztapeti poseniliti
izlapetis senilnost lasoc. na latinski medicinski termin/
izlemati 1. pretui: 2. pobediti Iv. lemati/
izlizati se 1. ne biti vie u modi: 2. ne biti vie zanimljiv izlomiti prebiti
kosti u ti izlomiti! = prebiu te svog! izlomiti se 1. namuiti se; 2.
mnogo se truditi iztuftirati 1. provetriti; 2. proistiti izluflirati se
odmoriti se od umnog naprezanja izlupati 1. obljubiti; 2. govoriti gluposti
izlupao sam jojkurac! = spavao sam s njom! izlupetati se napriati
gluposti izlupetavati se priati gluposti izmarisati prebiti
izmisliti izmislio ga jet = njemu treba da bude zahvalan

to se proslavio!
za tebe sam izmislio (...) = ti nema pojma o (...) izmiljen sjajan
tip je izmiljent = ovek je sjajan!, ovek kao
da je iz snova! izmiljeno sjajno izmotacije (mn.) zbijanje ale
izmotant osoba koja zbifa ale izmotavanje 1. zbijanje ale; 2.
izazivanje smeha
I 153
PETRIT IMAMI
izmotavati se 1. aliti se; 2. zbijati alu

izpizditi razljutiti
izraditi 1. prevariti. obmanuti; 2. nasamariti
izradio me jef = obmanuo me je!
toga je izradiof = dobro ga je prevario!
izradili su me ko vota (ili konjajt = lepo su
me nasamarili!
izraditi se 1. prevariti se, obmanuti se; 2. nasamariti se
izradio sam sef = prevario sam se! izraubovan istroen upotrebom
izraubovati istroiti upotrebom lv. raubovati/ izrezbaren s oiljkom na
licu (od noa) izrezbariti unakaziti lice (noem) izamarati pokrasti
izanirati pokrasti iziziti se ludo se zabaviti lizv. od Jiziii "I
izizitise do daske = ludo se provesti izlihtovati dodvoravanjem dobiti
(/// ostvariti) izutirati najuriti (koga) izuti se priati otvoreno
izuvati znati dobro (gradivo)
ne da izuvaf = izvanredno zna! izvaariti 1. zavesti: 2. podvaliti: 3.
pridobiti
moe lako daga izvaarit = 1. moe lako
da ga zavede! 2. moe lako da mu podvali!

mislio je da me izvaarif = mislio je da mi
podvali na brzinu! izvaditi spasti
izvaditi tetu = nadoknaditi tetu
izvadiu mu bubrege (ili vilicujf = prebiu
ga teko!
izvaliti 1. rei glupost: 2. izgovoriti, rei: 3. provaliti
izvaljivati priati gluposti
izvaljivati silne fazone = priati jako dobre
viceve
izvatati 1. prevariti na brzinu; 2. v iz\aariti
izvatao me na... = prevario me pominjui... izvatao sam je = zaveo
sam je
154
izvatavati 1. zavoditi; 2. pochaljivati

izveslati prinuditi druga kola da skrenu s puta
izvesti napiti koga (da bi se iskoristio)
izvetriti 1. nestati; 2. ieznuti iz seanja
izvisiti 1. ne biti primljen; 2. ne dobiti to; 3. ispasti iz
neke kombinacije; 4. zakasniti
mogu da izvisim! = mogu da me ne prime! izvidati se izmokriti se
izvoditi neozbiljno se ponaati
ta izvodi! = uozbilji se! izvozati lukavo prevariti
izvozao me je! = lukavo me je prevario! izvui (se) spasti (se) iz

neprilika
izvukaoga je! = spasao ga je (od neprilika)!
j
j (inicijal) v jebati /na primer: ko mu j mater!/
jaba (inver.) v. baja
jabuka jabuka s nabodenim iletima (za unakazivanje
neijeg lica)
jahattje (asoc.) polno optenje
jahati (asoc.) polno optiti
jahati dasku = voziti skejt jahati motor = voziti motocikl
jaja (mn.) testisi lv. jaje/
ima jajat = ima hrabrosti!
nenta jajat = nema hrabrosti!
izgubio je jajat = uplaio se!
u(h)vati ttte za jajat = nita mi ne moe!
otkinuu (ili iupau) tijaja! = nauiu te
pameti!
zgrabioga je za jaja! = ima ga u aci! vuiza jaja (koga) = 1.
dosaivati; 2. nervirati ide ttti na jaja! = nervira me! obesiu te za
jaja! = nauiu te pameti! izvui u tnu jaja nagrlo! = naiu ga
pameti!
I 155
PETRIT IAAAMI
svrbega jaja! = 1. nadraio se!: 2. nestrpljiv je! titratijaja (kome) =

ugaati (kome) (h)Iaditi (ili pirkiti) jaja (kome) = ulagivati
se (kofrr)
(h)laditijaja (sebi) = ne raditi nita
smrzta su mise jajat = sav sam se smrzao!
otpala su mijajat = pao sam s nogu!
ekatijaja = 1. eati testise: 2. biti zadovoljan
gristijaja = mnogo se nervirati
priepiti jaja (kome) = dovesti u teak poloaj
(koga)
prikljetitijaja (kome) = dovesti u kripac (koga)
raznetijaja (kome) = unititi (koga) spritijaja (kome) = unititi (koga)
ostati bez jaja = biti uniten odgrize mijaja! = nita mi ne moe!
povaditijaja kome = izudarati koga moe (samo) da mi ladi jajat =
nita mi ne moe!
moe da mi (od)grize jaja! = nita mi ne moe!
ite mu jajat = ne mari ni za ta!
jaja da ti otpadnu! = neverovatno!
do jaja = 1. izvanredno, sjajno: 2. estoko: 5 do
kraja: 4. veoma: 5. da ne veruje! lasoc. na
uvueni penis u vaginu/
do jaja! = izvanredno!
do jaja si! = sjajan si!
izgleda do jajat = izgleda sjajno!
suknja jojje do jaja! = suknja joj je
maksimalna!
uzbudljivo da jajat = vrlo je uzbudljivo!
Srbin do jaja = velikosrbin
uri im se do jajal = mnogo im se uri!

bili bipardo jaja! = bili bi maksimalan par!
pokokali su se do jaja! = estoko su se
potukli!
bio se spremio do jaja! = spremio se izvanredno!
ne vuci (ne cimaj) me za jaja! = nemoj da me izaziva!
stavitipodjaja = obljubiti
157 I
BEOGRADSKI
FRAJERSKi
RENIK
diplomirao?... do jajaf = da ne verujc da je uspeo da diplomira! jajara

1. sitni kradljivac; 2. mali lupe; 3. primitivac;
4. ifta; 5. nitavilo
koja si tijajara! = koji si ti primitivac! da ne bi ispo jajara... = da ne bi
ispao nitarija...
jajarenje 1. kradenje na sitno: 2. sitniarenje
jajatiranje gaanje jajima /analogno: raketiranje 7 jajca (mn.) v. jaja
nemoj da mijede jajcat = nemoj da me
nervira!
jaje 1. beznaajna osoba; 2. slabi; 3. marka
automobila Audi 80 lasoc. (1) na pile; (2) na oblik jajeta: v. jaja/
koje si tijaje! = koja si ti nitarija!
(g)de su ti jaja?! = gde ti je hrabrost?! jajoglavi ograniena osoba
jak izvanredan
jaka stvar = izvanredna stvar
jak si mi ti... ! = (iron.) slab si ti...! jako izvanredno jamuri policija

linver. od murija 7
Janez Slovenac /jedno da najtipinijih slovenakih
imena/
janpi (inver.) pijan
janpika pijanac lizv. od janpi 7
janjicar osoba koja je naklonjena drugoj naciji
y7jo pao impotentan mukarac /aljiva tfsoc. na kineski
govor/
japanac 1. japanski automobil ili motocikl; 2. japanski
proizvod
japanke (mn ) laka papua s jednom oputom
japi agresivni mladi karijerista lamer. sleng yuppie '7
jarac erotoman /jarac se smatra seksualno vrlo
aktivnom ivotinjom/ matorijarac = stariji erotoman jebo tejarac! = idi
do avola! skae ko jarac! = skae ko lud!
PETRIT IMAMI
jastreb jaa
jauknuti
javka
javnjak
jazbina
jeeef
jeb
jeba
jebac
jeba
jebaica jebaina
jebaki
jebanica jebada
jebaljka jeban
jebancija
jebano jebanje 1. ekstremni politiar; 2. zagovomik rata (izv.) jakna
1. izgnbiti novac u kockanju; 2. biti pokraden mesto za konspirativni
sastanak javna kua
1. stan, kua; 2. zaputeni stan
(ekspr.) do avola! Iskra. od ..jebo te!"l
ujee!(u-jee!) = daneveruje!
1. seks: 2. obmana M/ra\ od (I) ..jebanje ': (2)
zajebi
isp(a)o je jeb! = ispalo je naopako! (skra) v. jebanje v. jeba//rr. od ,
jebatii Ijubavnik lizv. od jebati "I jebatnajke = 1. osoba koja psuje
majku kome: 2. osoba koja hoe da bije jebagovana = 1. peder: 2.
neasnaosoba laka ena lizv. od, jeba l 1. seks: 2. maltretiranje lizv. od
..jebac i brza jebaina = brzi seksualni odnos pala je jebaitta = bilo
je seksa koja je to jebaitta! = koje je to maltretiranje! teka jebaina
= veliko maltretiranje 1. erotski izazovno: 2. majstorski lizv. od ..jebac i
jebaki vikettd = seksualni provod na vikendu /izraz nastao u vojsci/
mesto gde se upranjava seks lizv. od ..jebac l
1. maltretiranje: 2. gubljenje vremena /saimanje jebatr i.. olimpijada
7 podatna enska osoba kanjen
bie jeban! = bie kanjen!
1. maltretiranje: 2. neprijatnost: 3. zaludan posao
iizv. od jeban i
kakva je to jebattcija?! = kakvo je to

maltretiranje?!
l.teko:2.vrlo
1. polno optenje; 2. maltretiranje: 3. teranje ege //'. jebati/
160
posle jebanja nenta kajanja! = trebalo je dobro promisliti!

veeras radimo jebanje keve! = veeras emo ih nauiti pameti!
jebamik stan za Ijubavni provod /saimanje jebati" i
golubarnik"/
jebati 1. obljubiti; 2. kazniti; 3. dosaivati; 4. raskinuti;
5. zanemariti, zapustiti /sanskritski jabhati'-polno optiti/ jebao... = v.
jebo...
jesi lijebo skoro neto? = jesi li se zabavljao skoro s nekom?
je Vjebe ti toV. = je li spava sa ovim enama?!
jebem ti (ili im, mu, vam)...! = da su ti (/// im, mu, vam) prokleti...!
jebem tiBoga! = avo te odneo! jebem ti majku (ili mater, mamujf =
da si
proklet!
jebem ti mrtvu majkuf = da si proklet! jebem ti majino mlekof = da
si proklet! jebem ti (vam) krvavu majku! = da si
proklet!
jebem sisu koja te je dojilaf = da si proklet! jebem ti mamu (ilikevu,
enu, babu,
nanu, detejf = idi do avola!
jebem ti dete u dupef = prokleto ti dete bilo!
jebem ti mrtvo detef = da si proklet!
jebem ti sestruf = avo te odneo /obino u ali/

jebem ti ocaf = avo te odneo /obino u ali/
jebem ti oca i majkut = da si proklet!
jebem ti oca na mrtvoj majcif = da ti je
seme prokleto!
jebem ti sve po spisku (ili na svetu, u
kuijf = da su ti svi prokleti!
jebem ti suncef = proklet bio!
jebem ti sunce u dupef = budalo jedna!
jebem ti ivotf = do avola!
jebem ti lebac (ili lebarnik)! = dabogda ti se
ogadio hleb!
jebem ti majku pedersku! = proklet bio, gade!
jebem ti (..)! = proklinjem ti (...)!
I1 6 1
PETRIT IMAMI
jebem ti oci orave! = ba si slcp! jebem te orava! = ba si slep!

jebem te blesavog! = e. jesi budala! jebem te (svoje lino ime)! = e.
jesam budala!
jebem te mutava! = ba si nespretan! jebettt te naglavaket = da si
proklet! jebem te u dupe! = prava si budala! jebem te u oko! = zar ne
vidi! jebem te u brkf = dabogda osramotio brkove!
(ukoliko dotina osoba ima brkove) jebem te u usta (smrdljiva)! = ta
pria
(idiote)!
// usta te jebem! = ta pria!
uj'ebem te, u usta te jebettu da te jebem!

= da se nosi do sto avola! jebem te uglavu (ili mozak)! = 1. jesi li ti
lud!:2.gde ti jepamet!
e,jebem te (vlastito ime)! = 1. ba sam lud!: 2. ta mi je to trebalo!
jebemga u (ludu)glavuf = prokleta mu glava!
jebemga mrtva ugrobuf = proklet bio! jebem //// mater (ili majku)!
= da su
prokleti!
jebem im familiju (ludu, smrdljivu.
hohtaplersku)! = da im je prokleta porodica! jebem li ti... ! = da ti je
proklet(a)...! jebem li tiBoga! = Boga li ti tvoga! jebem li ti sunce! =
Boga li ti tvoga! jebem li ti nanu (naninu)! = Boga li ti tvoga! jebem li
vam majku milosnu! = prokleti bili! jebem mu mater (ili majku)! = 1
prokleto
mu seme!: 2. avo ga odneo! jebem tnu oca (ilisestru)f = 1. da je
proklet!:
2. avogaodneo!
jebem ntii svecaf = 1. da mu je proklet rod!: 2. avogaodneo!
jebettt tnu miaf = 1. da mu je prokleto svc u kui!:2.avoga odneo!
jebent mti svu decuf = 1. da su mu prokleta
sva deca!: 2. avo ga odneo!
jebem mu detef = 1. da mu je dete prokleto!:
2. avogaodneo!
162 I
jebem vattu.. ! = (/////.) da su vani prokleti...!

da tijebem... ! = da su ti prokleti...!
krv ti jebemf = prokleto ti poreklo!

nebo tijebem! = da si proklet!
jebettt vas (sve) uglavuf = 1. da ste (svi)
prokleti!; 2. velike ste budale!
oca tijebem! = da si proklet!
oca tijebem ocinskogt = prokleta ti porodica
bila!
oca tttijebii = 1. oca mi! 2. ne mui me vie!; 3. ne znam!
e, da mijebe oca... i = da me ubije, ne znam!
ako znatn, oca mijebii = tako mi oca, ne znam!
jebi mi sve, ako... = tako mi porodice, ako...! majku (ili oca, sunce)
da ti (joj, mu) jebemi = proklet bio (bila)! majku tijebem majcinui =
da su svi prokleti! majku (ili mater) tijebem! = 1. da si proklet!; 2. ti si
lud!
mamu tijebetn! = nosi se do avola!
da tijebem... ! = da ti je proklet(a)...!
da ti mrtvu majku (ili mater) jebem, (da ti
jebemji = da si proklet!
da tijebem oca (i majku)! = da si prokiet!
da mu jebem majku (ili mater)! = do
avola!
jebau ti majku (ili mater, majicu miluji
= videe svoga Boga!
jebau ti nanu naninui = (euf) nemoj ja da te nauim pameti!
jebau ti dete krvavoi = gadno u ti se osvetiti!
jebau te (ivog, naopake)! = nauiu te pameti!
jebau te u ustai = nauiu te pameti! \ebau te kad-tadi = nauiu

te pameti kad-tad!
jebau im materi = nauiu ih pamete! jebe im majku! = neka se
nose! jebe mi tnajku (ilitnater, kevu)! = kunem ti se majkom!
I 164
PETRIT IMAMI
jebe mi mater ako znamt = kunem ti se majkomdane znam!

jebe mi sestruf = knnem ti se sestrom! jebe mi oca (ili aleta)! =
kunem ti se ocem!
jebe misve! = knnem ti se porodicom! jebe mi sve ivo (u kui)! =
kunem ti se porodicom!
jebe mi usta ako (te) laem! = proklet bio ako (te) laem!
jebe mome maku mater! = (iron.J nita mi ne moe!
jebe me stalno! (ili stalno me jebe!) = 1. nemam mira od tebe!; 2.
stalno mi dosauje!
prvo me jebe, a onda me rastura! = stalno me maltretira!
jebe me,pa me rastural\ = ne mogu da ivim od tebe!
jebe li me (to)? = je X ti to meni ozbiljno kae?
jebo sam mu majku! = nauiu ga ja pameti! jebo sam ti mater! = zlo
e proi! jebo tipas mater! = proklet bio! jebo tisvoju majku! =
proklet bio! jebo mamu (svoju)! = neka ide do davola! jebo te!
(jebotet; jeeebo te!;jeboo te!) =
1. pobogu!: 2. strano!: 3- da ne veruje!: 4. auh! jebo te (..)/jebala te
(..)! = idi do davola sa (...)! jebo te Bog! = 1. proklet bio (/// bila)!: 2. da
ne veruje!
jebo te Bog i svi sveci! = (u ali) idi do avola!
jebo tepapa! = (u ali) idi do avola!
jebo te kurac (ili bizon)! = 1. avo te odneo!:
2. jesi li normalan!: 3 zamisli!
jebo te mi! = 1. avo te odneo!: 2. zamisli! jebo te onaj ko te sivori

takvog! = proklet bio onaj ko te stvorio!
jebo te onaj ko te pravio (ili napravio)! =
da ti je proklet otac!
jebo te onaj ko te takvog btesava napravio!
= da ti je proklet otac!
jebo te onaj ko tije reko! = neka ide do avola ko ti je rekao!
jebo te (iliga,je) pasf = avo te (/// ga, je) odneo!

jebo si vorka! = loe e proi!
jebo si (ti) jeaf = ioe e proi!
jebo (ti) sliku svojuf = 1. nosi se do avola!:
2. dabogdasebi uinio!
jebo oca svogf = idi do avola!
jebo majku na urankut = proklet bio!
jebo mu ti nuiter (ili nmjku)! = 1. neka se
nosi do avola!; 2. uveri se sam!
jebo me je! = maltretirao me je!
jebo me naopako! = mnogo me je maltretirao!
ma jebo (..)! = ma mani (...)!
jebalo vas... ! = manite se...!
jebali ih... ! = neka se nose do avola sa...!
jebo je tif = neka ide ona do avola!
jebo te jat = idi do avola!
jebo ja sebet = e, jesam budala!

nemoj da tijebem mater (ili majku)! =
pazi ta radi!
nemoj da tijebem sve po spiskui = nemoj date mauim pameti!
nemoj da me jebe! = 1. nemoj da me maltretira!; 2. budi ozbiljan sa
mnom! nemoj me jebatii = nemoj me maltretirati! to me jebei = 1.
zato me maltretira!; 2. ostavi me na miru!
nemoj(te) me jebavati! = to me maltretira (maltretirate)!
jebi nekog drugog, a ne mene! = nemoj mene da maltretira!
e (da) tijebu tnamu (ili majku, mater,
ocaji = osvetie ti se!
netoga jebei = neto ga mui!
malo me jebe = 1. malo me mui; 2. malo mi
zadaje glavobolje
alaga jebei = ala ga maltretira! jebatisve redom = maltretirati sve
redom toe u (da) te jebemi = loe e se provesti! treba to jebatii
= 1. treba ih seksualno zadovoljiti; 2. treba ih nîiti pameti! jebe me...
= mui me... jebe meuglavu (ili u mozak)! = ne mogu
viedagasluam!
I 166
PETRIT IMAMI
febi (...)! = pusti (...)!

jebiga (ilijebiga)f = 1. do avola!: 2. ta da ti
kaem!: 3. nitaodtoga! pajebiga! = pa, pobogu!
ne jebii = ne dosauj!
jebisei = ididoavola! ieng. kalk../k, jo//'"
jebise ntaloi = ma. nosi se!
jebise tttaterl = idi u vraju mater!

bili stt na ,jebi se tnater"! = bili su vrlo
bliski!
tttajebise! = 1. idi do avola! 2. ne zanima me! ottda.jebi se! = onda.
idi do davola! jebise tattto! = radi ta hoe tamo! jebije! = drugom to
priaj! /kao odgovor na: Jlajke mi mojef'i
jebi ti to (znattje)! = drugom ti to (priaj)! tnoe da se jebe! =
nema nita od toga! tttoe ttte jebati! = ne znam ta da ti kaem!
tnoega jebati! = uopte se on ne uzbuuje! ko jebe (...)! = ko mari
za (...)! ne jebe ttte ni za suvtt ljivu! = uopte se ne obazire na
mene!
ne jebe ivu silu! = nita mu nije sveto!
koga jebel = ko njega pita!
nikoga ne jebe? = nikoga ne uvaava?
ne jebe nikoga! = ne obazire se ni na koga!
ne jebega uopte (iti dva posto)! = potpuno
ga ignorie!
ne jebega niko! = niko se ne obazire na njega! tte jebu nas uopte! =
potpuno nas ignoriu! vie te ne jebe! = vie te ne uvaava! jebu nie
zbog tebe! = imam ozbiljnih problema zbog tebe!
jebe ttasl = 1. uopte ne mari za nas!; 2. vue nas za nos!
jebe svel = 1. ne mari ni za koga!; 2. nadmauje sve!
jebe sve ivo (ili redotn)! = maltretira sve redom!
jebe nas uzdu ipopreko! = stalno nas maltretira!
jebe pa rastura! = 1. pali i ari!: 2. izvanredno dobro!
167 I
jebepa razvaljuje! = izvanredno je dobar!
to me jebe! = to me mui!
ko te (ili ih) jebet = ko tebe (/// njih) pita!
da tnu jebem! = ne znam!
jebo te (ilijebote)t = 1. do avola; 2. zaboga!;
3. jesi li video!
jebo te (...)! = idite do avola ti i (...)! jebem ti,... = do avola,...
jebem ti ovaj... = da ide do avola... pa.jebo te... ! = pobogu...!
o,jebo tei = o, do avola! ujebo tei = da ne veruje!, je P mogue! u
jeei = da ne veruje! Iskra. od ji.jebo tef'7 jebega... i = ide mu na
ivce...! jebogai = jesi li ga video (/// uo)! jeboga otac (ili ti)i = avo
da ga nosi! jebaega dobroi = gadno je proao! jebae mu nuijku
majinui = svog su ga unitili (/7/unakazili)!
jebae tnajku (...)! = upropastili su (...)!
jebe (...)! = 1. teraj doavola (...)!: 2. mani (...)!
jebe me, ako... ? = ubij me, ako... ?
jebega = 1. ta e!: 2. mani ga se!
jebeto! = pusti to!
jebe ove (...)! = mani se (...)!
jebe ti ovoi = 1. pusti ti ovo!; 2. od ovoga nema
nita!
jebe tnu tttater (ili tttajku)! = ne znam!
jebe zivoti = nije mi ni do ega!
pa da jebe tttajku... i = nema kud vie...!
pa da se jebei = nema (/// ne zna) kako!
pa da tne (ilije, ga) jebei = pojma nemam!
da ga jebem! = ne znam ta da kaem!
oe da nte jebe na suvo! = misli da sam toliko
naivan!
e, da ga jebe! = propalo je! jebi tne! = 1. da sam proklet!; 2. ne

znam! jebi ttte sad, ako znattti = moe da me ubije, ako znam!
da ttte jebe, ako znattt! = nemam pojma o tome!
da ih jebe, ne znatn kako su... = pojma nemam kako su...
I 169
PETRIT IMAMI
jebem mu ... = ne znam ...

jebem liga (ili mu).../ = 1. ta ja znam ...!:
2. moda!
jebem tija (..)! = 1. slaba vajda od (...)!:
2. kakav/kalaa/kakvo je to (...)!
jebe litito?! = mnogo si napet!
jebe lijo neto osim ttas?! = maltretira li ti
jo nekoga osim nas?!
jebau je dok jojoi ne ispadnu! = estoko u je obljubiti!
gde sijebent ti sestru (ili oca)! = gde si, od kad te nisam video!
jebe (ili jebo) ludzbunjenog! = ne zna se ni ko pije ni ko plaa!
ne zna se ko koga (ovde) jebe! = ne zna se
uopte ta se (ovde) deava!
ne jebe ko je lep, nego ko jo uporan! =
uspeha kod ena ima onaj ko je uporan!
jebojebo, pa se zajebo! = na kraju je
preterao!
jebati se polno optiti Iv. jebati/
to se jebef = 1. odlina je u seksu!: 2. mnogo seodaje seksu!

dobro se jebef = 1. dobra je u seksu!; 2. esto upranjava seks!
ne da se jebef = to je dobra u seksu! jebe se s kittt stignef = ne bira
partnere za seks!
jeb se (ti tttato)! = idi do avola!
jebite se (svijf = nosite se (svi) do avola!
jebe ttti sef = uopte me nije briga!
jebe tttise vise... f = ne zanima me uopte...!
jebe nti se za sve vasf = ba me briga za sve vas!
jebe ttti se zivot = ni za ta me nije briga!
nejebe tttise za... t = nije me briga za...! jebe tise za... t = ba te
briga za...! jebe tttu se za... t = briga ga je za...! jebe se njetttu (ili
njittta)! = nije ga (/// ih) ni
najmanje briga!
jebe se tebi (za sve)f = nije te uopte briga! jebe se ttteniza... f =
to me se tie za...!
nek se jebef = 1. nek(a) se nosi do avola!;
2.nekaradi ta hoe!
170 I
kome se jebe za...! = koga je briga...!

mogu da se jebem\ = nemam se emu nadati!
mogu da sejebu\ = uzalud im je!
jebu se preko mene\ = svaaju se preko mene!
jebu mu se misli uglavi\ = potpuno je
smuen!
ovde se jebem sa...! = ovde samo gubim vreme sa...!

bi da se jebe, a da mu (ilijoj) ne ue\ = hoe i jare i pare!
to bi se jebalo, upicku ne bi diralo\ = hteli bi sve na gotovo!
jebavanje 1. maltretiranje; 2. komplikovanje iv. jebati/
jebavati 1. maltretirati: 2. komplikovati; 3 aliti se: 4.
upranjavati seks Iv. jebati/ ne jebava (uopte)\ = ne mari (uopte)! ne
jebava nikoga\ = ne mari ni za koga! nemoj me jebavatV = nemoj da
me maltretira!
jebavati se 1. gubiti vreme; 2. dosaivati se /v. jebati/ jebavam se sa...!
= gubim vreme sa...! nemam vremena da se jebavam s tim\ =
nemam vremena da se bavim tim! jeben 1. neraspoloen: 2. smoden /v.
jebati/
jebeni 1. gadan, straan; 2. teak, muan; 2. proklet
biejeben(a) za sva vremena\ = vrlo gadno e proi!
jebena stvar = gadna stvar jebena zima = teka (/// otra) zima
jebenegodine = gadnegodine jebena budala = teka budala jebena
pizda = prokleta nitarija jebena taz = gadna la jebeni novac =
prokleti novac jebena stranka = onaj koji izvlai deblji kraj uvek sam
jebena strana\ = uvek izvlaim deblji kraj!
jebenisati se voditi seksualnu ljubav
jebenie se sa...! = ima seksualnu vezu sa...! jebeno 1. loe, teko; 2.
gadno, strano: 3. vrlo
bie jebeno = bie gadno
171
PETRIT IMAMI
izgleda jebeno = izgleda gadno

tamo je jebeno\ = tanio je gadno!
jebeno privtana\ = vrlo privlana!
jebeno dobro = vrlo dobro
jebeno tuno vrlo tuno

jebeno smeno = vrlo smeno
jebeno zgodan = vrlo zgodan
jebeno sjajno\ = izvanredno! jebeljiv mukarac sklon seksu lizv. od
jebatr sa
sufiksom ,-ljiv'\ analogno: dareljiv/ jebeljiva ena sklona seksu lv.
jebeljiv/ jebi (iron.) ljubavnik iz HrvaLske
jebitano bez greke /saimanje jebatr i Jano' l
jebivetar 1. dokona osoba; zamlata; 2. povrna osoba:
3. arlatan/saimanje Jebatr i vetar": asoc. na
vetar koji raznosi polen/ jebivetarski 1. dokono; 2. povrno jebivetriti
dokoliiti lizv. od jebivetar"/
jebote\ = 1. pobogu!; 2. strano!: 3. da ne
veruje!: 4. auh! jebozovan seksualno privlaan /saimanje Jebatr i
Jzazovan"/
jebozovna seksualno privlana lv. jebozovan/
jebozovno seksualno uzbudljivo lv. jebozovan/
jebs (ekspr.) idi do davola Iskra. od Jebi seVV
jebucati 1. polno optiti; 2. maltretirati
jebuckati 1. s vremena na vreme odavati se seksu: 2. zadirkivati
jebulja podatna enska osoba
jeca sestra
jed jaka zelena boja
jedanaestica 1. tramvaj na liniji //"; 2. (vreme) 11 h
jedinica gram droge
jednooki hvata jednookV = (jron. replika) ne vidi ba
najbolje! /obino kao graflt na grafit/

jeftino lako
jeftino smo primiligo! = lako smo primili gol!
jelenko rogonja lasoc. na rogove jelena/
173
BEOGRADSKI FRAJERSKI RECNIK
jen (skra.) jedan

jepkati (se) uestalo polno optiti
jerfra (inver.) v. frajer
jes da leng. jer" - da/
Jea Jevrejin lasoc. nezasitan 7
Jeinica Jevrejka
jetra ide nii na jetrut = nervira me!
jeziar (asoc.) 1. filolog; 2. student Filolokog fakulteta
jeziara (asoc.) alapaa
jeziina osoba koja mnogo pria
mlatijeziinomt = 1. otar je na jeziku; 2. ne
ume da prestane da govori! jeziv vrlo lo
je jebo je jeat = loe e proi!
joj (oblik dativa zamenice: njoj)
dao (itiokinuo, smestio) sam jojf = obljubio
samje!
slaejojje kad (...)! = vie uiva u seksu kad (...)!
ne bijoj oprostiof = dobra je za seks! Juga (skra.) Jugoslavija
jugi automobil marke Zastavajugo

Jugodrp (skra) Jugoslovensko dramsko pozorite u
Beogradu
kodJugodrpa = kodjugoslovenskogdramskog pozorita Jugovi
Jugosloven
Jugovina Jugoslavija /saimanje., (jugo)slavija" i
domo(vina) 7
junfer himen Inem. Jungfer" - devica/
uzeti (ili skinuti) junfer = oduzeti nevinost pukao jojje junferf =
izgubila je nevinost!
juzer uivalac droge lamer. sleng.. user 7
juzirati uivati drogu lizv. od juzer 7
I 174
PETRIT IMAMI
K
kaiti se
kaka kadar
kafanina kafenisati kaft
kaiarenje kaiariti
kaja kajla1
kajla'
kajariti kaka
kakav kaki
kakiti (inicijal) v. 1. kurac; 2. kurva; 3. kokain
uvati tne za k! = v. uhvati me za kurac!
n i za k ne bi! = ni za ta na svetu ne bi (h)!

(enska uzreica)
prava je k! = prava je kurva!
ittta lik? = ima li kokain?
1. svaati se; 2. vezati se (za koga)
stalno se kaiza...! = stalno se vezuje za...!
non-stop su se kaili = stalno su se svaali
racija
netnamga u kadruf = ne zanima me! lasoc.
na ftlmski kadar 7
(augm.) velika kafana
askati uz kafu
(dettt.) mala kafana, bistro
podvaljivanje lv. kaiariti/
podvaljivati /po igri s kaiem obmotanim u Hplut u kome se ostavljaju dva
otvora u sredini. jedan sredini pravi a drugi lani/ droga /euf. za
kanabis7
zlatni lani (ogrlica ili narukvica) /ital. gala'optoka, enski ukras/
penis Inent. ,,Ae//"-klin/
udariti kajlu = obljubiti
stara kajla = stari vojnik
v. kaiariti
kakva
kaka ribaf = uh, to je lepa devojka!
kakav si? = kako si?
l.kakvi;2. kakav
ttta, kakif = ma, kakvi!
kaki sif = gledaj, kakav si! (sa gaenjem)
(hipok.) 1. vriti veliku nudu; 2. priati gluposti
lital. cacare' \rsiti nudu/
176 I
kaki! = umukni! ne kaki! = ne priaj gluposti! kalabaster veliki penis

/saimanje ..katibar" i ital bastare" - dovoljno biti/
kalaisani Rom Ifig. po kalaju koji se nanosi na posue.
jednim od zanata kojim su se bavili Romi/ katatura 1. gadura: 2.
raspojasana ena: 3. prl java enska
osoba Ipers. qala" - raspikua/ kalauz penis ////;: kalavuz" - klju
koji otvara svaku
bravuV
kate (skra.) kaluer
kalibar vrlo sposobna osoba Ifr. calibre" - prenik
projektila/
veliki kalibar = vrlo sposobna osoba kalirati 1. izgubiti, 2. propasti; 3.
omraviti: 4. umreti
lizv. od ital. c^f/o '-gubitakteine prehrambenih
proiz\ oda pri transportu/ Kati (izv.) Kalemegdan (park u Beogradu)
kalnuti propasti //: kalirati/
Kalofonci (mn.) Romi Ifig. po smoli kalofon" za mazanje gudala/
kalpi 1. udarac u neiju glavu preko poloene nadlanice;
2. namerni sudar pri sankanju dece kamen ulina prostitutka lasoc. na

kamenjarka "I
kamenac (izv.) v kamen
kamenjarka ulina prostitutka /saimanje kamenica" (vetica,
fig. nemoralna ena) \uliarka"l kamikaza vrlo smela osoba Ijapan.
pilot smrti" - pilot samoubica/
kamila (asoc.) visoka i troma ena
Kanari Hil (iron.) Kanarevo Brdo (kraj u Beogradu) leng. bill" -brdo/
kanarinac osoba koja odaje lasoc. na cvrkutanje" -prianje/
kander osoba koja je prdnula //i kandisati/
kandija nunik //w//. kbandino" - nunik/
kandisati zaudarati, smrdeti Irom. kbandel" - zaudara/
ala kandit = to zaudara (/// smrdi)!
to mu kandiu noge! = to mu smrde noge!
177
PETRIT IAAAMI
kande
kanta
kantaa
kantanja
kantati
kapa
kapirati
kapirati se kapiif
kapiti kaptar kaputika kara
karabuditi
karakonda
karakondula
karakuljiv
karantela
karanje
178 I
(mn.) nokti (kada su dugi ili nepodseeni)
1. dotrajali aparat; 2. zadnjica (enska)
ena s velikom zadnjicom
1. tua; 2. premlaivanje
tui, mJatiti /asoc. na udaranje po kantama/
ispodkape = negativan broj poena u preferansu
razumeti, shvatiti lital capire" - razumeti/
(je V) kapira? razume li?
ne kapira?! = ne shvata?!
kapira, ovee?! = shvatali li, ovee?!
sporo kapira! = sporo shvata stvari!
ako tne kapira? ako me razume?
ne kapiramga uoptef = ne mogu uopte da
gashvatim!
sebe kapirant kao (...)! = sebe vidim kao (...)! kapiram situaciju =
jasna mi je situacija kapiratitos = razotkriti stvar ja u sve da
kapirattt! = prepusti sve meni! meusobno se dobro razumeti ii\
kapirati/
(ekspr.) razume!; je l' ti jasno! lital preko amer slenga capiche"/ v.
kapirati
desetar///tf/. caporale ' - kaplar, vodniR/ (hipok) lepkaput

muki polni organ Irom kar"-pen\sl
boli tne karaf = ba me briga!
(h)oe, karuf = hoe, avola!
ttteni se kara tte die na tot = 1. mene to
uopste ne uzbuuje!; 2. mene to uopste ne
zanima!
1. vriti obljubu; 2. brzo opraviti Islo. kara" i budzitii
rugoba/////: karakoncolos" - vetica, strailo/ v. karakonda
(zaljude) 1. bezvredan; 2. nezdrav /////: karakuc" - vrsta konjske bolesti
od koje se hramlje/ mali penis lasoc. na re kara" i veliinu karamele/
1. obljuba; 2. svaanje lv. kara/ dobro karanje = dobar seks
dosta je karanja! = 1. dosta ste se svaali!; 2.dosta je saseksom!

karati 1. obavljati snoaj; 2. navaliti na to; 3. voziti (kola)
1(12) v. kara; (3) eng. ,.ctfr "-automobil/ sad emo malo da vas
karamof = sad emo davas bijemo!
nije te skoro neko karaot = nisi skoro dobio batine!
prestao je da me karat = prestao je da me maltretira!
ko ovo kara da mije znatiff = ija je ovo enska?!
karaga u zdrav mozakt = sprda se njime! karamo, karamof = najbolji
smo. najbolji! /uzvici navijaa/
to je ko da kara, adane svrif = to je
uzaludan posao! imati seksualne odnose
muki polni organ lasoc. na re kara" i veliinu mehanikog zgloba/
osoba smenog izgleda
iva karikatura = onaj ko izgleda vrlo smeno sniean ko karikatura

= osoba smenog izgleda
kob, sudbina/iz sanskritskog/ loa karma loa srea obljubiti
muki polni organ lizv. od kara "I (augm.) muki polni organ lizv. od
karon 'l enska zadnjica lasoc. na obline/ pala karta = kartaka karta
isputena na sto pata karte = neodluan ishod kartake igre prodarati
karte = promeati karte otvorila mise karta = krenulo mi je stajaa
karta = svakodnevno stajanje na nekom mestu karton kutija s 50
boksova cigareta
dobiti crveni karton = bitiotputen (izbaen) dobiti uti karton = biti
opomenut kartoni LSD droga kas (skra.) kasetofon
I 180
karati se kardan
karikatura
karma
karnuti
karon
karonda
karoserija
karta
PETRIT IMAMI
kasapin
kasiran
kasirati
kaikara
kairati
katanac
katastrofa kaubojac kaubojisati se

kaubojtina
kavez
kazana
keba
kebanje
kebara
kebati
kec
\\\n\r%/asoc. na seenje mesa noem/ kome je iznuen novac iznuivati
novac /isto: reketirati/ runa rasprskavajua bomba 1. iskljuiti (koga); 2.
oterati (fig.) pod kijuem
staviti katanac na to = odrei se ega lupiti katanac = 1. zatvoriti
radnju; 2. ne putati iz kue naopako
1. vestern film; 2. koulja od teksas platna biti dran
kaubojie sef = dran je!
1. kaubojski film; 2. kaubojski nain
istrani zatvor
(inver.) nakaza
(fig.) zamka/r. kebati/
1. hvatanje; 2. vrebanje lv. kebati/
novanik/r. od kebati"/
1. hvatati; 2. vrebati /iz mletakog cheba" - kavez/
(;;/;/. keevi) 1. kartakakarta,,^"; 2. jedinica
(ocena u koli); 3- kratko ianje (3 mm);
4. marka automobila Zastava 101; 5. gram droge:
6. (vreme) 13 h ili 1 h/tna. ketszettt"dvostruka kartaka karta /" i ,,//7

ko kec na desetf = odlino!; u pravi as! /u
kartakoj igri anjc' oznaava dobitak/
ko kec na jedanaest! = loe! /u kartakoj igri
anjc" oznaava gubitak/
doao si nti ko kec na jedanaest! = (iron.)
ba si mi dobro doao!
upalio mu (je) kecf = posluila ga je srea!
navui keeve = nakupiti jedinice (slabe ocene)
podelio nam je keevef = podelio nam je
jedinice! (slabe ocene)
kec u rukavu = skriveni adut
vidimo se oko kecaf = vidimo se oko jedan sat!
stalnogleda u keca = stalno se karta
ptavi kec = policijski automobil u Srbiji
/karakteristina po plavoj boji/
182
policijski kec = policijski automobil u Srbiji

Aeina su marke Zastava 101/ kecanje 1. maltretiranje; 2. polno optenje
kecara 1. laka ena; 2. prostitutka lizv. od kecati (se)"I
kecati 1. maltretirati: 2. obavljati snoaj /od uzvika kec" za
teranje koza postverbal .Mecati" (svaati se, tui)/ stalnoga kecat = 1.

stalno ga maltretira!: 2. stalno mu ide na ivce!
kecati se 1. maltretirati se; 2. obavljati snoaj
keckati pomalo maltretirati (koga)
kecnuti (se) prevariti (se)
ke zamka /eng. catcb "I
keiga 1. jedinica (ocena u koli); 2. kartaka karta as"
Itv. kao augm. za kec" i ôc. na renu ribu/ keina (augttt.) jedinica
(ocena u koli)
keirati se prepirati se
kefa Ijubav Itur. kefe" - etka, asoc. na dlake stidnice/
gutatikefu = biti zaljubljen kefao smeno lice lital. cl)efaccia!" kak\o lice!/
)fec/i?/o glava /^rc. " - glava/
/JHH A^/b/o = mudar je kefati grditi, psovati Itur. kefe" - etka, asoc.
na ribati
njome (koga)/
Aeifee (/////._) nemake marke /saimanje kertne" i
,.//wrfcv/
keks (asoc.) 1. seks; 2. ekstazi droga 1(1) u ali zbog
slinosti s reju seks; (2) po poetnom slogu (eks)tazi/
dok si rekao keks = zaas; vrlo brzo keksanje polno optenje lizv.
od ,,)&cfo 7
kelner naivan ko kelnert = nimalo naivan!
kemar (inr.) marke (nemaki novac)
kembeiti (se) 1. tui (se), mlatiti (se): 2. imati seksualne odnose
kengur grudna nosiljka za bebe
kenja 1. troma osoba; 2. nesposobnjak; 3. neznalica
//: kenjati/
kenjac 1. dosadna osoba: 2. nespretna osoba
kenja v. kenjac
PETRIT IMAMI
kenjalo v. kenjator
kenjanje 1. vrenje velike nude; 2. prianje gluposti
kenjaonica 1. klozet; 2. mesto gde se mnogo pria
kenjara 1. zadnjica; 2. klozet: 3. klozetska olja
kenjarnik 1. klozet; 2. klozetska olja
kenjati 1. vriti veliku nudu; 2. mnogo priati:
3. praznosloviti; 4. zvocati; 5. prigovarati//*o/;/.
Manja'-tmzdal
kenjajf = 1. mani me se!; produi!: 2. srea te
sluila!; 3. priaj!
kenjaj, kenjajf = samo priaj!
ta kenjaf = ta pria gluposti!
kenjaf = pria gluposti!
ne kenja? = istinu govori?
nentoj da kenjaf = 1. ne priaj gluposti!;
2. zaepi usta!
ne kenjajf = ne priaj gluposti!
kenja li kenjaf = samo pria gluposti!
kenja mi tu tri dana o... f = dosadio mi je
svojim brbljanjem o...!
malo sam kenjaof = priao sam gluposti!

jo mi i kenjat = ima obraza jo i da mi
kae!
kenjae nam... ! = zamerie nam se...!
kenjati gurabije = priati gluposti
kako lako kenjaf = ta sve ne pria!
koliko kenja! = mnogo pria!
svi kenjajn... ! = svi priaju...!
stalno mikenja\ = 1. stalno mi zamera!
2. stalno mi dri pridiku!
uti i kenjajf = zaepi usta!
uti i kenjaf = sasvim se pritajio!
kenjaj i menjaj brzinef = uti i gledaj svoja
posla!
kenjaj Zvezdof = kreni Zvezdo! /grafit navijaa
Crvene Zvezde"; v. prokenjati/ kenjator 1. dosadna osoba; 2. frazer; 3.
brbljivac
kenjaa1 1. vrenje velike nude; 2. brbljanje; 3. problem
lizv. od kenjatn
napravio je neku kenjau! = izazvao je neki problem!
zajebi kenjau! = dosta prianja!
185 I
kenjaa1 zadiijica
kenjizirati praznosloviti lizv. od kenjatii

ker 1. gad; 2. prostak; 3 policajac (obino u mnoini:
kerovi)
teratikera = zakerati//r/> za-ker-ati/ kerber 1. sluganski odana osoba; 2.
opasan uvar;
3. pripadnik obezbeenja/ugrkoj mitoligiji troglavi zao pas uvar na ulazu
u podzemni svet/ kerefeiti se izmotavati se li\ kerefeke/
kerefeke (/;///.) izmotavanje lizv. od ma. kor" - krug,
jig. initi vrlo sitan i zapleten \ez/
praviti (ili izvoditi) kerefeke = izmotavati se kerma (;;/;/. kerme)
nemaka marka (novac) /anagram
od/;/;/. markei kermica (hipok) nemaka marka (novac) lizv. od
kennai
kermiti (mn.) dilovati nemake marke // kerma/
kerozin ekstazi tableta rastvorena u pivu i nekog estokog
pia
kerpo (inver.) poker
kese (mn.) podonjaci
obesio je kesef = izbili su mu podonjaci! ke1 gotovina leng. cash" isplata gotovinom/
ke1 (skra.) keanje (o neko vozilo, npr. tramvaj)
voziti se ke = voziti se keanjem kea 1. star ovek; 2. kelner lizv.
(I) o d starkelja;
(2) od kelner/
matorikea = stariji ovek keati se pridruiti se zbog koristi
keator osoba koja se drui zbog koristi
keerica (hipok.) honorar u gotovom
keirati platiti ili naplatiti gotovinom /. /'. ke1/

keti kesica droge Iskra. od paketi 7
ketpa v. keti linver. od paket"/
keva 1. majka: 2. starija ena; 3. dobroduna ena
/saimanje alb. glagola ke " (imas) i srpskog Javati" izveden je giagol
kevati"- davati, a zatim imenica keva"- onaj ko daje (kao majka)/ keve
mi mojef = kunem se u majku!
PETRIT IMAMI
kevac keva kevica kevojebac

kez
kezirati se keziti se keual
ki
kibic kibicer
187
keve mi\ = 1. kunem se u majku!: 2. stvamo!
keve ti\ = 1. zakuni se u majku!; 2. stvarno?
ej (ili e, daj), keve ti...! = molim te...!
bou, keve mi\ = hou, kunem se u majku!
ubiuga, keve mi\ = zapamtie me on dobro!
idem da mu jebem kevu\ = idem da ga
nauim pameti!
Isusova Keva = Bogorodica
keva da mi untre (ako laem)\ = majka da
mi umre (akolaem)!
to tikevi\ = to ti svojoj majci uradi!
jebem ti kevu\ = idi do avola!

jebo mu kevu\ = nauio ga je pameti!
jebo sam mu kevu\ = zapamtie me!
jebau (itijebo sattt) ti kevu\ = zapamtie ti
mene!
jebe (ilijebu) kevu\ = izvanredno!, neopisivo! sa(d) u tijebem kevu\
= sad u da te prebijem!
najebo mu se keve\ = 1. osvetio mu se za sve!: 2.dobrogaje premlatio!
glumikevupa da te jebem (itikaram)\ =
nemoj da me nervira!
uKeve Jevrosime = stanica policije u Beogradu
u Ulici Majke Jevrosime
jebo kevu\ = prekardaio je!
stariji ovek//!rr. muki rod od Mva"/
\\\i)kx/hipok od Jfew7
(hipok) majka/i'. od Meval
osoba sklona Edipovom kompleksu Islo Mva" i
jebac"/
osmeh lizv. od Mzitise"! smekati se smejati se
svakodnevo (u modi) Ijr. âuaV - uobiajeno/
baje keual\ = odgovara modi!
kao /provincijski izraz/
ki (ko) Bogt = 1. sigurno!; 2. odlino!
1. v. kibicer; 2. (skra.) kibicovanje
1. posmatra sa strane; 2. mukarac koji posmatra ene Inem. Mehitz" nametljivi posmatra neke drutvene igre/
kibicovanje kibicovati
kico
kier
kieraj
kierajka
kierica
kima
kiso kiati
kidatise
kidisati
kidnuti kifle
kiki kikirez
kiklop
kiks
kikser kiksnuti 1. posmatranje sa strane; 2. flertovanje
1. posmatrati sa strane: 2. flertovati
Inem. Mebien"-\m\\et\)\\opos\miral\ neku
drutvenu igru/
gizdelin lizv. od Mka" > Miti se" - razmetati se/ kico na oku = osoba
kome je slab oni vid osoba koja se odeva ki kiersko odevanje ili
stvaranje lizv. od M"l v. kierica
1. ki umetniko delo; 2. ki izgled kimu u ti slomitif = prebiu te!
nemoj kimu da ti slomim! = nemoj da te prebijem!
Bogu iza kime = Bogu iza lea (inver.) soki
1. beati: 2. upricavati drogu u venu kidaj! = bei!

kidam odavde! = beim odavde!
kidatizivce (kome) = jako nervirati koga
moram da kidamf = moram da beim!
1. jako se smejati; 2. oduevljavati se
kidati se od smeba = mnogo se smejati
kida se na... ! = oduevljava se...!
na ta se kida? = ta ga oduevljava?
kida se na njegaf = jako je zaljubljena u njega!
1. napadati; 2. juriti za im
kidie na momkef = udvara se mladiima!
pobei, umai
(mn.) 1. miii nagrudnom kou; 2. salo na
bokovima lasoc. na oblik miia/
(euf.) runaenskaosoba//'. od Kikiopl
mukarac niskog rasta lasoc. na vrstu petla niskog rasta/
runa osoba /po divu iz grke mitologije koji ima jedno oko/
greka//////. ..Kicker\oAeng. ,,/b&"-pogrean udarac u bilijaru ili
pogreno odsvirana nota/ osobakojagrei/n kiks/ pogreiti lv. kiks/
PETRIT IMAMI
kiksnuo sam na... ! = 1. pogreio sam u...!:

2. dobio sam slabu ocenu iz...! kila 1. kilogram; 2. litar rakije
kilav trom, .SJX>I
kilavac 1. spora osoba: 2. eprtlja
kilaviti vrlo sporo raditi

kitaviti se muiti se neim kitavo 1. tromo, vrlo sporo; 2. loe
stvari stoje kitavof = stanje nije dobro! kilaa telesna teina
ifeiVo 1. hiljadu; 2. milion dinara (ili neke druge valute)
kilonja v. kilavac
kilovaa litarska flaa rakije
kinez 1. osoba koja lii na Kineza: 2. proizvod iz Kine
ima ih ko Kinezaf = ima ih jako mnogo! (za
Ijude)
king-sajz najvei model ieng. Mng size" - najvea veliina/
kinta 1. dinar: 2. novac ialb. Mndark: indark", stoti
deo franga osnovne novane jedinice u Albaniji do 1946. godine;
verovatno pri povlaenju Srba preko Albanije u Prvom svetskom ratu re je
dospela u srpski sleng/
intati kintu = imati novaca
koja je kinta upitanju? = koliko je novaca u
pitanju?
ko zna koju kintu ima! = ko zna koliko novaca ima!
pun kintet = pun je novaca!
napunio sant se kintomf = zaradio sam dosta
novaca!
obrnuo je kintuf = zaradio je novac! (ulaui ili trgujui)
podignuti kintu = doi do novca
utetela nti (je) neka kintaf = zaradio sam
neto malo!
uvek mu uzmem dobru kintuf = uvek mu dobro naplatim!
baena kinta = baeni novac skupljati kintu = zaraivati (radei neki

posao) skupio sam kintu! = 1. sakupio sam novac!: 2.zaradio sam
192 I
osetio je kintut = shvatio je da moe da zaradi!

datikintu = dati (/// pozajmiti) novac
duan si mi kintuf = duguje mi novac!
kasni sa kintomf = kasni sa dugom!
nisam pri kintif = nemam ni dinara!
dao sam zadnju kitituf = dao sam poslednji dinar!
spojiti kintu = zajedno s nekim uloiti novac
povlaim kintut = povlacim svoj novac! kinta (/////. kintai) novac
kintica (hipok) novac /deparac ili zaraeni/
kiselina sintetska droga LSD
kiseliti se ekati da se to ostvari
knjiga mi se kiselif = treba da mi se tampa
knjiga!
kita (euf) penis
boli me kitaf = ba me briga!
ta te boli kitaf = ta te briga!
lupio nam je kitut = 1. zaboravio je na nas!;
2. okrenuonam je lea!
kitu e...! = nema govora da e...!
uvati me za kituf = nita mi ne moe!
sidi mi sa kitef = pusti me na miru!

nentoj da ti kidant kituf = nemoj da ima
posla sa mnom!
dobie kitu u dupef = 1. nee dobiti nita!; 2. loe e proi!
gleda s kitottt u rucif = hvata zjale! ko moja kitaf = nije bogzna ta!
odrala mije kituf = bila je estoka u seksu! taka je na kitu (ko na
suzujf = vrlo je podatljiva!
umro je suve kitef = umro je a da nikad nije imao seksulane odnose!
nije u stanju ni svoju kitu da drif = nije sposoban ni za ta!
kita penis lizv. od Mta 7
kititi kititiparama (pevacicu) = stavljati novanice
u dekolte kafanske pevaice kitoje ograniena osoba Itv. od Mta" i
sufiksa za lina
muka imena,,-oje" (npr. Miloje)/ kitolovac homoseksualac /sloenica
Mta" i Jovac"; v. kita/
PETRIT IMAMI
kitovanje
KKK
klackati
klackati se
klanje
klapa
klasian
klasiar
klasi klasika
klati klati se
klempa kleptos kliber kliberiti se

klia kliker
ktikera
172 I
obljuba lizv. od Mta 7
neizbeni pratioci vojnika: kia. kurve i kerovi
ko ti klacka kosti?t = ko tebe pita?!
putovati vozom lasoc. na Ijuljanje/
1. velika tua; 2. velika svaa
1. druina: 2. drugovi koji se esto sastaju
1. oproban; 2. pravi
klasina prevara = oprobana prevara
klasini muki skotf = pravi muki podlac!
klasino sranjef = vrlo loe!
1. uenik klasine gimnazije: 2. filolog klasinih
jezika
kolega sa klase (na vojnoj akademiji)
1. uobiajena pojava: 2. stara praksa: 3- normalan
seks
muiti
koljega... = muiga...
1. svaati se; 2. polno optiti
to se koljut = to se svaaju!
to se kolje (meu noge)! = to je dobra u
seksu!
kolju se za prvo mesto! = bore se za prvo mesto!

kotju se u buljut = oni su pederi! osoba koja ima klempave ui (izv.)
kleptoman
osoba koja se cereka Iv. Hiberiti se/ ceriti se, cerekati se lizv. od Mibitr keziti zube/ ta se kliberis?! = ta se cereka?! (hipok) klitoris
1. pamet; 2. snalaljivost ///<?///. Micker'malena kuglica kojom se deca igraju/
ima klikere = vrlo je snalaljiv (/// dovitljiv)
nema klikere za to! = nije sposoban za to!
rade mu klikeri! = 1. dobro shvata!: 2. dobro
sesnalazi!
upalio mu je klikerf = shvatio je!: dosetio se! vaanje klikerf = vaan
je faktor! dosetljiva osoba
klikeri (mn.) male enske grudi

klimakteraa ena u klimaksu
klinac 1. deak; 2. maloletnik: 3. mlai ovek; 4. naivna
osoba; 5. penis /od klinac" - mali ekser za potkivanje/
moj klinac = 1. moj sin; 2. moj penis; 3. avola! ///zoi mojt = avola!
/analogno: ,,&/rac moj!"/ koj tije klinact = ta ti je! /analogno:
,,&oyYj9 // jekurac!"/
jest, moj klinacf = jest, avola!
on je klinac = 1. on je maloletan; 2. on je
naivan
mislis da sam klinac? = niisli da sam naivan?
klinac, smiriivac! = smiri nerve, deko!
estok klinac = agresivna mlada osoba klinac-kurac v. kurac-palac

klinaki 1. detinjasto; 2. naivno lv. klinac/
klinceza 1. lepa devojica; 2. (mn.) devojice; 3. mala
uspijua /saimanje klinci" i princeza 7
klinci i klinceze = deaci i devojice klinci (mn.) deca, deurlija lv.
klinac/
klinad (zb.) deurlija
klinardija v. klinurdija kline detence lizv. od w/////?c 7
klinica 1. devojica; 2. vrlomladade\ojka/nn oAMnac"/
klinuga (augm.) poodraslo dete
klinurdija (zb.) deurlija lizv. od klinci "I klindov 1. deak mangup;
2. narastao deak /saimanje
(klin)ac" i jnan(dov) 7 klinka devojica/r. klinac/
///f/n malian /r. od klinac"/
klipeta stariji deak
klisnuti pobei, umai
&/i5<i otroumna osoba lizv. od klikera"/
klita (skra, bipok.) klitoris
klizavo opasno kliznuti lako ui
( e u f ) v. kloar
kopija//r. Mon"- mladica, u biol. bespolno
razmnoavauje/
deprimiran
stvarati kopije lizv. od Mon "I
1. nunik: 2. WC lizv od e//. Mozet'-klozet/
nunik//r/'. od ,,/o///tf"/
jelo, hrana//'. od Mopati"/
nervozna osoba
jesti lalb. Mlapit" - derati/
klopati lovu = mnogo zaraivati novaca
klopaju me komarci! = napadaju me komarci!
nervirati se, jesti se
jako se klopaol = jako se nervirao! (euf.) hrana
1. zaputena osoba; 2. propalica: 3. budala Ifr. chocbard" - beskunik'
ivi ko kloar! = ivi vrlo zaputeno! ta je, kloaruf = ta je,
propalico! zadnjiste kloari! = najgore ste propalice! koji sam (iti si)
kloarl = koja sam ja (/// si ti) budala!
1. iveti zaputeno: 2. tumarati bez novca enska osoba koja gleda u olju
i voli mnogo da pria lasoc. baba-sera7 1. pasti, sruiti se (za oveka):
2. naprasno umreti (tnti.) zubi lasoc. na onjake nekih ivotinja/ 1. usta;
2. nos: 3- agent: 4. policajac iasoc. (l.)Jig. bacitito u kljutt" - pojesti
to: (2,3) istureni obod apke/
pacjikljun = cipele sa irokim prednjim lubom pao mu je kljun =
otomboljio je nos baciti neto u kljun = pojesti neto (inver.) mrak
skinuo je kmra = imao je prvi seksualni doivljaj
taman: potpunoInetn. knapp'tesan: jedva/ ispalo je knap = odgovara
potpuno v. knoriti
BEOGRADSKI
knoriti
knjava
knjavalo
knjavanje
knjavati
FRAJERSKI
RENIK
knjavator
knjigetina
knjiurda
kobaja
koca
kockast
koco
konica
koj(i)
kok
koka
kokakolica kokakoliar kokara kokati
spavati lasoc. reklama za supu Ktiorr" na kojoj lik
sklapa oi od zadovoljstva/
kttori ko beba = spava ko beba
spavanje/jn;. od knjavati"/
debela knjava = duboki san
v. knjavator/o>. odknjavati"/
spavanje
spavati /od %Jmjati" (dremati), kae se za
bolesnika u Dalmaciji/
1. spava; 2. lentina//!r/;. od ^njavati"/
(augm.) v. knjiurda
(augni.) debela knjiga
(hipok) kobasica
(hipok.) koka-kola
nabijene telesne grae i kratko oiane kose (izv.) kockar
itna dobre konicet = vrlo je pribran! koj(i) mu je? = ta mu je?
koj(i)si? = kos\t\?
koj(i) si mi pa ffl = koga to ti predstavlja! koj(i) ti je (ilikurac,
mandrak, zez)t = koji ti je avo!
daj, koj(i) tijet = ta ti je, ovee!
za koji... I = kog avola...! Iskra. od za koji
kuracn
1. udarac; 2. hitac Iskra od kokati"/ pa, kok ugtavuf = pa, udarac (///
hitac) u glavu!
pa, kokf = pa, upuca! 1. prostitutka; 2. glupaa; 3. drea ena; 4.
kokain 1(1,23) poskra. za kokoku; (4) po skra z?i kokain u eng. slengu
coca 7 stara koka = stara prostitutka rtetttoj da si kokaf = to si
glupa! dobra koka izazovna ena koka-kola
osoba koja voli da pije koka-kolu
laka ena lizv. od kokati se "I
1. tui; 2. ubijati; 3. obavljati snoaj
pala je dobra kokaf = uivali smo u seksu!
I 199
PETRIT IMAMI
kokati se
kokavac
kokaa
kokica1
kokica2
kokicar
kokiska
koknuti
koknuti se kokokar
koks kotac
kolca kolce
kolica
koljaa
koma
komad koka me Bogt = kanjava me Bof!
1. tui se; 2. polno optiti
to se kokat = 1. to ume da se bije!: 2. to je
dobra u seksu!
udarac u glavu zgrenim zglobom srednjeg prsta 1. tunjava: 2. ubijanje/r.
kokati/ omalena enska osoba (srednjih godina) (bipok.) 1. kokain; 2.
koka-kola prodavac kokica iizv. od kokica 7 (bipok.) koka-kola
1. udariti: 2. pucati u koga: 3. ubrizgati drogu u venu
koknuti u venu = ubrizgati drogu u venu
koknuli suga profesionalno! = ubile su ga
profesionalne ubice!
1. drogirati se intravenski: 2. ubiti se
1. sitni kriminalac; 2. narkoman koji koristi sve to
slui kao opijum lasoc. na kokoku koja eprka po
bunjitu/
1. (skra.) kokain; 2. koka-kola
1. jedinica (ocena); 2. ukrueni penis lasoc. na
kolac/
nabiu te na kolacl = unitiu te! lasoc. na

nabijanje na kolac/
(euf.) automobil
(euf.) narodno kolo
vatati kolce = zaigrati kolo
(euf.) automobil
dola cica na kolica! = ene ne mogu odoleti automobilu! /analogno:
Jola maca na vratancai
1. snana tua: 2. masakriranje
ledena koma = ohlaena votka s limunom
zgodna ena
dobar (ilisolidan) komad! = zgodna devojka (/// ena)!
nee ostati u komadu! = nee ostati itav! pazi da ostanem u
komadu! = pazi da mi se ne desi neto!
parkomada = nekoliko
201
imam jo dva komada (da zavrim)! =

imam jo dve godine studija na falutetu! koman (skra.) narkoman
komat komad /saljiv izgovor/
koliko komata? = koliko komada? kombinacija kriminalni plan (ili
poduhvat)
ui u kombinaciju = postati sauesnik
estoka kombinacija = veliki kriminalni
poduhvat
komedija 1. guva, zbrka; 2. smena situacija

ispala je komedija = ispala je zbrka
iva komedija = 1. velika zbrka; 2. vrlo smena
situacija
komentarisati ogpvarati
je V me komentariu? = je l' me ogovaraju? komirati se ostati bez rei
lizv. od koma/ kompi (euf.) kompjuter
kompjutera osoba koja se dobro razume u kompjutere kompleks leiti
komplekse = neprimereno se nametati kompleksa kompleksirana
osoba
komplikacija iva komplikacija = osoba koja stalno izaziva komplikacije
komplikator osoba koja izaziva komplikacije
koma (vokativ: komo!) komija
komija! (ekspr.) familijarno oslovljavanje kupca od strane prodavca
komunjara (pej.) komunist /saimanje (komu)nist" i
,,fii(njara)'\ najpre u ljotievskom listu Nasa
Borba " (194244)/ kondor 1. policajac; 2. kondukter 1(1) asoc. na pticu
strvinar; (2) izv. oA(kond)ukter"l konfiguracija telesni izgled /termin
preuzet iz kompjuterske
temiinologije/
kongresmen uesnik kongresa u nekom turistikom mestu konstatovati
uvaavati
uopte me ne konstatuje! = potpuno me
ignorie!
kontati 1. shvatati: 2. razmiljati litai. contare" raunati/
I 202
PETRIT IMAMI
kontejnera
konti kontra
kontra kontri konzerva
konj
konjaa konjina
konjosati konjosav
kopx kop1
Kop* kopati
kopati
Kopika koprcati se korpa
178 I
(asoc.) siromah koji skuplja otpatke iz kontejnera za smee
kontrolni zadatk (u koli) lizv. od,.kontrolnii
1. uzvraanje: 2. kontranapad llat. ..contra'-protiv/
udariti kontru = uzvratiti istom merom osoba koja kontrira lizv. od
kontra 7 kontra//rr. od kontrirati'l
(asoc.) 1. konzervativna osoba; 2. pasivizirani pijun
otvorio se ko konzerva = otvorio je svoju duu
1. budala; 2. nespretna osoba
kod Konja = kod spomenika Kneza Mihaila na
Trgu Republike u Beogradu
jebo si konjaf = loe e proi!
jebisi konjat = 1. idi do avola!: 2. pusti ti to!
konjska snaga automobila

(aug/n.) 1. velika budala; 2. heroin 1(2) amer slengZw/re"-konj/
ispo sam konjinat = ispao sam velika budala! rintati, napomo raditi
/: konjina lizv. od ..konji estog suf. linih imena -osav"/
1. uspeo trik: 2. efektna replika Iskra. od
ukopati koga'i
stalni kop = stalna devojka
1. kanal oko tribina na stadionima; 2. voa
navijaa na fudbalskim utakmicama (koji podstie
navijanje sa ograde tribine)
imatijai kop = biti brojano jai u navijanju
Kopaonik/planina i zimski turistiki centar/
nastojati
kopati rukama i nogama = svim sredstvima
nastojati
shvatati
kopa li? = shvata li?
slabo kopat = teko shvata!
(hipok.) Kopaonik (planina i zimski turistiki centar)
polno optiti /konverzija prcati se" u kopreati se 7
dobiti korpu = biti odbijen na igranci ili pri
udvaranju Inem. kalk. einen Korb bekommen"/ dati korpu = odbiti

koga; dati otkaz Inem. kalk einenKorbgeben"/ kosijaner (izv.) kosa
koska 1. slaba karta; 2. slab posao; 3. loe dodata lopta

(u sportu); 4. seme razdora stara koska = 1. stari vojnik 2. iskusna osoba
do koske = 1. do balaka; 2. sasvim, do kraja smestio mu je kosku =
lukavo ga je prevario zajebo me do koskef = gadno me je presao!
sjebali su ga do koskef = potpuno su ga unitili!
ubaciti kosku = izazvati sumnju
uvalitikosku = obmanuti
polomiu ti sve koskef = prebiu te svog!
bacati koske = meusobno se potapavati s
ispruenim dlanovima (kad se uspe u emu) kosmiki kosmika pika =
vrlo lepa enska osoba kostolomac siledija /analogno: Jedolomac"/
kosurdaa velika kosa lizv. kosa" sa udvojenim sufiksima
v
-urda"\n-aa"l koarac koarka lizv. od koara/
kouljika Q)ipok) lepa koulja kouk kokain /po engleskom izgovoru/

kova 1. kartanje; 2. kartaka karta; 3. ulaznica
uskatikove = kartati se konjak kona jakna lizv. od Ma"/
krai lv. kratak/
kraijeza (...) = izgubio je (...) (nakockanju)
kraa cena = jeftinija cena kraduckati (izv.) s vremena na vreme krasti
kragna 1. pena u ai pi va; 2. vrlo dosadna osoba
Inem. Sragen " - offf\\^ okovratnik; (2) asoc. na stezanje \Tata/
krajcarice bacanje novia na liniju Inem. Krautzer" -metalni novi/
krajcovati 1. zakidati; 2. izmeati kokain s nekim prahom
Inem. kreutzen"-\^(\K\I kraka dugonja krakatilos dugonja
I 205
PETRIT IMAMI
kralj
krampaa kratak
krate krava
kravata
kravulja
krckatica
krda
kreativac
krebil
kre
kreana kreda
krek
kreker
kretac
krele
kretos
krema (ikrem) krembil
krembilka
180 I
osoba koja je glavna u neemu (g)de si, kraljuf = gde si. glavni! runa
enska osoba iizv. od kramp/ duan lv. krai/
ostao sam kratakt = ostao sam duan! kotiko si kratak? = koliko
duguje? kratak je s lovom (iliparama)! = nema dovoljno novaca!
skraena puka (lovaka)
1. (asoc.) debela enska osoba: 2. vrlo ograniena ena
krava muzara = 1. ena s velikim grudima:
2. osoba od koje se stalno izvlai novac ovekugodinama

(asoc.) ena s velikim grudima kleta za lomljenje brave (kojom se slue
lopovi) 1. lo duvan: 2. neugledan mukarac kreativna osoba
idiot /saimanje(kre)ten" i (bil)mez'/
1. skleroza; 2. sklerotina osoba iasoc. na rei zakreenje" i kre'i
skleroza/Zrz'. o&kre"/ (hipok.) 1. kredit; 2. veresija na kredu = na
kredit
ima kredu = daju mu na kredit (/// veresiju) moe na kredu = moe na
veresiju kokain mean sa sodom bikarbonom lamer. sleng a-ack"pucketanje koje se uje pri zagrevanju kokaina pomeanog sa sodom
bikarbonom/ osoba koja iz zabave izaziva poremeaje u kompjuterskim
bazama/<?//. skng cracker "/ v. krele
kreten//r/'. od kreten i v. krele
(iivn.) 1. najbiraniji sloj druUa: elita: 2. grebanje
neijeg lica otrim predmetom
vrlo glupa osoba /saimanje krem" i debil":
uporedi: krebiTi
vrlo glupa ena
kres
kresanje kresati
kresati se
kresmtti
kresnuti se kresta
krea kreten
kretenoid kretenski kreza krilca
krimi
krimi
krimos obljuba
dobra je za kres = dobra je za seks kres partija = seksulani odnos
obljuba
1. obljubiti: 2. paliti motor automobila; 3. otro kritikovati
samo kree okolof = ima seksualne odnose sa mnogim enama!
ne kree mi auto = ne pali mi motor automobila
kree im po dzepovima = stalno im uzima novac
polno optiti
to se kree malat = to je dobra u seksu mala!
1. udariti; 2. obljubiti: 3. upaliti motor automobila
kresnuti amar udariti amar
jesi li kresnuo (iti kresnula) neto? = jesi
imao (/// imala) seks?
kresnuti okom = namignuti
imati seksualni odnos
usko oiana kosa posred ela do potiljka /po
ugledu na indijansko pleme iroki/
iati na krestu = usko oiati kosu posred ela
budala//i od kreten"/
1. budala; 2. idiot
kao da sam ja zadnji kretenf = kao da sam
ja najvea budala!
dovoljno sam dugo izigravao kretenat =
1. dugo sam bio naivan!; 2. dugo sam se nadao! gde je taj kreten od
oveka (ili od majstora i sl)f = gde je ta budala (/// taj majstor i sl.)!
idiot /sazimanje kreten" i android"! idiotski
ludak leng. crazy" - lud/
(mn.) pustio je krilcat = osilio se! lasoc. na
izraz 'dobiti krila"I
(film ili roman) v. krimi
kriminalistiki film ili roman
kriminalac
209
PETRIT IAAAMI
krimoski
kripi kripl
kritikitizirati
kriviar
krivina
krivinas
krivinaiti kriza
kriziranje
krizirati
krk
krkanluk
krkanjac
krkanje
krkati
krketef
krkljanac krknuti
krtja poput kriminalaca
mater im krimoskuf = da se nose do avola ti kriminalci!
jezivo ^ng. creepr" - jeziv/
rugoba leng. cripple" - bogalj/
kritikovati /aljivo saimanje kita i kritikovatil
strunjak za krivino pra\ o
u(h)vatiti krivinu = izbei radnu dunost
(h)vatanje krivine = izbegavanje posla,
zabuavanje na poslu
koje su to krivinef = na koji se sve nain izvlai od posla!
izvoditi krivine = izmotavatise sei krivinu = 1. pobei; 2. izvlaiti se
to ima krivine! = ima vrlo lepe obline! osoba koja izbegava radne
dunosti lizv. od ubvatiti krivinu 7
izbegavati radne dunosti lizv. od krivinas l nemanje novca
nezezaj'krizu! = budi ozbiljan!
1. padanje u depresiju; 2. zapadanje u
apstinencijalnu krizu za drogom lizv. od kriza"/
1. pasti u depresiju; 2. zapasti u apstinencijalnu
narkotiku krizu: 3. preivljavati krizu
(iron.) 1. nita; 2. iznenadni kvar; 3. udarac/po
onomatopeji/
dranje lizv. od Mrkanje" sa///;: sufiksom ,.-///"/
dranje
dranje
1. drati; 2. jesti
(ekspr.) o-ho-ho! lizv. oAkrke \ izraavanje zadovoljst\a pri obilnom
obedu/ velika gu\a /////: krklama - klanje/
1. obljubiti; 2. udariti; 3- ubiti; 4. baciti: 5. umetnuti; staviti
krknem tiga majcif = proklet bio! krknuo sam na... f = stavio sam
na...! krknuoga noemf = zabio mu je no! neotesana osoba
211
krlja
krljaki
krljanje
krljaro krljati
krljati se
krljator
krlja(a)
krljnuti
krntija krnuti
kromanjonac krov
krpa
krpe
krpice
krpiti grub igra (u fudbalu) 'izv. od Mja7 grubo
1. grubo igranje fudbala; 2. upricavanje droge u venu: 3. Ijubljenje sa
uvlaenjem jezika v. krlja
1. grubo igrati ludbal; 2. ii peke: 3. intenzivno
raditi; 4. Ijubiti sa uvlaenjem jezika; 5. upricavati

drogu u venu lizv od Mja 7
krljati oko = kriom gledati
krljati uvo = prislukivati
1. voditi Ijubav; 2. snano se Ijubiti: 3. drogirati se
intravenski
krljaju se ko ludit = vode strasnu Ijubav! /'. krlja v krljanje udariti
krljnuti jeziinu (itivaku) = poljubiti duboko u usta
dotrajali automobil /////: nkyryntyn-starudija7 1. udariti; 2. poljubiti
krnuo jojjezikt = snano ju je poljubio!
krnem tigaf = da se nosi do avola!
krnutigo = postii gol
krnutivaku = snano poljubiti
vrlo stara osoba lasoc. na Kromanjonskog oveka/
eir
do krova = puno, krcato beskarakterna osoba
crvena krpa = ono to razdrauje lasoc. na razdraivanje bikova/
biti krpa za brisanje poda = biti stalno
omalovaavan
(/////.) odevni predmeti
enski odevni predmeti
1. otro kritikovati: 2. zaivati ranu; leiti teke
povrede: 3. pravdati: 4. opravljati: 5. obljubiti
to ih je krpiot = otro ih je kritikovao!
krpilisuga na hirurkom! = ukazana mu je
pomo na hirurgiji!
ko e da vas krpi? = ko e da vas pravda? stalno je krpit = esto vodi
Ijubav sa njom!
I
___
PETRIT IMAMI
krpiti se krstiti krstiti se kr

krilak
krina
krtenica
krtica
krupnjak
krv
krvav
krvavo krvi
krvian krviti se krvni
ksf (ks-ks!)
kser
kub
kue
pravdati se
krstiti vino = razblaiti vino vodoni
krstitise rukatna inogatna = jako se zauditi
1. dotrajao automobil; 2. runa devojka: 3. lo uenik
(irott.) dotrajala kola /saimanje ki" i kadi/ak'l (augttt.) v. kr
fabriki dokument automobila pijun u vlastitim redovima krupni plan (na

filmu)
napiu ti se krvii = gadno u ti se osvetiti!
vaditi (itipiti) krv (kotne) = 1. muiti
(koga);2. alitiseskim
pije tttu krv tta slatttkuf = stalno ga mui!
1. izvanredan. odlian; 2. vrlo efektan lizv. od
izraza krvava tua" - prvobitno krvava. zatim
izvanredna tua/
krvav tip = izvanredna osoba
da ti tttajku krvavu jebettt! = da si proklet!
krvava bajka = (iroii.) vrlo neugodan dogaaj
lasoc. na potresnu pesmu ..Krvava bajka"
Desanke Maksimovi/
1. izvanredno, odlino; 2. vrlo efektno
bilo je krvavof = bilo je izvanredno!
1. izvanredan; 2. izvanredno /v. knav/
tip je krvif = tip je izvanredan!
krvist = iz\anredno!
izvanredan, odlian lv. krvi/
otro se svaati
iste su krvnegrupef = potpuno su isti! tttoja krvnagrupa! = 1. bliski
smo u shvatanjima!; 2. isti kaoja! tiho dozivanje (koga) (skra) v. ekser
na kub = 1. jako mnogo: 2. velik tae na kubf = jako mnogo lae!
valerina na kub = veliki ljubavnik /;;///. kuii/
oduevio se ko kuef = silno se oduevio!
kueki kuite kuka

kukar kua
kufer kuka
kul anusna obljuba pas/izv. od,,//e7
1. enska osoba: 2. betija (za enu): 3. kokain s dodacima zapuenje
(dijabio) iamer. ki\k..bitcb"l 1. vlasnik vie pasa: 2. osoba koja se bavi
psima 1. zatvor: 2. samica
(g)de si, kuo staraf = gde si, stari drugar!
Inem. ..Koffer" - koveg/
pun mije kufert = svega mi je dosta! leuf za
..pun mijekurac!"/
1. nos: 2. godina dana zatvora
dobio je dve kukef = dobio je dve godine
zatvora!
inia 60 kukaf = star je 60 godina!
baciti kuke na ttekoga = 1. netremice gledati
nekoga; 2. udvarati se
bacio je kuke na sve stranef = trai vezu na sve strane!
stara kuka = iskusna osoba 1. (prilog) divno, lepo: prijatno: 2. (pridev)
hladnokrvan, miran; 3. (pridev) izvanredan; 4. prava stvar: 5. (pridev)
dobar; prijatan lamer. sleng,,coo/"-spokojan: odlian/ kul tip = 1.
flegmatinaosoba: 2. zanimljiva osoba kul riba = lepa i zanimljiva
devojka tip je kulf = momak je dobar! kulfaca = osoba spokojnog
izgleda kul sif = izvanredan si! ba si kulf = ba si dobar! budikulf =
budi miran! bio sant skroz kulf = bio sam sasvim pribran! // si
kulfrajert = ti si momak na mestu! to je kulf = 1. to je dobro!: 2. to je
prava stvar! bilo bi kulf = bila bi prava stvar! budi kulf = budi miran!;
budi spokojan! jesatn li kul? = je l' izgledam dobro? kulsatttt = dobro
sam! tebije kuli = tebi je dobro! baje kulf = ba je divno! frajer je

kult = 1. momak je dobar!: 2. mladi je divan!
PETRIT IMAMI
stvarno je kult = 1. predivno je!; 2. stvarno je dobro!

kulhaljina! = divna haljina!
kul kafi = divan kafi!
to je ovde kult = to je ovde prijatno!
biti totalno kul = biti sasvim oputen
bilo je maksimalno kult = bilo je neopisivo!
kuljUm = dobar film
pravise kull = pretvara se da ga ne uzbuuje (/// zanima)!
kut je da... = bilo bi dobro da... to nije vie kult = to vie nije uivanje!
sve je kult = sve je u najboljem redu! do sada je sve bilo kutl = do
sada je sve bilo u najboljem redu! kulana (iron.) zatvor lizv. od ///", a
u znaenju
kuliranje"/
kuler (/////. kuleri) 1. dokoliar; 2. badavadija;
3. hladnokrvna osoba lizv. od ,.///"/ kulijana uivanje
tip je kulijanal = mladi je uivanje da gleda! kuliranje 1. oputanje;
2. uivanje; 3. dokolienje: 4. nerad lizv. od &/// "/
kulirati 1. opustiti se; 2. dokoliiti: 3. nita ne raditi;
4. uivati; provoditi vreme lizv. od kul"l kulira! = uiva (u neradu)!
kulirajt = uivaj!
tisamo kuliraj! = 1. ti samo uivaj!: 2. nemoj da te boli glava!
kulira ulicama! = eta besciljno ulicama!
kuliraju zajedno! = zajedno provode vreme!
ne kulirat = nije raspoloen!
ti si kuler! = ti zna da se opusti!

bolje da kuliram! = bolje da ne razmiljam o
tome!
kulii v. kuler lasoc. na prezime Kulii/
kutov 1. glupak 2. prostak: 3- mangup lizv. od romskog
k(h)ul" - govno, ili od ital. culo"- zadnjica/ kulovi sitna dua //rz: od
.,///or 7
kulovina (augm.) 1. glupaina; 2. prostaina //: kulov/ kulovisati glupo
traiti vreme //; kulov/
217
kulovisati se
kutovka
kulovski
kulovtina kulturika kulturnjak kulje (ikulji) kutn
kunst
kttttt
kuntati kttpiti1
kupiti'
ktipiti se
ktipljen
kupljeno!
kupovati
ktipusara kitr 1. budaliti; 2. ponaati se prostaki iv. kulov/
prostakua Iv. kulov/
prostaki
kulovska faca = prostako lice prostakluk, prostaina //; kulov/ kultumo
uzdizanje (tv.) osoba koja se bavi kulturom bolje, bolji /komparativ od
///"/ 1. inicijator; 2. voa
kutnei = prijatelju! /uzreica pri oslovljavanju nepoznate osobe/
stnanji, kuntet = (irott.) nemoj tako estoko, prijatelju!
1. vetina; 2. lukava prevara Inetn. Kunst" umetnost; vetina/
nije to neki kunstt = nije to neka vetina!
na kuttst = lukavom prevarom
1. stan; 2. tajni stan: 3. prenoite: 4. spavanje
Ittta. kun-haz"-kolib^
tjiitikunt = duboksan
1. spavati; 2. prenoiti //; kunt/
1. poverovati; 2. saznati: 3. pridobiti; 4. osvojiti (koga); 5. potkupiti; 6.
ukrasti; 7. prihvatiti kupilaga je totalno! = radi sa njim ta hoe! kupio
satttga! = 1. pridobio sam ga!;
2. potkupio samga! prihvatiti, usvojiti
kupljeno! = 1. prihvatam!; 2. slaem se! kupititos = prihvatiti
(///zapamtiti) neiji trik otii, udaljiti se
kupise (odavde)! = gubi se (odavde)! pridobijen
(ekspn) 1. prihvata se!: 2. u redu je! 1. preuzimati, usvajati; 2. kopirati
(nekoga) kupuje tosovei = koristi se tuim trikovima! 1. pohabana
knjiga ili sveska: 2. (iivn.) debela knjiga (skra.) v. kurac
kur tnoji = 1. nema anse!; 2. ne dolazi u obzir! ono, kuri = kad ono,
nita!
I 218
PETRIT IMAMI
kura (skra.) v. kurac
kurac (/////. kurevi) 1. muki polni organ; 2. mukarac

lizv od praslovenskog ,,kur" - petao, koji se u narodu smatra polno
najaktivnijom i najstrastvenijom pticom/ kuracf = 1. nije!; 2. ni gpvora!
kurac... f = avola...! kuracje... ! = avola je...! kurac u da... ! = e,
neu da...! kurac bi (ili ne bi)! = avola bi (/// ne bi)! kurac tnoj! =
avola! kurac, nee! = pravi se da nee! kurac, e! = ne sme!
(h)ou kurac! = neu! (hjoe kurac! = 1. nee!; 2. nee smeti! (h)oe
kurac da... ! = nema anse da...! (...), kurac, (...) = (...), boga ti, (...)
gle, kurcu! = gle, boga ti! jest, kttrac! = jest, avoia! znattt, kurac
da... ! = jest avola, da...! zna ko tttoj kura = nita ne zna! kurac,
znat (ilizna, kurac!) = zna. avola!;uoptene zna! kurac, itna! =
ima. avola!: nema! radi, kurac!(ilikurac, radii) = e, ne radi!
istikuraci = isti avo!; ista stvar! do kurcat = do avola!
e, do kurcaf = 1. zar je mogue!; 2. neka ide do avola!
do kurca vief = dosta!
hvala kurcuf = najzad! /analogno hvala
Boguri
do kurca tttijef = 1. dojadilo mi je!: 2. uopte me nije briga!
nek ide sve do kurcaf = neka ide sve do avola!....
pa do kttrcaf = .... pa kud puklo da puklo! za koji kuracf = zbog ega!
kojikurac... t (ili kako kurac... t) = kog
avola... ?!
kogkurca... t = zato. doavola....!
ta, kojikurac (ili kog kurca)... / = ta, kog
avola,...!
219 I
gde e, kojikurac! = kud si navalio! tagteda, kojikurac! = ta

bulji, do avola! dosta, kurac,...! = dosta o ...! glupikurac =
glupaosoba glup (je) ko kuract = vrlo (je) glup! glup siko mojkuract =
mnogo si glup! dajy koj(i) ti je kuracf = ta ti je, ovee! koj(i) mu je
kurac! = ta mu je! koj(i) tije (bre) kuract = ta ti je! koj(i) je tebi
kurac! = ta je tebi!, jesi li pri sebi! koj(i) si tikuract = 1. koja si ti

budala!: 2. ko si ti uopte!
koj(i) si mipa ti kurac?t = ko si mi pa ti?! koj(i) mu je on kurac! = ko
je on! koj(i) e mi kurac! = ta e mi! koj(i) e ti to kurac! = ta ti to
treba! koj(i) samga kurac...! = ta mi je trebato da ga...! kakav kurac
(...)! = nema govora o (...)! ostati kratkog kurca = ostati kratkih
rukava moe da dobije (samo) kuracf = nita ne moe da dobije!
dobio sampun kuract = nita nisam dobio! popio (iti dobio) je kuract
= loe je proao! dobie kuracf = nita nee dobiti! ta sam dobiof
kuracf = nita nisam dobio! /u ali se dobacuje: daga bar ima'V
moe da miposisa kurac! nita mi ne moe! poljubi mi kurac!
= nita mi ne moe! u(b)vatis me za kurac! = nita mi ne moe! dr'
me za kurac! = ba nita mi ne moe! boli me kurac (za...)! = ba
me briga (za...)! zabole me kurac! = nije me briga! lasoc. zaboleme
glava' 7
posisa (ilipojede, popui) mi kuracf =
nita mi ne moe!
puca mi kuract = nije me briga! /analogno:
puca miprsluk 'I
dam ti kuract = ne dam ti!
pun mije kuracf = svega mi je dosta!:
dozlogrdilo mi je!
pun migajp kusml - dozlogrdio mi je! pun mi te je vie kuract = popeo
si mi se na glavu!
I 220
PETRIT IMAMI
ta te boti kurac (za...)! = ta te briga (za...)!

ta tebe boti kuract = ta se ti niea!
ide ttti na kurac! = strano me nervira!
nabijem te na kurac! = nosi se do avola!
popeo mise (vie) na kurac! = ne mogu vie

da ga podnesem! /asoc. ..popeo mi se na glavu"
skini tni se s kurca! = ostavi me na miru!
sii mi s kurcat = ostavi me na miru!
siao mije s kurca! = ostavio me je na miru!
skinuo santga s kurca! = skinuo sam ga s vrata!
da skinetno to s kurca! = 1. da prebrinemo
to!: 2. da se otarasimo toga!
tttii ttti se s kurca! = bei mi s oiju!
beu bre, u kurac! = gubi se!
pustiga, u kurac! = pusti ga, do avola!
oterao (iliposlao) satttga u kurac! =
oterao sam ga do avola!
poslati sve u kurac = poslati sve do avola
terajga u kurac! = oteraj ga!
terajse u kurac! = da se nosi do davola!
neka ide sve u kurac! = neka ide sve do davola!
id(i) u kurac! = nosi se do avola!
id(i) u krastti (ili lepi) kurac! = nosi se do davola!
a(jd) u kurac! = nosi se do avola!
tttoze, aV u kurcu! = ne moe nikako!
gotti (ili teraj) ih u kttrac! = teraj ih do avola!
ttmr u kurac! = nosi se do avola!
pui kurac! = nosi se do avola!
evo ti kurac! = ni govora!
u kurac! = do avola!
u kurac krastti! = do avola!
ma, kurac! = jest. avola!
tttoe da pria kurcu! = to to pria nema
nikakvevanosti!
stalno tttu fali neki kttrac! = 1. uvek mu neto nedostaje!; 2. stalno se
kvari! navukaoga tta ktirac! = prevario ga je! navukao sam je tta
kttrac! = obljubio sam je' tta kurac! = 1. povali je!: 2. pobi! asoc
..nabij nakolac!"
tte sviraj ktircu! = ne priaj gluposti! svirajkurcu! = priaj drugome!
drka kurac! = 1. krade Bogu dane!: 2. mnogo je dosadan!
BEOGRADSKI
FRAJERSKI
RENIK
ej'esi kurac! = e, jesi budala!

isp(a)o sam kurac! = ispao sam budala!
on je obican kurac! = on je obina budala!
ode u kurac! = propalo je!
ode mu kurac! = 1. nastradao je!; 2. dobio je
udarac u monicu!
otio (ili oo) je u kuracf = propao je! otilo je sve u kuracf = sve je
propalo! odosmo u kuracf = 1. propali smo!; 2. stradaemo!
otii u tri kurcaf = propasti sasvim! sad sam kuracf = sad sam niko i
nita! ne zna u kom si kurcuf = ne zna u kakvim si problemima!
totalno sam u kurcuf = u velikim sam problemima!
radiu kad mije kurcu eff = radiu kada mi se bude radilo!
zapelo mu za kuracf = prohtelo mu se!
digo mu se kuracf = 1. nadraio se!:
2. prohtelo mu se!
digo kuracf = uobrazio se!

zasvrbeoga (je) kuract = avo mu nije dao mira!
sav se pretvorio u kuracf = stalno misli na seks!
popita (ili dobila) je kuracf = obljubljena je
odebljo mu kuracf = ukrutio mu se penis!
kurac sve tanjif = sve nemoniji u seksu!
kurac mije poskoio! = ukrutio mi se penis!
osuio mi se kurac! = dugo nisam seksualno
optio!
ostaoje suva kurca! = nije imao seksualni kontakt! nai neto za pod
kurac = nai partnerku za seks nala je kuract = nala je seksualnog
partnera! ostala je bez kurcat = ostala je bez mukarca! traikuract =
potreban joj je mukarac! eljna je kurcat = eljna je mukarca!
oboava kuract = uiva u seksu! potreban jojfe kuract = potreban joj
je makarac! njoj treba jedan dobar (ili tvrd) kuracf = njoj je
potreban mukarac! kurac joj viri iz oijuf = stalno misli na seks!
(odnosi se na ene)
sve bi dala za kuracf = eljna je seksa!
I2 2 3
PETRIT IMAMI
nikako da se odbrani od kurca! = stalno uiva u seksu! (odnosi se na

ene) dobarkurac = potentni mukarac dobra je za kurac! = dobra je
za seks! nije jojdo kurca! = 1. nije joj do mukarca!: 2. nije raspoloena
za seks! santo joj (je) kurac uglavi! = stalno misli na mukarca!
zaigrao joj kurac! = ne moe da odoli penisu! poludeta je za
kurcettt! = ne moe bez mukarca!
satire se od kurca! = veoma je pohotna! ubio jeodkurca! = stalno
vodi Ijubav sa njom! ttbio (ili satro) sattt jeodkttrca! = estoko sam je
obljubio!
ubio seodkurca! = doiveo je slatku smrt
ttdariti kurac = obljubiti

ttdariti kurcettt u ledittu = umreti
lupio ttti (ili tttu)je kttrac! = prcvario me (ili gi) je!
tupiojojkuract = 1. obljubio ju je!: 2. prevario ju je!
preko kurca = bez volje
(ttjoe, kurac! = nee!
(h)oe kttrac da... ! = vara se da e...!
ittta tta kttrac da ti izae\ = ima na nos da ti
izae!
ko s kurcetn (raditi)! = traljavo, neuredno (raditi)! koj(i) tije kttrac?!
= ta ti je?!; koji te je avo spopao?!
(to) ttettta veze s kurcettt! = (to) nema blage veze s tim!
stttrdljivi kurac = 1. bezvredna osoba: 2. bezvredna stvar
teki kurac = bez ikakve vrednosti
ko tttojkiirac! = nikakav!: bezvredan!
izgleda ko kurac! = sav si nikakav!
tiije ni za kttrac! = ni za ta nije!
tte vredi ni kurca! = ne vredi nita!
tte valja tti kttrcu! = ne \ redi nita!
jede kurac! = jede se od muke!
ruzan ko kttrac = vrlo ruan
go (iligoli) kurac = 1. potpuno nevano:
2. potpuno nevana osoba
itna satttogoli kttrac! = nita nema!
224 I
ima kuracf = hrabar je!

ima, kurac! = nema!
nema, kuracf = ima!
nee, kuracf = hoe!
nije, kuracf = jeste!
ima neki kuracf = ima neto!
ima tu neki kuracf = ima tu neki avo!
ko za kuract = ko za inat!
fala (ilihvala) kutvuf = 1. hvala Bogu!: 2. najzad!
kako se kurcu navmef = potpuno je
nepredvidivo!
razmitja kurcemf = uopte ne razmilja! to je kuracf = to nije nita!
za koji kuracf = 1. zbog ega...!: 2. za ta...! koj(i) kurac trazi ovde?!
= ta kog avola trai ovde?!
koj(i) kurac oe sad?f = ta kog davola hoe sad?! ta nam koj(i)
kurac mogu?f = nita nam ne mogu!
ta onajkurac... ?! = ta ona budala... ?! kurac od... (npr. doktora,
naunika isl.)!
= nije nikakav...! (npr. doktor, naunik i sl.) kuracodkera (ili ovce) =
bezMedna stvar kerovkurac = 1. beznaajna osoba: 2. bezvredna stvar
pokazo mu kuracf = ispruio mu je srednji
prst! (kao prkosna uvreda)
pun kurac iprazna jajaf = nita od svega!
ni kurac nipalac = ni jedno ni drugo
/uporedi: kurac-pala'/
dobarkurac, mir u kuit = dobri suprunki

odnosi zavise od seksa!
kilavom (iti ravom) kurcu i dlaka smetaf
= nesposobnom sve smeta! /analogno narodnoj poslovici raivj ovci i
runo smeta 7 vatjda sant ija neki kuracf = valjda se i ja pitam! biti u
kurcu = biti u kursu /saljivo stapanje rei Jurs" i kurac'/
jebo ne jebo, vreme kurcu protazif = vreme ini svoje!
oseati se ko kurac u ladnoj vodi! = oseati se nelagodno!
svira kurcu za niale paret = nema neke vajde od toga
I 226
PETRIT IMAMI
kurac-pdtac kurafte
kurajber
kuramoca kurat
kurava
kurcoglav kurcoliz
kurcolomka
kurclus
kurcekanja kurcev
kurevi kurevit
kurevitost kurina kuriti se
kurentno kuro
kurobecanje kurobecariti se
razume se ko Marica u krivi kuracf =
uopte se ne razume u to!
(/////. kurevi-palevi) 1. jeste-niie: 2. nitaodtoga

/uporc:!;. nikuracnipalac'7
koji kurac-palac... ! = mata...!
(iron.) primitivno/po estoj uzreici Roma s
Kosova, nastaloj od alb. ku rafte. mos u vrafte!" u znaenju: uopte me nije brigaf'l
kurafte tehnika = primitivna tehnika
1. dripac; 2. osoba s velikim penisom
/saimanje (kurja' i nem. R(eiber)" - kuka na
vratima/
nesigurna osoba Isioz. kura" i moca 7 koji ima veliki penis lizv. od
kura'l ba smo kurate sreef = ba nemamo sree! starija
prostitutka /saimanje (kur)va" i ..kr(ava) "I
glup ovek /saimanje ..kurac" i glava"/
1. homoseksualac; 2. oralni seks/saimanje kurac ' i lizati'7
nimfomanka /saimanje kurac" i ,.lomiti'\ analogno: ledoloma'. u
enskom rodu/ (iron.) 1. nesporazum: 2. gubitak svesti /konverzija
kurius" u kurclus'7 (augm.) veliki penis nikakav, bez\redan
kurevaglava = glavi penisa kurev provod = seksualni provod
razmetljivac lv. kuriti se/
1. razmetljiv; 2. arogantan lv. kuriti se, analogno:
bikovit"- neukopljen/
1. razmetljivost; 2. arogantnost
(augm.) veliki penis
razmetati se, praviti se vaan
ta se kuril = ta se razmee!
veoma traeno /konverzija kurat" u kurentno "I
v. kurac
nametljivo ponaanje v. kurobecati se

228
kurobecati se nametljivo se poriaati /saimanje ..kuro" i

..becati"-n\\\mi/ kuromicin ukrueni penis lasoc. na injekciju,
saimanje
kuro" i streptomicin7 kuronja (augmj ovek s velikim penisom
kuropitaa pohotna enska osoba ,/saimanje ..kuw" i
.pitati". sa suf. -aal kuroder(ka) 1. pohotna ena: 2. prostitutka
/saimanje ..kuro" i
,.(der)atn
kurlus 1. nesporazum; 2. smutnja u glavi /nem.
..Kurzschluss" - kratki spoj/ kurlus u mozgu = blokada u mislima
kurum mokrenje lasoc. na kurac" i umiti" (za
mokrau)/
Kurta i Murta svakojaki olo /od izraza Kurta sjai. Murta
uzjai!"/ kurtalisati oterati (koga)
kurtalisati se osloboditi se (od koga) /////: kurtarmak" - spasti/
kurtaliiga sei = oteraj ga!
kurton 1. prezervativ: 2. ulizica, poltron; 3. bednik
/saimanje(kur)ac" i ko(ton)" - fr. coton" prezervativ, po imenu pronalazaa Conton/
kurtonu glupavit = budalo velika!
obian kurtont = obian poltron!
mali kurton = nitavna osoba
ba si kurtonf = ba si bednik!
koj(i) je tebi kurton?! = koji je tebi davo?!
kurva 1. nekaraktema osoba: 2. podlac: 3. kukavica:
4. pritvorica; 5. neverna ena: 6. laka enska osoba; 7. prostitutka lizv. od
prasloveskog kur " -petao i penis:prostitutka/ kurvo starai = pravi si
lisac! gde si, kurvo starai = gde si. drugaru moj stari! /analogno
pozdravu 5/, stari drue!"/ stara si ti kurvai = 1. veliki si podlac: 2.
nisi ti uopte naivan!
kurvo kurvinai = bednie!
jebem ti majku kurvinu! = avo ti odneo
porodicu podlaku!
uti ko kurva! = uti ko podlac!
kockarska kurva = kockar koji ne isplauje
svoje dugove
I 229
PETRIT IMAMI
kurvaa 1. neverna ena; 2. nekarakterna ena

kurvaluk 1. blud; 2. prostitucija: 3. podlost lizv. od kurva"
sa#//: sufiksom ,,-///"/ kurvanje 1. bludnienje; 2. prostituisanje //r/i ,.
///7Y/"/
kurvanjski podlo, na podao nain //rr. od kurvanje"I kurvar
enskaro /& od &///-/Y/"/
kurvarina (augm.) veliki podlac //r/>. od Murvar"! kurvarluk v.
kurvaluk
kurvati se 1. odavati se bludnom ivotu; 2. prostituisati se //'. kurva"!
kurvase na sitnof = jevtino prodaje svoj obraz! kurvetija (augm.)
nemoralna osoba /saimanje kurva" i betija"/
kurvetina (augm.) 1. razvratnica; 2. blud, razvrat; 3. podlac //ri'. od

kurva"/
kurvetina (augm.) 1. razvratnica; 2. ostarela prostitutka lizv. od.
kurva"!
kurvetino nepostojea! = neiskazani podlae! kurvica (dem.) podatna
mlaa ena lizv. od ..kurva 7
niala kurvica laka devojka kurvin kurvin sin = pravi podlac
mamu tikurvinu! = proklet bio! kurvinski na podmukao nain
kurvinska posla = sumnjiva posla kurvisati se 1. prostituisati se; 2.
podilaziti /uporedi: kurvatise'l
kurvie sef = 1. prostituie se; 2. podilazi! kuf (ekspr.) ut! Ifr.
zapovest za psa: couclje!" - lezi\!
kuovati utati //'. ku/
kuvanje 1. nagovaranje: 2. ubeivanje; 3. pridobijanje:
4. udvaranje
kuvati 1. nagovarati; 2. ubeivati; 3. pridobijati; 4. udvarati se
kuvati se preznojavati se (od vruine, muke)
kuiti 1. gledati; 2. shvatati lital cosf - je 11/
kuit = 1. gledaj!: 2. obrati panju!
kui? = 1. jesi li razumeo?: 2. jesi li primetio?
kuzio me jet = proitao mi je misli!; prozreo me je! kvadrat na kvadrat
= veoma mnogo
kreten na kvadrat = veoma lud
230 I
kvaka
kvar
kvaran
kvarno
kvarnjaki kvarnjak
kvasac kvazimodo
kveker
kvit
kviz kvoka kvoter kvrga
(/////. kvaevi) 1. zakoljica; 2. izmiljotina;
3. smetnja, potekoa; 4. nos
kenja kvakef = 1. izmilja!; 2. govori gluposti!
u tome je kvakaf = 1. u tome je stvar!: 2. tu
lei tajna!
poremeaj
zatei u kvaru (koga) = uhvatiti na delu (koga)
u kvaru jef = bolestan je!
1. neastan; 2. bludan, razvratan
nije kvaranf = poten je!
to sikvaran! = vrlo si nemoralan!
kvaranje do srzit = nema ni trunke morala u
sebi!
kvaran ko upalj zubt = vrlo neastan! imati kvarnu matu = imati
prikrivenu nameru
1. neasno; 2. nepoteno
na kvarno = na nepoten nain
na neastan nain
podlac, pokvarenjak
na kvamjaka = podlo
pokuava (ili misli) na kvarnjaka! =
namerava da postigne na podao nain!
raste kao kvasacf = jako mu je milo!
nakaza /po liku nakazi u romanu Mktora Igoa Bogorodiina crkva u
Parizu 7 /od nkveker" - usko skrojeno odelo kakva su u XIX veku nosili
lanovi istoimene protestantske sekte u SAD - cjuakers"/
udariti (ili lupiti) kveker = napakostiti (kome)
/fi: (juifte"-s\ren: razduen/
sadsmo kvitf = sad nita ne dugujemo jedan
drugom!
ikvitf = i vie nemam(o) s tim ta! propitivanje
potkaziva lasoc. kokodakati - ( fi g ) stalno priati/ etrvrt grama droge
leng. guarter " - etvrtina/ 1. slaba ocena; 2. godina dana zatvora
stara kvrga = stari vojnik
232
PETRIT IAAAMI
kvrgav
labrnja
lao ladan
ladara ladia laditi
taditi se ladno
laenje 198 I odleao je pet kvrgai = odleao je pet godina zatvora
neugodna osoba
L
usta/saimanje/7tf/. Jabbro" (usne) [brnja" (gubica)/

sjajno, odlino, dobro /ivtn. Jalx) '-dobar/
1. hladnokrvan, staloen; 2. ravnoduan lizv. od Jjladan"I
ladan tip = hladnokrvan mukarac
ladan oblog = 1. neugodna vest; 2. obijanje
ladan ko pricer (ili led) = vrlo hladnokrvan
1. zatvorska elija; 2. otima novanika iz ruke
lizv od (I) Jaditise"; (2) Maditi"!
osoba kojoj je otet novanik iz ruke Ifig. osoba koju
je \opo\ oladio"/
l.smirivati:2. krasti
tadi jajai = ne radi nita!
ladi mu jajai = ulaguje mu se!
taditiivce (ilinerve) = smirivati se
tadi butikef = krade po buticima!
1. gubiti interesovanje za to; 2. besposliiti;
3. primiriti se; 4. igrati karte; 5. zastarevati (za
modu)
1. ne uzbuujui se; 2. ne trepnuvi; 3- nehajno. nezaintersovano lizv. od
Jadan l ladnoje... f = ne uzbuujui se ni najmanje je...! ladnoga je... f
= ne trepnuvi ga je...! tadno ufazonu... ! = nehajno u stilu...! pitao
me tadno! = pitao me je nezainteresovano! ladno imas (...)! = i ti mi
uopte ne pria da ima (...)!
1. smirivanje; 2. obuzdavanje
1. odvaan momak: 2. dobar drugar: 3. veliki zavodnik/stari izraz za Jav"/
lafe! = drugar! tisilaf = tisi glavni
pazi to je lafi = pazi to je momak!

glavni laf = glavni momak
pravije taf! = veliki je drugar!
najvei taf = najvei drugar
isp(a)o je lafi = postupio je kao pravi drug! lafina (augm.) 1.
momina; 2. veliki drugar; 3. odvana
osoba /saimanje Jaf" i momina"/
lafcinof = momino! lafica 1. odvana devojka; 2. dobra drugarica
lagator osoba koja lae /izv. od Jagati 7
lagi (euf.) lagati
lagiti (euf.) lagati
to lagi? = to lae? lajaro brbljivac lizv. od Jajati "I
lajati brbljati, priati gluposti
lajavac megafon
lajn doza kokaina lengl. Jine" - crta; v. crta (2)1
lajn dopa (ili koke) = crta kokaina (doza) lajsna dlaice na stidnici
uska (Uiiroka) lajsna = ui (ili iri) pojas
dlaica na stidnici lak laka enska = 1. prostitutka; 2. podatljiva ena
laka droga = marihuana, hai i sl. laki asocijalna osoba lasoc. na
ozloglaenog amerikog
gang>tera Lakija Luiana/ lakica podatna enska osoba
lako (inver.) kola
laktaro karijerista lasoc. diskretno davanje znaka dodirom
lakta o neku osobu/ lalati spavati
lalef (ekspr.) brale! /familijamo oslovljavanje nepoznate
osobe/
iandara besposliar lizv. od Jandarati "I
landaralo muki polni organ tandaranje skitanje tandarati skitati,
besposliiti
tandara kuract = nita ne radi! landrati v. landarati
I2 3 5
PETRIT IMAMI
lapara iista /ital. Jabrro" - iista/

laparalo v. lapara
laparati brbljati lv. lapara/
lapati jesti /////: /#/> lapyemek" - halapljivo jesti/
/op/ (e//) z> laponac
//7///7/ 1. ukrasti; 2. naplatiti //'. lapati/
lapnuti progutati, pojesti //'. lapati/
/tf/>o pola grama droge linver. od />o/tf7
laponac 1. senilna osoba; 2. stariji co\ek/asoc. na
Jzlapeo"!
laprdalo 1. usta; 2. brbljivac /saimanje /////. Jabrro"
(usne) i prdalo " (dupe)/ laprdanje prianje gluposti //'. laprdalo/
laprdati priati gluposti //'. laprdalo/
larka (tv.) dolar /od skra. Jar" za dolar/
iasti homoseksualac lavanje spavanje /saimanje Jalanje" i spavanje
7
/tfz/f// f///m:J ulazi!
laara laov /zi od ,,/îo/^"/
/ni^j/ (ekspr.) ma ta kae!, nije mogue!

tanjak 1. falsifikat; 2. lani proizvod; 3. lazni dep: 4. lani
pitolj; 5. osoba koja se lano predstavlja
laulja laljivica
leb 1. hleb: 2. dobar ovek
teba ti = Boga ti vidt, leba ti... = vidi. molim te... dobarko leb = jako
dobar ovek
lebac hleb
dobar ko lebac = jako dobar ovek lebac tijebemf = avo da te nosi!
leenje teenje travkom = uivanje droge
lea (inver.) ale
legenda 1. odvana osoba: 2. osoba koja se pamti po
nekom podvigu
(g)de si, legendo?! = gde si, slavni! legitimika (hipok) legitimacija
236 I
leglo legmiti
leha
lejmer
lekarija
lemanje
lemati
lemati se
lepak
lepenac
lepiti se
lepanka
leptirika
ler
lerdi
lerva
le
leenje leinar
leinarenje 1. krevet: 2. urka sa izleavanjem
na leglu = na spavanju
1. dugo initi to; 2. nalegnuti pod teinom
legao je na tetefon! = dugo razgovara
telefonom!
kota su legla (gume su legle) = gume na
autu su nalegle pod teinom
inspektor MUP-a linver. od hala: ala" - adaja/
kvazihaker/#///#: skng Jamer": /: haker/
nadrilekarstvo
1. uia: 2. batinanje
tui, batinati lizv. od Jemez"- krovna letva/ tui se
lepak kao inhalant
starijaosoba/rwoc. mJapona': izv. po praistorijskom arheolokom
nalazitu Lepenski vir/ 1. pridruhati se; 2. simpatisati: 3. olako prihvatati
to lepiseza ... = 1. vezuje se za...: 2. simpatie ... lezbejka
(hipok.) leptir mana
odloeno plaanje (kod narkomana)

na ler= 1. na odloeno plaanje (kod
narkomana): 2. bez mnogo napora ili uenja
zavrio je kolu na ter! = zavrio je kolu s
malo uenja!
(inver.) diler
ljubavnik////ra: Jvaler 'l
1. runa osoba: 2. stara osoba: 3. isluena prostitutka; 4. devojka s kojom
se stalno zabavlja mladi
ko podgrejani le! = vrlo runa osoba! premlaivanje
1. kradljivac koji pljaka pijane ili zaspale osobe (obino u kafani ili vozu):
2. osoba koja prosi sitan novac; 3. osoba koja iskoriava tuu nevolju
lasoc na pticu Ieinar/
1. deparenje pijanih ili zaspalih osoba:
2. prosjaenje sitnog novca: 3- iskoriavanje tue nevolje
I 238
PETRIT IMAMI
leinariti
teiti letva
leukemiarka lev
levak
levat
levator
levda
levisice
leviske
tezbaa
lezbaenje
tezbaiti se
lezbejua
lezbos
lezbuljina libero
licitacija li
linjak
tider
tiga 1. depariti pijane ili zaspale osobe; 2. prosjaiti
sitan novac; 3. iskoriavati tuu nevolju
1. tui (koga); 2. unititi; 3. odluno obaviti (to)
pijan ko letva = jako pijan
devojka u belim arapama
tevo smetalo = osoba koja nije ni od kakve koristi
kao da imadve levei = 1. loe radi!; 2. loe ti
ide posao! /analogno: ,,kao da imadve leve rukel
inta dve leve nogel = 1. loe igra ludbal!:
2.imarunenoge!
1. nesposobnjak: 2. leviar /asoc na izraz raditi levomrukonil
ubosti (ili ubtti) levaka = skrenuti levo (u vonji)
1. neiskusni prestupnik; 2. potenjaina; 3. obian
ovek; 4. ubica iz nehata
nesposobnjak//7tf/. Jevatormii podiza. i
asoc. na izraz raditi levom rukom 7

v. levak
/; leviske
(mn.) farmerkemarkeLevis' (tv.) lezbejka voenje lezbejske ljubavi
voditi lezbejsku Ijubav (tv.) lezbejka
lezbejka lasoc. na grko ostrvo Lezbos na kome je ivela pesnikinja Sapfa,
optuena za lezbejstvo/ (izv.) lezbejka /saimanje Jezbejka" ibuljina"/
jx)kretljivi centarhalf, sredini odbrambeni igra u
fudbalu lital. Jibero" - slobodan/
biranje igre u preferansu
slepa licitacija = licitiranje na ne\ ideno (ne
gledajui u karte)
nematoviti haker lamer. skngjeecb 'l
lina karta
voa zatvorenika
prva je ligaf = odlina st\ar!
nisi ti njena ligaf = ne zabavlja se ona s
takvima kao tosi ti!
240
lijepa u lijepoj njihovoj = (iron) u Hrvatskoj

lik 1. osoba koja po neemu privlai panju:
2. neznanac/u tip/
glumi neki likf = misli da je neka linost!
/analogno: glumi nekufacuri likovnfak (/////. likovnjaci) 1. likovni

umetnici: 2. studenti
Likovne akademije Hkvidirati 1. poloiti ispit; 2. poloiti godinu na
fakultetu lilovanje oralni seks /saimanje Jiz" i miiovanje "I
lilovaii odavati se oralnom seksu
limpaf idem!, beim! linver. od ,,/w/////': v. paliti/
//////w /&11 = idem kui limunada sladunjav film ili slaba pozorina
predstava lasoc.
na osveavajue pie/ limunadica Q)ipok) film ili roman lakog sadraja
lipicaner elegantno odeveni mukarac lasoc. na istokrvnu
rasu konja iz Lipica, u Sloveniji/ Hra la. obmana lizv. od Jirati 7
udariti liru = 1. lagati: 2. moliti lirati obmanjivati Iskra. od .fo/irati 7
liske (eufem.) lisice
litipa (inver.) v. paliti
liz oralni seks
liz masaa = oralni seks lizati obavljati oralni seks
lizati se odrzavati bliske veze (s kim)
tiu se = vrlo su bliski lizguz ulizica /saimanje Jizati" i guza 7
iobe (inver.) belo (kokain)
lokalac 1. lokalni voz: 2. metanin
lokati napijati se
tokator pijanac /o/tf 1. veseljak: 2. enskaro
lomatati se maltretirati se idui s jednog do drugog mesta lomilica
poluga za lomljenje brava (u kraama)
lomiti lomiti kosti = dobro tui koga
lomiti brzinu = menjati brzinu na menjau
motocikla
242
PETRIT IAAAMI
lomiti se 1. mnogo se truditi; 2. otimati se

lone (skra.) pantalone
lopata runa devojka /prethodnofig. devojka s velikim
stopalom) lopina (ciugm.) kradljivac
lopov 1. kradljivac; 2. lupe; 3. obeenjak; 4. mangup;
5. snalaljivaosoba//////</. Jopo'- kradljivac/
zna, lopovi = zna, lupe!
velikije to lopov! = vrlo je snalaljiv!
ejesi topovi = svaka ti ast, vrlo si snalaljiv! lopovka maskima pletena
kapa (tamne boje koju
kriminalci navlae preko lica) lopta igrati na prvu loptu = brzopleto
reagovati
spustiti loptu = smiriti situaciju
prodatitoptu = namemo dodati loptu
protivniku lopurda (augm.) kradljivac
teka lopurda = nepopravljivi kradljivac lopuina (augm.) lopov
lora uzimanje novca od koga
lose (inver.) 1. selo; 2. primitivac
lota prodavac novina koji sarauje s kriminalcima
lova novac Irom. Jove" - pare, novac/
zgrtati lovu = sticati veliki novac
kilo love = milion dinara
suva lova = gotovina
iva lova gptovina

tupada lovaf = tu e biti zarade!
taka lova = lako steen (/// ukraden) novac
tova do krova = puno novca lovan bogata osoba /izv. od Jova 7
tovaner v lovator
lovanka bogata enska osoba lizv. od Jovan 7
lovaran nemoralna bogata osoba /saimanje Jova" i kvaran 7
lovator bogata osoba lizv od Jova 7
lovuga (augm.) veliki novac
lovica (dem.) novac lizv. od Jova 7
lovina (augm.) veliki novac
243
lovika (bipok.) novac lizv. od Jova "I

lovuda veliki novac lizv. od Jova 7
loa 1. podstreka; 2. intrigant; 3. osoba koja se brzo
uzbudi ili ponese
loenje 1. oduevljavanje; 2. izazivati zanos: 3. zavaravanje:
4. zagovaranje
ta je intao od loenja! = uzalud se zanosio! nije toenje! = nije
obniana! loiti 1. odueviti: 2. zavaravati: 3. mamiti (koga):
4. zagovarati: 5. ubeivati loi ih = \. mami ih: 2. zavarava ih: 3.
zagpvara ih toio nte je = 1. udvarao mi se; 2. zavaravao me je; 3.
zagovarao me je
loi nte? = 1. je X me to lae?: 2. je l' mi se to udvara?
loiti stvav = zagovarati to loiti se 1. zaljubiti se; 2. odueviti se; 3.

zanositi se:
4. eleti
to se loi! = 1. to se uzbuje!: 2. ne primaj toliko srcu!
loise na... ! = uzbuuju ga (uzbuuju je)...! loi se na tebe! = zaljubila
se u tebe! najvie se loi na (...)! = najvie ga (/// je) oduevljava (...)!
loise da je... ! = zanosi se da je...! loise da... ! = eli da...! svisuse
loilina... ! = l.svejeodue\ijavalo...!: 2.svisu hteli da...!
stalno se loi da... i = stalno pria da e...!
lucprda neozbiljna osoba /saimanje Juckast" i },prda "I
lucprdast budalast lizv. od Jucprda "I lue (bipok.) v. lutka (1)
lud 1. odlian, izvrstan; 2. estok, izvan sebe;
3. oduevljen
luda stvar = odlina st\ar luda ribaf = vrlo lepa devojka! luda kua =
zbrka, pometnja ludovekt = nenormalan ovek! ludje od sree = ima
mnogo sree lud (je) da ne ntoe biti lui = veoma lud ludsantza... !
= (iron.) oduevljava me...! pravi se ludl = pretvara se da ne zna!
I 244
PETRIT IMAMI
karta mu je krenuta ko ludat = stalno dobija

dobre karte! /u kartanju/
ludje 100 kilometara na satt = nije uopte
normah'V 'asoc. na ;>umanutu vonju
automobilom/ ludaa duevno poremeena ena
ludaenje neobuzdano ponaanje ludaki izvanredno tudaja (euf)
neobuzdana osoba
tudak 1. muki polni organ; 2. (kao pridev) izvanredan,
neverovatan (za osobu)

uvaliti ludaka = obljubiti ludara 1. duevna bolnica, ludnica; 2. luda
enska osoba
lizv od Jud'7 ludilo 1. atraktivan dogaaj; 2. mete
ludilol = izvanredno!
to je ludilol = da ne veruje!
ali ludilo je bilot = bilo je izvanredno!
ludilo odposla (i dr.)I = posao je sjajan!
mislim, ludilol = nemam rei!
bilo je ludilot = bilo je izvanredno!
totalno (iliisto) ludilot = 1. izvanredno!;
2. opti haos!
ludnica 1. haos, nered, bezumlje; 2. mesto gde vlada haos
ludnica! = sjajno! (izraz oduevljenja) prava ludnica! = neto
izvanredno!
ludo izvanredno
ludolo iz\anredan, sjajan /saimanje Judo" i Judilo "I
ludolo filmt = film je izvanredan! ludua nenormalna (ili ekscentrina)
devojka
lufter 1. danguba; 2. deparo; 3. prozor za ventilaciju
Inem. ,,Z//^"-praznina, nita/ luftiguz besposliar /saimanje nem.
Jufiikus"
(badavadija) iguz"l luftiguzirati se besposliiti, badavadisati luftirati
1. provetravati; 2. proistiti
tuftirati se 1. odmarati se; 2. badavadisati lujika iparica lizv. od
Jujina1 "I
lujiti ponaati se kao iparica lizv. od Jujka "I
245 I
BEOGRADSKi FRAJERSK! RENIK

lujka1
lujka1
lujkaa
lujkarnica
lumperaj
luniperajka
lunatik
lupara
iupati
lupetara
lupetarati
lupetati
lupiti
luster
lua lutka
lutkica tuzer 1 udak: 2. budala: 3. ekscentrina devojka:
4. devojka slobodnog ponaanja: 5. luda pomisao:
6. Iudilo izv. od Jud"
kakva lujkai = kakva budala!
sifilis izv. od lat. Juesr"-sifilis
ekscentrinadevojka//:/: od Jujka"
v. ludara saimanje Jnjka"i ..kockarnica"
pijanka nem Jumperei" - pijanenje
v. lumperaj
nenormalna osoba ilat. Juna" - mesec. asoc. na meseara/
skraena puka samarica /':/ . od Jupaii". asoc. )X) miku koji proiz\odi
1. govoriti gluposti: 2. pobeivati: 3. naplaivati
lupamga u ahul = pobeujem ga u ahu!
lupati amare = amarati
osoba koja govori gluposti izr. od Jupetati"
v. lupetati i'izv. od Jupetara"
priati gluposti
ne lupetaj! = ne priaj gluposti!
1. rei glupost; 2. izrei kaznu
lupio sam! = rekao sam ne razmiljajui!
lupio je i ostao ziv! = iako je rekao glupost. ne
uzbuuje se!
lupitikurac (ilikitu) = 1. obljubiti: 2. prevariti
lupiti injekciju = dati injekciju
lupitiantar = oamariti
lupie nam ukorl = dobiemo ukor!
lupio mije kecat = dobio sam jedinicu (ocenu)!
osoba koja uzalud eka (koga)
visiti ko luster = 1. nai se u neprilici: 2. dugo
ekati;
skakanje sa lustera = obljuba (izv.) lula za hai
1. polagrama droge: 2. (/////.) nervoza: ludilo ///) izv. od polutka"; (2)
euf. za Judilo "I uvatile su je lutkei = popustili su joj ivci! v. lutka
gubitnik /eng. Joser" - gubitnik'

248
IJ
Ijabu Ijada
Ijaksa (i Ijakse)
Ijakson
ijaljan
Ijisica
tjoljnuti
Ijopata
tjosnuti
tjubiica tjubi
tjubomorika tjudski
tjuljnuti
tjutiti tjutura (inver.) v. bulja
seljak/M od Jjakse'7
1. seljak 2. primitivac /inv od seljak'7
v ljaksa /saimanje Jjaksa" i son" - eng. sin/
primitivac lizv. od selja/
ei Ijaljan = veliki primitivac
odvratno!, bljak! /uzvik kojim se izraava gaenje.
skra o&Jjigavo"/
odvratna osoba lizv. od Jjigav "I
prepredena osoba /saljiva asoc. na izgovor

.\lbanaca slova.,/" kao Jj'7
udariti
lopata lasoc. kao i za Jjisica "I
1. pasti; 2. udariti; 3. pasti na ispitu Iskra. od pljosnuti'7
tjosnuo sam nagodinuf = ponavljam razred! Ijosnem tigat = da si
proklet! crna Ijubiica = enski polni organ prodavaica crnih
Ijubiica = prostitutka prodavati cme Ijubiice = prostituisati se (izv.)
Ijubavni film ili roman Ijubomora
tjudski sam ga zviznuo! = dobro sam ga udario!
1. udariti: 2. dati novac; 3. obljubiti
tjuljnent tigaf = da si proklet!
tjuljnula je kia = udario je pljusak
1. piti alkoholno pie; 2. iskoriavati (druge)
tjutiti karte = kartati se
osoba koja iskoriava druge lizv. od Jjutiti" (2)1
208 I

M
nta
maca
macan
macana macola
maak
mace maka
makar
makara
maketina
mao
maor /reica za naglaavanje/
ma kakvit = 1. ne nioe biti!: 2. ne dolazi u
obzir!
ma jedi govna! = idi do avola!
ma skini mi se! = ostavi me ve jednom na
miru!
(hipok.) 1. privlana devojka: 2. enski polni organ Hzv od maka'7
to je maca! = to je lepa devojka! zea maca = (iron.)
temperamentna devojka (hipok.) 1. privlaan mukarac: 2. autoritet !izv.
od..maak'7
macani se odmah tepe za... = mukarce naroito uzbuuju...
(hipok.) privlanadevojkalizv. od macan'7
udarac po temenu sa odapetim srednjim prstom
litai. mazza"-malj, bat/
1. muevan mukarac: 2. vrlo snalaljiv mukarac:
3. prepreden mukarac; 4. privlaan mukarac (za
homoseksualca)
(hipok.) devojka
1. devojka; 2. zgodna devojka; 3. kasa. sef
dobra makai = zgodna devojka!
to je makai = to je zgodna devojka!
jurega make = jure ga devojke
da mi crkne makat = (iron.) asna mi re!

obija kasa
vlasnica vie maaka
vrlo privlana ena
mukarina
penis
zaigrao mije tnaorl = nadraio mi se penis!
uvaliti maora = obljubiti
okinuti (ili zviznuti, nalupati) ntaora =
obljubiti
I 251
PETRIT IMAMI
maorina
maos
madam
madre
Maaron
magarina
magla
magnet maher
maheraj majetina majica majin
majka
1. veliki penis; 2. izrazito muevan mukarac
devojka lizv. od jnaka 7
1. podvodaica; 2. vlasnica javne kue

(inv.) drema/3. lice jednine od dremati/
(pej.) Maar
veliki glupak
maglai = 1. bei!; 2. gubi se! uvatiti ntaglu = pobei harizmatina
linost
1. snalaljivaosoba; 2. prevarantInem. jnachen" - initi, raditi/
veliki maher = vrlo snalaljiv ovek 1. veto snalaenje: 2. izigravanje
propisa (augm.) majka (hipok) majiica
id(i) u majinu! = davo te odneo! nosi se u majinu! = nosi se do
avola! goniga u majinu! = da se nosi do avola! neka ide u majku
majinu! = neka ide do avola!
da mu jebem majku majnu! = da je proklet!
1. dobar ovek; 2. matino preduzee: 3- zgreni
poloaj s vezanim rukama ispod butina /nain
fizikog muenja/
majke ti\ = bogati ti!
da mi umre majka! = kunem se svojom
majkom!
majku mujebem\ = 1. proklet bio!; 2. do avola! majku da vam (ja)
jebem! = da ste prokleti! ntajku da ti jebemi = da si proklet! mitu ti
majku jebent! = da si proklet! tnajku im (ja) jebemt = da su prokleti!
ntajku li ti (ili vam) jebemt = da ide (/// idete) do avola!
ntajku da tijebentjebem! = da si proklet! netnojntajku da ti (ja)
jebent! = pazi ta radi! nemojda tise (ispo)najebem ntajke! = pazi
dobrotaradi!
sad u majku da tijebem! = sad u da te
bijem!
252

jebem tise majke ako... ! = imae posla sa mnom ako...!
jebem ti majku (u piku)! = proklet da si!
jebem ti ntilu majku! (ilijebem ti sto mite
majke!) = proklet da si!
jebem ti tnrtvu majku! (ili mrtvu ti majku
jebem!) = da si proklet!
da tijebem mrtvu majku! = da ti je seme
prokleto!
... da tine bijebo mrtvu majkul = ... da me ne bi zapamtio zauvek! Arlo
ozbiljna pretnja jebem ti ntajku, pedersku! = nitarijo prokleta! jebem
ti majku boju! = 1. idi do avola! 2. doavola!
majku im boju, (npr. lopovsku)! = prokleti bili, nitkovi!
majku mu (ili ti) boju! = 1. proklet bio!: 2. zaime Boga!
majku mu njegovu! = Boga mu njegovog! majku mu njegovu
pokvarenu! = to je
pokvaren!
majke vamga steram (ili uteram)! = nosite se svi do avola!
majku ti tvoju! = videe ti svoga Boga! majku ti u sisu jebem! = nosi
se do avola! nabijem tiga majci! = da si proklet! nabijem tiga se
majke! = da si proklet! da ti nabijem majci u piku! = da si proklet!
majci tiga spalim! = da si proklet! spalim tiga majcii = da si proklet!
majciga daji = svojoj majci ti to! /odgovor na neiji gest s isturenim
srednjim prstom/ da ti ne bi jebo (mrtvu) majku! = nemoj da ti
pokaem Boga!
...pa da ntijebu majku! = 1.... pa da mi se
osvete!; 2.... pada izvuem deblji kraj!
... (a) ovajda mijebe majku! = ... (a) ovaj
hoe da ubije Boga u meni!

jebae mi majku! = kaznie me!
reio sam da im jebem majku! = reio sam
da ih nauim pameti!
jebalisu mu majku! = 1. prebili su ga!; 2. nagrdili su ga!
I 254
PETRIT IMAMI
(...) jebe tnajke! = 1. nauie sve pameti!: 2. prebie sve!
jebala tnajka... ! = da ne veruje...! jebo tisvoju tnajku! = da si
proklet! jebo tnu je tnajku! = nauio ga je pameti! jebi tnu tnajku! =
naui ga pameti! kotne tnajku?! = kome psuje majku?! idi u tnajku
tnajinui = idi do sto avola! da (tnu) jebetnajku.. i = moe li
dazamisli...! tnajku tnui = je l' mogue! II, tnajku tnui = 1. to je
strano!; 2. da ne poveruje!
pijan ko tnajka = vrlo pijan /nekada su ene pred sam poroaj pile jaku
rakiju da bi smanjile bolove/ ittta tnajku i oca = poseduje dokumente
(npr. za automobil)
(...) ti je tnajkaf = /kao odgovor na neiju pogrdu, npr. // si lud" - Juda
tije majka 7 majtnun 1. budala; 2. dripac; 3. ( fi g ) nakaza: 4. muki
polni organ; 5. telohranitelj; 6. (mn.) telesna garda tnajtnune! = budalo!
efjesi tnajtnun! = e, jesi budala! drogirani tnajtnun = eprtlja
uobraeni tnajtnun = umiljena osoba kojije to tnajtnunf = kakav je
to dripac! nakaio tnise jedan majtnun! = dosaivala mi je jedna
budala!
sjebalismo ih ko ntajmune! = nainili smo ih budalama!
ovi tnajmuni! = ovi kreteni! izigravatno tnajtnune! = liimo na
kretene! poeo je da tni igra tnajtnun! = nadraio sam se!
terati ntajntuna da povraa = onanisati majstor 1. voza; 2. slubeno
lice
majstore! = familijarno oslovljavanje vozaa ili slubenog lica
majstorica utakmica izmeu prvoplasiranih ekipa majstor-kvari lo

majstor
makina 1. automobil; 2. motocikl lital. macchina"motor/
pali tnakinu! = ukljui motor automobila!
255 I

maklja tua lizv. od makljati7
makljada velika tua lizv. od makijati"/
makljanje 1. tua; 2. prebijanjelizv. odmakijati"/
makljaro siledija: osoba vina tuama lizv od makljati"/
makljati (se) tui (se) /od maklja" - seivo za struganje drveta/
makljaa 1. tua; 2. ubijanje lizv. od makljatiV
maknuti 1. ukloniti, odstraniti; 2. ukrasti
maksimalno izvanredno
mala 1. devojica; 2. mlada devojka mala je palal = podala se!
malac 1. malian; 2. osoba niskog rasta
malecak osoba niskog rasta
malerisati malerie gaf = psuje ga kletvama!
mali 1. deak; 2. neiskusna osoba; 3. naivna soba;
4. (!?/$ muki polni organ malif = deko!
/iftf/f, oWf7 = deko, smiri se! mali oveuljak = (iron.) alter ego
malizeleni = vanzemaljska bia leng. kalk..///-tlegreen men 7
kako zamilja maliokica = kako rezonuje naivna osoba
(h)oe li da upozna mog matog? = hoe
li da vodimo Ijubav? malicana 1. naivna osoba; 2. mala pljaka lizv.

odmaiica"
- devojica, mala/ malina naivna osoba lizv. od., mali", homonimno s
nazivom voke/ malinica sintetska droga LSD
malia (euf) muki polni organ
malo /prilog za naglaavanje/
da ide ti malo u piku materinul = da se
nosi do avola!
moe mato da migal = ba nita mi ne moe!
sadse jebi malof = sad moe da ide do avola! moe a me uvatis
malol = ama ba nita mi ne moe!
nemojmalo da tija kevu ...! = pazi ta radi!
I 256
PETRIT IMAMI
malo-mnogo previe
da nije to malo-mnogo? = da nije previe? mama v. i pod majka"
ntame mi mojei = kunem se majkom!
da mi umre mantai = kunem se majkom!
ntantu ntuf = 1. auh!: 2. do avola!
ntatnu tijebem! = da si proklet!
ntantu da ti jebemf = 1. proklet bio!: 2. jesi li
ti lud!
ntaniu im jebemi = 1. prokleti bili!; 2. ludi su! mamu mu jebem! = 1.
proklet bio!: 2. je l' mogue?!: 3. do avola! ntantu mu jebem luduf =
vide li ti njega! jebo mamu (svoju)... / = neka ide do avola,...! tnantu
mu jebent pedersku (ili kloarsku)! = prokleta nitarija!
ntamu mu njegovui = 1. da je proklet!; 2. jesi li ga video!

nmmu tijebem ugavu! = prokleta prostaino!
mantu ntaminu (im njihovu, ili ti tvoju)!
= dasu (/7/si) prokleti!
ntamu li ti maminui = da si proklet!
ntamu li vant lopovsku! = da ste prokleti!
mami tiga nabijent! = nosi se do avola!
ntamu tijebem seljaku! = prokleta prostaino!
mamu li ti smrdljivu nabijem na kolacf =
da se nosi do avola prostaino!
da ti (ili ntu) tnantu u usta jebeml = nosi
se do avola!
jebem li ti mamui = Boga li ti tvoga!
/ moja tnatna je nevinai = avola si nevin!
Manta Huanita = tuan dogaaj lasoc. na naziv
potresne pesme iz sentimentalnog meksikog
filmajedan dan ivota (1950)/ mamara majka lizv. od.. tnatna "I
mamica (dem.) 1. podvodaica: 2. v. mama
jebau ti ntamicu (u dupe)! = pokazau ja tebi!
mamicu ti (tvojuji = nosi se do avola!
ntamicu im njihovu! = neka se nose do avola!
manticu ti kurvinu jebemi = da si proklet! jebo tija mamicu
ntaminu! = da si proklet!
idikod svoje mamice = odlazi kukavico
257 I

mamlaz
mamojeb mamojebac
mandov
ntandovka
tnattdrak
ntattda
mattdati
tnandelos
tnatteken tnanekenisati se ntattga
tnangov tnangup
mattguparija
budala, glupak////#*/. jnamlasz" - glupau/ ta je, mamlazui = ta hoe,
budalo! 1. kreten: 2. psovanje majke
osoba sklona Edipovom kompleksu leng. kalk jnotljerfucker"/
1. mangup: 2. prostak 3. (Mandov) Rom
/saimanje jnangnp" i kulov "I
1. enski mangup; 2. prostitutka: 3- (Mandovka)
Romkinja
1. pendrek; 2. muki polni organ /////: jnatrak"toljaga: uporedi: jindrak "!
koji tije mandrakl = ta ti je!
jelo, hrana////?/. jnangiare - \e\o. hrana/
jesti lital jnangiare" - jesti/
obed /konverzija izraza jnandza" u ime sela Manelos u Vojvodini/ lano

otmena osoba /asoc. na manekene/ predstavljati se lano otmeno
1. obeenjak; 2. veliki mangup Irom. jnango" -moj prijatelju/
ttemoj da se pravi (da si) manga! =
nemoj da se pravi (da si) veliki mangup! bitanga lizv. od jnangup"!
1. huligan: 2. vragolan, lola: 3. lupe: 4. dran mladi; 5. prepredena
osoba/////: jnankup" -nesrenik. propalica/
velikije to mangttp! = vrlo je prepreden! pravi se mangup! = pravi se
da ne zna! ne daju mangupi! = ne dozvoljavaju bitange! ntisli da si
neki mangup! = ta umiljava dasi!
vet je mangup! = snalazi se lako!
ma, budi mangup! = pokai zube!
nije mangup dok ne... ! = silan je samo onaj
ko...! (u dokazivanju meu mladima)
ta se pravi mangup kada nisi! = to se
pravi da si jak kada nisi!
1. nevaljalci; 2. nedolini postupci; 3. podvala teka manguparija = 1.
veliki nevaljalci;
2. velika podvala
259
PETRIT IMAMI
tnangupirati se ponaati se drsko lizv. od mangup "I mangupski 1.
nepoteno; 2. prostaki; 3. bahato
mangupska posla = nasilniko ili prostako
ponaanje
oca mu jebetn, mangupskogt = prava je bitanga!
mani novac leng. money" - novac/
manijak osoba opsednuta neim

seksualni manijak = vrlo poudna osoba mantija pop /asoc. na
mantiju/ mantrati muiti, zlostavljati //////. martent" - muiti/
i/a /ne mantrai = ta me mui! mar 1. udarac; 2. kraa/z;. mara1/
tttara1 1. tua; 2. kraa//t>///. marav"- udarim, ubijem/
//ofr/7/ nmru = dobiti batine
uvaliti tnaru = pretui
udariti tnaru = ukrasti tnara1 policijska kola lanter. argo ^c* ^///V/" Cma
Marija, policijska kola za zatvorenike po imenu
snane cmkinje Marije Li, vlasnice momarske
krme/
trudna tnara = policijska kola za prevoz zatvorenika mara* (izv)
marihuana
mardelj zatvor /saimanje jnara" i burdelj" - umez/
popiti ntardelj = dopasti u zatvor pasti na tnardelf. = biti osuen
zatvorskom kaznom
mardetja zatvorenik, robija lizv. od mardelj"! mardeljati robijati,
izdravâti kaznu zatvora lizv. od mardelj"! marela (euf.) kraalizv.
od mara" (1)1
marginalac nevana osoba
marica 1. policijska kola za prevoz zatvorenika: 2. marihuana leuf. od mara" (2) i (3)1 marija marihuana lizv. od mara"
(3)1
marika cigareta od marihuane lizv. od mara" (3)1
tnariola policijska kola za prevoz zatvorenika /saimanje
(mari)ca" i kampanj(oia)" (dip)/ marisanje 1. kraa, pljakanje; 2.
tunjava //: jnara" (1)1
260 I
marsovac
masan
marisati 1. krasti, pljakati; 2. tiii lv. jnara" (1)1
marisati se tiii se lizv. odjnara" (1)1
mari marihuana lizv. od jnara" (3)1
marika (euf.) kraa lizv. od jnari" (1)1
marka 1. istaknuta osoba; 2. autoritet; 3. strunjak
n//fa? marka = vrlo uticajna osoba
marnuti 1. ukrasti; 2. udariti /fer. od mara" (1)1
marnfavati krasti lizv. od;/wm" (1)1
marokanac droga iz Maroka
maron nemaka marka (novac) lizv. od.. marka "I
Mars ko da je pao s Marsai = 1. ne zna uopte o
emu je re!; 2. ne znam(o) otkud se pojavio! jesi li (ti) pao s Marsat =
jesi li (ti) normalan! put na Mars = psihodeliko stanje pod dejstvom
droge
1. neupuena osoba; 2. osoba neobinog izgleda ili ponaanja
1. skaradan; 2. veliki /od mastan/ masan vic = lascivni vic masna
psovka = teka psovka masan komad = veliki deo (neega) masan
zalogaj = veliki zalogaj dobiti (ili izvui) masne batine = dobiti velike
batine maser dosadna osoba
masirati 1. gnjaviti; 2. dosadno priati
maska (u ahu) davanje alia otkrivanjem neke figure
maskirati se pretvarati se
nemojda mise maskira! = nemoj meni da se pretvara!
masovka 1. masovna filmska scena; 2. masovna tua

mast mito
ode mast upropast = sve je propalo vaditi mast (kome) = zadirkivati
(koga)
mastan bogat
mastan vic = skaradan vic
mastiti lagati
masturbirati jedno te isto govoriti, dosadno priati lasoc. na jednoline
pokrete ruke pri masturbaciji/
PETRIT IMAMI
maina 1. brzi automobil; 2. motocikl
biti u maini = biti predmet sprdanja ubaciti u maintt (koga) =
sprdati se (kim)
Mainac Mainski fakultet
manijaner mana. kravata
manjak mana, kravata
mata 1. matematika: 2. nastavnik matematike: 3. majstor
ubio sam matuf = poloio sam matematiku! mataruga mat (u ahu)
/homonimija s popularnim nazivom
za Mataruku banju/ matematika to je za njega via matematika! =
to on ne
moedarazume! mater /uporedi: jnajka 7
jebettt ti materf = da ide do avola!
jebem ti mater (lino ittte)! = da si proklet!
/kao prekor drugome ili sebi/
jebo ti materf = da si proklet!
jebo tipas ntaterf = da si proklet!

jebo mater (svojujt = 1. da si proklet!: 2. idi
do avola!
jebo ja tebi materf = da ide ti do avola! nemojda tijebent materf
= nemoj da te prebijem!
da im jebem materf = prokleti bili!
mater tipokvarenu! = da si proklet!
mater ti tvoju! = da si proklet!
o, mater ii usranu! = proklet bio!
jebi si mater! = pusti ti to!
da mu jebem mater! = 1. neka ide do davola!:
2. nisam ne znam!
jebo ti mater svojtt! = proklet ti bio! reakcija
na: Jebem timater!"/
tvoju ti mater! = da si proklet!
jebe mi mater! = majke mi!
jebe mu mater = ta e
jebato mater = bogami
sad u da tijebem mater! = sad u da te
nauim pameti!
(maj ko mu jebe materi = (ma) ta nas briga za njega!
otii u vraju nmter = otii do avola!
idi (ili nosise) u vrazju mater! = idi do davola!
263

otii u mater = otii do avola materijat neu da im dam materijala!
= ne elim da
im dam povoda da me ogovaraju! materina 1. majina materica; 2. rodni
kraj /vidi i pod
n
pika7
u materinu! = avo ga odneo!

materina im! = Boga im!
pizda ti ti materina! = da si proklet!
IIpiku
materinui = 1. do avola!; 2. strano!;
3. vrlo mnogo!
bezi u piku materinu! = gubi se!
ajde vie, upiku materinu! = dosta vie!
nosise u tepu materinu! = nosi se do avola!
mar u materinui = nosi se do avola!
II
tri lepe pike (ilipizde) materine! = do
sto avola!
otii u ntaterinu = otii do avola
id(i)
II
materinu! = idi do avola!
oterajga (vie) u piku nmterinu! = oteraj

ga (ve) jednom do avola!
bio sam u materim! = bio sam u rodnom kraju!
... / tepicke materinei = ... i tako te stvari!
(obino pri nekom nabrajanju) matinjak krivini dosije (u MUP-u) mati
matematika matika (euf) mat (u aliu)
matori otac matorac stariji mukarac
koji si ti matorac! = nisam znao da ima

toliko godina! /u komunikacviji meu mladima/ matorci (nui) 1. stariji
Ijudi: 2. roditelji
matorka starija ena
maz kraa/skra od jnaznuti7
mazt = grabi! ntazalo slikar /izv. odmazati 7
mazdisati krasti
maznuti 1. ukrasti; 2. oteti: 3. preoteti: 4. osvojiti devojku:
5. uzeti lizv. od smazati" - ukrasti/ maznuo mu ribui = preoteo mu je
devojku! da maznemo pivo? = da popijemo pivo?
265
PETRIT IMAMI
mazoh mazut
manjavanje
manjavati
meca
mecura meka
mek
mem
mentalac mentol
menza1
menza1
menzis
menja
menjaa
mera
mera Meri Dejn
meri meriti se
merka (skra.) mazohista meavina koka-kole i vinjaka pljakanje lizv.
od jnaznuti"! krasti, pljakati lizv. od jnaznnti'l
(skra.) 1. menstruacija: 2. (hipok.) Mercedes (marka automobila) ena
sa menstruacijom
1. Mercedes (marka automobila): 2. velika kasa lasoc. na veliinu
medveda/
roditi meku = namuiti se
vozise mekomi = 1. vozi se mercedesom!:
2. vrlo je bogat! neukruen (penis)
mekiporno = pornografski film (u kome se simulie seks)
meka droga = slaba droga (npr. hai i mari-huana)
menimajku?! = meni si opsovao majku?! ja tebi, ti meni = uzajamno
initi usluge mentalno zaostala osoba
1. marljK'uenik 2. mentalno zaostala osoba lasoc. rei jnentol"
(bombone) naprides jnentalni" (bolesnik)/ klasini mentol = pravi ludak
stomak lasoc. naishranu/ menstruacija//i od menstruacija/ menstruacija
lizv. od menza/ muki polni organ zamena, menjanje
uzetimeru (kome) = 1. naplatiti kaznu (kome); 2. istui; 3. pokrasti
(koga) Mercedes (marka automobila)
marihuana /u anier. slengu asoc. imena na re jnarihuana"!
(hipok.) marihuana//'. Meri DejiV
uporeivati se (radi prestia)
klinci se mere patikama = deca pridaju
vanost markama patika
1. osoba koja gleda u to: 2. mera za to
266

merkati (se) zagledati (se) /neni tnerken" - opaziti/
mesec put na Mesec = psihodeliko stanje pod
dejstvom droge
mesite 1. debela ena; 2. ena s izraenim oblinama
meso 1. enska osoba: 2. dobro graena enska osoba:
3. muskulatura; 4. muki polni organ ntlado meso = 1. mlada devojka; 2.
mladi dobro meso = zgodna enska osoba najjae meso = najzgodnija
enska osoba odvojio je najjae mesot = osvojio je najzgodniju ensku!
gomila ntesa = 1. debela enska; 2. muakarac s izraenom
muskulaturom kontad ntesa = penis u mesof = utni ga! /uzvik
navijaa na fudbalskim utakmicama/ pucati u ivo meso = pucati u
Ijude mestimino relativno meanje njihanje bokovima
meanje karata = komplikovanje odnosa meati njihati bokovima
to meaf = to njie bokovima! meajda ne zagorif = dobro njie
bokovima! (dopacivanje enama) mea kartef = zamuuje stvari! osoba
koja treba da bude ubijena (asoc) koitus
okinuti (ili opaliti, udariti) metak =
obljubiti
zlatni metak = 1. smrtonosna doza droge: 2. ista droga
zagristi metak = ubiti (se) metkom u usta mesec dana metar dana =
mesec dana odleao je pet metaraf = odleao je pet meseci zatvora!
metar i ilet (ili i kikiriki, i evape) = osoba vrlo niska rastom
metitka metil alkohol
metiljav boleljiv/r: o&jnetitjîsta izaziva bolesti u stoke/
metiljaviti oboljevati
I 267
meta metak
metar
PETRIT IMAMI
metuzalem vrlo stara osoba /po biblijskoj linosti Metuzaienv
mica 1. policijska kola: 2. enski polni organ / ( 1) hipok.
za jnarica"; (2) skra. od enskog imena Milica i
asoc. na rei jnio" i jniliti se "I mi gram droge Iskra. od .granri"/
mia (hipok) gram droge: v. mi
JI//V0/ (ekspr.) drugar! /familijarno obraanje/
0, Mto/ = (//*o//./ 1. zdravo. drugar!: 2. bravo.
drugar!
miksovan miksovana droga (iligudra) = droga pomeana s eerom ili
mlekom u prahu. ili tirkom
miksovati pomeati drogu s neim miticajac policajac lizv. odnrilicija 7
Mile] /muko ime koje se pominje u raznim
kontekstima/
ono Mile = kao:
siMilet = u redu! Iv. ,,si"l
siMile, buba jezl = nema problema!
/prvobitno: SiMile bubajet biljka krastavac!"/ mile1 policajac Iskra.
od jnilicioner", ujedno asoc. na
muko ime Mile/ milion mali milion = vrlo mnogo
milkan policajac /saimanje jnile2" i Jrukan "I
mitkiti (hipok.) milovati
Mitojka provincijalka
cvrcMilojka! = i nakraju nita!
mindza
(i mina) enski polni organ Irom. jnind" - vagina/ miner kriminalac
koji se slui dinamitom ili bombom
minerski uz pomo dinamita (izvesti kriminalnu radnju)
mini mini-suknja
teki mini = vrlo kratka mini-suknja minimalac minimalni lini dohodak
minus biti u minusu = biti u dugu (na tekuem
raunu)
ui u minusfazu = 1. pasti u depresiju: 2. ne biti zainteresovan
269

minjak (izv.) mini-suknja
mirisati 1. predoseati; 2. simpatisati; 3. uvaavati
ne mirie na dobrof = ne sluti na dobro!
mirie na ratf = predosea se rat!
ne miriegaf = ne simpatie ga!
briga me kako mirief = uopte me on(a) ne
zanima!
mirovttjak (izv.) pripadnik mirovnih snaga OUN
misica mis devojka
mi (iron.) muki polni organ
jebo te mif = 1. idi do avola; 2. zamisli!
jebem ti i mia u duvarut = da ti je sve
prokleto u kui! Iw smislu svi do mia u
duvaru"!
vidi slepe mieve = pao mu je mrak na oi
lasoc. na slepe mieve koji lete u mraku/ mievi (mn.) Ijudi nevredni
paznje
mii na miie = 1. silom; 2. uz veliki napor
na miie izvlaiti = ostvariti na silu ntiko 1. muki polni organ; 2.
podvoda lizv. od nti ':
iron. asocijacija na enski strah od mieva/
uvaliti ntika = obljubiti
vozi, Mikof = vozi! /replika iz domaeg filma
Ko to tanto peva (1980) Slobodana ijana, po
scenariju Duana Kovaevia/ mi-ma meavina cmog vina i jupi
mjuz (skra.) mjuzikl /od eng musicar - mjuzikl/
mjuza muzika lizv. od mjuz 7
mlatiti mlatiti pare = zaraivati dosta novaca
mnogopis dugo pisanje /saimanje;;///oô" i(pis)ati 7 mob (skra.)
mobilni telefon
mobi (euf.) mobilni telefon
mobiklik (kartica) kartica za mobilne telefone
mobilac (izv.) mobiini telefon
moca 1. sestra; 2. devojka lizv. od moa" (1)1
moanje mokrenje monuti obljubiti mono izvanredno dobro
270
PETRIT IMAMI
mog
moj
mojne
mokar
moki
molekul
moijac
momenat mondi /genitiv za moj/
do mojega (itimogajf = 1. glupost!: 2. nema ta! poteno, do
mojega! = to nije poteno! poten (ilipametan) do mogat = uopte
nije poten (/// pametan)!
sve mojdo moga! = ne zna se ko je gori!
dobie mog! = nita nee dobiti!
ako ti okinem mog! = nemoj da ima posla sa
mnom!:
une na moga! = proklet bio! moj penis
u(h)vati me za moj! = nita mi ne moe! kojmoj... I = kogavola...!
koj tije moj?! = ta ti je?! koji moj! = ta ti ja znam! koj moj u ja... I
= ta u ja...! koj u moj tamo?I = ta u tamo?! koj(i) mojtraimo
ovde?! = kog avola traimo ovde?!
koj(i) mu je moj?I = ta mu je?!
koj(i) mojsam... ! = kogdavolasam...!
koj(i) e mi moj! = ne treba mi!
za koj (si) moj... ?! = zato (si)... ?!
sve mojdo mojega! = sve same nitarije!
upo moj! = u pomo! lasoc na.,//pomoc l
upo ti mojl = upao ti moj penis!
moj te stero (ili keco)! = idi do davola!
moj ti usput (ili uzput)! = /aljivo

dovikivanje na rastanku/
moj ti u dupe! = idi do avola!
ali na mom! = 1. nikad!: 2. ni govora!
(inver.) nemoj
mojne to da mi radi! = nemoj to da mi ini! pijan Ifig. natopljen
alkoholnim piem/ mokra tije kosa! = mnogo si se ulizivao! (hipok.)
morfijum introvertna osoba elava osoba
knjiki moljac = osoba koja stalno ita knjige imati momente = imati
nadahnue (za to)
moderna odea ili obua lizv. od jnondenfi: jnondain" - elegantan/

mondike
monter
montiran(a)
montirati montirati se
moravac morgen
morka moron
moronina
morski
mortus
most
mo
moa1 moa1
motanje (mn.) pomodne cipele lv. mondi/ organizator krae
1. izazovno odeven(a); 2. odeven(a) s odeom koja

prikriva nedostatke
podmetnuti
1. privlano se oblaiti: 2. odevanjem prikriti
nedostatke; 3. dobro se smestiti
dobro se montirala! = izazovno se odenula!
osoba koja voli narodnu muziku /po nazivu
narodnogkola/
nita od toga Inem. Morgen" - sutra. po naslovu
hit lagera u 60-im godinama koji je na nemakom
pevao zagrebaki peva Ivo Robi/
malo morgenf = (iron.) uzalud se nadaj!
treten pijan Aerovatno saimanje mortus" i cirka 7
kreten lasoc. na satansku sektu u SAD/
koji tnoronl = koji je to kreten!
(augm.) veliki kreten
morske ideje = neostvarive zamisli
1. mrtav; 2. treten pijan; 3. bez novaca llat.
tttortuus - mrtvac/
mortus pijan = treten pijan
mortus umoran = veoma umoran
Plavi most = mesto ulinih prostitutki
/nadvonjak na autoputu u Beogradu, ispod kojeg
se okupljaju prostituke/
(skra.) moe
mo misliti = moe li da zamisli

sestra/odtf/& ,,///o/<?r"-sestra/
strah /od mora"-
TZD
duh koji ljudima nou sie krv/
tnoaf = izgovara se u ali kada neko izmakne

glavu da bi izbegao neiji udarac dlanom /posle
ega obino usledi st\ arni udarac/
lana moa = simuliranje neim to izaziva
strali
toa-ntoaf = izgovara se u ali poto neko prvo bude blago potapan po
glavi, a zatim odmah udaren korenom dlana
kradenje odela u prodavnicama (smotajui ih pod miku)
274
PETRIT IMAMI
motati
motati se motor
motorka
motornjak
mozak 1. obmanjivati: 2. manipulisati: prikriveno raditi: 3. okretati volan
(automobila): 4. krasti odela po prodavnicama (iznosei smotane pod
miku) motaga oko malogprstaf = radi s njim ta hoe!
motati noge = hodati
1. tumarati, ii bez cilja: 2. opsedati koga:
3. udvarati se
motocikl
frizirati motor = pojaati snagu motora motor je produvao = oslabile
su karike u motoru
protupao je motor = otetile su se karike jakna za motocikliste lizv. od

..motor7 motorni amac lizv. od ..tnotor 'i 1. organizator neke akcije: 2.
umna osoba zezati (ilijebati, tucati) u zdrav mozaki = praviti
budalom!
zeznut je u mozaki = nije normalan! prosuti (itipotomiti, rascopati)
mozak kome = gadno prebiti koga nettta veze s mozgomi = nema
uopte pojma! iscurio mu je mozakt = vie nema pameti u gla\ i!
pomerio ntu je mozaki = sludio ga je! sjeban mu je mozaki = izluen
je! popili (ili isisali) su mu ntozaki = izludeli su ga!
ne radi nti ntozaki = ne mogu da se setim! ne radi ntu ntozaki =
nikako da shvati! invalidje u mozgui = vrlo je ogranien! ivi spota
mozgai = vrlo je ogranien! inta (ilinema) dvagrama mozgai = vrlo je
glup!
ubijati u mozak = bez prestanka priati
nevane stvari (kome)
drkati tnozak = praznosloviti
luftirati mozak = odmarati se posle umnog
rada
treba da promeni mozaki = treba da se opameti!
oe li da tiprospem mozak! = hoe li da te prebijem!
dobitifleke na mozgu = jako se iznervirati
275

mozgalica
mozgati
mraan
nirano mranjak mranjaki mrak
mrav mrenje mriti mros
mrea
mrkanje mrkati
mrknuti
mea mu mozakf = izluuje ga! nasapunao mu mozakf = ubedio ga
je! pranje (ili ispiranje) tnozga = uporno nabeivanje /anier. kalk.
braimvasbing"/ intelektualnaigra/tt mozgati/ razmiljati
fantastian, izvanredan
tnrana ekipa izvanredno drutvo
fantastino
1. mrana osoba; 2. jezivi dogaaj; 3. film strave 1. sa zlim namerama; 2.
jezivo
1. fantastino, lepo; 2. crnac; 3. glupak 4. duboka potitenost
tnrakf = 1. izvrsno!; 2. oajno!
tnrklitnrak = fantastino!
tnrak ribaf = fantastino lepa devojka!
riba je tnrakt = devojka je fantastino lepa!
tip je tnrakf = taj ovek je fantastian!
vicevisu tnraki = vicevi su odlini!
tnrak odelof = fantastino odelo!
tnrak je biof = 1. bilo je fantastino!; 2. bilo je
oajno!
suvitnrak = vrlo loe (/// runo) skinutitnrak kome = 1. oraspoloiti
koga:
2. uvesti u seksualni ivot koga skinuo joj tnrakt = deflorisao ju je!
nisatn bio tako srean ni kad sam skinuo tnrakf = nikada nisam bio
toliko srean!
sitni prodavac droge obljuba//'. mrkati/ obljubiti //'. mrkati/
muki polni organ lizv. od jnritr sa hispanskim
sufiksom-os7
gol, vrata
uvar tnree = golman
napuniti tnreu = dati mnogo golova
polno optenje /v. mrkati/
polno optiti /po narodnom jnrkati se" - pariti se (za ovce)/
ukrasti lasoc. na izraz pojeo mrak 7
277
PETRIT IMAMI
mrs dosada: dosaivanje
mrsiti dosaivati
mrsitimuda (ilijaja) = 1. gubiti uludo
\Teme: 2. dosaivati mrsnik \T!O dosadna osoba
mrsoje dosadna osoba /izv. od jnrsiti" i sufiksa za lina
muka imena..-o/e" (npr. Miloje)
mrsomud 1. dosadna osoba: 2. danguba: 3 traenje vremena /saimanje
jnrsitr i jnuda 7
mrsomuditi 1. dosaivati: 2. dangubiti: 3. traiti vreme izv. od
jnrsomud"
mrf ($kra.) mar!, gubi se!
mr odavdei = gubi se odavde!
m f i (skra.) v. mr!
mrtav (kao prilog) vrlo
mrtav dasa = vrlo zgodan mladi mrtav htadan = vrlo hladnokrvan
mrtav ozbiljan = \TIO ozibljan mrtav srean = vrlo srean mrtav pijan
= treten pijan tmmrtvo mrtav = stvarno mrtav premlatiti na mrtvo
ime = dobro premlatiti mrtav u da padnem! = prosto ne mogu da
verujem!
mrtvac 1. opuak: 2. roditelj: i. premorena osoba

mrtvak 1. ravnoduna osoba: 2. ruan mukarac
mrtvosan vrlo umoran saimanje jnrtav" i ,.san 7
mrz mrnja Iskra.., mrziti"/
muenica (iron ) rakija /izraz nastao moda po tome to se rakija pri
peenju jnui curi kap po kap iz kazana
muak neasna osoba
pokvaren je ko muak! = vrlo je neastan! muak! = e, nije! muka
sumnjivi posao 'izv. od jnukati"
mukalica 1. smicalica: 2. sumnjivi preparat mukanje bavljenje
sumnjivim poslom mukaro obmanjiva
mukati 1. obmanjivati: 2. baviti se sumnjivim poslom
278 I

tnuda (mn.) monice
ima muda! = \T1O je hrabar! nenta muda! = nema hrabrosti! stisnuti
muda = osmeliti se tttttda labudova (ili Marjanova) = bezvredna
stvar
tttuda od labuda = bezvredna stvar grize mudat = jako se nenira!
mrsitimuda = dangubiti taditi muda = nita ne raditi iz mudaf =
snano!
u(h)vatitiza muda (koga) = primorati koga na to
otkinuti (ili iupati, odsei) muda kome
= osvetiti se kome
zavrtati muda kome = prisiljavati koga na to zavrnueu ti mudat = 1.
premlatiu te!; 2. pokazau ti Boga!
drziga za mudat = 1. ne da mu da die!: 2. priterao ga je uza zid!
muda su mi u procepu! = u velikom sam kripcu! stavili su mu muda

uprocep! = doveli su ga u kripac!
pojede mi (ili izje mi) muda! = nita mi ne moe!
pojeo je muda! = jako se iznervirao! pojeu svoja muda ako... ! =
nisam za nita ako ne...!
nemoj da nti jede muda! = nemoj da me nervira!
nenta ti muda (za to)! = nisi ti hrabar (za to)! poeoje da dize
muda! poeo je da die gjavu! otegla su mi se mudaf = bilo je vrlo
naporno! nee ti muda otpasti! = nema se ega bojati! stegni muda!
= budi hrabar! prodavati ntuda za bubrege = 1. zamajavati: 2.
obmanjivati
treba imatijaka mudai = treba biti \T!O hrabar! napasatisuse mudai
= \T!O loe su proli! /u ali se kae:napasali su se muda ko zec
kelerabe 7 mudonja 1. mukarac s velikim monicama: 2. hrabar
mukarac; 3. uticajan ovek: 4. prepotentan mukarac
PETRIT IMAMI
mudroser osoba koja voli da mudruje fslo. mudro" i sere"/
muf (asoc.) enski polni organ Inem. Muff" - krzno
za zatitu ruku od hladnoe/ mufi (dem.) v. muf
mttflon lukava osoba lasoc. na re,. mufljara "I
muflfara v. mufljuz
muflfuz 1. neotesana osoba: 2. v. muftaro /////: miiftis" bankrot/ muftadija v. muftaro muftara v. muftaro
muftaro osoba koja izvlai korist lizv. od.,mufte 7
muftati izvlaiti korist //'. mufte/
tttufte 1. besplatno; 2. na tu raun itur.-pers.. , / / / / / / / " besplatno/
na mufte = 1. besplatno: 2. bez truda tttufter v. muftaro
muka enski polni organ lasoc na jaku polnu elju

muktaro v. muftaro
mukta v. muftaro
mtitfaiti v. muljariti
mulfara v. muljator
mtilfarenje bavljenje sumnjivim poslovima
muljariti baviti se sumnjivim poslom
mulfati 1. okoliiti; 2. varati u poslu; 3- baviti se sumnjivim
poslom: raditi ispod ita mulfator osoba koja se bavi sumnjivim poslom
tnulfaa 1. okolienje; 2. varanje u poslu: 3. bavljenje
sumnjivim poslom tnumife (mn.) stari Ijudi iasoc. na drevne egipatske
mumije/
muttara enstveni homoseksualac iizv. od munuti7
muna 1. prevara; 2. varanje iital. mungere"- musti.
ftg. oglobiti/ munanje varanje //: muna/ tttunarenje varanje //:
muna/ munariti varati //: munuV
280
RENIK
munaro varalica, prevarant lv. muna/ mungos (asoc.) vrlo okretna

osoba
nisi toliki mungos ko to izgleda! = nisi
ba toliko opasan! muntanje varanje /v. munte/ muntati varati lv.
munte/
munte 1. varanje; 2. vrsta kartake igre lital. jnunto"izmuzen/
munuti 1. udariti; 2. obljubiti: 3. podmititi

munem tigai = idi do avola!
munem tiga majci (sestri) = da si proklet!
zeni tiga munemi = da se nosi do avola!
munuo sam mu (...) = podmitio sam ga sa (...)
munutiurebra (koga) = kriom upozoriti (koga) munja vrlo snalaljiva
osoba
munjati veto se snalaziti lizv od jnunja7
mupovac pripadnik policije lizv. od skra. MUP Ministarstvo unutranjih poslova/ murdar(a) 1. nemarna osoba: 2.
prevarant; 3 propalica /////:
jnurdar" -neisV murdara nemama ena
murdariti nemamo raditi lizv. odmurdar(a) '7
murija 1. policija; 2. policajac ///. ,,/////ro" - zid, fig. biti
iza zida/
murija 1. policajac; 2. dostavlja //'. murija/
murijai (mn.) policija//: murija/
murijaki policijski Iv. murija/
murja v. murija
murjak policija
murka policija //r/'. od jnurija 7
murkan policajac /saimanje /////r^" i jlrukan 7
murke (/////.) policajci //rz'. od /////ryW 7
murtenica zabaeno selo /od musl. mukog imena Murta; v.
Kurta i Murta/ musto (izv) musliman
musolini mea\ina cmog \irui maline i sode /dalmatinski 'uml mue

ema linver akuzativa od Jemanpr. znaza
emu?" (mue)/ mumula 1. devojka; 2. homoseksualac
282
PETRIT IMAMI
mutikla mutrati mutav
mutiti mutljag mutljaga mutljavina
mutljavko muvaina
muvalo
muvanje
muvara
muvariti muvati
ntuvati se
muvator muziari
282 I
penis lasoc. na oblik/
otro postupati s kim Inem. Muster" - primer/
1. mucav; 2. utljiv; 3 nespretan; 4. nesposoban: 5. naivan;
nije mutav = nije naivan
pravi se mutav = pravi se da ne zna
mutav je za... = 1. ne zna da...: 2. nesposoban
je za...
nisam nija mutavf = nisam ja bas naivan! pazi, to je mutavf = to se
pravi naivan! mamu tijebem mutavuf = proklet bio! navalio je ko
mutav (na telefon)! = polakomio se!
ko mutav uif = navalio je da ui! lizv. od

navalio ko mutav "I
podvaljivati
mute, pekulacija//'. od mutljati'- mutiti/ podvaljiva lizv. od
mutljavine'i
1. podvaljivanje; 2. nelegalno poslovanje /saimanje mutiti" i
petljavinal nespretnjakovi lizv. od mutljavina i
1. lovljenje u mutnom; 2. nagovaranje: 3. snano
udvaranje
tumaralo
1. tumaranje; 2. nagovaranje: 3. udvaranje 1. tumaralo; 2. osoba koja
nabeuje druge:
3. osoba koja izvlai korist od drugih iskoriavati priliku
1. nagovarati: 2. pridobijati: 3. udvarati se:
4. preprodavati; 5. izvlaiti korist od drugog muvajuga ribet = udvaraju
mu se devojke! muvati na sitno = preprodavati sitnu robu muvam,
mlatim = zaraujem radei razne poslove
1. tumarati; 2. dolaziti nepozvan; 3. stalno se pojavljivati na nekom mestu
muva se sa ... = via se sa... muvaju se = zabavljaju se intimno ntuva
sepo... = stalno dolazi u ... 1. prepredenjak; 2. zavodnik (mn.) studenti
Muzike akademije

N
nabacika Qnpok) udvaranje
nabaciti 1. omoguiti to kome; 2. kupiti to; 3. nabaviti:
4. obui; 5. zadati obavezu; 6. upoznati devojku s
mladiem ili obratno
nabacitiposao (kome) = nai posao (kome) nabaciti odelo (gardos) =

lepo se odenuti nabaciti miie = razviti muskulaturu nabaciti osmeh
na lice = osmehnuti se nabaciti boju na lice = 1. naminkati se: 2.
pocrveneti
nabaciti dosije = imati povei dosije (u policiji) nabacio mu je ribuf =
upoznao ga je s devojkom!
(g)de sije nabacio? = gde si se upoznao s njom? nabaciti se 1.
udvarati se; 2. nametnuti se
nabacio jojsei = poeo je da joj se udvara! nabacivanje 1. udvaranje; 2.
nametanje; 3. privlaenje panje
nabacivati se = 1. udvarati se: 2. nametati se,
naturati se; 3. privlaiti panju
nabacuje se = 1. udvara se; 2. natura se
nabacivao joj se = uvarao joj se nabacivati nabacivati miie = raz\
ijati muskulaturu nabacoka 1. visoko nabaena lopta; 2. udvaranje
nabadati sluajno otkrivati; v. nabosti
koliko sam ih nabof = s koliko ena sam spavao! nabaren pijan
Iv.nabariti se 7
nabariti se napiti se /od romskog izraza vbaro paf - velika voda/
nabiflati nabubati lv. biflati/
nabijati nabijati komplekse (kome) = izazivati
kornplekse (nekome) nabijati kondiciju = jaati kondiciju nabijati
reumu = izlagati se \lazi na hladnom vremenu
nabijati golove = davati mnogogolova nabijati cenu = poveavati cenu
nabildovan s poveanim obimom muskulature
nabildovati napuniti lv. bildovati/
I 284
PETRIT IMAMI
nabildovao sam kompjuter = napunio sam
kompjuter programom nabildovati se vebom poveati obim

muskulature nabiti 1. obljubiti; 2. pojaati iv. nabijati/
nabiti na kttrac = obljubiti/rtsoc mjiabitina
kdlae"/
nabio sam jojga kuract = obljubio sam je! rado bi(h) jojga nabiof =
rado bili spavao s njom! nabijem tiga majci (ili kevi)! = proklet bio!
majke tiga nabijem! = e jesi budala! tttajke muga nabijem! = da je
proklet! // krevet tiga nabijemi = da si proklet! ttabifj) sebi u dupef
= nosi se do avola! nabiti ntiie = razviti muskulaturu ttabio je
kilometrau! = dobro se napio! nabio je kilau! = odebljao je!
nabitisnagu = ojaati nabiti voltau = pojaati voltau nabokati se
najesti se lital. bocca" - usta/
ttabosti 1. udariti; 2. obljubiti; 3. pogoditi sutinu
problema: 4. odgovoriti tano naboga jegtavom = udario ga je glavom
nabo sam je! = spavao sam s njom! nabo je reenje = tano je reio
zadatak
nabubetati izmlatiti
nabuden 1. nabijen miiima: 2. prenatrpan: 3. pojaan lizv
od.,buda"l
nabudene grudi = razvijeni grudni miii (bildovanjem) nabudena
kitnjasto odevena
nabuditi 1. nemamo uraditi to: 2. natrpati /izv. od bada"I nabuiti
teko poraziti (u sportovima s loptom)
nabukati poraziti nacirkati se napiti se //. cirka/ naco (izv.) nacist
nacrtati (iron.) objasniti
oe li da ti nacrtam! = je / treba da ti
potanko objasnhn!
treba da nti nacrta! = treba preciznije da mi objasni!
285 I
nacrtati se 1. upadljivo stajati na nekom mestu; 2. pojaviti se

na nekom mestu;
da se nacrta! = da te vidim! nacisto sasvim, potpuno
naisto Qe) polndeo! = poludeo je sasvim!
naisto je skrenuo! = poludeo je sasvim! lizv.
od skrenuo je pameuri
naisto je nadrljaoi = proi e vrlo loe!
naisto su izgubili! (utakmicu)= ubedJjivo
su poraeni
naefleisan pripit Itur. ,,keyif"-dobro raspoloenje: prohtev, hir/ nai
mene si naao da farba (ili vozajf =
mene obmanjuje!
gde me nae?t gde ba na mene da naleti?! gde mene nae?! =
zar misli da sam naivan?! tu si me naao! = u tome sam slab! pogoditi
venu (pri ubrizgavanju droge) to mi se naaoi = doao mi je pod ruku!
to si mi se naaoi = u pravi as te vidim! nametnuti svoju ponudu u
igri preferans Venerin breg/s/oi. nad" i pinjak"/ iznenada sresti
1. mrzovoljan: 2. turoban; 3. nezadovoljan neto je nadrkan! = nije
neto raspoloen! tnaloje nadrkan! = kao da je ustao na levu nogu!
nadrkan (je) do jaja! = jako je Ioe volje! ta je bre nadrkani stvorei
= ta hoe ti kog avola!
nadrkano mrzovoljno nadrkati 1. podstai; 2. ozlovoljiti
nadrkati se ozlovoljiti se nadrkavanje iivljavanje nadrljati nastradati
nadrljo sami = neu dobro proi! nadrndan mrzovoljan
nadrukati natampati /nem. drucken" - tampati/ naduti naneti teak
poraz lv naduvati/
ala snto ih nadulif = ali smo ih porazili! naduvan 1. izudaran; 2.
drogiran; 3. preuvelian
naduvano preuveliano
I 287
nact se
nadlicitirati nadpinjak nadrapati nadrkan
PETRIT IMAMI
naduvati 1. izudarati: 2. poraziti; 3. preuveliati lasoc. (12)
na naduvano lice od batina/ naduvati miice = istai miie
naduvati se drogirati se
nadibriti se napiti se
nadoderiti se stajati na nekom mestu (smetajui drugima) nadokati
se napiti se naoati se napiti se
nafatiran pun novaca, dobrostojei lv. nafatirati se/ nafatirati se stei ili
zaraditi mnogo novaca /od nem. Vutte" (vata)
iz\edenodglagola.,;/^/r///;r/// "- napuniti vatom postavu zimskog kaputa da
bi izgledala punija/
nafiksan biti pod dejstvom droge
nafilovana trudna ena
nafilovati 1. napuniti (ime); 2. ispaliti vie metaka u koga: 3. uiniti
trudnom enu: 4. napriati to
nafilovati se zatrudneti
naflekati se napiti se
nafrakati se preterano se naminkati
nafrakutfa preterano naminkana ena
nafrulan pijan
nafrulati se napiti se
nafta meavina piva i koka-kole
naftalin iz naftalina = zastarelo, demode
izvucen iz naftalina = izvuen iz zabora\ a

nafta 1. automobil na naftni pogon; 2. (/;///.) r. dizelai
nafurati se biti pod dejstvom droge //: furati/
nagariti 1. pritisnuti gas (automobila); 2. voziti brzo
nagarif = daj gas!, vozi brzo! nagariti do daskei = estoko raditi to!
nagaziti = 1. pritisnuti (koga); 2. obljubiti: 3. sluajno otkriti; 4. nasmuti
(na koga); 5. pritisnuti pedalu za gas: 6. vrlo brzo voziti nagazif = daj
gas!
nagazioga fef = 1. otkrio ga je!: 2. ne ostavlja ga na miru
nagaziti na dugme = nastradati
nagaziofe dobro (kola)f = poeo je brzo da
vozi (automobil)!
288 I

nagrabusiti 1. nastradati; 2. loe proi nagurati obljubiti naguz(ac)
enstveni homoseksualac naguzaa laka ena
naguziti 1. obljubiti anusno; 2. maltretirati; 3. iivljavati se
naguze te = iivljavaju se nad tobom naguziti se ispreiti se kome
naguzi mi set = pokai se! nahvatati v. navatati naigrano
odglumljeno, pozerski
naj 1. najbolji; 2. najlepi
on je naj = on je najbolji najupavije najtee
tada je bilo najupavijet = tada je bilo najtee! naje ne, nema; ne valja
/romski naj" - nema/
najeb stradanje
najebati 1. stradati; 2. nai se u kripcu lv. jebati/
ima da najebe! = loe e proi!
najebaliste! = loe vam se pie!

najebaete skroz! = vrlo loe ete proi!
najebo je kui! = izgrdie ga kod kue!
najebo je ko jei = vrlo loe je proao!
najebo je na pokeru! = izgubio je na pokeru! najebati se 1. zasititi se
seksom; 2. osvetiti se
najebo mu se tnajke (ili kevejf = osvetio mu se!
najebau vatn se majke (ili kevejf =
osvetiu vam se!
najebau vatn se tnrtve tnajket =
zapamtiete me dobro!
tnajke tnuga se najebetnf = proklet bio! najfaca osoba koja najvie
privlai panju lv faca/
najfrend najbolji prijatelj /saimanje prefiksa naj" i
eng. friend" - prijatelj/ najgotivniji 1. najbolji; 2. najzgodniji /v. gotivan/
naj-in (slo.) 1. najbolji; 2. najpopularniji lv. Jn "I
najjai najjaa tnesta ugradu = najpoznatija mesta
za izlazak
najkulje
(i najkulji) najbolje, najbolji /superlativ od kid"/ najlaf (slo) 1. najbolji
drugar; 2. najprivlaniji momak
Iv. Iaf"l
I 289
PETRIT IMAMI
najlepojka
najlon
najlui
najke
najo najuriti
nakaiti
nakaiti se
nakalaisati nakalemiti nakarakuriti
se
nakariti nakititi se naknjavati se nakresan nakresati se nakrkati
nakrkati se nakundaiti nakuren nakuriti se naleteti
nalo nalomiti
nalomiti se
(iron.) mis islo naj" i Jepojka7 najlon ptaa = nudistika plaa
najzanimljiviji
najluisi bioi = bio si najzanimljiviji!
(/////.) sportskaodea i obua marke ..Najk"
iMke"l
v. naje
izbaciti
najurili su ga sa posla = izbacili su ga sa posla
1. pripisati: 2. optuiti; 3. natovariti obavezu (kome)
nakaie ti...! = optuie te za...!
1. vezati se za koga; 2. natovariti se kome o vrat:
3. stalno dosaivati kome
dodati jo iizv. od nanositikalaj" na posue/
podmetnuti
zakloniti vidik kome /saimanje jiakaritr i

jiakuriti s e i
obljubiti
napiti se liron. asocijacija na izraz udesiti se "I naspavati se Iv.
knjavati/ pijan napiti se
1. natovariti kome to; 2. osuditi na vremensku kaznu lv. krkati/
nakrkali su mu petgodina = osudili su ga na pet godina
nakrkati cenu = jako uveati cenu nadrati se obljubiti srdit, loe volje
1. rasrditi se; 2. ispreiti se (kome)
1. iznenada sresti; 2. upoznati
to je naletela na frajera! = upoznala je
izuzetnog mladia!
slab prevarant
prebiti
nalomio ga je = prebio ga je povrediti se
nalomiu tisezuba = prebiu te svog
291

naloen naloiti
naloiti se
nalupati
nalupati se nalupetati (se) naljoskan natjoskati se namarisati se
namazan namazano nameraiti se
namestiti
nameta nametaj nametaljka namlatiti (se)
namontirati namontirati se
uspaljen lv naloiti se/
1. uspaliti; 2. seksualno uzbuditi; 3. odueviti:
4. nasamariti
naloio se do jajat = jako se uspalio! dobro naloen = 1. podnapit; 2.
jako uspaljen naloio ihjeda... = podstakao ih je da... a l'ta ie natoio!
= dobro ga je nasamario! 1. seksualno se uzbuditi; 2. poeleti; 3.
pomamiti se; polakomiti se
naloila ga jet = seksualno ga je uzbudila! naloio se na lovut =
polakomio se za parama! 1. vie puta udariti; 2. izudarati; 3. ubedljivo
pobediti
nalupaoga jet = izudarao ga je!
nalupati amare = amarati
nalupati kurac = obljubiti
nalupalismo iht = ubedljivo smo ih porazili!
nalupaoga jel = izudarao ga je!
ispriati mnoge gluposti
napriati (se) gluposti
treten pijan /v. naljoskati se/
napiti se /izv. od Jjosnutr - pasti uz tresak/
nakrasti se lv. marisati/
I.MIO lukav; 2.podao
1. lukavo; 2. podlo
1. poeleti; 2. nameriti se//z# od ////: jnerak' -elja, udnja/
1. podmetnuti (kome); 2. organizovati protiv koga to
nameta me = podmee me
namesta mi (igru) = navodi me na tanak led
namestiti ribu kotne = upoznati koga s

nekom devojkom
kartaro koji nameta karte
bokal od 3 dl vina i sifon sode; vino i kisela voda
podmetanje krivice
zaraditi novaca
namlatio je lovui = zaradio je dosta novaca! namlatio se lovei =
stekao je dosta novaca! 1. namestiti; 2. pripisati kome; 3- pripremiti teren
izazovno se doterati
293
PETRIT IMAMI
ttatta
naopaket
napadati napakovati
napatiti
napaliti se
napaljen
napaljenko napaljenost napaljivanje napasati
napasti
napasti se napenaliti kad se dobro namontiram! = kad se budeni
lepo doterao (ili doterala)!
niajka
jebem ti nanui = Boga li ti tvoga! nanu li ti tvoju (febem)i = Boga li ti
tvoga! nanu li vam vasui = Boga li vam vaeg! nanu li ti naninui =
Boga ti tvoga! zaokrenuti kaket /saimanje jtaopake" i kaket"/
1. udvarati se: 2. sustizati (u trci)
1. podmetnuti krivicu (kome): 2. nakrcati:

}. udesiti podelu karata u kartanju
1. seksualno uzbuditi; 2. odueviti: 3. nabediti:
4. izazvati elju /v. paliti/
1. seksualno se nadraiti: 2. poneti se za im: 3. odueviti se; 4. nabediti
se; 5. polakomiti se: 6. silno poeleti (to)
napatio sei = 1. seksualno se nadraio!:
2. oduevio se!: 3. ponelo ga je! mnogo si se napalio! = mnogo si se
polakomio!
napalilisu se za... = jako ele da... 1. seksualno nadrazen; 2. ponesen; 3.
oduevljen. egzaltiran: 4. zagrejan za to; 5. nabeen napatjen do jajai
= veoma je nadraen napaljeni klinac = egzaltirani maloletnik bio je
napaljen da... = silno je eleo da... toliko je napaljen = toliko je
egzaltiran majmune napaljenii = prostaino nadraena! egzaltirana
osoba
1. seksualna nadraenost; 2. ponesenost 1. seksualno nadraivanje; 2.
nabeivanje napasati oi = netremice gledati ensku osobu (ili to drugo
to se eli)
1. dovesti u pitanje: 2. pobiti navode: 3. udvarati se
napao je optunicu = pobio je optunicu
napao je (...) = udvara se (...)
1. uzalud to raditi; 2. ispasti naivan
napasti su se mudai = nita nisu uradili!
1. isturiti; 2. udariti (koga)
hteo sant da ga napenalim! = hteo sam da ga
udarim!
294
napenaliti se 1. isturiti se (kome): 2. izazivati neiji pogled

napeti
se
nastojati svim silama

napelo mu set = prohtelo
mu se!
napevati obeavati
napien
ekscentrian, sulud/analogno:
udaren: v. napiiti1/
napiiti
1. udariti (koga); 2. ustremiti

se (na koga):
3. obljubiti; 4. estoko poeti
to lv. piiti/
napinja vrlo kratka mini-suknja Islo.

k
od sufiksa na-" i
hirtii/ib" /
Ul\,llJUK' 1
napikati
precizno utnuti Iv. pikati/
napiknut 1. utnuti koga; 2. udariti koga

i
napipati 1. otkriti; 2. doznati
napitolj 1. isprsiti se; 2. isturiti grudi
iti se
(za ene)
naplaviti pretui lasoc. na plave
modrice na licu/
naplavlje plav od batina /v. naplaviti/
n
napolom premlatiti
iti
kosti u da im se
napolomim! = premlatiu
ih dobro!
napraviti stvoriti
ko te (takvog) napravi! =
ko te (takvog) stvori!
napravitipare = stvoriti (ili
zaraditi) novac
napravitifresku od koga =
prebiti koga
napriti
obljubiti
naprdeti nagrditi (koga)

napredn enska osoba s velikim
a
grudima
naprstak uska rakijska aica
napren
1. ostraen: 2. oduevljen Iv.

priti/
napriti
1. ostrastiti; 2. odueviti: 3.
navesti na to koga
Iv. priti/
napriti
se
1. ostrastiti se: 2. odueviti se:

3. silno poeleti
Iv. priti/
napucan napncana lopta = sluajno

odbijena lopta od igraa
napucano mesto = izvikano
mesto (za izlazak)
napucati 1. udariti pesnicom (koga): 2.
nasilno uraditi to:
3. sluajno pogoditi loptom
nekog igraa
takoga (ja) napucam! =
tako sam ga udario!

napuderi napuderisati nos
sati
(itinjonju) = umrkati kokain
napump
an
sa stegnutom muskulaturom
napump
ana
zatrudnela
napump
ati
zatrudneti (devojku, enu)
I 297
PETRIT IMAMI
napumpati se 1. isticati muskulaturu; 2. praviti se vanim
napumpavati prenaglaavati
napuavati obmanjivati
napuiti 1. uvui penis u usta: 2. izgrditi
napuiti se obaviti felacio
napui mi se kurine! = da se nosi do davola! napuvati osramotiti
(koga)
nardi (inv.) dinar
nargila 1. lula za puenje haia; 2. marihuana koja se
pui u luli
narihtati podesiti, poravnati Inem. jicbten" - ravnati/
nariljati se naraditi se narki (euf) narkoman
narko-diler preprodavac droge narkomanina (augm.) okoreli
narkoman narkos narkoman lizv. od jiarko "I
narodnjaci (mn.) oni koji vole narodnu muziku narodnjak 1. narodna
pesma: 2. peva narodnih pesama narokati 1. natrpati: 2. isprebijati; 3.
obljubiti
narokati se biti potpuno pijan

narokao se sa LSD = drogirao se sa LSD naroksati se v. narokati se
naroljati se napiti se
narukvica honorar bez ugovora lasoc. na jia ruke 7
narukvice (mn.. asoc.) policijske lisice
nasaditi 1. nasamariti; 2. obljubiti leei na lea ili sedei
nasankati (se) prevariti (se)
naseravati nanositi
nasesti poverovati
nasisati se nasisata se ko tele! = dugo je obavljala oralni seks!
nasiso mu se krvi! = namuio ga je! naslagati premlatiti vie osoba
lasoc. na naslagana drva7 nasrati napriati gluposti
nasrati se 1. napriati se gluposti; 2. mnogo priati
u usta ti se naseremi = da ide do avola!
nasro sam mu se u ustai = sve sam mu rekao
u lice!
nastrana enska osoba sa izazovnim bokovima
298

nasurlati umrkati lizv. odsurle "/
nasurlati drogu = umrkati drogu nasvirati se napiti se
nasvirao se ko tarabai = treten je pijan! naljeman treten pijan //,'.
naljemati se/ natjemati se napiti se Inem. schlenunen" - pijaniti/
naljokati se napiti se /analogno., nakitiii se" (l jokama ukrasima)/ naminkati naneti modrice (kome)
nantinkati auto = ulepati automobil radi
prodaje
naminkati se napiti se liron. udesiti se"/ namrkati se drogirati se
umrkavanjem kokaina natrebati nabubati lv. treber/ nataknuti 1.
obljubiti; 2. obui
nataknem tiga ntajcii = nosi se do avola!
nataknem te na kuraci = nosi se do avola!
ako te nataknem na ntoj (pravoslavni)! =
nemoj da ti pokaem Boga!
natako sam jei = spavao sam s njom!
natakla si te tiktetine! = nije trebalo da
obuje visoke tikie?! natatnburati dati protivniku mnogo golova (///
koeva) ttategttuti obljubiti
nategtisu ih! = 1. obljubili su ih!; 2. silovali su ih! ttatettattce natenane
ttatrati 1. naleteti; 2. obljubiti anusno
natrena 1. ena nagnuta napred; 2. obljubljena
ttatreskati se napiti se lizv. od Jreskati" - stvarati buku/
natresko se ko crna zetnlja = strano se napio ttatrkeljisati nemamo
napisati natrtiti obljubiti
jedttom u tegadno natrtiti! = jednog dana
u te nauiti pameti! ttatrtiti se 1. isprsiti se; 2. prepreiti put (kome) lv.
trta/
natrti mise! = pokuaj neto protiv mene!
natrti mi se da tiga munent! = pokuaj da
mi stane na put! nauljatt osoba sa uljem namazanom kosom
ttavaditi se upomo hteti
I 299
PETRIT IMAMI
navaliti se
navaljivati navaren navariti se navatati
navatati se
navijaiti
navlaenje
navlaiti
navlaka navlakaa navlakai navlakua navozati navozati se
navrztnati se navuen
navui
navuct se
300
sad e da se navadif = sad e stalno hteti! navalili su nti se panduri
= stalno mi dosauje policija
1. uporno nastojati: 2. uporno se udvarati drogiran Iv. variti/
drogirati se (puenjem marihuane) iv. variti/ 1. zavoditi; 2. sakupiti (ega):
navato sam stranu ribuf zaveo sam \TIO zgodnu devojku!
navatata sam novog tipaf = zabavljam se sa novim momkom!
navatala sejrajera! = zavela je mnoge mladie!
navato sam love = zaradio sam dosta novaca!
navato se vezaf = obezbedio je sebi protekciju!
1. izmenjati ljubavne partnere; 2. stei dosta
navijati igl. od imenice navija/
1. privlaenje; namamljivanje; 2. dovoenje u
zabludu; 3 navoenje (na to)
1. privlaiti; namamljivati; 2. iskuavati: 3. navoditi
(na to)
navlai mef = 1. iskuava me!; 2. navodi me! netttoj da ga

navlaif = nemoj da ga izaziva! lukavstvo; v. navlaenje v. navlakua
(tnn.) osobe koje se navikavaju na drogu zavodnica
prevariti; prevesti koga edna preko vode 1. prevariti se; 2. napiti se 1. ne
ostavljati na miru (koga): 2. okomiti se zavisan od droge
navucen na iglu = drogira se intravenski 1. namamiti; 2. dovesti u
zabludu; 3. navesti koga na to; 4. obmanuti; 5. obljubiti; bitinavuen =
1. biti doveden u zabludu: 2. biti obmanut
neko me je navukao! = neko me je doveo u zabludu!
navui na kurac = 1. obljubiti; 2. prevariti navui na plua = zagrliti
navuko je sranje! = navukao je bedu na vrat! 1. obmanuti se; 2. podlei;
prihvati se; 3. odati se: 4. postati zavisan od droge

nazadna
nauljati
neandertalac
nedetjko
nedojeban
nedojebana
nedokuriv
nefer
negativac
nejebana
nejebica nekrten Nemac
nemoj
nenadjebljiv
nenavucen
neopevana
nepalac
nervik
nervi
ttervttt
nervuckati se tteto navukao sam sei = obmanuo sam se!
navukao sam se na... = 1. podlegao sam
2. odao sam se...
enska osoba s velikom zadnjicom
1. obljubiti: 2. nadraiti kiitoris
glupak /po nazivu za praoveka/
osoba koja jednom nedeljno upranjava seks
nesvren (npr. posao)
seksualno nezadovoljena ena
nedokuiv /saimanje nedokuiv" i kuriti se"/
nepoteno
negativni junak (u romanu, filmu)
1. nevina (devojka): 2. ena koja due nije imala
seksulne odnose
osoba koja apstinira u seksu
bez isprava (za automobil i dr.)
ko maUNemac! = nesnoljivo dete /aluzija na esto
negathno predstadjanje Nanacau ratnim filmovima/
nemojda te nema! = nemoj da te ubijem!
nomojda tijebem majku (ilisestru)! =
pazi dobro ta radi!

nemojda te sredim! = nemoj da ti pokaem Boga!
nemojda zeza! = nemoj da se ali!
nemoj da pria! = ta to pria!
vrlo promuuran
koji nije postao zavisnik od droge
runa enska osoba
droga iz Nepala
1. neurotik: 2. razdraljivaosoba rus. ttervik" (njervik)
( m n . ) rade mu nervi! = jako se nervira!
kotalo me je (pet) kito nerava! = strano
sam se mnogo nervirao!
ne dre te nervi! = ne moe da se smiri!
dobio satn nervni napad (ili slom)! =
nisam mogao vie da izdrim!
nervirati se
on je neto = on je vana osoba
ima on neto = 1. poseduje neke kvalitete:
2. krije neto
303
PETRIT IMAMI
neukapirljivo! neupotrebljiv nevenka nevien
nezgodancija nidlfrend
niks
nimfos
ninda
nita nitna
nitna nizbrdaa nizbrdaka noga
nogirati nokat
nokaut
nokautirati
nokir noktiran noktirati nosati
imam neto = 1. imam jednu obavezu: 2. treba neto da ti kaem
sjajno! (izraz oduevljenja) lv. kapirati/ nesposoban (psihiki ili fiziki)
(euf.) vena /kod narkomana/ vrlo
neviena budala! = velika je budala!
nevieno feglupf = vrlo je glup!
nezgodiiasituacija/tzi od jiezgoda'l
narkoman koji se intravenski drogira iamer. sleng
jieedlefriend" - prijatelj igle/
1. nema; 2. nita Inem. jiicbts" - nita/
nimfomanka
maskirani borac u japanskim filmovima
ninda maske = crna maska za lice s uskim
prorezom za oi
golo nita = nikakva dobit
udariti nitnu = 1. obljubiti; 2. prevariti
udarati nitne = 1. ugaati; 2. obmanjivati
zavodnik
nizbrdo
nizbrdo
obara s nogu! = vrlo je privlana! utnuti meu noge = utnuti u polni
organ dobiti noge = nestati (za stvari, obino ukradene)
uraditi (to) ko nogom = uraditi grubo
utnuti (koga)
nokati = bei!
(hjvatati nokat = beati
popiti nokat = 1. biti odbaen; 2. biti naputena
(za devojke)
ubiti nokat = pobei
nokaut situacija = igranje produetka
fudbalske utakmice dok se ne postigne prvi gol
poraziti
toga je nokautiralo! = to ga je porazilo! enski eir
oteran, izbaen lizv od jiokat"/ oterati (koga) lizv odjiokat "/ nositi
tamo-amo
305

nositi se nosi sef = gubi se!
more da se nosii = da ide do avola!
nosi se u piku tnaterinu! = nosi se do avola! noske (euf) nosonja
nostatgirati (iron.) patiti od nostalgije novak 1. novi zatvorenik 2.
novogodinja no
gde e na Novaka? = gde e da doeka Novu
godinu?
novi novi islednik
novinina (augtn.) 1. izvanredne novine; 2. debele novine novokomposkorojevi lasoc. na novokomponovanu narodnu
novan muziku/ no ii na no = estoko nastupiti
noekanja veliki no nudla nudistkinja nularica kosa oiana do glave
nfamiti ukrasti lizv. od onomatopeje jedenja
jijam-njanfl njesra (inver.) v. sranje
njokatica nos lizv. od.. njonja 7
razbio mu je njokalicu! = razbio mu je nos! njonja nos lizv. od
nosonja 7
razbi mu njonju! = razbi mu nos! njonjara veliki nos /izv. od jijonja"!
njupa jelo lizv. od njupati/
njupati jesti /alb. njop" (ngop) - najesti se/
njupiti pojesti njuka (pej.) 1. lice: 2. vilica
njukar kamion s isturenim motorom
0
obala plitka osoba lasoc. na pliak" kraj obale/
oblaati se oblaiti se /r. od., o6M 7 obrada 1. ispitivanje (u policiji); 2.
krada
obraditi 1. ispitati (u policiji): 2. pokrasti: 3. veto
izdepariti
PETRIT IMAMI
obraditiston = pokrasti staii obraditi se upricati sebi drogu u venu
obraen 1. pridobijen: 2. primoran (na to)
obraivati 1. udvarati se: 2. polno optiti ocepiti otro kritikovati 'izv. od

..cepati". analogno:
..okrpitn
ocinkariti potkazati Iv. cinkariti oerupati 1. pokrasti: 2. materijalno
iskoristiti oeati se izvui korist od koga (novac. cigaretu i sl.) oi
socijalne oi = naoare
pazi da ti ne ispadnu oii = ta si blenuo! oistiti oistiii godinu =
dati sve ispite na godini (na
fakultetu) oe hoe
oe da ti jebem ntajku! = pazi da te ne
prebijem!
oedase bije? = je 1" sme da se tues sa mnom?
oe, kttrac! = nee! odalamiti 1. udariti snano: 2. izrei veliku
glupost
odalamiti amarinu = snano oamariti odapeti umreti odbaciti
prebaciti. prevesti
prebaci me do... = prevezi me do... odelce (hipok.) lepo odelo
odfikariti odsei iital. jiccare" - zabiti, verovatno to
..jikare" asoc. na re kara 7
nemojda tiga odfikarim! = nemoj da ti
odseem penis!
odfikariu tiglavu! = nauiu te pameti! odfurati 1. odjuriti; 2. otii lv.
furatt i
odfebati 1. napustiti: 2. ignorisati: 3- otpisati: 4. oterati
(koga)
odjebii = 1. umukni!: 2. gubi se! eng. kalk
0<{/ifri vie! = dosta vie' odjebiga! = oteraj ga!
odjebe! = da se gubi! odjebo sam je! = raskinuo sam sa njom!:
napustio sam je!
odjebali su ga! = otpisali su ga!

sve ih je odjebo! = oterao ih je sve do avola!
308
RENIK
odjebao sam kolu! = napustio sam kolu! odlepiti 1. izgubiti

prisebnost: 2. poludeti, rastrojiti se:
3. pasti u trans; 4. poneti se: 5. ludo se zaljubiti odlepio sami = nisam
mogao vie da se kontroliem!
odlepio si skroz (ili naisto, totalno)! =
potpuno si poludeo!
tip je odlepio! = ovaj ovek ne moe vie da se kontrolie!
kad nismo odlepiti! = dobro je, kad nismo poludeli!
potpuno (ili totalno) je odlepio! = potpuno je poludeo!
odlepio je na i = izgubio je glaui za...! odtepilajena (...)! = 1. ludo se
zaljubilau (...)!: 2. poludelaje za (...)!
odlepio sam odgtave! = strano me boli giava! uzmimo malo trave i
koke da odlepimo! = uzmimo malo droge da se ponesemo! odlepiti se
1. rastrojiti se: 2. poludeti (za im)
odlepila je za tini tipom! = poludela je za tim mladiem!
odleptjivanje 1. gubljenje prisebnosti; 2. padanje u trans
masovno odlepljivanje = masovno padanje u trans
odlepljivati 1. oduevljavati se; 2. gubiti prisebnost
ne odlepljuj! = sauvaj prisebnost!
odlepljuje na njegove tripove! = oduevljava
se njegovim fantazijama! odmeraiti zagledati devojku; odmeriti
pogledom devojku
/uporedi: nameraiti se/ odneti 1. ukrasti; 2. prisvojiti
odneti se odnesi se! = gubi se! odokativno otprilike; pogledom /izv.

od odoka 7 odraditi 1. kompenzirati: 2. raditi unapred: 3. pokrasti:
4. u obavezi uiniti to
odraditi kaznu = odleati zatvorsku kaznu
neto treba da mu odradim! = duan sam da
obavim neki posao za njega!
odradio je to je trebalot = uradio je to je
trebalo!
odraditi se drogirati se
I 309
PETRIT IMAMI
odrapiti
odrati
odrati se odraziti se odrezati
odrukati
odsukati se odsvirati odljakati odrafiti
oduvati odvaliti
odvatiti se odvaljen
odvaljivanje
odvatjivati odvatjivati se
309 I
1. udariti: 2. izrei otru kaznu: 3. zaraunati visoku cenu
odrapiti (su) mugodinu danaf = osuen je na godinu dana!
1. naneti teakporaz: 2. jako dobro uraditi to: 3. naplatiti skupo
odro ga od batinaf = prebio ga je! odroga ko maoraf = prebio ga je!

odro me na pokeruf = uzeo mi sav novac na pokeru!
potroiti mnogo novca (iron.) izraziti se
1. kazniti; 2. osuditi kaznom zatvora
odrezano mu je trigodinef = osuen je na tri
godine zatvora!
potkazati policiji lv. drukati/
taj bi i kevu odrukaof = taj bi i svoju majku
potkazao!
1. napustiti koga; 2. razdvojiti se od koga 1. izgubiti ugled ili mo: 2.
zavriti karijeru 1. obaviti neki posao; 2. uraditi to (za koga) lv. raf/
odrajiu muglavu! = nauiu ga pameti! 1. odleati zatvor; 2. svriti
neki posao
1. snano udariti (koga); 2. rei glupost; 3. rei neto neumesno: 4.
odleati zatvor odvaliti atnar = snano oamariti odvaliti vaku =
nadugo priati odvalitiforu = 1. ispriati neku dosetku;
2. prisetiti se nekog poduhvata odvaliti peaka = krenuti peke odvalio
je trigodine! = odleao je tri godine zatvora!
izgubiti prisebnost vrlo razvijen
ko odvatjen = vrlo je razvijen
1. snano udaranje (koga): 2. prianje gluposti
odvaljivanje bubrega = nanoenje povreda
bubregu
odvatjivanje fazona = prianje dosetki priati gluposti
1. snano se zalagati; 2. puno troiti

odvojiti
odvrnuti oanisati oficirua ofirati (se)

ofrlfe ofucan ofucati se ofuljiti
ogrebati ogrebati se ogrepsti (se) ogutiti
ohladiti
ojaditi
O.K.
okaiti se okejt
oki
okica
okien
oki-doki
okilaviti
okinava
okinuti
odvojiti pare = odabrati devojku za provod
odvojiti uvo = prislukivati
odvmuti muziku = pustiti muziku jako
1. primetiti; 2. odmeriti pogledom
1. supruga vojnog lica; 2. usiljena ena
razotkriti (se) Inem. offerieren "-izneli ponudu/
ofiratikarte = otkriti karte
otprilike, odoka
1. zaputen: 2. zastareo (u modi)
1. zapustiti se; 2. ponavljati se: 3. ne biti vie u modi
1. uzeti sav novac kome na kocki: 2. pobediti u igri
klikerima (uzimanjem klikera od protivnika)

/u Dalmaciji ,,fuljati"-ne pogoditi nijedan un pri
kuglanju/
ofuljili su me = izgubio sam sav novac na kocki oeati se kolima
okoristiti se (o koga) v. ogrebati (se)
1. novano iskoristiti koga; 2. uzeti sav novac kome
na kartanju
v. oladiti
dati veliki baki
(slova se pojedinano izgovaraju) u redu jv. okej prema menije bio O.Ki
= prema meni je bio korektan!
okaiti kaput o iviluk
1. u redu, dobro; 2. vailamer. okay"- u redu, skra. 0.K7
okej (O.K) tip = momak (ili osoba) na mestu
dobro/r. odokej"/
oki izgled = dobar izgled
(l)ipok) droga
s nakitom (na sebi)
uredu
premoriti se
ponavljanje razreda lasoc glagola okinuti" na ime ostrva Okinava na
Tihom okeanu na kojem je i oko koga voena velika bitka izmeu japanske
i amerike vojske u Drugom svetskom ratu/ 1. ponavljati razred; 2. pasti
na ispitu: 3. obljubiti: 4. izgubiti svest pod dejstvom droge: 5. prdnuti
312
PETRIT IMAMI
oki
okliznuti se
oklopnjaa
oko
okov
okovati se
okrenuti
okretati
okrpiti
okrpiti se okruglo
okvasiti se
otabaviti
oiaditi
oladiti se olakati
313 I
okinuti nietak = obljubiti
na kreku potpuno okinef = na kreku ne zna
uopte za sebe! (narkomani)
izvan igralita (u igri klikerima)
ne uspeti
(augtn.) odeblja prostitutka
sijati na dva oka = biti razrok;
pun (je) ko okof = prepuno je; ima jako
mnogo! (Ijudi ili stvari)
brak
stupiti u brak
okreninte! = pozovi me telefonom! obrtati (novac)
okretati veliki lovu = obrtati veliki novac 1. izudarati; 2. izgrditi; 3. otro
kritikovati: 4. obljubiti
1. novano se srediti; 2. kupiti odevne stvari ravan iznos
okruglo pa na oe = nelogino, nerazumljivo seksualno se uzbuditi
okvasila jegaice = seksualno se uzbudila 1. opustiti se; 2. utiati se; 3uutati olabavif = 1. obuzdaj se!; 2. ne galami! 1. umuknuti; 2. smiriti se;
3. primiriti se; 4. okirati: 5. pokrasti; 6. odleati zatvor; 7. umreti; 8.
ponititi lizv. od.Jaditijaja7 oladit = umukni!
oladi tttalo = 1. smiri se!: 2. strpi se malo!
oladi, dekof = pripazi se, momak!
otadio jef = primirio se!
oladiogaf = l. okirao ga je!: 2. pokrao ga je!
(g)de si ovo oladio? = gde si ukrao?
daga tttalo oladimo?! = 1. da ga
pokrademo?!; 2. da ga nauimo pameti?!
oladio je deset goditta = 1. deset godina je bio
u zatvoru: 2. izgubio je deset godina
otaditipapke = umreti
oladiti piicu = obljubiti
1. smiriti se; 2. zanemeti (od straha, uda i sl.):
3. umreti; 4. predomisliti se
pokrasti
olakao je firmu! = pokrao je firmu!
olakati se izmokriti se
oleiti 1. prebiti; 2. naneti teak poraz: 3. obljubiti /fig.
pretvoriti koga u le/
oleioga je od batinat = strano ga je prebio! olinjati se ostareti olo
gde si, olout = gde si, drugar!
olovka praskava olovka = v. penkalo-pitolj
oluk tajni izlaz /////:oluk" - leb za vodu/
oljutiti ispiti flau alkoholnog pia
otjutio sant est aat = popio sam est aa
(alkoholnog pia) otttattuti 1. udariti; 2. promaiti
omanutipetaka = dobiti peticu (u koli) otttekati izbatinati
omekalisuga = privoleli su gabatinama ottaniar osoba koja onanie
onanisati nadugako priati onesvestiti se zabezeknuti se
onesvestio sam se kadsam videot =
zabezeknuo sam se kada sam video! otto ono Mile = zna /kao
potapalica/
ono, sine = uj, drugar
raditi ono = polno optiti
ono iztneu nogu = polni organ
to je ono pravoi = to je prava stvar! /po
reklamnom sloganu za koka-kolu": Jbe real
thing"/
onjuiti zapaziti
opa opa batof = 1. vidi, vidi!; 2. ta kae!
opalaci (ekspr.) opa!
opaliti 1. obljubiti; 2. udariti; 3. pasti na godinu ili na
popravni; 4. kazniti; 5. iznenada rei to; 6. otro kritikovati; 7. naglo

uraditi neto opalio sam jel = obljubio sam je! to ga je opaliot =
snano ga je udario! opalio samt = 1. pao sam na godinu; 2. rekao sam
glupost! opalif = zasviraj! opaliti peaka krenutipeke opalim
tegolim! = /u ali: odgovor na pomen rei: molim?/
PETRIT IMAMI
opalim ti metak\ = /u ali: odgovor na pomen
rei: petak/ opaljen lud;
tisi opaljent = ti si lud! opaljot 1. padanje na ispitu; 2. ponavljanje
razreda;
3. obljuba opanjkati odati, potkazati opanjkavati ogovarati
opasan 1. vrlo sposoban; 2. vrlo dobar; 3- s kim nema ale
opasan sif = nema ale s tobom! opasan tip = 1. osoba koja izaziva
strah; 2. vrlo sposobna osoba
tnala je opasna mala je vrlo lepa opasan fazon = vrlo dobar trik
opasna utakmica = vrlo dobra utakmica opasnafaca = osoba
agresivnog izgleda opasnafrka = velika guva opasan posao = posao
koji donosi dobru zaradu opasno 1. izvanredno; 2. brzo;
opasno izgleda = vrlo lepo izgleda (za devojku) opasno dobro =
izvanredno dobro; opasno je zaljubljen = mnogo se zaljubio opasno
radi = 1. vrlo ozbiljno radi; 2. brzo radi opasno se izblamirao! = jako se
osramotio! opasno ga je zajebo! = vrlo lukavo ga je prevario!
opasno tnije krenuo posao! = krenuo mi je jako dobro posao!
opasuljiti se opametiti se
opauiti 1. snano udariti (koga); 2. snano oamariti;
3. obljubiti opeglani doterana osoba
opeljeiti 1. uzeti kome novac na kocki; 2. opljackati opendreiti udariti
pendrekom /izv. od pendrek^ operisan lien (neke osobine)
operisan (je) od tnozgaf = nema mnogo pameti!
operisan (je) od tnatetnatike! = nema
smisla za matematiku!
operisan (je) od mrznje! = nema ni trunke mrnje!

operisan (je) od tnuda! = nema uopte smelosti!
317 I

operisan (Je) odstraha! = neustraiv je! operisati 1. krasti; 2. depariti
opicen 1. sulud; lud; 2. ekstravagantan lizv. od piiti",
analogno: udaren "I
estoko opien = veoma lud
e,jest opieni = e, jest lud!
na koga je opicena?! = ko joj je u porodici lud?!
opiena frizura = ekstravagantna frizura
opiena muzika = buna muzika opiiti 1. udariti (koga); 2. snano
zapoeti to; 3. voziti
brzo Iv piiti/
opici, batoi = 1. daj gas, bato!; 2. zasviraj, bato! opipati proveriti
opipatipuls = prethodno proveriti opis protneniti (ili iztneniti) lini
opis kottte =
premlatiti koga opizditi udariti (koga)
oplajvaziti udariti /u smislu udaritiplajvazom "\ v plajvaz/
oplaviti izudarati lasoc na plave modrice od batina/
opseravati priati unaokolo
oralitika oralni seks /analogno: analitika "I
oralni oralni ispit = usmeni ispit
orasi (tnn.) testisi
ordinisati 1. prostituisati se; 2. uvek raditi to na istom mestu llat.

ordinare"-xT\l\;jtg. u lekarskoj praksi primati pacijente/
organ policajac lasoc. izraza organijavnog reda" na
poiniorgan "I
organski organskiga tnrzi = mrzi ga iz dna due
organski se ne podnose = mrze se orgazatn totalni orgazatn =
totalni trans
originalac dosetljiva osoba
orka homoseksualac lital. orco" - pakao, kao psovka
u Italiji i Dalmaciji zamenjuje re porco"- svinja, gad/
ortak 1. drug; 2. kompanjon /tur. ortak" - drug u
kakvom poslu/
ortak! = drugar! /familijamo obraanje nepoznatoj osobi/
pravi si ortaki = pravi si prijatelj!
jak si tni ortak, ali... = dobar si mi prijatelj, ali...
PETRIT IMAMI
osa runi baca (za jednokratnu upotrebu)
osetiti osetita samgaf = osetila sam penis u sebi! (za
ene)
osladiti se svideti se to kome
osladilo tnu se da... = uiva da... ostnak 1. (/////. osmaci) uenik osmog
razreda osnovne
kole; 2. motor sa osam cilindara ostnica (vreme) 20 h ili 8 h
ospice dobijati ospice = nervirati se
oacovati zapaziti, uoiti oajdariti 1. udariti; 2. obljubiti oatnaren
ukraden oatnariti ukrasti
oamario je...! ukrao je...!

oamaritipo nosu = umrknuti kokain oinut lud, nenormalan lizv. od
oinuti "I
ouriti opljakati otcinkariti v ocinkariti otcukati odati lasoc. na
ukati" - kucati/
otfikariti v. odfikariti otkaen 1. sulud; 2. ekscentrian
otkaika (hipok.) psihiki poremeaj otkaiti 1. napustiti (koga ili to);
2. poludeti, sii s uma;
3. poloiti ispit: 4. raskinuti intimnu vezu
otkaif = 1. dosta!; 2. gubi se! otkaio sam kolu = napustio sam kolu
otkaitaga riba = napustila ga devojka otkaio je do krajat = poludeo
je sasvim! totalno je otkaio! = naisto je poludeo! otkaio sam
fiziku! = poloio sam fiziku! otkaio samgodinu! = dao sam godinu!
/na fakultetu/
otkaio satn jei = raskinuo sam sa njom! otkaiti se 1. smetnuti s uma;
2. ponaati se neuraunljivo;
3. poludeti; 4. osloboditi se koga; 5. raskinuti vezu otkai me sei = ostavi
me na miru! otkaio se do jajai = potpuno je poludeo! jebeno se
otkaio! = vie nije normalan! satno to se nisatn otkaioi = samo
to nisam poludeo!
otkid 1. snana zaljubljenost: 2. snano oduevljen je
319 I

otkidanje 1. snano in jenje: 2. snano oduevl jenje otkidati snano
initi ili izazivati
otkidaf = neto izvanredno!
otkida na tof = to ga oduevljava!
otkida jajaf = 1. jako smeno!; 2. vrlo dobra stvar!
otkidati od snteba = jako se smejati otkidati se 1. smejati se mnogo;
2. biti jako zaljubljen; 3- silno
se oduevljavati
otkidattto sef = umiremo od smeha! otkida se na (...)! = silno se
oduevljava (...)! otkinuti 1. odueviti se: 2. jako se zaljubiti: 3.
zaprepastiti se;
4. rei glupost; 5. odrei se ega; 6. poslati koga negde; 7. oduzeti
otkinuo satn kad satn uof = oduevio sam se kad sam uo!
otkinuo sef = 1. oduevio se! 2. jako se zaljubio! 3. zaprepastio se!
otkinuo jef = 1. oduevio se! 2. poludeo je! otkinuo je na njuf =
strano se zaljubio u nju! otkinuojeza... t = 1. strano se zaljubio u ...!;
2. oduevilogaje.../
otkinue kada bude cuot = poludee kada bude uo!
otkinutifleku = pobei;
otkinuti u inostranstvo = poslati koga u
inostranstvo;
otkinulisu itn dva bodat = oduzeli su im dva boda!
netnoj sad da ti (ja) otkinetn glavuf =
nemoj da te gadno prebijem! otkinuti se 1. poludeti: 2. drogirati se
otkinuetno se! = bie sjajno! otknjavati odspavati lv. knjavati/
otkovati otkovata ga ribaf = napustila ga je devojka!
otkucati potkazati lasoc. na telegrafski taster/
otkutirati 1. odmoriti se: 2. iiveti se otkupnina akciza (paualna
naplata za uvezenu robu) otperjati 1. pobei; 2. nestati (za osobu)
otpisati prekinuti prijateljstvo s kim
otrov 1. zavodnik; 2. zajedljiva osoba; 3- osoba koja
zadaje glavobolju
otrov je za zenet = ene mu ne mogu odoleti!
320
PETRIT IMAMI
kojije to otrovf = 1. to je on zajedljiv!;
2. muka je sa njim! otrovan 1. vrlo duhovit; 2. vrlo zajedljiv; 3 vrlo gadan
otupeti 1. postati neosedjiv; 2. oglupeti
otupljivanje zaglupljivanje
ovca 1. prostak; 2. glupak; 3. naivna osoba: 4. rtva
deparoa
to je ovcaf = to je naivan!
debela ovca = vrlo naivna osoba
izjebo me ko ovcuf = prevario me ko budalu!
ovca za ianje = osoba koja se moe lako
prevariti
to su sve sante ovcef = to su sve sami glupaci (ili naivni Ijudi)
odrao samga ko ovcuf = 1. uzeo sam mu sav novac na kocki!; 2.
pobedio sam ga u ahu! ovica 1. naivna osoba: 2. novajlija
over v. overdoz
over doza = v. overdoz overdoz prekomerna doza droge leng.
overdose" prekoraenje doze leka/ overdoziranje prekomemo drogiranje lv.
overdoz/ overen 1. treten pijan; 2. upucan lasoc. na overdoz 7
overiti 1. obljubiti; 2. umreti; 3. umreti od jake doze
droge; 4. upucati (koga)/(2Ji) asoc moverdoz"l overioga je = 1. ubio ga je;
2. ispalio mu je metak u mrtvo telo (obino u glavu) overitigajbu =
opljakati stan overiti se 1. napiti se; 2. umreti; 3. doiveti neuspeh;
4. doiveti eljeno psihodeliko stanje ovlaiti se seksualno se nadraiti
(odnosi se na ene) ozrikaviti zanosno dugo posmatrati neku osobu lizv.
od zrikav"/
pazi da ne ozrikavit = pazi da ne oslepi!
pacer
pacerski
258 I
lo igra (u ahu ili kartanju) Inem. Patzer" eprtlja/
neznalaki (igrati ah ili kartati se)

pacijent 1. ograniena osoba; ludak; 2. (mn.) drugovi koji
su esto zajedno; 3. (nm.) stalni gost; 4. (/////. Pacijenti) fijdbalskog kluba
Zemun" i njegovi navijai llat. ,,/w//my"-bolesnik/ eipacijent =
velika budala
/tarcos lo igra /K od pacer "I
jtauroi' opskurna osoba Ima. pacok" - takor/
padanje hapenje
palo je padanjet = izvrena su hapenja!
padati zaljubljivati se
padaju na njegai = 1. zaljubljuju se u njega!;
2. neodoljiv je!; 3. olako mu veruju!
ima da padaju ribef = dopae se devojkama! padaviar 1.
ekscentrini mladi; 2. roker; 3. ponavlja
matori padaviar = ekscentrina starija osoba padaviarka 1.
ekscentrina devojka; 2. devojka koja voli
rok-muziku; 3. skorojevika pade (asoc.) 1. padanje; 2. neuspeh na
ispitu;
3. podavanje
gadatise (frljatise) padeima = greiti u padeima
to je drugi pade = to je neto drugo Padinburg v. Padinjak /saimanje
Padinska Skela" i Ham-burg"/
Padinjak (izv.) Padinska Skela (populami naziv zatvora u

tom naselju Beograda) padobranac 1. osoba koja ulazi preko reda; 2.
osoba koja se
ubacuje
padobranci (/////.) enski grudnjaci
paja1 policajac Ihipok za pandur "I
paja1 heroin lizv. od pajdo 7
pajdika (izv.) v. pajdo
pajdo heroin lamer. sleng pad i
pajkan policajac /saimanje paja1" i drukan "I
pajkiti (hipok) spavati /po dejem tepanju/
pajkos policajac lizv od pajkan 7
pajp lula za hai /(g. pipe" - lula/
pajser 1. otpira; 2. muki polni organ; 3. nos; 4. ûpak
pajt (skra.) v. pajta
pajta 1. drug, prijatelj; 2. cimer; 3. ortak (u sumnjivom
poslu); 4. istomiljenik////tf<f pajtas" -xu$J
pajtati $e 1. druiti se; 2. uortaiti se pajtos v. pajta lizv. od .pajta"/

paker osoba koja vara u kartanju lasoc. na pakovanje
paketa"/
paket 1. podvala u kartanju; 2. kompletan aranman
uvalitipaket = podvaliti u kartanju u paketu = u kopletnom aranmanu
(npr. turistikom)
paketi kesica droge (do 1 gr)
paki (tnpok. i iron.) policajac Itv. od pajkan "I
pakovanje 1. varanje u kartanju; 2. svaljivanje krivice; krivotvorenje

pakovati 1. varati u kartama: 2. svaliti krivicu; krivotvoriti;
3. nainiti finansijsku konstrukciju paku (inver.) upak
patac Iskra. od kurac-paiac"/
jest,palacf = jest, avola!
Agf/ //je palacf = koji ti je avo! /analogno:
kojitijekurac!"/ palainka udarac uke po potiljku lasoc. na okretanje
palainke na tiganju/
napravitipalainku odkoga = pregaziti koga kolima
palamar 1. penis; 2. mukarac //r. preko ////: palamar "
- debeo gvozdeni klin/ palamuditi 1. biti dosadan; 2. zatezati,
komplikovati pale (bipok) drug, prijatelj lv. pajta"/
palikua 1. paniar; 2. podstrekiva
palia osoba koja se brzo uzbudi ili ponese (za im)
paliti 1. uzbuivati; 2. podstrekivati; 3. mamiti, osvajati,
privlaiti panju; 4. obmanjivati; 5. zavoditi
priama; 6. krasti; 7. depariti; 8. beati;
9. krenuti, poi; ii
paligaf = 1. podstrekuje ga (...)!; 2. mami gî (...)!
palega klinkef = uzbuuju ga mlade devojke!
ova riba mepalit = ova enska me uzbuuje!
satnoga je to palilof = samo ga je to uzbuivalo!
arm pali = arm osvaja
ne pali! = 1. ne vredi da se trudi!; 2. ne uspeva!
to (uvek)pali! = to (uvek) uspeva!
to ne pali (ovde)t = to ne uspeva (ovde)!

325 I

paliti se
palma paljba paljenje
paljevina
pametnica
nepale te fore (ovde)t = ne prolaze ti trikovi (ovde)!
probao sam daga palim = pokuao sani da ga zainteresujem
nemoj da me pali! = ne uspevaju te prie kod mene!
daj, pali babut = priaj to svojoj babi!
pali me = 1. podstie me; 2. obmanjuje me
paliti vatru = 1. uzbuivati; 2. obmanjivati
palif = bei!
paltmo! = beimo!
palimo odavdef = beimo odavde!
ma,pati, boljisu... f = ta pria, bolji su...!
ma, pali bref = gubi se, da te ne vidim!
pali, bratef = gubi se!
palimt = idem!
palimo kod... = idemo u...
moram da palimf = moram da idem!
kasno palif = treba mu vremena da shvati!
palimo u ivot! = idemo da se provedemo!
1. zaljubiti se; 2. uzbuivati se; 3. mamiti se, pomamiti se: 4. zanositi se

(ime) palise na (...)! = 1. uzbuuje ga (...)!;
2. privlai mu panju (...)!
godinama sepali na... = godinama se zanosi...
nemoj da se palif = nemoj da se zanosi!
brzo se palif = brzo ga ponese!
pate se i loe na... = privlai ih...
lako se pali = vrlo je podloan
ribe sepate na (...)! = devojke uzbuuje (...)!
ribe se pale na njega! = devojke mu ne
odolevaju!
muka frizura (kosa se ostavlja na temenu)
beanje lizv. od palitr/
1. uzbuivanje (za im): 2. izazivanje:
3. navoenje (na to)
ima kasno paljenje\ = sporo shvata! 1. osoba koja se lako uzbudi; 2.
povodljiva osoba: 3. seksualno nadraena osoba: 4. pomaga u
deparenju (koji izazivaguvu); 5. obmana: 6. obmanjivanje uenica koja
sve zna
326
PETRIT IMAMI
pampas
pampriti pampurf
pampurisati
pandrk pandrknuti
pandur
panduracija
pandurai
pank
panker pantljiara
panj
panja
panjati panjkati papa papak
papan papati papiri
1. veliki nered; 2. velika tna lasoc. naamerike filmove u kojima se
radnja deava na pampasima (stepama) gde uvek nastaje neki obraun/
polno optiti
(ekspr.) ipak! (negativna reakcija na prethodno reeno)
udarcem snano odbaciti (koga) lasoc. na pampur koji izlee iz flae/
propast, krali/od^/////7&"-duan bez muterija 1. propasti: 2. ponavljati
razred: 3. umreti lv. pandrk/
1. policajac; 2. osoba koja izigrava vlast Ima. pandur" - straar,
oruani uvar/ policija (mn.) policija
pokret mladih koji preziru lepo i humano leng.
punk"-\x\\ol
poklonikpanka
trakasta kamet karta u gradskom prevozu lasoc.
na oblikpantljiare/
1. glupak; 2. kasa; 3. kofer: 4. paket (za
zatvorenika); 5. cigareta sa haiom; 6. paketi s
drogom (koji se skriveno unosi u zatvor)
u panjevinm! = ni govora!
pijan ko panj = treten pijan
hleb lital. pagnotta" - okrajak hleba/

dobar ko panjai = mnogo dobar ovek!
/analogno: dobar kao bleb"/
jesti lv. panja/
1. ogovarati; 2. potkazati
jelo /po dejoj onomatopeji/
1. stopalo; 2. seljak; 3. ograniena osoba; 4. glupak
lasoc. na papak u stoke/
seljak lizv. od papak "I
jesti
(mn.) isprave, potvrde
bezpapira = 1. bez dokumenata; 2. bez sudske overe
kupiti auto sa papirima = sudski overiti kupovinu automobila
328

paprikara rakija zaljuena Ijutom paprikom (da bi dobila
ukus ljute rakije) paranoja strali
ufurati u paranoju = imati panian strah pare lepa enska osoba
to je paref = to je lepa devojka!
dobro paref = zgodna devojka! parekanja veliko pare (ega)
pardon bez pardona = ne obazirui se
paretine (zb., augm.) veliki novac
pariti pariti oi=l. uivati gledajui; 2. poudno gledati
parkirati se smestiti se (negde) parlati govoriti lital. parlare" govoriti/
partibrejkers razbija kune zabave (ura) latner. sleng

,party-breakers" - razbijai zabave/ paruine (augtn.) veliki novac
lo ovek /zbog praznoverice se u prolosti ova re
izgovarala umesto ,,vrag"\ kasnije je od te rei
izveden glagol psovati'l
pasjisin = vrajisin
jebo tipas tnateri = da ide do vraga! pasirati 1. ne uestvovati u
daljoj licitaciji u kartanju;
2. gnjaviti
pasovati pasujei = ide jedno s drugim!; slae se!
pasti 1. ne odoleti; 2. zaljubiti se; 3. zavesti; 4. nasesti;
5. biti uhapen; 6. dogoditi se; 7. dobiti; 8. ostvariti fraferfe pao =
momak se zaljubio pada na (...) = slab je prema (...) pao je na (...) =
podlegao je (...) riba je odntah palaf = devojka se odmah zaljubila!
pao je naforu (...) = naseo je na (...) palisu na dupef = 1. iznenadili su
se!; 2. oduevili su se!
pasti na delu = biti uhapen na delu
pao je nagranicit = uhvaen je na granici (pri
pokuaju bekstva)
pao jego = postignut je gol (na utakmici) pasti u nesvest = okirati se
palisu noviteti = pojavili su se noviteti pala je tnakljaa (iliorka,
tabaa) = izbila je velika tua
I 329
PETRIT IMAMI
pdsti
pastuv pasutjina pateta patak
patka1
patka2
patos
patosiran patosirati patosirati se
pattk
pavijan
pala je plataf = delila se plata!
pala je neka lova = zaradilo se neto
pastipod sto = jako se napiti
jedva ekam da sttbota padnef = jedva
ekam da doe subota!
biti glup lasoc. na ovcu/
pasit = nema ti pojma!
pase travuf = prava je ovca!
sattto pasef = 1. nita mu nije jasno!: 2. loe igra!
(h)oe da pase asfaltf = nemoj da te
prebijem!
ljubavnik
(attgm.) vrlo ukusno jelo od pasulja mala nagazna mina lasoc. na oblik/
osoba s kratkim nogama lasoc. na paje noge/ jebo te patakf = idi do
avola! Iv. patka1/ muki polni organ lasoc. na patku, polno vrlo aktivnu
pticu/
boti njih patkaf = ba njih briga!
ima nezasitu patkuf = seksualno je vrlo
aktivan!
podigla ntu se (ili skoila mu) patkaf =
uzbudio se seksualno!
1. la: 2. glasina /od jtovinarskapatka" novinarska la/

to jepatka! = to je la (ili glasina)!
1. poraz; 2. pad Igr. ..patos" - put, staza,ftg. pod: asoc. na bokserski
argon/
popitipatos = 1. pasti na pod (od udarca);
2. doiveti poraz
oamariti (iti poljubiti) patos = pasti na pod (od udarca)
leteti na patos = pasti na pod (od udarca) bacio me je na patosf =
okirao me je! brie patos njomf = poniava je! 1. treten pijan: 2.
nokautiran oboriti koga na pod lizv. od .patos"/ zaprepastiti se
patosirati se od smeha = prasnuti u smeh kamion-dizalica za prevoz
nepropisno parkiranih automobila
budala Inem. Paviatt" - vrsta majmuna/
331

pazi
pdo peca pecati pecati se
peen peurka
peurkar
peda
pedala
pedalirati peder
pederast pedera
pedcr-bal
pederi pederina
pederica pederisati se printio se pavijan! = poverovala je budala! od

tnene pravi pavijanat = od mene pravi budalu!
pazi, sinef = sluaj me dobro, drugar! pazi ovo, sinef = gledaj, drugar!
pazi kad ne znatnf = zamisli, ne znam! (inver.) dop
homoseksualac leuf. od peda 7 zavoditi lasoc. na pecanje ribe/ zavoditi
se
pecase na (...)\ = prhlaega (...)!; privlae je (...)!
1. vet, iskusan; 2. jako zaljubljen
1. lakoverna osoba; 2. glupak; 3. homoseksualac;
4. (asoc.) nadstrenica na jednom stubu
neiskusni kriminalac
homoseksualac /od pederV
Ifr. pedale" - papuica/
dobio jepedalu = 1. izbacili su ga; 2. oterali su ga /analogno: dobio je
nogu 7 pukla tnu pedata = doiveo je nervni slom 1. utnuti; 2. najuriti
1. homoseksualac: 2. gnjida, odvratna osoba;
3. podlac /skra. od pederastija 7
ejest pederi = e, jest ubre!
ejesipeder! = ta ti je to trebalo!
ne budipeder! = budi ovek!
nisi pederf = 1. nisi podlac!; 2. ta e ti to!
tnatipederu! = nitarijo jedna mala!
bezipederu! = bei nitarijo!
ispastipeder = ispasti podlac
kao homoseksualac; lv. pederski/
1. homoseksualac; 2. nekaraktemaosoba; 3. nitkov;
pederau! = nitkovu!
1. okupljeni homoseksualci; 2. zabava

homoseksualaca
drna mlada osoba Idem. za peder/
(augm.) 1. okoreli homoseksualac; 2. veliki podlac
pederino! = pokvarenjaino!
pederino izopaena! = pokvarenjaino!
lezbejka/oi odpeder/
1. nametljivo se ponaati: 2. nasilno se ponaati
PETRIT IMAMI
pederski
pederua
pedikir
pedos
pegla
peglanje
pegtati
peglica
pejderika
pekmez
pelcer
pele
pelje
peljeiti
penaliti
pendrek
penicilin
penkalo
penki
penzos
pepeljuga
pepi
pera
perionica perje
perkan 1. poputpedera; 2. neasno
muka torba koja se nosi okaena o rame uz telo
homoseksualac lasoc. rei pedikir na peder "I
homoseksualac /od peder"/
bacitipegtu = ispovraati se
1. grdnja; 2. doterivanje; 3. povraanje (najpre kod
narkomana)
1. grditi; 2. doteravati tekst; 3. dosaivati; 4. povraati; 5. raditi neki
posao pegla kao taksistat = radi kao taksista! peglatiauto =
popravljati karoseriju na automobilu
(asoc.) marka automobila PZ (poljska malolitrana kola Fiai 126")
(bipok) pejder
1. slabi; mlakonja; 2. mamina maza (za decu)
1. ideja: 2. hormon
pelcerza uspeh = tajna za uspeh
homoseksualac /od peda "I
pljaka/r'. oApeijeiti"/
1. uzimati kome novac na kocki; 2. pljakati

1. isticati: 2. isturati
muki polni organ /austr.-uem. Barendreck" -sok biljke sladia od ije
su se sirovine nekada pravile policijske palice/
proradio je pendrekl = policija je poela da bije pendrekom!
penicilin za ene = neodoljivi mukarac muki polni organ
(izv.) penkalo, nalivpero lizv. od penkalo "/ (izv.) penzioner
homoseksualac lasoc. na re pepil
1. homoseksualac; 2. pederasti mukarac lizv. od
peda"/
trgovac koji falsifikuje poreklo robe (npr. alkoholno pie)
(asoc.) mesto gde se obavlja pranje novca odea (obino napadna)
nabaiti perje = odenuti novu odeu 1. momak: 2. budala; 3. naivina;
4. homoseksualac
335

perkati se pomalo se kupati lizv. od peretn se "/ persa mukarac koji
se drui sa enama /uporedi:
seka-persa/ personatac personalni kompjuter personalitt linost leng.
personaiity"I
iz tnogpersonalittja = iz moje linosti; iz mene perverzno izvanredno
dobro
izgleda perverzno = izgleda izvanredno dobro perverznjak osoba
sklona perverzijama pea homoseksualac lizv. od pekir/
peak homoseksualac lizv. od pekir/
peaka peke
odvaliti (ili ii) peaka = ii peke
hoento lipeaka? = hoemo li peke?

mrzim peakat = ne volim da idem peke!
opaliti peaka = poi peke peke bez automatskog procesa (raditi to)
pekir homoseksualac Itttr. pekir" asoc. na jrotir" izv. od
jr. jrottage" -jig. trljanje penisa o nepoznatu osobu
u prepunom vozilu gradskog prevoza/ pekiri (dem.) 1.
homoseksualac; 2. feminizirani
mukarac; 3- nedorasla osoba peko homoseksualac lizv. od pekir/
peovan homoseksualac lizv. od pea/
peovander homoseksualac Isio. peovan" i ;/der" (gr.
ovek)/
peovanski 1. kao homoseksualac; poput homoseksualaca;
2. Ijigavo
petdci (mn.) uenici V razreda osnovne kole
petak 1. automobil s pet cilindara; 2. ocena 5 (u koli);
3. meusobno potapavanje s ispruenim dlanovima (pri pozdravu ili kada
se uspe u emu) 1(3) od eng. give me jive "I
petarda pet grama droge Ijig. jaina doze/
petica pet grama droge
petko homoseksualac
enskipetko = homoseksualac petlii (mn.) pionirski fudbalski tim
pettja hrabrost, smelost
ima petlju! = hrabar je!
336
PETRIT IMAMI
stisnuti petlju = odvaiti se

popustila mije petlja = popustila mi je beika petljanac 1. nespretnjak;
2. spletkar petljancija (izv.) 1. neprilika; 2. komplikacija petljariti v.
petljati se petljarka novanik petljaro 1. komplikator; 2. petljanac
petljati komplikovati petljati se meati se u to
petljavina 1. neprilika; 2. sumnjiv posao: 3. meanje u to
petstokec farmerke Levis 501"
pevac 1. penis; 2. (//#//J mucavko; 3. niska osoba
kretavogglasaMoc (13) napetla; (2) napenis/
pustitipevca = mokriti
pustitipevcu krv (ili vodu) = mokriti
zavrnutipevcu iju = izmokriti se
f/fe//i da zavrnem pevcu ijui = idem da se
izmokrim!
(pej.) pevaica (obino kafanska) bUinapevanju = biti kod islednika 1.
podvoda; 2. podvodaica/////: ,pezevenk" -kurvar, svodnik/
mlada kurva, stara peza = kurva u mladosti, podvodaica u starosti
podvoditi //'. peza/ 1. lep; 2. elegantan /izv od pican '/ to je pici = to
je elegantan! 1. enski polni organ; 2. devojka leuf. od pizda 7 5/0 ye
/rfcii/ = to je lepa devojka! pica servis = mesto gde se okupljaju
prostitutke Picin park = parkprostitutki kod Autobuske stanice u
Beogradu
lize picu kao Lesif = jako voli oralni seks! /asoc. na psee lizanje i psa
Lesi u amerikim filmovima/
ko picino oko = savreno; vrlo lepo nee pica varenike = pijenje mleka
uvee kodi seksu
picajzla 1. stidna va; 2. cepidlaka, vrlo pedantna osoba;
3. paniar Inem. Filzlaus" - stidna va/ velika je picajzlai = velika je
cepidlaka!
pevaljka
pevanje
peza
peziti pic
pica
338

to je picajzla! = mnogo cepidlai!
ne budi picajzta! = 1. nemoj da cepidlai!;
2. ne panii!
pican doterani mukarac lv picaniti (se)/
picaniti se doterati se lital. pizzo" - ipka/
alaga picanif = koliko vremena posveuje
izgledu!
picanko elegantno odeveni mukarac lv. picaniti (se)/
picanski elegantno lv. picaniti (se)/
picig elegantno odeven lv. picaniti (se)/
picikato 1. vrlo flno; 2. vrlo elegantno lasoc. na muziki
termin picikato" i izraza picaniti se "I pickati (se) ulepavati (se) /v.
picaniti (se)/ picnut elegantan Iv. picaniti (se)/
picnuti 1. ulepati; 2. lepo odenuti lv. picaniti (se)/
picnuti se doterati se //: picaniti (se)/
picnuo si sef = lepo si se obukao!
picnuo se u jaknu = obukao je lepu jaknu picokara vagina /slo.
.,/>/ctf" i ..&tfw 7
picolovac zavodnik /slo. ,,/>/07" i Jovac7 picopevac 1. mukarac

niskog rasta: 2. slabi; 3. mlada i neiskusna osoba /slo. pica" i pevac \ v. pevac 0)/ picopevka 1. mlada i
neiskusna ena: 2. prostitutka />fco5 /'. pican
pico enska osoba
picovan kico/tt picaniti (se)/
picoderac muki polni organ /saiman je .,/>/ctf" i
Jjudofderac)"/ picua 1. vagina; 2. devojka /K pica/
picanja 1. intenzivno bavljenje ime; 2. z>. pienje
/>ice mlada devojka /euf. od ,,/>/cw 7
5/0 /P />/&/ = to je zgodna devojka!
najslae je pice kadjoj dtaka nicet =
najslae je voditi ljubav s vrlo mladim devojkama! picenjak vrlo kratka
mini-suknja //'. pie/
picenje 1. udaranje; 2. tunjava Iv. piiti/
picetina enska osoba
mirie na picetinu! = ovde ima ena! picica 1. mlada devojka; 2. enski
polni organ
pii 1. vagjna; 2. mlada devojka; 3. devojka niskog
stasa
I 339
PETRT IMAMI
pitti 1. naglo poeti to; 2. hodati brzo: 3. ii: 4. voziti

brzo; 5. raditi brzo to: 6. zaigrati: 7. udariti !eng.
pitch" - gaati, zamahnuti/
piil = 1. poni!: 2. kreni!: 3- vozi!: 4. bei!
ajd da piimot = hajde da krenemo!

pii do... t = idi odmah do...!
piili su na... = krenuli su na...
krenuo je da piif = poeo je brzo da radi!
piilisu piet = pili su alkoholno pie!
piilismo pokert = igrali smo poker!
pii, nmjstoret = vozi bre. vozau!
stalno pii narodnjake = stalno puta
narodnu muziku (ploe) pika 1. enski polni organ: 2. ena, devojka; 3.
slabi:
4. kukavica: 5- gnjida: gad: 6. sebinjak: 7. beskaraktema osoba: 8. usta 'izi. od .pica" e///.' za
,,/>/r^7
najbolja pika = najlepa enska
jfctfjfcftf pikat = to je lepa (enska)!
j>/rJE7 / jpo/ = izvanredno je lepa!
kakvu jepiku u(h)vatio! = to ima dobru
ensku!
bila je mnogo dobra pika! = bila je vrlo lepa enska!
kolikopiakat = koliko je devojaka (ili ena)! to mu je pikat = 1. to mu
je devojka: 2. s njom se zabavlja (spava i sl.) triza pikama! = stalno
juri za suknjama! ne patiza pike! = ne juri za suknjama! svako s
pikom mu je klijent! = udvara se svakoj eni!
pika mu ne izbija izgtave! = stalno misli na
seks! (za mukarce)
pika ti materina! = ta ti misli!
pika li ti materina! = mnogo sebi doputa!
pika vam materina! = da ste prokleti!

ta je, bre.pika tinmterina! = 1. ta hoe!:
2.tasiblenuo!
pu,pika vam materina! = to ste pokvareni! koja si tipika od
oveka! = koji si ti slabi! pika mu materina! = zaboga! pika mu
materina njegova! = da je proklet! nemoj da psuje, pika ti
materina! = pazi kako se izraava!
341 I

pika tnu strininai = e, jest neki!
kojupiku tnaterinu ja... ! = kog avola ja...!
ta (...), kojupiku tnaterinui = ta (...), kog
avola!
(g)de si, u piku nmterinu! = otkad te nisam video!
(g)de e, kojupiku tnaterinu! = kud si
krenuo, kog avola!
upiku tnaterinui = 1. do avola!; 2. strano!; 3. vrlo mnogo!
otii u piku tnaterinu = otii do avola ode sve u piku materinui =
sve je propalo! pustiga, upiku nmterinu! = ta nas se on tie! goniga
(iti terajga) u piku tnaterinu! =
neka ide do avola!
nmr u piku tnaterinu! = da se nosi do avola! neka ide sve u
piku tnaterinu! = neka ide sve do avola!
nosise u piku (lepu) tnaterinu! = nosi se do avola!
nosise u tri (ilipet, sto) lepe pike tnaterinei = nosi se do avola! da
se nosi u sto pike tnaterine! = nosi se do avola!
id(i) upiku tepu tnaterinu! = idi do avola! jebetn ti tnajku upiku!
= da si proklet! jebau ti majku u piku! = nauiu te ja pameti! a(jd)
upiku tnaterinu! = gubi se! ttmr (ili tnr) u piku tnaterinu! =

bei mi s oiju!
neka se nosi u piku tnaterinu! = neka ide do avola!
terajte se u piku tnaterinu! = gubite mi se s oiju!
oterao satnga u piku tnaterinu = oterao sam ga do avola
poslao satn ga u piku tnaterinu = oterao sam ga do avola
negde u piku materinu!^ = negdeBoguizalea! ...pa u piku
tnaterinu! =... pa da beim odavde! bilo je, upiku tnaterinui = bilo je
izvanredno! // piki tnaterinu lep, ruan, dobar i sl.f =
vrlo je lep, ruan, dobar i sl.! /aljivo se kae da je
I 342
PETRIT IMAMI
to etvrti stepen komparacije kod Srba/
ovegodine je rodilo u piku materinu! =
ove godine je mnogo rodilo!
pikof = kukavico!
piko jedna! = pravi si slabi!
ta je pikof = ta si se uplaio!
nemoj da sipikai = nemoj da bude kukavica!
(gjde sipiko?! = gde si gade?! (aljiva uzreica)
ne budipika! = 1. ne budi slabi!; 2. nemoj
da se ustee!
ne sme, pikaf = nema lirabrosti!
oete li da se bijete, pike?! = je I' smete da
se bijete?!
smrzno sam se ko pika! = ukoio sam se sav od zime!

usrana pika! = 1. bedna kukavica!; 2. bednik!
pravapika! = 1. velika kukavica!; 2. veliki gad!
smrdljiva pikaf = veliki gad!
isp(a)o si pikaf = ispao si gad!
tisi obinapikaf = 1. ti si pravi gad!: 2. ti si
kukavica!
prodo nas ko pike! = izneverio nas se je ko da smo nitkovi!
pika ti orava (strinina)f = to si glup! vuk s pikom = ratoborna
enska osoba udaritipopiki = 1. obljubiti; 2. udariti koga u lice
udariti po sred pike = udariti po sred lica
dobitipo picki (ilipici) = biti udaren po ustima
piku u tislomimf = prebiu te!
polupau vas kopikef = prebiu vas! /fig.
prebiu vas kao eneV
razbio se ko pikai = sav se ugruvao!
ko pikai = prava je kukavica! (za mukarca)
ko izpikei = vrlo lako! lasoc. na izvlaenje
penisa posle obljube/
unirati piku zaepiti usta
zaila je pikui = ne podaje se mukarcima!
bolije pikaf = ba je briga! (za ene)
boli me pika! = ba me briga! /koriste ene,
analogno: boli me kurac!'/
pika nema zube! = ne treba da se plai ena!
/kae se u ali neiskusnim mukarcima/

344 I

bojim se ko pika kiei = ne bojim se uopte! strugati (ili trljati,
grepsti) piku = gubiti vreme
to tije pikin dimi = to je vrlo prosto!
pije ko pika! = pije jako mnogo!
smrznuli (ili posmrzavali) smo se ko
pikei = bilo nam je jako hladno! pikar enskaro lizv. od pika"/
pikaranje meusobno psovanje, vreanje /saimanje pika"
[karanje"/
pikarati (se) psovati (se), vreati (se) /saimanje pika" i karati'7
pikaro enskaro lizv. od pikar"/
pikavanje 1. nanoeje tete; 2. potkradanje /saimanje
pika" i jebavanje"/ pikaa 1. tua; 2. svaa lizv. od pika "I
piketina (augm.) 1. velika kukavica; 2. velika gnjida;
3. usta; 4. krupna ena lizv. od pika "I pikica 1. mlada devojka; 2.
mala vagina; 3- mekuac;
4. kukavica; 5. pokvarenjakA>. pika"! ba sam pikica! = ba sam
pokvaren!
pikobolje (tnn.) enski polni problemi /saimanje pika" i >/7
pikolizac mukarac koji se zadovoljava oralnim seksom
/slo. pika" i lizac'7 pikomet na pikomet = tu blizu
pikopaenik mukarac eljan enske /slo. pika" i paenik"/
pikovac zabaeno mesto lizv. od pika" i est sufiks za
nazive mesta ovacl pikulja ena lizv. od pika "I
pioka enski polni organ

piora zavodnik lizv. od pie "I
pinjak enski polni organ koji se nazire na tesnim
pantalonama//rtt oApie "l pioka enski polni organ
piora zavodnica lizv. od pie "I
piorak 1. mlada devojka; 2. devojka niskog rasta Idetn. od
pie"l
piurina (cmgtn.) v. pika lizv. od pie "I
pivajz 1. velika tua; 2. velika guva /saimanje piiti"
(udarati) i jirttajz" (krv)/
PETRIT IMAMI
piance pido pience pika
pida pijanista
pijara
pijuckati
pik
pika pikati
pikavac pikirati piksla
piliar pilula
pimpek pimpekati
345 I
nastao je pivajz! = nastala je velika tua! onda etno piivajz da
raditno! = onda emo da bijemo! v. pience (inver.) dopi aica
alkoholnog pia
v. pika/pejorativni naglasakpri izgovoru ili na grafitu/
(skra.) pidama
pijanac lasoc na klimanje tela pijaniste pri sviranju i homonimija poetnih
slogova/ pijanac
pomalo piti alkoholno pie
1. elja; 2. inat; 3 mrnja Inem. /YfefeT-iljak.
od ji: ,pique"-koplje/
izpika = zboginata
u piku = sigumo
itnatipik na to = silno eleti to
itnatipik na koga = mrzeti koga
uzeti na pik koga = uzeti na zub koga
(bipok.) enski polni organ /skra. od pika"I
1. utirati loptu; 2. rekreativno igrati fudbal;
3. baciti oko na Inem. picken" - utnuti loptu
vrhom cipele/
pikati lopte = igrati fudbal pikatikove = kartati se 1. opuak 2.
mukarac niskog rasta; 3. deai lv. pik/
1. ustremiti se; 2. prieljkivati Ifr piquer "-zabosti/
procenat u kartanju koji se daje domainu za korienje prostorije Inem.
Picksl", dem. za Bucbse" - kutija od imirovine/ pikslai = 1. gubi
se!; 2. razlaz! dok si rekao pikslai = smesta! dratipikslu = ustupati
stan za kartanje sitni kradljivac tableta protiv zaea
samoubilaka pilula = lekbarbiturata/koristi se i kao narkotik/
muki polni organ liron. na hrvatski sleng/ \Titi obljubu

pimplati
pimpler
pimpleraj
pimplovanje
ping-pong
pingac pinka
pinkle
piplovati pisati
piskarato
pistoljeros
pi
pia piaka pialo piati
pii-brii piian
piiav
piino piijada
1. beskorisno driblati; 2. monotono igrati (u sportu) Inem. pimpebrmaziti se/ fudbaler koji beskorisno dribla /v. pimplati/ v. pimplovanje
1. beskorisno driblovanje; 2. monotona igra (u sportu)
uzajamno vraanje (nekog predmeta, obaveze i sl.) igratiping-pong =
\racati jedan drugome (neto) ko Kraljevi Marko iping-pong = ko Bog
i eirdija ping-pong
skidatipinku = uzimati novac od ustupanja sobe za prostituisanje
(mn.) stvari Inem. Biindel" - mali zaveljaj/ kupi svoje pinklei =
pokupi svoje stvari! v. pimplati
pii kadstigne! = javi se kad stigne! (npr na red)
piipropaloi = nita od toga!
gde (to)pie?i = gde pie da se mora?!
novinar
revolvera
neto vrlo smeno /skra. od upi'7 ivipi! = smeno da ne moe biti
smenije! to je pi ivii = to je ispalo vrlo smeno! 1. penis: 2. deji
penis 1. mokraa; 2. ustajalo pivo penis/*rf. od.pia'7
pia mise (za to)i = ba me briga (za to)!
piam se na sve toi = ba me briga za sve to!
piati uz vetar = prkositi
idi piaj pa se stisaji = smiri ivce!
piae krvi = moe da dobije teke batine!
stalno iznova raditi
smean
piina situacija = smena situacija smean
sav je piiav = vrlo je smean smeno
smean dogaaj ili postupak/saimanje jipiati se (odsmeba)" i
olimpijada "I
348
PETRIT IMAMI
pika 1. nniki polni organ; 2. deji peius leuf. izv. od pia 7
pikiti (bipok.) mokriti
pikiti od sree = biti veoma srean piljiv 1. bezvredan: 2. smean
piljivac beznaaj na osoba
piore pianje
Pita Maar /tipino maarsko muko ime/
pitalo pejder Moc. na pitavi zvuk/
pitotj muki polni organ
fro/i /// pitolj! = ba me briga! pitolja 1. revolvera; 2. uteriva

dugova; 3. (/////. pitoljai)
kriminalci piulja enska osoba
piurija vrlo smeno /saimanje ,pi" i smejurija "I
pita napraviupitu od njega! = 1. premlatiu ga!:
2. ubedljivo u ga pobediti!
jedipite! = 1. ne priaj gluposti!: 2. lae! pitanjce malo pitanje
/>i/0/i muki polni organ lasoc. na veliinu ove zmije/
p/ivi (i?///T) pivo
pivina (augm.) pivo
pivuga (augm.) pivo
pivda pivo
pivdan v. pivopija
pivdana pijenje piva
pivopija osoba koja voli pivo
/>/z//tf 1. enski polni organ; 2. nitkov, gad; 3. kukavica:
4. sebinjak/indoevropski pizd"- zadnjica i
enski polni organ/
pizdo! = 1. nitkovu!; 2. kukavico!
///z//o jedna! = nitkovu jedan!
6o sipizda! = ba si nitkov!
Jfo zadnja pizda! = kao najgori nitkov!
pizda ti nmterinat = 1. da si proklet!; 2. kretenu!
pizda mu materina! = 1. proklet bk)!: 2. do avola!
pizda vam materina mangupska (ili
topovska) = prokleti bili!

u pizdu materinui = do avola!
(g)de 5i, pizda ti materina! = odavno te
nisam video!
id(i) u pizdu materinui = idi do avola!
350 I

nosise upizdu materinu! = idi do avola! nosi se u tri pizde
materine! = idi do sto avola! terajga u pizdu nmterinu! = teraj ga do
davola! ma da se nosi u pizdu materinu! = da se
nosi do avola!
otio je u pizdu materinu! = 1. otiao je
negde daleko!: 2. sasvim je propao!
negde u pizdu nmterinu! = negde Bogu iza lea!
on je pizda od oveka! = on je obina nitarija!
ko obinapizda = ko obina nitarija!
kojupizdu materinu... ! = kogavola...!
lupitipo pizdi = udariti po ustima
bojati se ega kao pizda kie = ne bojati se
uopte
izpizde materine! = 1. pitaj Boga odakle!: 2. iznekog zabitog kraja!
strugati (ili trljati) pizdu = gubiti vreme
pizda jebena! = to je kvaran!
ne budipizda! (iti nemoj da budepizdat)
= 1. budi hrabar!: 2. nemoj da bude nitarija! ko izda -pizda! = ko oda.

prava je nitarija! pizdar nitarija
pizdarija (ee u;;///. pizdarije) 1. glupost, kojetarija:
2. gadost: 3. neugodnost ... tepizdarije! = 1.... te gluposti!: 2.... te
gadosti!; 3.... te neugodnosti! govori pizdarije! = govori gluposti!
pravitipizdarije = l.pravitigluposti: 2. izazivati skandale
toje vetika pizdarija! = to je vrio neugodna stvar! pizdek (///;/. pizdeci)
gad /hrvatski argo, obino se kae u ali/
pizdetina 1. enturaa; 2. gadura pizdica plaljiva osoba
pizditi jadikovati, kukumaviti
to odmah pizdi! = to odmah kukumavi! pizdutja 1. gnjida; 2.
enturaa
pizdun 1. pokvarenjak: 2. mlakonja
pizdune enska beba
pizdurina (augm j 1. velika vagina; 2. enturaa: 3- gad pizdua enska
osoba
pla na iviciptaa = izaziva snaan smeh (ili
snano oduevljenje)
PETRIT IMAMI
plaipika cmizdrava osoba /slo. plae" i ,pika "I
plaipika film = sentimentalni film plaka (izv.) pla
plafon 1. vrhunac; 2. najvii ulog u kartanju
oseati plafon = oseati najvee zadovoljstvo
udariti pikom o plafon = umreti plajvaz penis Ivarv. plajvaz" olovka, od nem.
Blehveis" - olovno belilo/
pun mijeplajvaz\ = dozlogrdilo mi je! lasoc.
punmijekurac!"/ planinari (mn.) provincijalci lasoc. na ljude sa

planina/ plastinjak predmet od plastike plaljivac 1. lani pitolj; 2.
mali pitolj kalibra 8 mm platiti snositi posledice
platipa klati\ = plati pa uivaj! platka gubitak partije u kartanju
plavac 1. policajac; 2. pripadnik snaga OUN lasoc.
(1) plava uniforma; (2) plavi lemovi/ plaziti plaziti na sladoled = lizati
sladoled
pliva osoba koja se snalazi (u novim okolnostima)
plivati snalaziti se
ploa prontenio je plou! = sada drugaije govori!
ptombiran 1. vrlo ogranien; 2. kao vezana vrea plua enske grudi
to itnapluai = to ima grudi! plus to tnu je plus = to mu je prednost
pljeska (skra.) pljeskavica
pljuca 1. usta; 2. pljuvaka; 3. tra; 4. pitolj lizv. od
pljuvati"/
pljuckati 1. pljuvati s vremena na vreme; 2. dokoliiti
Plfuga 1- cigareta; 2. droga koja se pui: 3. laka enska
osoba
pljuganje 1. puenje: 2. puenje droge pljugati 1. puiti; 2. puiti drogu
pljunuti 1. rei to; 2. isplatiti, dati novac
pljunit = 1. reci!; 2. daj novac!
pljunuo je lOsotnova! = platio (ili dao) je 10
hiljada!
teko tnu je da pljune lovui = ne daje mu se novac!
352

pljuni me ako laemf = obraza mi moga da ne laem!
pijuni pa zalepi! = nema vajde od toga! moe da mipljune
podprozor! = nita mi ne moe!
pljuvaka ostala mijepljuvaka u ustima! = ostao
sam bez rei! p. m. (inicijali) piku materinu"
idi u p.m. = nosi se do avola! pobeleti uplaiti se
poblenaveti poludeti
pocepati 1. estoko prebiti (koga): 2. estoko obljubiti:
3. mnogo zasmejati pocepaugat = prebiu ga ivog!
pocepati se 1. (od smeha) mnogo se smejati: 2. izraziti oduevljenje; 3.
initi sve za koga
poekiati poekati
pod (inver.) dop
podileisati poludeti lv dileja/
podilkanisati poblesaviti: poludeti Iv dilkan/
podilkaniti v podilkanisati
podjebati nasamariti
podjebavanje 1. sarkastino zadirkivanje; 2. zagoravanje podjebavati
1. sarkastino zadirkivati: 2. zagoravati podmazati podmititi
podmazivanje podmiivanje
podmornica pivska aa u koju se prvo sipa aica tekile i zatim ispuni
pivom da bi zatim bila ispijena na iskap, pri emu se u grlu najpre osea
pivo a zatim tekila
podrigua loa salama Ijig. za salamu koja izaziva podrigivanje/
podapati se 1. pos\ aati se: 2. potui se
podeveljati se posvaati se
pofaariti povaliti (ensku)
pogaice (mn.) naoare s dioptrijom lasoc. na pogaice/

pogan 1. opak. gadan; 2. gad llat. paganus" - neuk,
seoski/
aVje pogan! = to je gad! jebem ti materpoganut = prokleto ti seme
bilo! pogibija atraktivan dogaaj
PETRIT IMAMI
pogladiti pogubljen pojam
pojebati
pojebati se
pojebulja
pojesti
pojesti se
pokaiti se pokarabasati se
pokarati
pokerana
pokera
pokerica
pokerika
pokidati
poklopati se
poklopiti pokokati (se) pokop pokopati pokopati se pokriti pokriti
se
pogladi migat = nita mi ne moe!
zanesen
miljenje
ubiti u pojam (koga) = nadmudriti koga 1. obljubiti; 2. kazniti/r. jebati/

pojeb(a)o ib je sve redotn! = nauio ih je sve pameti!
pojeb(a)o bi je na licu mestaf = odmah bi je povalio!
imati seksualne odnose
pohotna enska osoba
1. unititi (koga); 2. isprebijati (koga)
pojeu te = prebiu te
mogu da ga pojedem = mogu da ga unitim
iv me sratn pojeo = bik) me je mnogo sramota
iznervirati se; rasrditi se
pojeo sam se ivf = strano sam se iznervirao!
pojee se ivf = strano e se rasrditi! /v. Jma
dasepoklopa!"/
1. posvaati se; 2. pobiti se
1. estoko se posvaati; 2. razii se (s kim)
/saimanje pokaratise" (posvaati se) i basati"
(udarati)/
1. obljubiti; 2. nagrditi kockamica s automatima za poker igra pokera
(l)ipok) poker (bipok) poker
pokidauga! = prebiu ga!
jako se rasrditi /v. pojesti se "I
ima da se poklopa\ = strano e se rasrditi lv.
pojee se iv!"
nadmudriti (koga)
poubijati (se)
1. unitenje; 2. otar prekor
1. doskoiti (kome); 2. naneti tetu: 3. otro prekoriti

naneti sebi tetu
1. prikriti; 2. zatititi (koga)
sramiti se
pokritise uitna = pokunjiti se, uutkati se (zbog nekog postupka)
356

pokrijse! = bolje ti je da uuti! (posle nekog postupka)
pokrivati 1. paziti na koga; 2. tititi koga: 3. onietati
protivnikog igraa (u sportu) pbkupiti 1. povesti sobom: 2. uzeti to ne
pitajui:
3. ukrasti, prisvojiti: 4. naleteti kolima (na koga):
5. privesti u policiju koga; 6. uzeti sav novac kome
pokupili su ga! = 1. odveli su ga!: 2. priveli su ga!
pokupiti prnje = otii
pokupipmje! = gubi se odavde!
pokupio mu je pare! = uzeo mu je sav novac! pokupiti se 1. otii: 2.
napustiti neko mesto policajac leei policajac = ispupenje na
kolovozu kao
znak upozorenja vozaima policajka ena policajac ili agent poliva
smutljivac polivanje zavaravanje: izazivanje smutnje poiivati 1.
zavaravati: izazivati smutnju: 2. ejakulisati
polivati kamerom = besciljno snimati
filmskom kamerom polizati poiizao je to je pljunuo! = rekao je pa je
porekao!
spreman je da mipotie!= dodvorava mi se
mnogo! /asoc Jizati dupe komel potomiti isprebijati, izubijati

polomiuga (ivog)! = isprebijau ga (svog)!
polomiu mu zube! = prebiu ga! polomiti se 1. raditi svom snagom:
2. mnogo se truditi:
3. izubijati se, teko se povrediti: 4. silno se
odueviti
polontio seiv = 1. jako mnogo radi: 2. teko se po\Tedio
polomio se (iv) oko nje! = mnogo se trudio oko nje!
polotnili su se za njim! = silno su se oduevili njime!
polovnjaa 1. ena srednjih godina: 2. rasputenica polovnjak 1. polovni
automobil: 2. polovna roba polupati razbiti
potupauga! = prebiuga!
dobro smo ihpolupali! = dobro smo ih
prebili!
PETRIT IMAMI
polupati se stradati u saobraajnom udesu
polutan poluseljak /osoba koja radi u nekom preduzeu i
ujedno je poljopri\Tednik/ polutka pola grama droge
poljubika (bipok) 1. poljubac; 2. eoni sudar poljubiti poljubi nti
dupet = nita mi ne moe!
poljubiti beton (iliparket) = pasti od udarca
pesnicom
poljubiti vrata = uzalud doi kod koga potnaknut koji nije sasvim
normalan potnangupirati
se osiliti se
potnanjavati pokrasti lizv. od maznuti"/ potneren lud potneriti

izludeti koga
ponteriti se poludeti
pontirisati (h)oe li da potnirie (pesnicu)?! =
nemoj da te sada udarim! ponajebati se 1. vie puta obaviti snoaj: 2.
nauiti pameti vie
njih lizv. od Jebati"/
ponajebau vas (ili vatn) se tnajkei =
nauiu vas ja sve pameti! ponalapatise najestiselizv. od Japati"/
ponalapa tttise tnudai = nita mi ne moe! ponalupati 1. isprebijati;
2. ubedljivo pobediti
ponalupati atnare (ili vrge) = udarati
redom amare (ili vrge) ponatrpati obaviti snoaj pottjupati pojesti
lizv. od ttjupa 7
ponjupao ih je tnraki = pojeo ih je mrak! pop 1. policajac; 2. kartaka
karta 14"
popaliti 1. ukrasti; 2. odueviti
popaliti se 1. zagrejati se za to; 2. seksualno se uzbuditi popederisati
se 1. nametljivo se ponaati; 2. osiliti se popeniti pobesneti
popikarati se 1. ispsovati se; 2. posvadati st/izv. od pikaratise7
popian 1. ponien; 2. bedan
ko popian = bedan, jadan popiati 1. nagrditi (koga); 2. odbaciti
popiatn tise u ustat = da su ti prokleta usta!
358

popiulja 1. maloletna devojka: 2. enska osoba popiti popitikeca =
dobiti jedinicu (u koli)
popiti batine = dobiti batine
popitiljagu = dobiti amar

popitipendrek = biti izudaran pendrekom (od
strane policije)
popiti nteu oci = dobiti udarac (ili metak) posred ela
popitikurac = loe proi
popila je kuracl = obljubljena je!
popiti teku kafu = doiveti ogovaranje
popitinogu = dobiti otkaz
popitisovu = zaspati
popitimetak = 1. biti ustreljen: 2. biti
obljubljena (za ene)
popiti mardelj = dopasti u zatvor
popiti mozak (kome) = obespametiti
misti da je popio sve znanje (ovoga) svetaf
= misli da zna sve!
popizdeti 1. jako se iznervirati: 2. pobesneti
popizditi v. popizdeti
popizditis nerviranje iasoc na latinski medicinski termin popljugati
popuiti //. pljuga/ popovka domaa poluautomatska puka
popravni dobijanje jo jedne anse
popravni ispit = ponovni pokuaj poprcati (se) obljubiti (se) popucati
prekinuti se
popucale su vezei = prekinule su se veze! popunjavati se debljati se
popust uzeti na popust = ukrasti kad popusti panja
prodavcu
popuiti 1. prevariti se: 2. loe proi: 3. uzaludno se
ponadati: 4. obaviti felacio popuio je kuraci = 1. prevario se u raunu!:

2. loe je proao!
zee je popuiot = jako loe je proao! moe da mipopui
(kurac)f = nita mi ne moe!
popuio mu jef = loe je proao kod nega! (h)oe da tiga popuimf
= ta bi ti hteo! je si li doao da ga popuif = ta kog avola trai
ovde!
PETRIT IMAMI
je V treba da popuim nekome?! = je P treba
damolimnekoga?!
popuitigol = dobiti gol
popui mu kuract = uini mu po volji!
popupila muga jet = obavila mu je felacio!
bie ti lepo kada miga popui bez zuba!
= dobro u te prebiti! poraditi potruditi se oko neega
porni pomografski film
porno (skra) pornografija
porodica 1. druina, gang; 2. muki polni organ
porodini porodini poker = igranje pokera u bezbednom
stanu
porokati (se) poubijati (se) porpa runa devojka
posisati obaviti oralni seks
nmedamiga posisaf = nita mi ne moe!
posisa migaf = idi do avola! poskidati poubijati vie osoba posli 1.
mali posao (po zaradi); 2. lakposao
poslovati vriti kriminalnu radnju postovni postovna pratnja =
organizovana prostitucija
za poslovne Ijude
posmatranje treba te poslati na posmatranje! = ti nisi
normalan! posran jadan
oseam se ko posranf = 1. oseam se vrlo
loe!; 2. oseam se posramljeno! posrani 1. teak gadan; 2. prokleti
posranko nesposobna osoba
posrati 1. poniziti; 2. izvreati; 2. uraditi to loe
posraoga je = ponizio ga je posrati se 1. pokazati se lo (u emu): 2.
osramotiti se
poserem tise na (,.)f = nita ti ne vredi (...)!
poserem ti se na koluf = nita ne zna!
poserem ti se u ustaf = da su ti prokleta usta!
ma,poserise na (...)! = dii ruke od (...)!
morao si da se posere! = morao si da to
upropasti! poandrcati poludeti poaaviti poludeti
361 I

poeviti 1. obljubiti; 2. nadmudriti
poeviti se imati seksualne odnose
poibati se potui se lv. ibati/
poiziti poludeti lv. iziti/
poorati 1. izudarati; 2. izmokriti. popiati //; orati/
poorati se 1. potui se: 2. posvaati se //: orati
potarika (hipok.) pismo, pota
potedeti potedi met = ostavi me na miru!

poteno dobro
poteno me je prevario! = dobro me je prevario!
potenski na poten nain
/>o/ marihuana lamer. sleng ,,/>o/7
potegnuti popiti alkoholno pie
potegni migaf = uzalud se nadaj!
poterati obljubiti
potkaciti 1. udariti (koga); 2. otro kritikovati
potkopavanje 1. injenje to kome iza lea: 2. ala na neiji
raun
potkopavati 1. initi to kome iz lea: 2. aliti se na neiji raun
potkrpiti 1. izgrditi; 2. otro kritikovati
potonuti doiveti poraz
potpaliti podstaknuti, zainteresovati
potpaljiva 1. onaj ko podstie (na to): 2. huka
potpinjak bradica ispod donje usne
potrefiti pogoditi nasumice //'. trefiti/
potrefiti se 1. podudariti se; 2. sluajno se dogoditi
potucati 1. obljubiti; 2. obljubiti vie ena //'. tucati/
potucati se imati seksualne odnose
/>or*i novanik
povaliti obljubiti
povaljati imati seksualni odnos
povaljati se imati seksulane odnose (s kim)
povatati imati intimni odnos

;i ///o^// ///? povatam sve! = ne mogu
potpuno da shvatim (ili pratim)!
povatati se voditi Ijubav
povraka (i povraka) povraanje /saimanje povraanje" i
.pljuvaka'l
pozadina zadnjica
PETRIT IMAMI
pozadinac pozer pouteti prah
praktjaa prangija
prangija prangijati pranje
prasac
praskavci
prainar
pratnja praviti praviti se
praziluk
prc prca
prcati (se)
prcaa prckati prcko prckovi
homoseksualac snob
dobiti uti karton (igra na utakmici)
kokain
visoka ena
1. prostitutka; 2. revolver, pitolj; 3. pric (za
drogiranje)
revolvera
pucati iz pitolja
legalizovanje
pranje papira = legalizovanje dokumenata pranje novca = knjienje
sumnjivog novca (u bankama, fimiama) muki polni organ
prasac bez uiju = muki polni organ (mn.) nitrati koje narkomani
koriste kao drogu (inhalant)
peadinac, pripadnik peadije /asoc. zato to su uvek pranjavi/
postovna pratnja = organizovana prostitucija pravitidecu = imati
seksualne odnose glumiti, izigravati
pravi se Englez! = pravi se da ne razume! /praviti se kao Englez koji ne
razume srpski jezik/ pravise vaba! = pravi se da ne razume! /isto kao
pravi se Engiez'7
pravise 7ba\ = pravi se da ne vidi ili da ne uje! /u prolosti je ime Toa
oznaavalo cincarskog trgovca koji je gledao samo svoje poslove/
primitivac, prostak
viri ntu praziluk iz dupeta = provincijski prostak
obljuba /skra. od prcati"/
1. osoba niskograsta; 2. (iron.) ljubavnik
polno optiti
ima da ga prcatn i to na suvoi = zapamtie
me dobro!
obljuba
(iroti.) polno uivanje
(iron.) Ijubavnik
1. ljubavnik; 2. osoba nieg rasta
364

prcvoljak
prenje
priti
prda
prdalo
prdanje prdeka prdekati prdeti
prdikara prdnuti
prdoca prdonja prduckati prebiti se prei
prei se
predribtovati
predonjati
pref
prefarban prefarbati prefarbati se prefolirati prefurati
1. osoba nieg rasta: 2. malo dete
obljuba
obljubiti
1. prostak 2. torokalo: 3. mladi snob
1. zadnjica; 2. automobil ili motocikl (s bunim
auspuhom)
prianje gluposti lizv. od Japrdanje'i osoba koja pria gluposti priati
gluposti 1. brbljati; 2. lagati
stalno prdi ovdef = stalno provodi vreme
ovde!
raspikua
rei glupost
prdnulo mu na pametf = pala mu je na pamet glupa pomisao!
prdne na mojegaf = nosi se do avola! prdne mi na patkuf = nosi
se do avola! prdnutismo u abarf = nita nismo uradili! ne sme ni da
prdnef = ne sme ni da zucne! osoba koja pria gluposti razmetljivac
1. s vremena na vreme prdeti: 2. govoriti o svaemu biti jako pijan
1. nadmudriti: 2. obmanuti. prevariti preaoga je ko vola = dobro ga je
nadmudrio ako mepree... ! = ako me prevari...! prevariti se
preao se malo! = prevario se malo u raunu' preao sam se ko niko!
= grdno sani se prevario!
nemojda sepree! = pazi taradL! (i ironino)
1. zavarati; 2. obmanuti iv. driblovati
prebaciti/r. jionjati"'
(skra) preferans
1. obmanut; 2. prepreden. lukav
obmanuti
promeniti politiko uverenje
izigrati (koga) /analogno: preraditi/
1. premaiti; 2. preticati: 3- prekoraiti dozu droge
Iv. furati/
PETRIT IMAMI
pregaziti
pregoreti preigrati se prejebati
prejebati se
prelaz
pretetac
prelistavati prelivoda
premazan premijera
prepariran preparirati prepiati prepucavanje
prepucavati se
preraditi (se) preraen presecati se presei
presisati
presliati presliavati presoliti presvlaiti prealtovati se
preiati
288 I
naneti teakporaz
pregaziugat = ubedljivo u ga pobediti! polno onenioati prevariti se u
raunu 1. nadmaiti; 2. prevariti
moemo da ihprejebemo! = nadmaiemo ih! mogu da teprejebul =
mogu da te prevare! prevariti se varkaA'. prei/
osoba koja menja politiku stranu zbog uskih interesa
(koga) amarati lasoc. na prelistavanje knjige/
(/////. prelivode) osoba koja je promenila svoja
uverenja
prepreden, lukav
osoba u centru panje
premijera sam za tebet = za tebe sam
nedostian!
nagovoren
nagovoriti, promeniti kome miljenje nadmaiti /premaiti domet mlaza pri
mokrenju/ 1. razmenjivanje otrih rei; 2. meusobno upuivanje zamerki
1. razmenjivati otre rei: 2. meusobno upuivati

zamerke
obmanuti (se)
obmanut
biti u strahu
1. nasuti sodu u vino; 2. prei na drugo alkoholno pie
presei vino rakijom = prei s vina na rakiju 1. zaguiti se (karburator);
2. napiti se; 3 skupo platiti
1. propitati; 2. izgrditi; 3. nadigrati (u sportu)
1. propitivati; 2. sasluavati
preterati (u emu)
unositi netane podatke
1. prei na drugo mesto: 2. promeniti politiko
uverenje Inem. jonscbalten" - prespojiti/
1. preteknuti; 2. nadmaiti, premaiti

pretplaen 1. naviknut na to; 2. stalan (npr. dobitnik, gost itd.)
pretptatiti se 1. naviknuti se na to; 2. stalno dobijati: 3 stalno
dolaziti na neko mesto
pretptatio sena ... = 1. navikao se na...;
2. uvek mu sledi... pretplatnik 1. stalni gost; 2. stalni dobitnik
prevarancija (izv.) prevara prevaspitan primoran na to (od koga)
prevaspitati (se) primorati (se) na to (od koga)
preveslati prevrnuti prevrta
prevrtati pria
prianjac
priati
priepiti
privrljiti
prifurati
priheftati
priheftati se
priheftovati
prijaviti
1. prevariti; 2. prevesti ednog preko vode imati seksualni odnos /odnosi
se na mukarce/ osoba koja lako menja politiku stranu lasoc. na goluba
kojim golubari mame druge golubove u svoj golubarnik/
imati seksualne odnose s vie ena sloio mu je priui = ubedio ga je da
poveruje! nije iz te prie = ne pripada tom svetu (ili krugu ljudi)
iz koje je on prie? = koja su njegova shvatanja? to je zavretm priai
= 1. to je gotova stvar!:
2. nema ta vie da se pria o tome!
to je pria kojom sam se bavioi = to je stvar kojom sam se bavio!
izaao je iz cele teprief = povukao se sasvim iz toga!
ide nekapria... = pria se da je ... filmska pria = neverovatna pria
strava pria = izvanredna pria morska pria = besmislena izmiljotina
askanje
nemoj da priai = ma ta kae!
1. obljubiti; 2. pritisnuti: 3- primorati
priepio je uzzid = pritisnuo je uza zid (ensku)
priepioga jef = primorao ga je!
obljubiti
1. prii: 2. pribliiti se iv. furati/ pridodati Inem. beflen" - pribadati/

pridruiti se obljubiti //'. priheftati/
1. saoptiti novu intimu: 2. rei prijateljima neku novost
370
PETRIT IMAMI
prijavljeno prijeb prijebati prijebati se
prikaiti prikaiti se priklati
prikolica
prikratiti prikucati
pritepiti
prilozen primarijus primati primati se
prijaviti elianu = pokazati svoje miie
nije miprijavljeno! = o tome iiisam obaveten!
seks /skra. od prijebati"/
1. obljubiti; 2. pritegnuti (koga)
1. zaeleti se seksa: 2. poeleti (to) Iv. jebati/
prijebalo mise = zaeleo sam se seksa
prijebalo mu se da... = poeleo je da...
1. podmetnuti: 2. optuiti
pridruiti se nepozvan
obljubiti
idemo da prikoljemo neto? = idemo da naemo neke enske!
1. enska osoba s kojom mukarac odrava stalnu
vezu; 2. supruga
uskratiti
1. nokautirati; 2. obljubiti
prikucati meu rogove = udariti posred lica
(koga)
pripisati (kome to), oklevetati pritepiti atnar (iti ljagu) = snano
oamariti
prilepio sam ga za pod (ili uza zidji =
nokautirao sam ga!
izprilozenog se vidit = dokaz je pred vama!
zaljubljeni mukarac
neprima mei = ne dopada mi se!
1. odueviti se (za im); 2. biti podloan: lako
nasedati; 3. biti podatljiv(a); 4. nervirati se: 5. vreati
se; 6. uivati drogu/asoc m..primase" (lepak)/
prima se\ = 1. podloan je!; 2. podatljiva je!:
3. laka je srca!
ne prinm se = 1. nije podloan; 2. nije podatljiva voli da ga prima! =
voli seks! prima se ko lepakt = vrlo je podloan! prima se ko
saueel = lako se osvaja! (devojka, mladi)
jesi li se pritnio? = jesu li te pridobili? ta se prima! = 1. to se
odmah ljuti!; to prima k srcu!; 2. kako moe odmali da povemje u to!
ne pritnaj se! = 1. to se uzbuje!; 2. ne primaj toliko srcu!
ne pritnajse tako brzo! = ne zanosi se tako lako!
371
prima se na vino! = voli da pije vino! prima se na eks! = uiva ekstazi

drogu! primenjai 1. primenjeni umetnici; 2. studenti Primenjene
akademije
primirisati ne mogu nam primirisati! = nisu nam uopte ravni!
primikati se zaljubiti se /saimanje primiti se" i zaljubika 7
opet si se primikila = opet si se zal jubila primiti primilaga jei =
podala mu se!
primila je kuraci = podala se!
voli da ga primii = uiva u seksu! primiti se 1. zaljubiti se: 2. poneti se;
odueviti se (kim ili
im); 3. lako poverovati: 4. ponadati se; 5. lako se
uzbuditi; 6. preokupirati se li\ primati se/
je V se primio? = je P se zaljubio?
primila se na njegai = zaljubila se u njega!
mato sam se primioi = malo me je ponelo!
to si se primioi = 1. to si poverovao odmah!;
2. to se odmah uzbuuje!
lako se primiot = odmah je poverovao!
neprimam se na to\ = ne nasedam ja na to! principicijelan
principijelan /aljivo saimanje ,pica" i
,principijelany pripaliti snano udariti (koga)
pripalio mu je amarinu! = udario mu je
snaan amar! prismrdeti pribliiti se
ne sme da prismrdii = ne sme da doe!
ne sme ni da prismrdil = ne sme ni da
promoli glavu!
ne moze da mu prismrdi! = nije mu uopte ravan!
prisrati rei neku glupost

uvek prisere netot = uvek neto mora da kae! prisrati se prisra mi
se dok je govorio! = bilo je jako
dosadno dok sam ga sluao! pristojno mnogo
pristojno je pijan = mnogo je pijan
pristojno je platio = skupo je platio priiti lano okriviti
priljamiti se samoinicijativno se pridruiti Iv. ljamiti/ prirafiti 1.
zavesti red (/// disciplinu): 2. primorati lv raf/
I 373
PETRIT IMAMI
privatavanje privatavati se privesti
privoditi
prizemljiti prljati (se)
pmje
probator
problem
proburaziti probusiti
procunjati procuriti
proceljati procitati
proi
prodati
prodavaica prodavati se
produmati
292 I
erotski dodiri
erotski se dodirivati lizv. od vatatise"/ namamiti (radi seksa)

priveo sam je ugajbui = namamio sam je u stan!
namamljivati (radi seksa) privodi tei = namamio te (ili namamila te)!
privoditi ribe = namamljivati devojke na seks provercovati, uneti robu u
zemlju osramotiti (se)
prljati ruke = meati se u to
neu da prljam ruke (s) tobomf = ispod
asti mi jedate bijem!
(zb.) stara garderoba
osoba koja povremeno uiva drogu. narkofil
nema problema! = bie sve u redu!
ima jedan maliproblem! = ima jedan
ozbiljan problem!
1. probosti koga; 2. obljubiti
obljubiti
probuiu tei = prebiu te! probuiu te ko himenf = prebiu te!
proskitati lizv. od cunjatil doznati (neku tajnu)
procurila (je) afera = doznala se tajna proveriti, prokontrolisati prozreti
(neije namere) proito gai = prozreo ga je! provesti
proao je s trigodine = dobio je tri godine zatvora
1. prepriati, rei drugom: 2. izneveriti prodati vic = prepriati vic
zna ta se prodaje! = zna ta je unosno! prodo nas (je)! = 1. izneverio
nas je!:
2. potkazao nasje!
prodato! = 1. vai!; 2. prihvatam! prodavaica tjubiiica = prostitutka
prodavaica sladoleda = frigidna ena praviti se vanim
prodaje se za... ! = pravi se kao da je...! razmisliti /rus. produmarrazmisliti/

produvati moe malo da miga produva! = da se
nosi ti do avola! prodarati obljubiti profa profesor lizv. od profesor
"I
profan profesor lizv. od profa "I
profander profesor Islo. pmfa" i ander" (gr. ovek)/ profanderka
profesorka/^ profander/ profanisati se ponaati se neozbiljno
ta se profanie?! to se ponaa neozbiljno?! profesionalka
prostitutka
profi (skra.) 1. profesionalac: 2. (kao pridev) profesionalni
praviprofi = pravi profesionalac profi riba = prostitutka profikockar =
profesionalni kockar
profuknfaa (i profukljaa) 1. laka enska osoba; 2. gadura: 3. gad lizv.
od pmfuksati se 7
profuksati se odati se razvratu (za ene) /izv. od fuksa 7
profur brzi prolazak
profurati 1. projuriti; 2. imati Ijubavnu avanturu
profuravati 1. brzo raditi to; 2. postupati mimo zakona: 3. stupati u
Ijubavne avanture
prognozer osoba koja pronalazi stanove za pljaku
progutati poverovati
prohufati prohufalo s vihorom = prohujalo vreme /asoc.
na naslov amerikog filma u srpskom prevodu
Prohujalo s vihorom (Gone With tbe Wild'\ 1939)
Mktora Fleminga/ projebati se 1. odati se seksu; 2. prokurvati se lv.
jebati se/ prokenjati 1. progovoriti; 2. krenuti nabolje lizv. od kenjati"!
prokenjaloga jei = krenulo mu je! (npr. posao) prokenjavati imati sree
prokenjaloga jei = bio je od sree! prokljuviti 1. doznati: 2. shvatiti

Iftg. od prokijuviti" udarajui kljunom probiti/ proknjiiti 1. zavesti; 2. ostvariti novi podvig
prokuriti se 1. uobraziti se: 2. postati drzak prokuvati teko izdravati
vruinu prokuiti prozreti />ro//r vrlo dosadna osoba
dosadan ko proliv = vrlo dosadan
I 376
PETRIT IAAAMI
prolivati prolupati
promaaj promeniti
promet
promuftati
promuvati
promuvati se
propalitet propevati propisno
propiati
proraditi
proseravanje proseravati se
prosipati frazirati
1. izgubiti ivce; 2. pomeriti se s pameu lasoc. na izraz prolupao je
motor"; v. motor/ netna protnaaja = uspeh je siguran protneniti
licni opis (kotne) = dobro izudarati (koga)
pustitise u protnet = menjati seksualne partnere izvui korist/r. od
nmjte ' l 1. zaposliti preko veze; 2. neopaeno uneti protnuvao (ju) je
= zabavljao se s njom
1. proetati se; 2. neopaeno ui; 3. zabavljati se protnuvatise okolo =
1. proetati se okolo:
2. pretraiti okolo propalica izdati, potkazati dobro; mnogo
propisno satnga izudarao (ili izdevetao)

= dobro sam ga izudarao propisno se napio = mnogo se napio
propisno se obrukao = mnogo se obrukao propisno se isprotnaivao
= vie puta je promaio gol biti na velikoj muci
propiati od batina = dobiti velike batine propiati bubrege = dobiti
velike batine propiati krv = jako se izmuiti proradita je batinaf =
poeli su da tuku! proradilaje Ijubotnora! = poela je Ijubomora!
proradili su tnu klikeri (ili vijuge)! = 1. shvatio je!; 2. prisetio se!
proradile su vezet = koriena je protekcija! prianje kojetarija priati
kojetarije
netnoj da se proserava! = nemoj da pria gluposti!
iznositi mnogo detalja
prosipa patnett = pravi se da je pametan! prosipa tosove
(ilifazone)t = 1. pria viceve!; 2. vrlo je duhovit
prosipati tragove = ostavljati tragove za sobom prosipati priu =
izmiljati
377

prosrati 1. rei neto to ne treba; 2. potkazati
prosrati se kazati nekn glupost
prosuti rei to
prosuti mozak kome = razbiti glavu kome prosuti lovu = dati veu
svotu novca prosutifazon = ispriati dosetku prosutipricu = izmisliti
priu
prosuti se pasti
prosvirati prostreliti metkom
prosvirati metak kroz glavu = prostreliti gjavu prosviratiglavu
(kome) = prostreliti glavu (kome)
proetati 1. proputovati; 2. zavarati (koga)
proetaff = gubi se! proiafi brzo proi
prolepovati provui koga neopaeno promugnuti provui (se)

neopaeno lv. mugnuti/ provercovati 1. provui (se) neopaeno: 2.
ubaciti (se) (se)
protabaniti prepeaiti
provala 1. otkrivanje tajne; 2. neverovatan dogaaj
provatika (euf) 1. provala, obijanje; 2. otkrivanje tajne provaliti 1.
shvatiti, proniknuti: 2. otkriti (to ili koga):
3. zapaziti; 4. prozreti; 5. prepoznati; 6. razotkriti: 7. izdati; 8. zavesti; 9
izii iz mode
provalili su gaf = 1. otkrili su ga!; 2. izdali su ga!
protatjettojef = 1. ve su otkrili!; 2. prolajemoda
provalfenof = ve je vieno!: ve je poznato!
provatfenifrafer = mladi koji nije \ie zanimljiv
fesi provalio? = 1. jesi li shvatio?; 2. jesi li otkrio?
koliko sam provalio... = koliko sam ja shvatio...
fedva sam ga provaliot = jedva sam ga poznao!
provalio fe onu ribu = zaveo je onu devojku
provaliti neto novo = primeniti neto novo
provaliti buvu = lansirati glasinu (ili vic)
provali ko fel = pogodi ko je!
provalil = pogaa li!; pogodi o emu je re! provalfivati razotkrivati
zar ne provaljufe? = zar ne uoava? provozati 1. drati u lanoj nadi;
2. namagariti; 3. prevariti;
4. obljubiti
378
PETRIT IMAMI
provozati se prevariti se
prozezati se 1. zabaviti se malo; 2. odavati se seksu lv. zez&il
prozivati 1. pretiti; 2. pozivati na odgovornost; 3. podseati
stalno me proziva za... = stalno me podsea
za...
prozujati 1. proi pokraj; 2 proetati prpa strah;
a, prpat = spopao te strah!
je Vprpa? = je Tte strah? prparo straljivac prskati ejakulisati
prskati babe = spavati sa starijim enama
prskati ribu = obljubiti prsnuti 1. obljubiti; 2. pucati (iz vatrenogoruja);
3. bankrotirati
ala je prsof = potpuno je bankrotirao! prsta v prstenac
prstenac umetanje srednjeg prsta u zadnjicu (nekome)
udariti prstenac = umetnuti srednji prst u
zadnjicu (nekome) prstenuga (augm.) veliki prsten pruga juna
pruga = 1. jugoistona Srbija; 2. zaostala
provincija lasoc. na naslov domaeg partizanskog
filma Dvobojajunuprugu (1978) Zdravka
Velimirovia, ija se radnja dogaa u junoj Srbiji/ prvaka (gen.)
izprvaka = iz prve
prenica zaljubljena osoba
priti zavoditi priti se 1. zaljubljivati se; 2. mamiti se
prisei = gori od Ijubavi!
pri se na tebef = zaljubljen je u tebe!
pri se na njegovo puenje! = slaba je prema
njegovom dodvoravanju! psihi (euf.) psiholog ili psihijatar
psihos osoba koja ima psihike probleme

psovacina vreanje psovkama Ptari Albanac linver. iptar/
pub 1. policajac; 2. kartaska karta Jatuiar" Inem.
Bttbe" - andar na kartaskim kartama/ pubijaner policajac (izv. od
pub '7 puca (ettf) pitolj

pucaina pucaljka pucanje
pucati
pucati se pui
puknut puknuti pucanje iz vatrenog oruja
pitolj/r. od.puca7
upricavanje droge u venu
pucanje po centrali = ubrizgavanje droge u
venu ispod lakta
upricati drogu u venu
puca nti kurac za tof = briga me za to!
puca njetnuf = briga njega!
puca na veliko! = velike su mu ambicije!
puca tniprsluk! = nije me briga! lasoc. na
dobru uhranjenost/
puca tnu sako = tesan mu je sako
puca na... ! = 1. misli na...!; 2. imaambicije da...!
upricavati drogu sebi u venu
v. puknuti
pui e tni (kurac)! = 1. jako sam se seksualno nadraio!; 2. ba me

briga! pui e tniza to (kurac)t = nimalo me nije briga za to!
pue tni kurac! = ba me briga! neuraunljiv
1. bankrotirati; 2. ostati bez novca; 3. potroiti mnogo novca; 4. skupo
platiti; 5. izgubiti novac na kocki; 6. ne izdrati vie; 7. nastradati; 8.
doiveti poraz; 9 postati neuraunljiv: 10. posvaati se: 11. udariti koga
snano u glavu: 12. oboleti teko:
13. iznenada stei neto ili dobiti nagradu:
14. ubrizgati drogu; 15. prekinuti se 1(14) amer. kalkbang" asoc. na gan
7
puko je! = 1. bankrotirao je!: 2. postao je neuraunljiv!; 3. propao je! 4.
vie nije mogao da izdri!; 5. izgubio je!; doiveo je poraz! skroz je puko!
= 1. potpuno je bankrotirao!:
2. potpuno se poremetio!: 3- teko je oboleo! puko si! = nema ti spasa!
puko satn! = 1. propao sam!: 2. vie nisam mogao da izdrim!
puko satn s matorim! = posvaao sam se s ocem! puko satn sto
sotnova! = izgubio sam sto hiljada!
puko satn svu lovut = potroio sam sav novac! koVko si puko? = 1.
koliko si platio?: 2. koliko si izgubio novaca?
PETRIT IMAMI
puknuti se pukovnik pula pule
pumpanje pumparica
pumpati
pumpati se pun
punii puniti punoglavac pupa
pupak
pupavac
Purger
pusa 298 tisisasvim pukof = 1. sasvim si propao!;

2. sasvim si bankrotirao!
puko mu fllmt = izgubio je ivce!, izdalo ga je
strpljenje!
pukla (je) tikvaf = prekinulo se prijateljstvo! puko im je brakt =
raspao im se brak! puko sam mu atnarf = udario sam mu amar!
pukttuogajeglavomf = udario ga je gjavom u lice! puko satn ga
ttteu rogovef = udario sam ga posred lica!
kad te puknetn! nemoj da te udarim!
to biga pukao uglavuf = tako bi ga rado udario!
puknuti u venu = ubrizgati drogu u venu
pukla je vezaf = prekinula se veza!
drogirati se pricom
gubitnik /asoc. mpuknutiw/
novanik/////:-/#/: pid'- novac, para/
(hipok) pukovnik
ubeivanje
brzometna puka s kliznim potkundakom lasoc repetiranje slino kao pri
pumpanju runom pumponV
1. nagovarati; 2. obljubljivati; 3. predimenzionirati
putnpalisu tnuglavu = utuvili su mu u glavu
putnpatiilu = drogirati se intravenski
1. praviti se vaan; 2. isticati svoju muskulaturu
bogat /skra. od pun para"/
udata se za punog tipai = udala se za bogatog
oveka!
pun je ko brod (ili ibicajt = prepun je!
bogati mukarac lasoc. na pun love \ v. sponzor/

davati golove (/// koeve)
1. bubalica; 2. osoba sa visokim elom
stomak
pustitipupu = pustiti stomak, odebljati vezatipupak = oeniti se
debeljko//irtt od pupa 'l 1. Hrvat; 2. (/////. Purgeri) hrvatska fudbalska
reprezentacija /neni Burger " - graanin: u Hrvatskoj oznaava
malograanina, samozadovoljnog graanina/ (hipok) poljubac

pustiti
puenje
puika
puikara
puiko
puiti
puka
pukariti
pukica
pu-pauza
puvac
puvadiija
puvakati se
puvalo
puvander puvati se
puvator pusti ntef = ostavi me na miru!
pustiti buvu = lansirati glasinu

pusti vodu f = dosta si priao! lasoc na putanje vode u WC-u/
felacio
v. puikara
enska osoba sklona oralnom seksu s mukarcem
/saimanje puiti" i kara"!
v. puikara Aerovatno saimanjem puiti" i
amiko" (ital. prijatelj)/
\Titi felacio
pui karui idi do avola!
puiga! = 1. gledaj svoja posla!: 2. gubi se!
moe da miga pui! = nita mi ne moe!
puite mi moj kurac! = da se nosite svi do avola!
neka on pui! = da on ide doavola!
pui ti meni malo kuraci = da se nosi do
avola!
nemoj meni da pui kuract = ta mi se
udvara!
1. zgodna devojka: 2. nos
pukat = 1. odlino!: 2. vrlo je Iepa! (za devojku)
digo pukut = digao je nos!
1. varati na kartama; 2. koristiti ceduljicu s
reenim zadacima (u koli)
ceduljica s reenim zadacima (u koli)
kratka pauza za puenje /isto: cigaret-pauza/
v. puvalo
v. puvalo
pra\ iti se vaan
hvalisavac, razmetljivac
obino puvalo = obian hvalisavac
mrtvo puvalo = prazan razmetljivac
hvalisavac Isioz. puvanje" '\ander " (gr. ovek)/
razmetati se, hvaliti se
puvo sepa se izduvol = mislio je da je neto! razmetljivac
PETRIT IMAMI
Q
Q inicijal stranog slova koji se izgovara ku" a
ispisuje: QRX\ (kurva), QR\C (kurac), QQR1Q (kukuriku) i dr.
R
rabota
rac radar
radio Mileva radia
raditi
raditi se (iron.) rad
ona rabota = 1. seks: 2. penis
(skra.) v. kurac
uvo
rade mu radari = prislukuje rekla-kazala /Mileva je esto ime za krave/
1. seksualno aktivni mukarac; 2. muki polni organ
1. lukavo varati (obmanjivati); 2. magariti:

3. pljakati. krasti; 4. polno optiti; 5. uivati drogu
radio me jei = lukavo me je obmanjivao!
aVga radii = dobro ga uie za nos!
ta mu radii = duu mu vadi!
radili su nas ko volovei = lukavo su nas varali!
nemoj to da mi radii = nemoj mene da
obmanjuje!
raditigajbe = krasti po stanovima
raditi dep = depariti
ulica radi = moe se kupiti na ulici
raditi drogu = 1. drogirati se; 2. kupovati drogu
radii = drogira se!
je V radidop? = je X uiva drogu (dop)? koku nikad nisam radioi =
nikada nisam uivao kokain!
radili su lancii = tukli su (se) lancima! radile su utokei = pucalo se iz
vatrenog oruja! radi levom rukoml = radi nemarno (ili nestruno)!
radi radnju = zna ta radi
riba radi = riba ide na udicu (u pecanju)
drogirati se
386

poeo je da se radi = poeo je da se drogira radnja 1. mutan posao: 2.
obljuba; 3- lic na pantalonama
znaju radnju! = 1. znaju dobro posao!: 2.
znaju kako da obmanu!

radisve radnje = radi sve mutne poslove
raditi radnju = polno optiti
zatvori radnjut = zakopaj lic!
radi ti radnja! = otkopan ti je lic! radodajka laka ena Islo. rado" i
daje", sa suf. -ka/ radovi (mn.) angaovanje u emu
raduckati s vremena na vreme raditi raka kancer, rak /konverzija
bolesti., rak" u muko ime
Raka/
bata raka = rak rakija pijanac
ramenjanje namemo udaranje ramenom prolaznika sa
suprotne strane randes (izv.) randevu
rascopati 1. raskomadati; 2. (fig.) razbitilizv. odalb. ..cope'' - komad/
lobanju u da mu rascopam l = razbiu mu lobanju!
rasvariti se razmekati se rasipati unititi (koga) /uporediti: razbijati/
raskantati 1. raskinuti vezu (s kim): 2. osloboditi se (koga ili ega)
raskantati se 1. razvesti se; 2. prekinuti meusobne odnose raskokana
1. istroena u seksu (ena); 2. udebljana (ena) raskokati se 1. esto
upranjavati seks; 2. udebljati se (odnosi
se na ene) raskrojiti izudarati (koga) raskupusati iskidati stranice
knjige lasoc. na kupus/ raspad oronula osoba
raspada osoba s frizurom poput pevaa rejv muzike raspaliti 1.
zapucati (vatrenim orujem); 2. otro
kritikovati; 3- obljubiti; 4. snano zapoeti raspaliti se uzbuditi se
raspaljen 1. seksualno uzbuen; 2. ostraen raspasuljiti se raspametiti
se raspaojka rasulo
I 387
PETRIT IMAMI
raspekmeziti se
raspettjati
raspiiti
raspikati raspitoljiti se raspizditi raspizditi se rasprdeti (se)
rasprodan rasputaljka rasturati
rasturati se
rasturiti
raepiti raivijati
raubovati
rava
ravako
rave
ravulja
razbacan
razbacanko
razbacivati se
388
aliti se kao slabi lizv. od pekmez'l odgonetnuti, razjasniti
1. snano udariti (koga); 2. snano zapoeti to;
3. oduzeti nevinost Iv piiti/ 1. potroiti: 2. rasturiti razbakariti se
snano udariti (koga)
1. rasplakati se; 2. tuiti se, cmizdriti
1. raspriati (se); 2. priati lai
sav sam rasprodan = prezauzet sam poslovima
rasputenica
1. premlatiti; 2. estoko obljubiti; 3. snano svirati:

4. dobro savladati
jebepa rastura! = 1. pali i ari; 2. to je neto izvanredno!
rasturati znanje = imati dobro znanje 1. sagorevati na poslu; 2. estoko
voditi Ijubav rasturaju set = 1. estoko vode Ijubav!: 2. silno uivaju!
1. premlatiti; 2. unititi koga; 3. snano obljubiti: 4. nadmono pobediti
rasturiugaf = premlatiu ga! rasturioga je na sastavne delovef =
dobro gaje premlatio!
rasturio sam jef spavao sam s njom! 1. snano udariti (koga); 2.
snano obljubiti odgonetnuti, razjasniti /po izrazu ivija" - lukav i
ivija" - osoba koja lukavo podvaljuje/ troiti Inem. rauben ' otimati, prema izrazu nemakih rudara Raubbau treiben"
-nekontrolisano eksploatisati rudnik/ prostitutka Iskra. od kurava 7
prostitutka /analogno puiko "I (inv.) vera
prostitutka lizv. od rava "I atletski graen mukarac mukarac atletske
grae
1. jaati svoju muskulaturu; 2. razmetati se snagom
razbacuje se = 1. jaa svoju muskulaturu:
2. razmee se snagom

razbacotka 1. (irott.) mravi mukarac; 2. r. razbacan
/podsmeljivo saimanje razbacatr' i tttotka'l razbijen 1. izudaran; 2.
smoden
razbijati 1. izudarati; 2. dobro uraditi to: 3. izazivati snano
oseanje: 4. nadmaivati protivnika razbijati se 1. mnogo raditi: 2.
mnogo uiti
razbija se od kokef = stalno se drogira
kokainom!
razbiti 1. ubedljivo pobediti; 2. premlatiti; 3. unititi;
4. unakaziti; 5. obljubiti
razbioga jei=l. porazio ga je!; 2. premlatio ga je! razbio sam gai = 1.
ubedljivo sam ga pobedio!; 2. unitio sam ga!
(hjoe da te razbijemi = nemoj da te premlatim!
razbiu mu facui = nee prepoznati sebe! razbiuga! = 1. unitiu ga!
2. prebiu ga! razbiu tei = nee znati kako se zove! razbiu te,
lutkoi = obljubiu te, duo! malo suga razbili! = malo su ga istukli!
razbiti se 1. povrediti se, ugruvati se (pri padu ili sudaru): 2. preterati u
radu: 3. preterati u piu; 4. postati smuen
razbiti se ko pika = teko se povrediti
razbiti se ko lika = tesko se povrediti
razbitistrah = otkloniti strah
razbiti su se u piui = ponapijali su se!
razbio se od lovef = zaradio je jako mnogo! razboleti se iznenada
promeniti naviku
jesi li se to razboteo?! = jesi li to ti?! razbucati 1. razbiti, rasturiti; 2.
prebiti; 3. razjuriti;
4. obljubiti /pokraj. bttcati"- derati, kidati/
razbucao ih je! = prebio ih je!
razbttcati knjigu = rasturiti knjigu razbucavanje razbijanje, rasturanje
razdeljak ima zube na razdetjak = ima retke zube razguziti 1. unititi
(koga); 2. mnogo maltretirati; 3. teko
poraziti; 4. obljubiti; 5. anusno obljubiti
potpuno su ga razguzili! - sas\ im su ga
unitili!
razguzuju me svi redom! = s\ i me mnogo maltretiraju!
I 390
PETRIT IAAAMI
razjebati
razjebati se razjebavati razmontirati razno
razraivati
razrafiti
razumeti razvaliti
razvaliti se razvatjotka razvijotka
rebarca rebnuti
rebus
recke red
redalica redaljka redarciti 1. rasturiti; 2. unititi; 3. slomiti
razjebati ko dete igracku = potpuno unititi
upropastiti se
unitavati
premlatiti
nipod raznot = nikako!
1. uvoditi u seks; 2. koristiti dravnu imovinu
razraivati kota = u privatne svrhe koristiti
slubena kola
obljubiti Iv. raf/
sva je razrajljenat = podavala se mnogo! razumet = u tome je stvar!
1. premlatiti; 2. unititi (koga); 3. snano raditi to; 4. brzo voziti kola
razvaliti od batina (koga) = jako premlatiti (koga)
razvalioje pricu! = poeo je da pria na sva usta! opustiti se
ba sam se razvalio! = taman sam se opustio! prebijanje /saimanje
razvaijivatt' i jnotka 7 kotektivna razvaljotka = grupni seks 1.
(iron.) mrava osoba; 2. dobro graen mladi; 3. lepo graena devojka
/saimanje razvijen" i jnotka'l
(tntt.) rebra koja se vide (obino na razgolienoj eni) 1. snano udariti

(koga); 2. obljubiti; 3. skupo naplatiti; 4. kazniti
rebnuo sam jojgal = obljubio sam je! rebnulisu mu trigodinei =
osudili su ga na tri godine!
bacio me je u rebusi = izazvao je nedoumicu u meni!
sad sam u rebusu! = sad sam u nedoumici! (tiin.) 1. zbrajanje; 2.
brojanje seksualnih odnosa udarati recke = brojati koliko puta se to ini
redseksa, rednasilja = maloseksa, malo nasilja /za sadraj filma/
stii na red = ostvariti to posle dueg ekanja v. redaljka
1. grupno silovanje: 2. polno optenje s vie osoba vriti redarsku slubu
392

rednjara regal
reinstalisati se rejting
rejv reket
reketa
reketiranje
reketirati
rekreativac
rem
rema
remac
rendisati
repa
reponja
reptil rerna
resetovati se
revanirati se
rezanje rezbarenje
rezervista rezervoar riba potkaziva
debelaenaMoc naobim/
promeniti ubeenje lasoc na reinstalisati program
u kompjuteru/
1. popularnost; 2. ugled leng. rating"-popularnost/
opada mu rejting = opada mu popularnost (ili ugled)
tehno-muzika koja se slua uz konzumiranje droge
iznuda novca lamer sleng racket" - iznuivanje
novca;y?. ilegalno kockanje, izv. od onomatopeje
zveka hazardnih kockica u ai/
iznuivanovca//'. reket/
iznuivanjenovca/r. reket/
iznuivati novac Iv. reket/
osoba koja se bavi rekreacijom
zalog (za drogu) /izv. od ivhim" tur. jehin"- zalog
dati (u) rem = zaloiti st\var (za novac. drogu i dr.)
nuditi rem = nuditi stvar u zalog
pukao mu je rem = izgubio je zalog
popucali removi = izgubljeni zalozi
(euf.) regrut
v. rema
obavljati snoaj
(inver.) pare
mladivojnik/tfsoc. nadugaak jvp "gutera: /: guter/
osoba koju je \Teme pregazilo (asoc.) vagina
pribrati se lasoc. jesef - ponovo startovati kompjuter/
resetuj sei = priberi se!: opameti se! uzvratiti
revaniraemo vam sei = uzvratiemo vam! hirurka operacija
1. masakriranje noem: 2. nanoenje povrede
noem
rezervni igra
beika
1. enska osoba: 2. zgodna devojka: 3. enski polni organ: 4. devojka s
kojom se zabavlja mladi
PETRIT IMAMI
lasoc. na upecanu ribu/ ribo! = devojko!
kakva riba! = to je zgodnaa devojka!
dobra riba = lepa devojka
strava (iUstrana) riba! = vrlo pri\1ana devojka!
strano dobra riba! = vrlo lepa devojka!
jaka (ilisuper) riba = vrlo zgodna devojka
glavna riba = najlepa devojka
sjajna (ilikul) riba = lepa i zanimljiva devojka
riba je ntrak (ili baos)! = devojka vrlo lepa!
nije loa ribaf = nije runa (devojka)!
/ nije neka ribaf = nije ba privlacna!
bolja riba = jedna od lepih devojaka

slobodna riba = devojka bez mladia
ko da je neka ribat = misli da je neka lepotica!
sluaj ribof = sluaj devojko!
juriti ribe = udvarati se devojkama
tnenjati ribe = zabavljati se s raznim devojkama
natnestiti ribu kotne = upoznati koga s nekom
devojkom
uzitnali stno itn ribef = preotimali smo im devojke!
to tnu je ribaf = to mu je devojka! privesti ribu = obljubiti ne da ribut
= ne pristaje na seks! (za ene) (h)oe (li) da tni da ribu? = hoe li
da vodi Ijubav sa mnom? (mukarac enskoj osobi) (h)oe li (ili
tnoe) da tnipolie ribuf = bei mi s oiju! (enska osoba mukarcu)
bole tne ribaf = ba me briga! (izgovara ena) krupna riba = uticajna
linost sitna riba = beznaajna linost
ribanje presliavanje
ribar zgodan mladi lizv. od jiba 7
ribarka zavodnica
ribati presliavati
ribati tnozak = ispirati mozak (kome) ribetina 1. krupna eska osoba: 2.
velika vagina: 3. (ftin.)
mnotvo devojaka ili ena ribica (euf.) 1. enski polni organ; 2. devojka
ribion (augm.) devojka /saimnje ribica" i ribon 7
ribi v. ribica
395 I

ribizle (tmt.) 1. mlade devojke; 2. mlade prostitutke
lasoc. mveijiba"/ ribon devojka lizv. od jiba" sa sufiksom ,,-o// "I

rida (izv.) v. ridvej
ridovanka kontrolorka karata u gradskom prevozu lv. ridvej/
ridvej kontrolor karata u gradskom prevozu lasoc. na
amerikog generala Metjua Ridveja. komandanta snaga UN u Korejskom
ratu 1950-52, koji je na apki imao zlatni irit slian onom kakav su u to
vreme imali kontrolori Gradskog prevoza u Beogradu/
ria (izv.) v. ridvej
riov v. ridvej lizv. odria "I
riovan v. ridvej lizv. od,.riov "I
rig povraanje
udariti rig = po\Taati
rigoleto povraanje lasoc. rei jigati" i naziva opere
Rigoletol
rija policija /skra. od,. tmtrija "I
rijala v. rija
rikavati 1. stradati; 2. propadati
rikttuti 1. umreti; 2. stradati: propasti; 3. poludeti,
smetnuti umom; 4. pokvariti se (maina);
5. istroiti se; 6. teko oboleti: 7. uzeti preteranu
dozu droge
kad ttisam riknuoi = zamalo da stradam (ili poginem)!
riknuo mi autoi = pok\ ario mi se auto!
potpuno je riknuoi = potpuno je smetnuo s uma!
riknula ntije cipelai = pocepala mi se cipela!
riknula je sijalica! = pregorela je sijalica! riknjava 1. propast; 2.

materijalni gubitak; 3. umiranje
riknjavati 1. propasti; 2. istroiti novac; 3. umirati
rikttjavam! = umirem! /obino od neke bolesti/ riljati raditi dugo
rittga prsten lettg. jittg - prsten, krug;
ringa prodavac lanih zlatnih prstenova lv. ringa/
rintati raditi naporan posao
rki (onomatopeja) rk tanto! = skoknusmo tamo!
rkati udarati rke-koke v. rkete-kokete
397
rketna (inver.) marke (nemaki novac)

rkete-kokete 1. obljuba; 2. maltretiranje (neke osobe);
3. nadigravanje (u sportu)
rknuti 1. obljubiti; 2. udariti; 3. baciti; 4. rei u lice;
5. osuditi na kaznu zatvora rknuti tttaora = obljubiti
rknuli su tnu petgodina = osudili su ga na
pet godina rtnbaiti v. rmbati
rtnbati raditi teak posao
rtnpalija stasiti mukarac
rob narkotiar koji za drogu obavlja kune poslove
dileru
roba 1. krijumarena st\ ar; 2. droga
laka roba = laka enska
to je robai = to je zgodna enska!
uvozna roba strankinja robija 1. bivi zatvorenik; 2. hrabar momak

robnjak (Jzv) robna kua
rodni rodni kraj = enski polni organ
idi u rodni kraji = idi do avola! (fig. za: Jdi u
piku materinu) rous (izv.) roendan
rogovi pui tneu rogove = udariti koga posred ela
rokaina v rokanje
rokanje 1. tua; 2. polno optenje: 3. pijenje alkohola:
4. intravensko drogiranje; 5. bombardovanje rokati 1. tui; 2. upranjavati
seks: 3. piti alkohol;
4. bombardovati; 5. gruvati (artiljerijom) rokati u venu = upricavati
drogu u venu rokati se 1. polno optiti; 2. drogirati se intravenski
roker 1. rok-muziar; 2. osoba koja voli rok-muziku;
3. mlada osoba odevena u cmu jaknu rokerica v rokerka
rokerka 1. cma jakna; 2. devojka odevena u cmu jaknu
roki doza za intravensko drogiranje lizv. od rokati 7
roknut 1. udaren; 2. ubijen; 3. ukraden
roknuti 1. udariti (koga); 2. ubiti; 3. iznenada umreti:
4. pasti na ispitu; 5. clati ocenu (ueniku):
6. ukrasti
398 I

roknuti se roksa
rolati
roler
roletne
rolka roljati
roljnuti Romantiari
ronda
(irona) ronzati rora
roa
roke
rovac
rovariti runi
Ruja ruka roknuo sam na ispitu (ili na godintt)! =
pao sani na ispitu (ili na godinu)! nemoj da te roknemf = nenioj da te
udarini! roknulisu mugips na nogu = stavili su mu nogu u gips
1. drogirati se intravenski: 2. ubiti se starija prostitutka
/saimanje(rok)ati" i
#N7 voziti rolue osoba koja vozi rolue oni kapci
pale mu roletne (na oijf = pao mu je mrak (na oi)!
pulover s rol-kragnom
padati leng. ,,/t)//"-geganje: posrtanje/
rotja kia = pada kia
pasti
fudbalski klub Beograd" i njegovi navijai /najpre se odnosilo na igrae
kluba Beograd" koji su igrali za svojuduu"/
romantiarisa Karaburme = fudbalski klub Beograd"
1. enski polni organ; 2. devojka, Itm/ma.
rong) "-krpa,prnja/
plakati lital ronzare" -zujati/
1. pomoni izlaz; zadnjavrata; 2. zadnjica Inem.

Rohr"-ce\/
1. laka ena: 2. mpa u igri klikerima /ti: od mksa 7 (izv.) rolue
pustiti (ili ubaciti) rovca = bukarati /homonimija rei rovac" i
rovariti"/
1. bukarati, spletkariti: 2. potajno raditi protiv koga runirad = 1.
onanisanje; 2. udaranje pesnicama; 3. oiljci i modrice na licu;
4. sklapanje automobila od delova: 5. runa
proiz\*dnja oruja
(hipok.) Rus
tm ruke tuom
prva ruka = 1. glavni preprodavac: 2. prva verzija (teksta)
druga ruka = 1. posrediuku preprodaji:
2. druga verzi ja (teksta)
PETRIT IMAMI
neu da prljam ruke (tobom)! = nisi dostojandate bijem!
staba (Uijaka) ruka = slabe (ili jake) karte (u kartanju)
ima laku rukut = sklon je krai! ruka-grlo navijanje uz tapanje i
pevanje (na utakmicama) ruknuti 1. navaliti; 2. gumuti
rukodelka runo proizvedeno oruje /saiman jeruka" i
delatrsdi sui.-ka"/ rukovet honorar muziara (bez ugovora)
rulet srpski rulet = punom brzinom automobilom
proi kroz crveno svetlo na semaforu runda enski polni organ
rundulja (augm.) v. runda
rupa 1. zabito mesto; 2. ruglo; 3. istrani zatvor: 4. vagjna
usrana rupa = runo mesto

ovo jeprava rupa\ = ovde je vrlo runo!
sto je to rupa od (npr. kafane)! = (ova
kafana) pravo je ruglo!
nije mu data rupuf = nije mu se podala! rupaga (augm.) 1. velika
rupa; 2. zaputeno mesto
rupetina (augm.) 1. vrlo zabito mesto; 2. velika vagina
rupica (hipok) vagina
igratise rupice-boce = voditi seksualnu Ijubav Rus beliRus = izmeana
bela (neobojena) alkoholna
pia
rusija ena s velikim grudima ili velikom zadnjicom
/asoc. na veliinu Rusije/
sabajle rano ujutru /izv. od tur. sabah" - jutro/
saekua 1. zaseda; 2. ekanje
sado-mazo (skra) sadomazohistiki
sajta (asoc) ilava osoba
sale ef sale u restoranu; konobar Iskra. ef sale i
homonimnaasoc. mhipok ime Sale/
saliveno ko saliveno! = izvanredno pristaje! /za odelo/
sami (skra) v. samika
samika (hipok.) samoposluga
401 I
samleti unititi (koga)
samodelka runo proizvedeno oruje

samostalac individualni kriminalac
sanac sans /igra u preferansu bez aduta u kojoj mora da
se ostvari est tihova/
sanjati pamtiti koga
nemoj da te sanjamf = nemoj da te zapamtim! /izgovara se kao pretnja/
saobraajka saobraajni udes
sapun nekaraktema osoba lasoc. na klizavost sapuna/
sapunica (izv.) sapunska opera /ameria sladunjava T\T
serija/
sapunjarka lezbejka
sapunjati tui koga
saraniti unititi /od sahraniti/
sasei 1. otro opovrgnuti: 2. otro prekoriti
sastanenje esto dranje sastanaka
sastaniti esto drati sastanke
satara supmga Moc. na glagol satirati (osoba koja satire)/
saterati obljubiti
oe da tiga sateramf = 1. eli li seksa sa mnom!: 2. nemoj da te
nauim pameti!
satirati se satire se od kurcat = vrlo je pohotna!
saugati piti alkoholno pie lasoc. na povui saug 7
sazvakati nauiti dobro
sec klaenje lizv. od uzvika seci!\ pri klaenju sa
stiskom ruku/
secati 1. zadavati strah; 2. probadati (bubreg, srce)

secati se trzati se (od straha)
ta se seca?! = ta se plai?! secer osoba koja se kladi lizv. od sec
7
seci/ 1. presudi!: 2. prekini! dosta!
seckati pomalo piti
seckati kafu = piti kalu secnuti 1. naglo oboleti; 2. skratiti malo: 3.
upasti kome u re
secnuloga je srcei = popustilo mu je srce! secovanje klaenje Iv. sec/
secovati kladiti se /M sec/
sea smenjivanje s poloaja lasoc. na dogaaj iz istorije
seu knezova" pod Turcima/
PETRIT IMAMI
seenje seka
sei
sedeljka
sedmak
sedmica
seiz
sejvovati seka
seka-persa
sekadaa
seks
seksaa seksati se
seksi
sekta
sekundara
selac selotejp
seljaina
seljak
seljana
seljanuga
seljanura
seljanka
seljdov
seljober seljoberka sea venai = opte oduevljenje meanje droge s
nekom supstancom 1. tuca noevima; 2. operacija; 3. otputanje s
posla/r. odvsea'V
sei venu = 1. jako se odueviti: 2. jako se
ur na kome se uglavnom sedi i aska
(/////. sedmaci) ueniksediiiograzredaosno\nekole
1. kartaka igra; 2. tramvajska linija7":
3. (vreme) 19 h ili 7 h; 4. kalibar 7 mm
teka sedmica = veliki dobitak na lotou
poltron Itur. sejs"- konjuar/
zapamtiti /od eng. save" - sauvati dokument u
kompjuteru/
prostitutka
asna seka = prostitutka
1. feminizirani mukarac: 2. mlitavaosoba
prostitutka Islo. seka" i dasa" - iron. koja daje/
polno optenje
imatiseks = polno optiti
ena opsednuta seksom
voditi seksualnu Ijubav/ir/i od seks"/
seksuju se = vode Ijubav
privlano
pripadnikneke sekte
slaba sigurnosna brava /sigumosna brava koju provalnici mogu brzo, za
sekundu" da ot\ore/ primitivna osoba
osoba koja stalno dosauje Ifig. biti prilepljen stalno uz nekoj/ (augni.)
prostaina (fig.) prostak
1. (augni) selo; 2. (zb. seljani) prostaci
(augm.) prostaina
prostakua
prostakua
prostaina, seljaina /saimanje seljka" i stmdov'l
primitivac /saimanje seljo" i diber'l primitivka//;. seljober/
RENIK
semafor
sentimentalac senti
serator
serkati seronfa
servirati
serviser servus!
sestra
sesa sevati
sezonac si
stc
osoba koja lako crveni lasoc na menjanje boje lica kao na semaforn/
sentimentalna osoba sentimentalan
senti muzika = sentimentalna muzika senti tip = sentimentalni
mukarac 1. brbljivac; 2. osoba koja pria gluposti uvek se nae neki
serator! = uvek se pojavi neka dosadna osoba!
(euf) priati gluposti //rzi od srati" - sere"I 1. budala; 2. nesposobnjak
3. bezvredna osoba; 4. brbljivac; 5. slabi
to fe seronfai = 1. velika je budala!: 2. potpuno je nesposoban!
veliki seronja = 1. veliki brbljivac: 2. velika nitarija
ne budi seronja! = budi ovek! pu, seronja! = ala je nespretan!
seronjo! = budalo!
1. omoguiti kome to: 2. dodati loptu (u sportu): 3. izazvati neku
neprijatnost: 4. navesti to kao istinu, razlog i sl.
servirao je lai = izmislio je la!
pomonikvoe zatvorenika (lidera)
zdravo!//<?/. preko ma. ..szervusz!"I
servus-drutvo = bliski prijatelji
1. enska osoba; 2. ja (kao prvo lice za ensku
osobu)
sestra nije slepai = ja nisam slepa! sestroi = odana prtijateljice! /u
nacionalnom smislu: analogno: brate!"/ sestra
l.beati:2. padatiuoi sevaj! = gubi se!
to jojsevaju sise! = to joj se istiu grudi! sevnula je ljaga! =
iznenada je oamaren! sezonski fiziki radnik
1. da: 2. uspelo je! /itai. i rom. si!"- da!, signal sauesnicima da je
uspelo deparenje/ 3. (skra.) jesi li?
si uo? = jesi li uo?

sedite u automobilu Inem. ..Sitz ' - sedite u kolima/
407
PETRIT IMAMI
stcer
sica
sida sifoni sigde sijati
sika
sikati
sike
sikit
sikterf
sikter-kafa
sikterua
silan
silaziti
silikoni silikonski
silos sin
sinuga
sina
sing rad nasic = kuaii rad na akord (za neku fabriku) 1. klopka; 2.
podvala Itv. od neni sitzen" - biti u zatvoru/
doi na sicer = 1. upasti u klopku; 2. izloiti se (kome)
namestiti sicer (konte) = podvaliti kome
1. sitni; 2. jeftina cena; 3- osoba niskog rasta:

4. (iron.) osoba visokog rasta
osoba obolela od side
(mn.) enske grudi
(///rarjgdesi!
1. isticati se (u emu); 2. imati /romski ,,si ma" -imam/
sija znanjei = dobro zna! sija lovui = ima novaca! dojka/r. sike/
koja sikaf = to ima grudi!
sisati/i'. odsike'7
(mn.) dojke /u dejem govoru za sise 'l
drugar! lizv oAsine! \ analogno: baki/
gubi se! /tur. siktir "-<\b\ se, doslovno: Jebise 'l
kafa koja se daje gostu za kraj posete //: sikter/
/: sikter-kafa
jako dobar
ne sitazi mi s kurcai = nikako da ga se otarasim! ne silazisa njei=
stalno vodi Ijubav s njom! sii mii = ostavi me na miru! (mn.) izraene
enske grudi silikonska dolina = Ulica Banovi Strahinje u Beogradu
/ulica u kojoj se viaju prostitutke. najee s napadno izraenim grudima/
siledija
sinei = drugar!, prijatelju! /uzreica pri oslovljavanju/
mislim, sine... = ta da ti kaem, drugar... kurvin sinf = dripac!
(augm.) 1. sin; 2. mladi prijatelj (izv.) sifilis
zat\or /po nazhu uvenog amerikog zanora Sing-Sing/
408
stnovac
sipati
siran
sire
sirovina
stsa
stsar sisati
ststct siske sisoje
sistem
sisurde sitan 1. momak; 2. mlai prijatelj sinovact = momak!
sipati ko iz rukava = odgovarati lako na pitanja
sipati tosove (ili viceve) = esto priati viceve
metalni pric Ijr. serittgue"- pric za injekcije/
sirovaosoba/r. odsirovitta"/
(pej.) ograniena osoba; glupak
koja (ili neviena) sirovinai = vrlo je
ogranien!
sirovina od ovekai = vrlo je ogranien!
1. devojka, ena; 2. kukavica, slabi
koja sisai = vidi to je lepa! (za ene)
ta je, sisoi = ta je, kukavice!
koja si ti sisai = koj si ti slabi!
uti kao sisai = uti kao podlac!
sisu ti tnajinut = da ti je proHeto majano mleko!
jebetn te (iliga) u sisu! = proklet bio!
skinuo satttga sa sise! = vie ga ne izdravam!

pijanac lasoc. na neodmereno pijenje/
1. opijati se; 2. obavljati felacio
sisa kurac! = 1. pria gluposti; 2. ne zna ta pria!
sisaj kurac! = idi do avola!
sisaj (ga)i = bei mi sa oiju!
(bjoe ti da tniga sisaf = nita mi ne moe!
tnoe da tnisisa kurac! = ne moes mi nita!
nisattt siso veslai = nisam toliko naivan!
a ja sam siso veslai = kao da sam ja budala!
siso si ti kuracf = ti si obina budala!
(dent.) lepe male enske grudi
(mn.) lepe enske grudi lizv. od sise"!
1. nezrela osoba; 2. naivna osoba; 3. budala lizv.
od sisa" i sufiksa za lina muka imena ,,-oje"
(npr. Miloje)/
nemoj da si sisojei = ne budi naivan! sistetni = 1. naini postupanja; 2.
trikovi kakvi su to sistetni? = kakvi su to trikovi? raspad sistetna =
potpuni poremeaj pao je sistetn = prekid rada na kompjuterskom
terminalu
( / / / / / . , attgtn.) velike enske grudi uskogrudan
sitan je za lovu = vrlo je krt za novac
I 410
PETRIT IMAMI
sitnurija sitne nevane stvari /saimanje sitno" i smejuiija "I
sjeb 1. propala stvar; 2. previd

sjeban 1. uniten; 2. propao; 3. premoren; 4. vrlo
neraspoloen
sjeban sami = uniten sam!
totalno (potpuno) sjeban = potpuno uniten
sjebani student = propali student
sjebani narkos = propao narkoman sjebano 1. loe; 2. propalo
oseam se sjebano! = oseam se loe! sjebati 1. upropastiti; 2. loe
obaviti posao; 3. povrediti
sjebo sam (...)! = 1. unitio sam (...)!;
2. upropastio sam (...)!; 3. povredio sam (...)!
sjebalisuga = unitili su ga
sjebo ga je zauvekf = potpuno ga je unitio!
sjebo je stvar (iliznanje)t = upropastio je stvar!
sjebo sam mu znanjei = 1. nadmudrio sam
ga; 2. porazio sam ga!
sjebo sam znanjef = sasvim sam upropastio! sjebatiposao = 1. loe
obaviti posao; 2. izgubiti posao
sjebati se 1. upropastiti se; 2. loe proi: 3. nastradati: 4. povrediti se
sjeb(a)o sef = l.upropastio se!; 2. loe je proao! sjebalisu sei =
nastradali su! sjeb(a)o se niz stepenicei = pao je niz stepenice! sjebo
se u glavuf = poludeo je! sjebo se u totalut = 1. nastradao je
potpuno!; 2. grdno se prevario! sjuriti 1. zabiti; 2. obljubiti
skaka provaljivanje u stanove uskakanjem kroz prozor ili
balkon
skakanje plesanje u diskoteci
skakavac bode sa oprugom skakavica kradljivac koji ulazi u stanove
kroz prozor ili balkon
skanka vrsta droge

skapirati shvatiti dobro lv. kapirati/
skarabuditi 1. nemamo uraditi; 2. brzo obaviti snoaj Itv od
karabuditi"I skecati prevariti Itv od kecati "I
skecati se 1. prevariti se; 2. sudariti se (automobilima)
412 I
skejter osoba koja vozi skejt leng. skate" - daska za

voenje/
skembati 1. sakriti: 2. pritvoriti /od kemba" < keba",
mletaki cheba" - kavez/ skembati se sakriti se
skenjan 1. ubijen: 2. pokraden: 3. porazen: 4. pokvaren
(aparat) /od skenjati2/ skenjati1 sakriti /rt/fr. .,///? skenjue" - pomaknuti
ustranu:
skioniti/
skenjati2 1. zbrzati; uraditi to brzo i loe; 2. pokrasti;
3. ubiti, likvidirati: 4. potroiti: 5. poraziti: 6. nadmudriti lizv. od kenjati
'l skenjao samf = 1. zbrzao sam!: 2. potroio sam!; 3. pokvario sam!
skenjao samgaf = 1. ubio sam ga!: 2. unitio
sam ga!: 3. pokrao sam ga!: 4. porazio sam ga!
skenjao mef = 1. unitio me je!: 2. porazio me
je!: 3. nadmudrio me je! sketba (inver.) basket, koarka
skidanje 1. odvikavanje od droge: 2. zavretak vojnog roka
skidanje na suvo = odvikavanje od droge bez
lekova
skidati se 1. odvikavati se od droge; 2. zavriti vojni rok ne skida se sa

tetefona! = dugo razgovara telefonom!
ne skida se sa nje! = stalno spava sa njom! skiknuti 1. nastradati: 2.
umreti: 3. biti pokraden
skiner v. skins
skins mladi rasisti lengl skinhead" - obrijana glava,
jig. odnosi se na pankere rasiste koji su brijali glavu kao
znakprepoznavanja/
skinuti 1. preoteti: 2. smanjiti zatvorsku kaznu: 3. smeniti:
4. ubiti: 5. imitirati (koga): 6. preuzeti neku vetinu (odkoga)
skinuti ribu (ilifrajera) = preoteti devojku (ili mladia)
skinutimrak = 1. oraspoloiti (se): 2. doiveti prvo seksualno iskustvo
skinuti anu = 1. izgubiti nevinost: 2. prvi put ubrizgati drogu u venu
skinutisa osiguranfa = zaturiti trag ukradenom automobilu
413
PETRIT IMAMI
skinulisu migodinu dana! = smanjena mi je kaznu zatvora za godinu

dana! skinulisuga! = ubili su ga! koga je skinuo? = ko ga je ubio?
skinutipesmu = nauiti rei pesme sluanjem (zabavne ili narodne
muzike) to je skinuo od menet = to je video od mene! skinuti imid =
imitirati neiji imid skinuti se 1. odsluiti vojsku; 2. ne nositi vie
uniformu: 3. odvii se od alkohola ili droge Ifig. (1) skinuti uniformu; (2)
vratiti se u normalan ivot; (3) sii/ skini mi sef = ostavi me na miru!
lasoc. na popeo mi se na kurac 7 ajde mise mato skinii = hoe li
da me ostavi namiru!
skin(u)o se naistoi = potpuno se oslobodio
odalkohola (ilidroge)! skinjara v. skins Ipej saimanje skins" i
funjara" ili
kenjaral skitara 1. skitnica: 2. uliarka
skitarati skitati skljokati se pasti skockan lepo odeven, doteran
skockati smisliti
skockao jepricui = smislio je priu (ili
objanjenje)! skockati se 1. doterati se; 2. drogirati se skoopanjiti se
zaprepastiti se /saimanje skoanjiti se" i
zapanjiti se7
skoopizditi se iznervirati se/saimanje skoanjiti se" i popizdetn
skojevac borac iz Drugog svetskog rata /po skraenici SKOJ Savez komunistike omladine Jugoslavije/
skokati 1. ubiti; poubijati; 2. unititi
skokati se 1. pasti; 2. umreti
skontati razumeti, shvatiti /v kontati/
skontati se pribrati se
skontaj se tnalo! = priberi se!
skot 1. runa devojka: 2. podlac, gad
nisam skotf = 1. nisam ruan!; 2. nisam gad!
414 I
stvarno si skotf = stvarno si podlac!

velikije skotf = veliki je podlac!
udri skotaf = udri gada! skotna gravidna /od skottta" - bremenita
ivotinja/
skraeni mukarac nieg rasta
skratiti 1. (koga) ubiti; 2. obljubiti
skratio ga je za gtavu = ubio ga je
skratio ju je = obljubio ju je skrckati potroiti uteevinu lm\ od

,,krckati"-jig. tedeti/
skrkati 1. pojesti; 2. potroiti; 3- obljubiti; 4. postii gol
skrkati se stropotati se, ugruvati se skrljati 1. loe uraditi: 2. pokvariti;
3- povrediti
skrljati se 1. povrediti se: 2. doiveti udes skrtt lo kvalitet
skrndelj lo kvalitet
skrndelji (tttn.) rune osobe skrozirati prozreti skucati s tekom
mukom sakupiti
skucati se sudariti se (automobilima) skupljati inta da te skupljaju! =
prebiu te svog!
skupljali su gaf = doiveo je teku saobraajnu
nesreu!
skuriti 1. dojaditi; 2. dokrajiti
skurilo tttijet = dojadilo mi je! skuriti se dojaditi se
skuvan 1. pridobijen; nagovoren; 2. preznojen (od
vruine)
skuvati 1. pridobiti; nagovoriti; 2. prouzrokovati nevolju;
3. simulirati jak udarac lopte (u odbojci)
skuvano je = dogpvoreno je skuvati se preznojiti se (od vruine)
skuziti 1. shvatiti; 2. primetiti Iv. kuiti/
sladiti se 1. erotski posmatrati: 2. uivati u seksu slatki 1. lepukasta
devojka: 2. lepukast mladi (kao
izraz koriste ga ene) slatko bilojojje slatko tneu noge! = uivala je u
seksu!
/ kratko je slatko\ = i penis male duine moe
da zadovolji! slepac 1. nemoan; 2. nitarija
sliuga (augtn.) 1. velika slika; 2. izvanredna slika
loa umetnika slika

imati zadignutu suknju (za ene)
ala slika! = sve joj se vidi ispod suknje!
1. biti izneverene nade; 2. ne ostvariti se to kome
moe da se slika! = uzalud se nadaj \
ovlaena nahvatana zemlja na kolovozu (posle kie)
sentimentalno
1. cmizdriti; 2. vlaiti polnu sluz
spavati/e//# Josleep"-spmzli/
usko se povezati s kim
lasoc. na zatvor/
slobode mi! = asna re!
1. slobodan udarac (u fiidbalu): 2. slobodni peak
(u ahu); 3. osoba koja nije u radnom odnosu
1. udarcem oboriti koga: 2. obmanuti koga nekim objanjenjem
sioioga je = oborio ga je (udarcem) /skra. od sloiti sa zemijom
(koga) "I sloio sam mupriu o... ! = izmislio sam mu priu da...!
sloio mijejrkui = 1. stvorio mi je problem!
2. podmetnuo mi je!
nesrean (ili alostan) sluaj = runa osoba
izgubljen sluaj = 1. beznadena osoba;
2. osoba bez anse
teak sluaj = beznadena osoba
(augm.) servilna osoba
osoba koja svira bez nota

1. unititi (to); 2. potroiti novac; 3. poraziti
(koga)
slupati kota = otetiti automobil
slupati novac = potroiti sav novac
1. doiveti saobraajni udes; 2. krahirati, unititi se
slupao sam sei = imao sam saobraajni udes!
telefonska sekretarica
ispiti flau alkoholnog pia
vrlo dosadna osoba lizv. od smarati"/
(augm.) velika dosada
1. vrlo dosadno; 2. vrlo zamorno (za gledanje ili sluanje)
veliko dosaivanje
smarati biti mnogo dosadan /saimanje smrad" i

zamarati"/
ata smara! = to je dosadan!
ne stnaraj! = ne budi dosadan!
stnara tne! = mnogo me zamara! smazati 1. brzo pojesti; 2. pokupiti
sve; 3 prebiti: 4. unititi
tnogu daga stnazetn = mogu da ga unitim smejavac anestetik koji
narkomani koriste kao drogu (inhalant)
smejuckanje smekanje smejurija ruglo
to je smejurijat = to je ruglo! smestiti 1. podmetnuti (kome); 2.
nasamariti; 3. obljubiti
stnestio tnije igrui = podmetnuo mi je!

dobro su tnu smestili! = lukavo su mu
podmetnuli!
gadno tnu je stnestiol = gadno ga je nasamario!
to satn tnu stnestio! = to sam ga nasamario!
to satn jojga smestio! = to sam je povalio! smean smean si, brel
= ne vredi nita!
smetati podmetati (kome)
ne zna se ko kome stneta = ne zna se ko
koga tu vara
smisliti ne tnogu daga smislim\ = 1. ne mogu da ga
podnesem!; 2. vrlo mi je antipatian! smola nevolja, nesrea
imati smolu = biti loe sree Inem. kalk smontirati se odenuti se
izazovno smor (;;/;/. smorovi) vrlo dosadna osoba
stnori predtneti = dosadni kolski predmeti smoren izmoren smoria
(u funkciji prideva) umoran
smoriti izmoriti
smorio tne jei = mnogo me je izmorio! smoriti se izmoriti se smotan
smeten, smuen
smotani smetenjak, smuenjak
smotati 1. pridobiti, osvojiti (koga); 2. savladati: 3- zbuniti:
4. ukrasti
smotalaga je ko arapu = sasvim ga je osvojila smotati se potpuno se
zbuniti smrad 1. gad: 2. umez lasoc. na gorno"/
I 418
PETRIT IAAAMI
smradina
smradljiv smradulja smrda
smrdeti
smrdoje
smrduckati smrt
smrznuti se
smuvati
smuvati se
snaga
snagator
snajka smradei = gade!
koji su to smradovii = kakvi su to gadovi!
nemojsi smradi = nemoj da bude gad!
koji je ovo smradi = 1. kakav ja to gad!: 2. ovo
je pravi umez!
1. velikagad; 2. umez
teka smradina = vrlo veliki gad
odvratan
odvratna enska osoba gad
nemoj si smrdai = nemoj da bude gad!
1. izazivati sumnju; 2. esto biti na nekom mestu;
3. biti nepodnoljiv (kao ovek)
ovo smrdii = ovo je sumnjivo!
tu neto smrdii = tu je neto sumnjivo!
stalno smrdi ... / = stalno sedi u...!
ceo dan smrdi u... ! = po itav dan sedi u...!

jesi li lud ili ti noge smrde?i = jesi li pri
istoj pameti?!
smrdei = 1. to su nitarije!; 2. nepodnoljivi su (kaoljudi)!
1. prostak; 2. gnjida lizv. od smrda" i sufiksa za lina muka imenaoy" (npr. Miloje)/
1. pomalo smrdeti; 2. biti pomalo sumnjiv smrt (je) za zenet = 1.
neodoljiv je kod ena!;
2. ume sa enama!
smrt (je) za papiri = veliki je skriboman! dosadan (je) ko smrti = vrlo
je dosadan! okirati se lasoc. na oladiti se 7 sntrzo sam sei =
zanemeo sam (od uda, strahaisl.)!
stnrzo sam se ko pikat = bilo mi je jako hladno!
1. nepoteno ostvariti to; 2. pridobiti koga
priama; 3. povaliti; 4. zavesti
smuvala je dobrogfrajera = zavela je lepog
mladia
1. intimizovati se (najee u seksualnom smislu);
2. uortaiti se
(h)vatati na snagu = koristiti se snagom snaan mukarac
prijateljica/familijamo obraanje nepoznatoj enskoj osobi/
snajperka
sneg
snif
snifalfka
snifanfe
snifati
snifer
snifovanfe
snifovati
snimati
snimiti
snimiti se
socifala
socijalac
sofka
sofkati
sofronife
sogar
sojka
soki
sokolana
solamo
soler
soler-reketa solidan snajperska puka
kokain lasoc. na belu boju/
umrkavanje droge lamer. sleng -sniff" - mrkati/
cevica za umrkavanje droge lizv. od snif"1
v snifovanje
v. snifovati
osoba koja umrkava drogu lamer. sleng sniffer 7

umrkavanje droge /izv. od snif"/
umrkavati drogu lizv snif/
snifovati iz ruke = umrkavati drogu iz ruke
1. osmatrati; 2. ne isputati pogled; 3 obraati
panju na neije ponaanje lasoc na snimanje
filma/
snima je stalnot = ne isputa pogled sa nje! 1. ugledati: 2. zapaziti: 3.
odmeriti (pogledom) snimi ovot = 1. pogledaj ovo!; 2. obrati paznju
naovo!
snimimu (...)! = pogledaj mu (...)! najpre ren(t)genski snimim... f =
najpre dobro odmerim...!
snimila je cipelef = privukle su joj panju cipele! (na nekome, u izlogu)
meusobno se zagledati snimilismo se = pogledali smo se 1. socijalna
pomo; 2. socijalna ugroenost dao muga po socijati = postao je
socijalni sluaj 1. socijalno ugroena osoba: 2. socijalni radnik v. sovka v.
soviti
narkotika tableta kradljivac po vozovima
devojka lasoc. na arenu kretavu umsku pticu/ jurisojket = udvara se
devojkama! (dem.) sok
1. jeftina zabava: 2. neslana ala
gotovim novcem lasoc. na izraz pare na sunce",
suprotno od iralnog plaanja/
1. individualac; 2. usamljenik: 3. osoba koja pije
sama//rr. od ital. solo "-shwl
individualni iznuiva novca
1. pristojan; 2. skup/fa/. solidns "-vrst siguran,/
I 422
PETRIT IAAAMI
som
somtc somine somotnjaci sorta
sos
S.O.S. soka sova
sovaz
sovciti
sover
sovijaner
sovisati
soviti
sovka
sovuljaga spajtatise spakovati spaliti
solidna cena = visoka cena
1. budala; 2. hiljadu (za novac) lasoc. na ribu som
zbog njegove (I) tromosti ili (2) veliine/
ta je, bre, some jedant = sta je. budalo!
sto somova = sto hiljada
deset sotna tjudi = deset hiljada ljudi
(euf) hiljadu/r. sont" (2)1
(augtn., ttm.) veliki novac
odela od somota
/ttettt. Sorte" - sorta, vrsta robe, od ital. sorte" -vrsta/
ne znam od koje je sortei = ne znam kakav je ovek!
Ifr. sauce' -umak, fig. ukor/ u sosu smoi = u neprilici smo! naise u
sosu = zapasti u neprilike (inicijali) seljak ostaje seljak paso Iskra. od
paso"sa sufiksom -ka"l 1. devojka; 2. prostitutka; 3. starija ena; 4.
osoba koja nosi naoare; 5. spavanje lasoc. na pticu sova: (4) izv. od
soviti"!
odvojiti (ili baciti) sovu = zaspati trovati (ili ubiti) sovu = spavati
trovatisove = udvarati se enama spavanje/7>. od soviti'7 spavati
lizv. soviti/
1. kradljivac koji krade dokukuani ili putnici spavaju;
2. kraa u stanu dok ukuani spavaju lizv. od soviti"/ spavanje/i'. od
soviti"/
v. so\iti
spavati Irottt. sovav" - spavam, od tur. sofa" minderluV
spavanje
pukla je sovkai = pokvarili su mi san! (asoc.) runadevojka
uortaiti se (u sumnjivom poslu) lizv. od pajtos l 1. podvaliti,
podmetnuti; 2. osuditi, izrei kaznu 1. obljubiti; 2. prevariti; 3. nachiadati
reima (koga) spalitn tiga majci! = nosi se do avola! tnajke (ilikeve)
imga spalint! = da se nose do avola!
424
BEOGRADSKl FRAJERSKI
RENIK
spandrknuti spanati se
spasovdan spatkan spavanjac spavati
specijalac specijalka spiiti
spikati
spikati se spid
spidbol spika
spisak
spizditi spizditi se spljotiti spoj

spojiti (se)
spomenko sponzor
sponzorka spalio tne jet = prevario me je!
1. pasti; 2. propasti /v. pandrknuti/
1. intimizirati se; 2. tesno saraivati (s kim) Inem.
Pan(t)sch"- meano pie/
dan kada se isplauje plata
nespretan
spavanje
1. ne biti koncentrisan; 2. (s kim) imati seksualne odnose
pripadnik specijalnih jedinica policije domaa rakija
1. uraditi to brzo; 2. prevaliti put; 3. unititi;
upropastiti; 4. udariti (koga) lv piiti/
1. potroiti olako; 2. unititi; 3. brzo obaviti posao
/analogno: spiskati"/
spikau tei = unitiu te!
nastradati
1. stimulativna droga; 2. opijenost pod spidom
leng. ,,speedr-brzina/
nisatn u spidui = nisam drogiran!
kombinacija heroina i kokaina/<?//. speedbali"/
pria/e//# speak"-go\ont\/
krenetn tu neku spikui = poenm ja tu neku
priu!
biti na spisku = 1. smetati nekome: 2. biti na cmoj listi

jebati sve po spisku = sve redom grditi. maltertirati i sl.
1. potroiti; 2. upropastiti /analogno: spiskati"/ 1. nastradati: 2. smrznuti
se 1. udarcem oboriti koga: 2. pregaziti kolima koga ljubavna veza
povezati (se), upoznati (se)
(h)oe li da nas spoji? = hoe li da nas
upozna?
polno onemoao mukarac
osoba koja plaa drugima leng sponsor" pokrovitelj/
1. enska osoba koja plaa mukarcima;
2. v. sponzorua
PETRIT IMAMI
sponzorua spora
sporovozno
sport
sportnjak
sprava
sprcati
spriti
spriti se
sprkati
sprdaina
sprdati se spremanje sprziti
spucati spustiti
spustiti se
sputanje sranje devojka koja se zabavlja s bogatim mukarcem 1.
spora osoba; 2. spori ples; 3- spori automobil /v. sponzor/
1. bez urbe; 2. na spor nain
sporta radi = initi to iz inata ili zbog obesti
sportski automobil
1. muki polni organ; 2. cigareta s marihuanom 1. prevariti; 2. potroiti; 3.
proerdati (ivot) obljubiti smanjiti se
sklepati, povrno uraditi; loe obaviti (posao). izvrgavanje ruglu
praviti sprdainu = izvrgavati ruglu to je sprdaina = to je neozbiljno
izrugivati se
veliko spremanje = obijanje stana
sprziti cigaretu = popuiti cigaretu
sprzitijaja (kome) = unititi koga
protraiti, potroiti
1. nadmudriti; 2. duhovito replicirati
gadno mu (ga je) spustio! = dobro mu je
replicirao!
odviknuti se od droge
spustio se na suvo = odvikao se od droge bez lekova
1. prelazak na slabiju drogu; 2. nadmudrivanje
1. glupost; 2. nevolja, neprilika: 3. Qnn.) neprijatnosti; 4.bezvrednastvar
sranjef = 1. ne valja nita!; 2. do davola! leng. kalk5/;//7
to je (obino) sranjet = 1. to je glupost (ili
kojeta)!; 2. to nije nita!
to je samo sranjet = to nije nita!

ta sranja = te budalatine
koje (ilikakvo) sranjef = 1. kakva glupost!;
2. to je to loe!
teko (ili nevieno) sranje = 1. vrlo loe; 2. velika glupost
isto (iligolo, pravo) sranje = nita ne valja sve je togolo (ili obino,
veliko) sranjef =
sve je to glupost (ili beznaajno)!
428

veliko sranje = 1. velika nevolja; 2. vrlo loeg kvaliteta; 3. velikaglupost
jebo te, koje sranjei = 1. kakva glupost!; 2. koja nevolja!
sve u svemu sranjei = sve je to glupost! nemoj meni ta sranjai =
nenioj meni da priategluposti!
nemoj da me davi tim sranjima! = nemoj
da me zamara tim glupostima!
dosta mije tvojih sranjai = ne mogu vie da
podnesem tvoje gluposti!
koje je ovo sranjei = 1. koja je to glupost!;
2. to nitane valja!
kakvo je to (ili ovo) sranjei = 1. kakva je to
glupost!; 2. ta se ovo dogada!
kakvo sisranje uradioi = 1. loe si uradio!;
2. kakvu si glupost uradio!
jebeno veliko sranjei = 1. velika neprilika!:
2. vrlo loastvar!
prekini to sranjei = dosta s tim! sranje u koloru = velika nevolja
pravisranja! = 1. stvaraneprilike!; 2. ini gluposti! napraviti sranje =
stvoriti nepriliku napravUe neko sranje! = stvorie nam neku nepriliku!
napravio sam veliko sranjei = uradio sam veliku glupost!
ispalo je sranjei = loe je ispalo (ili uraeno)! ovo sranje sa... i = ova
g)upost (ili nevolja) sa...! sranje je sranjei = kad neto ne valjha onda ne
valja!
zajebisva ta sranjai = 1. mani sve to!; 2. sve su togluposti!
zajebi ovo sranjei = mani se ovoga!
to je neko sranjei = to je vrlo loe!
ovo je zee sranjei = 1. nita ne valja!;
2. situacija je vrlo ozbiljna!
dosta sranjai = dosta prianja!
dosta mije (tog) sranjai = dosta mi je (tih)
neprilika!
dojadio mije sranjima! = popeo mi se na glavu glupostima!
stalno sluam ta sranjai = stalno sluam jedno te isto!
I 429
PETRJT IAAAMI
u sluaju sranja! = u sluaju neprilika! gomila sranja = 1. gomila
gluposti; 2. gomila problema
deavaju se razna sranja = deavaju se razne neprijatnosti
ta ti trebaju ova sranjat? = to stvara sebi probleme!?
prestanistim sranjem! = prestani s tim! uvukao simeu sranja! =
uvukao si me u neprilike!
uvalio (ili upao) sam u sranja! = upao sam u neprilike!
pun je sranja! = ima mnogp neprilika (ili neprijatnosti)!

potedeo samga sranjai = potedeo sam ga neprijatnosti!
bie sto sranjai = bie mnogo nevolja!
bie sranja do panjai = bie velikih problema!
pranje i sranje = svakodnevni kuni poslovi
srattje kroz gusto granje = jako loe /aluzija
na naslov domaeg partizanskog filma Krozgranje
nebo (1958) Stoletajankovia/
slino sranje = ista stvar
jeftino sranje = loa roba
to je lako sranjei = 1. to je bezazleno!;
2. to nema neki kvalitet!
ko je onaj sa onitn sranjem na glavi?i = ko
je onaj ovek sa eirom?! sraonica mesto gde se mnogo pria
srati 1. brbljati, priati mnogo; 2. priati gluposti. govoriti
besmislice
serei = 1. pria gluposti!: 2. ali se!
ta serei = ta pria!
mnogo serei = mnogo brblja!
nemoj da serei (ili nemoj sratii) = 1. ne
priaj gluposti!; 2. ma ta kaze!
siatno neto seref = stalno pria neke gluposti!
kako serei = kakve gluposti pria!
satno serei = samo pria gluposti!
sere ufazonu... f = pria kao da je...!
ne serif = 1. nemoj da pria gluposti!; 2. prei

na stvar!
ne seri vief = zaepi usta!
431 I

Srbos
srcolomac
srcule!
srculence
srka
srediti
srediti se srednje
sreivati
srokati srokati se staf
ne seri vie, majke tii molim te, prestani vie da pria!
ajd (ilidaj), neserii = 1. ne priaj gluposti!; 2. ta to pria!
prekini (ili prestani) da serei = prestani da pria gluposti!
sere liserei = 1. samo pria gluposti!: 2. nikako da prestane da pria!
ala (ilito) serei = 1. mnogo pria!; 2. kakve sve gluposti pria!
ma serejede govna! = pria sve same gluposti! ta si srao o menii? =
ta si to priao o meni?! dobro, serem matoi = dobro, raspriao sam se
malo!
satno sam sraoi = samo sam priao gluposti! serem mu se u usta! =
da su mu prokleta usta! serega kartai hoe ga karta! (u kartanju) ne
serem (ja) lovui = nemam (ja) novaca za bacanje!
tu se tanko serei = tu se slabo ivi! (tv.) Srbin
donuan /analogno: Mstolomacl (l)ipok) srce moje! (I)ipok.) srcule//'.

od srade'l srani udar
uvatilaga srkai = doiveo je srani udar kad me nije srka
u(h)vatila! = zamalo da stradam od srca!
1. nauiti pameti (koga); 2. upropastiti; 3- ubiti; 4. obljubiti; 5. ubedljivo
pobediti srediuga! = nauiu ga ja pameti! sredio sam je! = 1. nauio
sam je pameti!;
2. obljubio sam je!
1. upropastiti se; 2. drogirati se intravenski srednje alostan = jadan
srednje alosno = jadno v. srediti
sreuje mu enui = ima intimne odnose sa njegovom enom! 1. unititi:
2. ubiti
1. nastradati: 2. sleteti s puta autom hai lamer sleng stujf" - droga/
432
stakla staklenac
staklorezac
stampedo
stancina
stanuga
stanje
starekanja
stari
starka starke starkelja start
starter
starterka
startovati
starudija statista staa sterati
stereo
stereo-sistem stesati se (mn.) naoari
1. zgrada sa staklenom fasadom: 2. stakleni kliker: 3. stakleno oko
je V ti tata bio staklorezac! = ne zaklanjaj mi pogled!
1. jumjava; 2. velika guva
(augm.) dobro opremljen stan
(augm.) veliki stan
u drugom stanju = treten pijan
starac
prijatelj
starit = prijatelju!
stari borac = stari vojnik
1. starica; 2. starija prostitutka; 3. zadnjica
(nm.) sportske patike marke Star"
starac
poetak
ve u samom startu = na samom poetku grei u startut = ne
razmilja dobro! ustartu... I = najpre...! prvi u lancu preprodaje na crno
zavodnica
1. poeti to raditi; 2. poeti udvarati se: 3- poeti ubeivati (koga); 4.
poeti ispitivati uhapenika startovao jet = poeo je da joj se udvara!
odmah sam je startovaot = odmah sam poeo da joj se udvaram!
startovao sam kevu za... I = obrleem majku za...!
startovalesuga murijel = presrela g^ je policija! stari automobil
1. beznaajna osoba; 2. lo fudbaler (skra) 1. staista; 2. vodnik staista
obljubiti
steram tiga majcit = nosi se do avola! istovremeno lasoc. na stereo

zvunike/ stereo fiks = ubrizgavanje droge u obe ruke naizmenino
udisanje mirisa lepka iz dve plastine kese
jako omraviti
434 I

stipsa
stiput stiskati se stiskavac stisnuti
stojadin
stojanka
stojka
stojko
stoka
stokec
stomak
ston
stond
stondiran
stondiranje
stondirati
stotka stranac
straobalno
straan
tvrdica, cicija/^/: ^^"-ukruujem; kiseli kameu/
teka stipsa = velika cicija (inv.) pusti! priljubiti se (uz koga)
1. strah; 2. priljubljeno plesanje; 3- tvrdica biti krt

aVsistiso! = veoma si krt!
Zastava 101 (marka automobila) lasoc. \xxsto
jedan'7
ur sa mnogo uesnika (uglavnom se stoji i plee) (hipok.) sto
1. ukrueni penis; 2. penis pertnanentni stojko = stalno nadraeni penis
boli me stojkoi = briga me!
imam nekogstojkai = 1. imam neto!;
2. postigao sam neto! prostaina
bolesna stokoi = prostaino jedna! stoka nedokazana! = nevaspitani
prostak! 1. radio-stanica 101; 2. autobuska linija 101 ima stomak za... =
dobro podnosi... v. stond
ston ko bulja = snano dejstvo droge
1. narkotika opijenost; 2. meditacija pod dejstvom
droge latner. sleng stoned" - opijea/
biti u stondtt = biti pod dejstvom droge
drogiran
uivanjedroge//'. ston/ uivati drogu /v. ston/
stondirati od smeha = ukoiti se od smeha 1. broj 100; 2.100 dinara;
3.100 km na sat
1. domai sportista koji igra u stranom klubu;
2. automobil strane proizvodnje izvanredno, odlino straobalan vic =
izvanredan vic straobalna enska = izvanredno lepa ena 1. odlian,
jako dobar; 2. lep, divan strana stvari = odlina stvar!
straan dasai = vrlo lep momak! dasa je straani momak je odlian!
435
PETRIT IMAMI
strano strava
stravicno stravioza strefiti
strejt
strejter
strejterka
strelac
strender
streptomicin
strina
strnda strndosati strndov struno
ima strano dupef = ima vrlo lepu zadnjicu! (za ensku osobu)
izvanredno, odlino
1. straan, jeziv; 2. izvanredno, fantastino;
3. neopisivo (lepo, runo i sl.); 4. neverovatno
stravaf = 1. strano!; 2. izvanredno!; neopisivo!
ma, strava (je)t = neopisivo!
to je stravaf = to je neopisivo dobro!
ej, strava, covecet = 1. ne mogu da ti opiem!
2. to je neto izvanredno!
strava ribaf = neopisivo lepa devojka! strava frajert = neopisivo lep
mladi! frajerje stravaf = mladi je veoma lep! strava odfttma! =
izvanredan film! oseam se strava! = oseam se odlino! izvanredno,
odlino, fantastino 1. izvanredan, odlian; 2. izvanredno, odlino snai,
desiti se Inem. Jreffen" - pogoditi/ ta te je to strefilo? = ta te je to
snalo? strefioga je otkaz = dobio je otkaz strefioga logf = logirao
se (i fig.)\ strefilage fe srckat = doiveo je srani udar! strefioga
fegrip = oboleo je od gripa
1. osoba koja ne koristi drogu: 2. neporoan;
3. heteroseksualac/e//# straigbt" -ist; prav/ biti u strejtfazonu = 1.

ne konzumirati drogu:
2. biti neporoan v. strejt
enska osoba koja ne uiva drogu slobodni strelac = osoba koja
samostalno de\u\e Ifr. kalk. Jranc-tireur "I stranac leng. stranger" stranac/ superioma osoba lasoc. na efikasnost ove injekcije/ 1. duebrina
osoba; 2. slabi febem (mu) strinu strininu nfegovu! = neka ide do
avola! seljak
upranjavati seks
seljaina
veto
struno tae = veto laze
437 I

struganje
strugati
strugnuti
struja
strujaa
stui
stui se
studentarija
Studenjak
stvar
stvarica sudar
sudarika suknuti
suknja sumrak
sunce sunder
sunuti 1. polno optenje; 2. beanje
1. polno optiti; 2. beati lasoc. na pokrete penisa/
pobei
ludje ko strujaf = potpuno je lud!
elektrine instalacije
1. potroiti; 2. pojesti ili popiti mnogo
stukao sam svu tovuf = potroio sam sav novac!
stuko samgajbu pivaf = popio sam gajbu piva!
prejesti se
stuko sam sef = prejeo sam se! (zb.) studenti Studentski grad
ona stvar = 1. polni organ; 2. seksualni in preko one stvari mu jet =
preko glave mu je! /analogno: preko kurca mu je!/ da mi da malo onu
stvar? = hoe li da spava sa mnom?
je V te sluijo ona stvar? = jesi li jo seksualno sposoban?
stalno misli na onu stvarf = stalno misli na seks! tebifali ona stvarf
= tebi je potreban mukarac! dobro radi one stvarif = dobar je (ili
dobra je) u seksu!
jakastvar = l.nemoedabudebolje; 2. nijeneto! (bipok.) 1. muki polni
organ; 2. pitolj Ijubavni sastanak
imatisudar = imati ljubavni provod
(bipok.) Ijubavni provod
obljubiti
suknetn tigai = nosi se do avola! (fig.) enska osoba
zona sumraka = 1. svet kriminala; 2. teka neimatina /po naslovu
amerike TV serije o misterioznim deavanjima/ sunce tijebem! = da si
proklet! sunce li ti tvojef = Boga li ti tvoga!
1. uenik ili student koji hvata beleske na asu;

2. pijanac; 3. mekuac; 4. podlona osoba lasoc. na upijanje sunera/
obljubiti
sunem tiga (majci)! = da ide do avola! eni tiga sunemf = idi do
avola!
PETRIT IMAMI
super1 odlino, izvanredno leng. sleng super!" izvanredno!/ super! = izvanredno!

superse provodimo! = odlino se provodimo! superurka = 1. odlina
zabava: 2. velika zabava superje (bilo)! = odlino je (bilo)! supersi! =
dobarsi! tisisuper! = ti si sasvim u redu! supersi tii = 1. ti si dobro!; 2.
(iron.) izvanredan si, nema ta!
superse provodimoi = odlino se provodimo! btto je superi = bilo je
izvanredno! super mi idet = ide mi odlino! superse oblai! = vrlo lepo
se oblai! supersam sa njim! = 1. odlini smo prijatelji!: 2. odlino se
slaemo! superneto = neto izvanredno super tako = veoma lako
super1 visokooktanski benzin
superika (bipok) odlino, sjajno
superkul neto najbolje Islo od super" i kull
supertnen radnik koji toi benzin na pumpi Iv. super2/
supersranje velika glupost
supika (hipok.) odlino, sjajno lizv. od super 7
surla nos /ironina asoc. na slonovu surlu/
surla nosonja lasoc. na duinu slonove surle/
surlati umrkavati drogu Moc. na umrkavanje surlonV
sutlija sperma /ironina Ayoc. na sutlija/
5ii/ra (iron.) nikad
//wfo = (iron.) samo se nadaj! 5//ra* na suvaka = bez lekova

(odvikavanje od droge)
suvarak 1. gotovina 2. uzeti malo novaca pri deparenju
1(1) asoc. po izrazu suva lova"; (2) jig. po izrazu
suvagrana"; suprotno: bufl
suvomesnarije (mn.) suvomesni proiz\odi /saimanje
suvomesni" i svastarijeV svariti 1. savladati gradivo; 2. savladati u
sebi: 3. podneti
(koga ili to)
ne mogu to da svarim! = ne mogu to da nauim(ili savladam)!
ne mogudaga svarim! = ne mogu da ga podnesem!
440 I

sveca
svectce
svinger
svingeraj
svingerisati
svinja
svinjarija
svirac
svirati
svirka
svimuti
svrbeti
svrs
svravanje svravati lopta koja pada u visokom luku
drati sveu kome = pomagati kome u
udvaranju
nisam mu drao sveuf = nisam bio sa njim! (ttttt.) lasoc. na
automobilske sveice/ slabo mu rade (ilipale) sveicef = ne
shvataodmah!
uesnik u grupnom seksu lattter. sleng stvinger 7 1. razmena seksualnih
partnera; 2. grupni seks upranjavati grupni seks /v. svingpr/ 1.
prostaina; 2. neuredna osoba prostakluk
1. osoba koja pria gluposti; 2. nestruna osoba lizv. od svirati kurctf/
priati gluposti
sviratikurcu = priati gluposti
sviraji = 1. dosta!; 2. bei!
ne sviraji = ne priaj gluposti!
netnoj da mi svira mnogoi = ne mogu da te
sluam vie!
ne moe da mi svira svaki dan... i = ne
moe da mi pria svaki dan...!
1. muzika; 2. koncert
iva svirka = muzika uivo
bavitn se svirkom! = muziar sam!
1. udariti; 2. obljubiti; 3. napakostiti
svimuo sam mu ljagu = udarimo sam mu
amar
svimutikurac = obljubiti svimuti tnetak = pucati (u koga) svimutiraf
= zarafiti svimem tigai = nosi se do avola! ee mu ga svimuoi =
gadno mu ga je napakostio!
svrbiga... i = 1. ne da mu mira...!; 2. eli da...! svrbije (meu

nogama)! = eljna je seksa! svrbe me noge! = eleo bih da krenem (ili
otputujem)!
ejakulacija /skra. od svritf/
1. doivljavanje orgazma: ejakulacija; 2. ushienje
1. doivljavati orgazam: ejakulirati; 2. veoma se
radovati
svriti obaviti ejakulaciju

(h)oe li da ti svrim u ustaf = hoe li da te nauim pameti!
jesi li svrio?i = jesi Ii zavrio?! (posao, razgovor i sl.)
sa
aban
abanina aca acnuti acovati
aje
alabajzati alabajzati se alabajzer
alabazati
alterua
amarati
ampanjac
amponirati amula amutko ana
aner
(skra) ta
a kae? = ta kae?
1. primitivna osoba; 2. glupak; 3. poklonik
novokomponovane narodne muzike /po
muslimanskom mukom imenu aban, (?) asoc.

na poreklo mnogih pevaa novokomponovane
narodne muzike u nekadanjoj Jugoslaviji/
(atigttt.) prostaina
osobakojaoijuka/r. acovati/
bacitipogled/r. acovati/
1. gledati, posmatrati; 2. proceniti okom;
3. zagledati se Inettt. scbatzen" - proceniti/
ansa/saimanjci//^" i naje"-nema/
aje nettm! = nema anse!
skitati, besposliiti
1. sprdati se; 2. besposliiti
1. sprdalo; 2. besposliar; 3. nikogovi lizv. od
Jaiabazati"!
v. alabajzati Islo. Jala'"\ bazati"/ slubenica na alteru 1. raditi to
nemamo; 2. olako kritikovati amarati krajnike = Ijubiti duboko u usta
atnarati tnajmuna = onanisati osoba koja se olako obmanjuje lasoc.
rei ispaljett" na ispaljivanje" boce ampanjca pri otvaranju/
zavaravati, zamagljhati mlitava osoba
smeteni/z>. od oatttutiti"/
1. kraa po prodavnicama; 2. ukradena roba;
3.prostak/& an/
kradljivac po prodavnicama lv. ana/
443
anerka aniranje
anirati
ano
ansa
ansona
ant
antav an
anirati ap apa ara
saran arati
arirati
aav
at
atro
atrovac
apiti eerua
ef
eft
kradljivica po prodavnicama
1. kraa po prodavnicama: 2. prodavanje
ukradene robe
1. krasti po prodavnicama; 2. prodavati ukradenu robu lv. aner/
ano, duof = potpuno si enuo! /stih iz narodne pesme koji asocira na
glagol Jenuti"/ netna ansef = 1. ni govora!; 2. ne pada mi na pamet!
msz/ft: chattson"- pesma, izv. po homonimiji sareju /?//&?''/
1. protekcija, veza; 2. unapred dobijanje ispitnog
pitanja; 3. dobijanje prelazne ocene

Ifr. chantage" - iznuivanje/
1. nespretan; 2. glupav////#</! santa "-epav;
(2)fig. asa\/
kraa sa tezge Ifr. change" - kri\i trag/
krasti sa tezge lv. an/
deo plena za jataka /skra. od Japa "I
1. aka; 2. deo plena za jatake
1. isprava, potvrda; 2. diploma; 3. paso; 4. potpis
paso na aru = falsifikovani paso
udaritiaru = potpisati se
osoba koja ima puno novaca
1. pisati; 2. biti neveran u ljubavi (braku)
ara vara = initi preljube
izdvojiti Ifr charger " - napuniti/
arirati tni = izdvojiti gram droge
budalast
udisanje marihuane iz zatvorene ake leng. shttt"! toboe, kao lizv. od
Jatrovac"! atro fora = toboe
atrovaki jezik/moda od sanskrit. hatir" -lopov, razbojnik;^. tajni
jeziklopova/ epati lv. apiti"/
1. slatka kafa; 2. umiljata enska osoba; 3- rakija spravljena od komine sa
eerom glavni (u emu)
efet = drugar! /uzreica pri oslovljavanju
nepoznate osobe/
(iron.) nii ef (u nekoj firmi)
I 446
PETRIT IMAMI
efkana efkati (se) eik em ema
emirati eniti
enuti
erif
javna kua /izv. od Jefkati "I
polno optiti lv. evati/
preprodavac benzina
zabava /skra. od pleem "I
1. zabava; 2. intimna veza; 3. Ijubavnik:
4. kombinacija; 5. plan; 6. plan za nabavku droge
Igr. scbema"- oblik; u srpskom jeziku najee
u znaenju: skica, plan, predloak/
jesu li u emi? = 1. da li su u vezi?; 2. jesu li
intimni?
bio je u emi = zabavljala sam se s njim
hou da uem u emu sa...! = hou da se
zabavljam sa...!
kres ema = seksualna veza
ne znam koja je emai = 1. ne znam kakvi su
odnosi!; 2. ne znam plan!
zavriti etnu = prekinuti intimnu vezu
uklapati se u emu = biti u kombinaciju
hoe emu sa tnttotn! = hoe da sarauje sa

mnom!
ista emai = sve je po starom!
to je neka etna = to je neka kombinacija
bita je etnai = 1. bila je kombinacija; 2. bila je
praksa!
to je ettmi = 1. to je plan!; 2. u tome je stvar! itnatn etnu za... ! =
imam plan kako da...! itna lietnu? = ima li plan? znao satn etnui =
znao sam plan! pottovo je u etni = ponovo se koristi uradio satn
etnuf = nabavio sam drogu! radi razne etnef = bavi se raznim
poslovima! (na cmo)
1. ui u intimnu vezu: 2. nainiti kombinaciju ponizno moliti Inem.
sclx>n macljen" - initi neto lepo, obino za psa koji prua apu/
poludeti litat. scena" - pozornica, u Dalmaciji Jena "-ludost/
enuo je (spatneu)! = poludeo je! eniza... ! = ludiza...!
1. osoba odgovoma za red (u nekoj ustanovi);
2. voa mangupa; 3. droga iz SAD lasoc na erife iz vestern filmova/
447

erpa-frizura
erpenja
estak
estica
eir
etac
etanfac etati
seva
sevac
evaljka
evanje evati
evati se
evina eviti (se) evkati (se) evnuti
ibadija
ibadika ibanje
vrsta frizure lasoc na oblik erpe/ velika erpa
1. (/////. estaci) uenikVI razreda osnovne kole:
2. automobil sa est cilindara (vreme) 18 h ili6h
ispodeira = pozitivan broj poena u preferansu 1. policajac; 2. viski
Doni Voker lasoc. na (1) policajca pozomika; (2) na naziv Jobmiie
Walker"- eng. ivaiker -eta"/ etnja
1. upuivati na razne strane (koga); 2. magariti
etajt = gubi se!
toga etai = to ga vue za nos!
nentoj da ttte etai = nemoj da me pravi
budalom!
etatiperje = pokazivati novu haljinu
etati cipele = etati
etati kou = onanisati
1. obljuba; 2. driblovanje (\jig.); 3. igranje malog
fiidbala lizv. od evati"/
pala je evai = 1. dali smo se na seks; 2. bilo je driblovanja
eva zguza = obljuba otpozadi
1. muki polni organ; 2. ljubavnik//lr/>. od
evati"/
(izv) 1. podatljiva ena; 2. ena koja izazovno njie
kuko\imaAi evati/
1. obljuba; 2. driblovanje lv. evati/
1. upranjavati seks; 2. driblovati; 3- njihati
bokovima /od evati" - klimati se/
voditi seksualnu Ijubav
to se eva (ili eviji = to je dobra u seksu! (augm) muki polni organ
lizv. od evac"/ v evati (se) v. evati (se) obljubiti //: evati/
evnetn tigai = nosi se do avola!
1. osoba sklona tui; 2. onanist(a); 3. ograniena
osoba: 4. dosadna osoba
1. glupa ena: 2. dosadna ena
tua
I 449
PETRIT IMAMI
ibati
ibati se
ibaa
ibica
ibicar
ibicarenje ibicariti ibicarski ibnuti
Sica ifonjer
ik ika
ikana
ikati
iljiti iljkan
iljkati se iljokuran
1. tui; 2. beati; 3. juriti, trati; 4. ii, hodati brzo;
5. uriti; 6. brzo raditi to; 7. nadmaiti: 8. onanisati; 9. upricati (drogu)
/prvobitno: tui ibonV ibaji = 1. bei!; 2. idi brzo! aV su se ibalii =
ala su se estoko tukli! to samga iboi = 1. ne da sam ga tukao!;
2. potpuno sam ga nadmaio!
ibo samga u ahut = pobeivao sam ga u ahu! iba ljoku! = pije
preko mere alkoholno pie ko te iba po uima! = ko te bije po uima!
iba on svoje! = tera on po svome! ibati u venu = upricati drogu u
venu l.tui se; 2. nadmetati se tua/r. Jibatn tri cigarete marihuane pun
ko ibica = prepun
1. varalica u kockanju s kutijama od ibice:
2. osoba koja vara na sitno; 3. primitivac
1. varanje s kutijama ibica; 2. primitivno varanje
1. varati s kutijama ibica; 2. varati primitivno
varanje na primitivan nain
1. baciti; 2. poslati; 3. rasporediti (kogagde)
ibnuti arnar = oamariti
ibnutikurac = obljubiti
ibnulisuga u... = poslali su ga u ...
ibnulisuga uglavui = pucali su mu glavu!
Albanac/z/. od Jipac"/
(asoc.) korpulentan mukarac Ifr. cbiffonier" orman/
o\xotxio Ifranc. ,,cA/c"-otmenost/
kaika za zagrevanje droge lizv. od kaika/

bacio je ikui = umro je!
1. bruka; 2. ikaniranje /skra. od Jikaniranje" brukanje/
piti alkohol lizv. od uzvika Jik-ik" kojim se teraju
svinje; asoc. na narodni izraz ,fpije kao svinja "I
iljitiga = onanisati
mukarac eljan seksa /saimanje Jiljak" i
drukan"/
odati se seksu
1. balavac; 2. uobraenko; 3. vetropir; 4. mladi kico /saimanje Jiljo" i
kura" i sufiksa -an/
451

ima! uti! Iv. imati/
imati beati Inem. Scbimmel" - beli konj/
imaj! = bei!
imi modemo leng. shimmy" - naziv populamog
plesa u SAD u 20-im godina XX veka/
s///// c#te/e = uske i iljaste cipele imike (/////.) uske i iljaste cipele lv.
imi/
imiti pobei /v. imati/
inter kontrolor ///#///. Schinder" - strvoder;
pojavljivanje intera na ulicama prilino je
nerviralo Beograane/
jebo te interi = idi do avola! inuti udariti Iskra. odoinutui "/

ipac Albanac lizv. od iptar)
ipiti 1. ii peke (nevoljno); 2. due hodati; 3 prevaliti
put/saimanje Jibati" i .piiti"/ ipka popeti se na ipku = podsticati
navi jae sa
metalne ograde na stadionu ipos Albanac /izv. od iptar/
ip opovi (/////.) male prodavnice semenki koje veinom
dreAlbanci /slo. (ipjtar " (Albanac) ieng.
Jop" - trgovaka radnja/ iptar 1. primitivac; 2. (iptar) Srbin s Kosova
/po etnonimu za Albance koji kod Srba ima
pogrdno znaenje/
koji iptarf = koji primitivac! iptarina (pej) Albanac iptarija 1.
(zb.) Albanci; 2. mesto gde ive Albanci
iptarika (iron.) Albanac Itv. od Jiptar "I iptarka (pej.) kiasta
odea lasoc. na odevanje Albanki po
selima/
iptarua kua ograena sa visokim zidom lasoc. na
albanske kue/ iriti se razmetati se
ta se irii = ta se razmee! iarka nevana osoba lasoc. na
Jiati" i veliku
rasprostranjenost ovoga ploda/ iati 1. juriti; 2. hodati brzo; 3. nadmaiti
(koga);
4. oporezovati; 5. skupo naplatiti
ne iagaf = ne pridaje mu vanost!
ko te iaf = ko te pita!
PETRIT IMAMI
it
iti
itina
iz
siza
izenje
izik
izika
izilite
izirati
izirati se
iziti
iznuti
izovanje kart kartirati ke
kembava
kipac
klopocija
iatiovce = uzimati lakovernima novac
ia promajaf = bije jaka promaja!
1. hai; 2. v. sranje lamer. sleng .$//"(1) hai; (2) govno/
valjatiit = prodavati na cmo drogu
it situacija = neprijatna situacija
to je iti = to je kojeta (ili loe)! lasoc. na Jo je
sranjer/
biti bolji
itikoga = nadmaivati koga
ijega = bolji je od njega
za koliko te ije? = koliku prednost ima u
odnosu na tebe?
io miga ura! = ma nemoj mi reci!; nije-nego!
1. izmet; 2. velika neprilika laugm. od Jit" (2)/
ea itina = vea neprilika
1. izofreniar; psihopata; 2. ekscentrik/skra. od
Jizojreniar"/
postatiiz = postati ekscentrian
1. shizofrenija; 2. ludovanje
1. ludovanje; 2. zabavljanje
1. luckasta osoba; 2. izofreniar lizv. odjiz l
1. luckastadevojka; 2. izofreniarka//r/j. odV
mesto u kome \1ada haos //'. iz/
1. ludeti; 2. nainiti ludim (koga) lizv. odjiz l
ponaati se ludo
1. ponaati se ludo; 2. besneti lizv. od Jiz7
izizbog njegai = luduje za njim!
izeei = naljutie se!
poludeti/z>. od Jiz7
iznuui = poludeu!
iznuo jei = poludeo je!
ludovanje
nesposobnjak lital. },scarto" - otpadak/ iskljuiti, udaljiti (koga) (inver.)

v. ke trudna (ena)
(pej) Albanac /izv. od Jkipetar 7 krntija, olupina, dotrajali automobil /izv.
od Jklopotati" - kloparati/
455

kljocara zubna proteza
kodilak (hvn.) autombil marke koda /saimanje eke
marke Jkoda" i amerike Kadilak"/
korpion automatski pitolj
krge plua
disati na krge = jedva disati
lage (mn.) igra pogaanja zadnjih brojeva na
novanicama
lager 1. uspena stvar; 2. neto jako dobro
/anstr.-neni. Scblager" - popularna laka pesma/ pravilager =
odlina stvar jibn je lager = film je odlian
lajfovati 1. tapkati u mestu (u radu): 2. proklizavati (toak) Inem.
scbleifen"-\ftuMI
lajmara sluzav ispljuvak Inem. Scblehn" - ispljuvak/
lajmarica v. lajmara
lampav nezgrapan Inem. schlampig" - neuredan/
tank vitak, tankog struka Inem. schlank" - vitak/
lemati se pridruivati se radi koristi Inem. schiemmen" -iveti u
obilju; baniti/
mala se lemujei = mala se stalno pridruuje radi koristi!
lepovati vui koga za sobom (kroz ivot) Inem. Schlepp" -dereglija/

lepovati se pridruivati se (uz monije osobe) lif uglaenost, otmenost
Inem. Schliff " uglaenost/
ima lifa = uglaen je lifovati uiniti uglaenim lv. li/
lifovati se ugladiti se (u ponaanju) lv. lif/ lihtanfe dodvoravanje,
ulizivanje
lihtar(a) 1. ulizica; 2. uenik koji se ulizuje nastavniku lizv.
od libtati"/
lihtati (se) dodvoravati se, ulizivati se Inem. schiicbten" -izgladiti/
lihtao mu se do jafai = jako mu se ulizivao! loging 1. log: 2.
zaprepaenje lizv od log" sa eng.
sufiksom -ingl
logirani 1. nenormalna osoba; 2. nastrani mukarac koji se u guvi
priljubi uz nepoznatu ensku osobu
I 456
PETRIT IMAMI
logirati (se)
logirua lus
ljaga ljaka
ljakati
ljakaro ljakator
ljaker ljam
ljamiti
ljamura ljatei ljatiti
ljemanje
ljetttati
ljiskanje
ljisnuti
ljiva zaprepastiti (se) Inem. Scblag"- modani udar/
logirao sam sef = nisam mogao da doem sebi!
vrlo jaka kafa lizv. od Jlogirati se "I
gotovo Inem. Scldttss"-Vs2i)y svretak/
... ilusf = 1.... i gotovo!: 2.... i nema ta vie tu
da se kae!
amar Inetn. Schlag'- udarac/
popiti ljagu = dobiti amar
1. posao; 2. rad; 3. zaposlenje///#//. ScMacke'ljaka; asoc. na fiziki posao utovara i istovara ljake/
unosna ljaka = unosan posao
opasna ljaka. = opasan posao
sjajno ljakai = odlino radi!
meni to ljaka! = meni to sasvim odgovara!
stvarljaka! = posao ide dobro!
1. raditi; 2. funkcionisati; 3. polno optiti;
4. depariti /izv. od Jljaka"/
ljakaj! = radi!
kako ovo ljaka? kako ovo radi? televizor ne ljakaf = televizor se
pokvario! ljaka ko lud = 1. radi ko lud; 2. vodi seksualnu ljubav ko lud v
ljakator
1. radnik; osoba koja radi: 2. deparo iizv. od
Jljaka'7
v. ljakator
olo Inetn. Scblatttttt"-\wu% simbolino: Ijudi sa dna/
1. druiti se s oloem; 2. piti s pijancima//!rr. od Jijattfl
podlaosoba/fc odjljatn "/ bljetavi
1. bljetati, sijati; 2. padati u oi
ljati lova = sija novac
ala joj ljati buljai = to joj se vidi zadnjica!
pijenje alkoholnogpia
napijati se
1. amaranje; 2. pijenje alkoholnogpia 1. oamariti; 2. popiti alkoholno
pie 1. enski polni organ; 2. modrica na oku od udarca: 3. modrica od
poljupca/(/) u nekim krajevima
458

ljivitise
ljivka ljoka
ljokadija ljokara ljokati tjokenzi
mek
mekati meker
mekerisati se
mekerski
meknuti
mekovati
mele minka
minkanje
Balkana ljiva predstavlja metaforu za enski polni organ; (2J) asoc. na boju i oblik ljive/
plav ko ljiva = modar od batina
ne jebega niza suvu ljivui = potpuno ga
ignorie!
1. mariti, trpeti za koga: 2. obraati panju (na to)
lizv. od Jljiva' (/): najpre je podrazumevalo
erotsku zainteresovanost/
ne ljivi nikogai = ne mari ni za koga!
ko te ljivii = kome je stalo do tebe!
trpeti se
ne ljive sei = ne trpe se! ljivovica (rakija)
1. alkoholno pie; 2. pijenje alkohola//r/: od Jljokatfl
pijanac//lr/> odjljokati 'l
pijanac//lr/>. od Jljokatfl
piti alkoholno pie /izv od ttaljokati se 7
pijenje alkoholnog pia lizv od Jljokatf.
analogno: caienzfl
1. ukus; 2. flert; 3- dra /skra. od Jmekovatn ima mek za... = ima
ukusa za... itna jedan mek = ima poseban ukus kojimekl = kakav
ukus! (i iron.) mek mu je... = voli da... furati tnek = podraavati
ukus v. mekovati
1. zavodnik 2. voajer; 3. posmatra; 4. arlatan; 5. pomodar lizv. od
Jmek7 1. ponaati se zavodniki; 2. ponaati se pomodarski //: mek/
1. zavodniki; 2. pomodarski lizv. od Jmekefl baciti zavodniki pogled
1. gledati zavodniki; 2. posmatrati; 3. simpatisati Inetn. scbttteckett"
- imati ukus/ ne mekaga! = uopte ga ne simpatie! (izv.) v. meker
1. ulepavanje; 2. ulepan izgled; 3. prividno lepo Ittetn. Schtninke"mm\&/ 1. ulepavajije; 2. ulepano predstavljanje minkanje ulica =
ienje ulica
PETRIT IMAMI
minker 1. snob u odevanju; 2. pomodna osoba;
3. prevarant/fefc odjminka"! minkeraj ulepano predstavijanje
minkerski 1. lano; 2. pomodno lv. minka/ mira podilaenje publici
Inem. Schmiere"- loa
gluma/
mirant glumac koji podilazi publici lv. mira/
mirati podilaziti publici lv. mira/
mirglati obraati panju lizv od nem. Schmirgel" sredstvo za glaanje metala/
ko te mirgta! = ko mari za tebe!
ko ti mirgla uii = ko tebe pita! mizla 1. razmaeno dete; 2.
razmaena devojka
Ijr. ctjemisette" - vezena enska kouljica/ moklja v. mokljan
mokljan 1. impotentni mukarac; 2. nesposobnjak
3. beskimenjak; 4. povodljiva osoba Ieki preko nem. Schmock"novinarsko piskaralo/
mokljav nesposoban
mrk kokain lizv. od mrkati/
mrka osoba koja umrkava drogu
mrkanje umrkavanje droge
mrkati umrkavati drogu
mrljuckati povremeno umrkavati heroin /saimanje Jmrkati" i
pljuckati" (dokoliiti)/
mugnuti brzo pobei Inem. schmuggeln" - krijumariti/

najca kroja lizv. od Jnajder"; nem. Schneider" kroja/
nir 1. podvaljivanje pri plaanju; 2. nadmudrivanje
//. nirati/
niranje 1. podvaljivanje: 2. nadigravanje (u sportu)
//'. nirati/
nirati 1. podvaljivati; 2. nadigrati (u sportu) ///#//.
schniiren" - podsticati/ nur v. njur
njur ulog u kartanju Inem. Schnur " - vrpca, gajtan; u
Nemakoj je nekada bio obiaj da se novac od uteevine stavlja (nie) u
nur/ pokupiti (ili odneti) nur = 1. uspeti; 2. izvui korist; 3. zaraditi na
kocki
461 I

njurati
o
oder
oferika
ok
ontav
onja
oping
ora oraka oranje orati
soraza orka
ornuti
oka
ou
partati
pic
picast picerojka pic-igra piclov
1. etati; 2. njukati, zabadati nos (skra) to
1. prostitutka; 2. laka enska osoba; 3 prostak Inem. Scbotter" tucanik/ ko odera = puno (bipok) ofer
Albanac lalb. Jok" - drug/
trapav
v. mokljan
putovanje u inostranstvo radi kupovine leng.
,,slx)pping" - kupovanje po radnjama/
1. tua; 2. masovnatua/flfcrac. od Jorati"!
mokraa /saimanje Jorati" i piaka"/
1. pianje; 2. tunjava//'. orati/
1. mokriti, piati; 2. tui; 3. raditi, obavljati posao
lizv. od alb. Jura" - mokraa/
oramo dalje = idemo dalje
... iorajf = ... i teraj dalje!
velikatua/r. orati/
1. tua; 2. otra svaa; 3. (ranije) igranje fudbala lv ora/
pala je opasna orkaf = izbila je velika svaa! udariti Iv. orati/ paso
lizv. od paso"!
1. vrlo smeno; 2. smeno dogaanje lasoc. na T\7
ou, eng. slmv" - predstava/

ouf = 1. smesno!; 2. vrlo zanimljivo!; 3. neto
neverovatno!
kojioul = to je ispalo smeno! ispalo je ouf = ispalo je \TIO smeno!
ou smo pravili! = to smo se sprdali! 1. povlaiti prave linije na papiru;
2. etati, ii tamo-amo Inem. ^/f^' -pregrada; struka/
1. vreme najvee guve u gradskom prometu;
2. muki polni organ Inem. Spitz''-vrak, iljak/ zajedljiv/o>. odjpic'7
pic u saobraaju
istureni igra u napadu (u fiidbalu) 1. ulioda, njukalo; 2. policijski agent:
3. prepredenjak///^///. ,,5^/fap/"-dounik, njukalo/
PETRIT IMAMI
picojke
piconoga
pijunka
pil poret
pricanje
raf
tajga
tajgerka
takara
takor
tala
tancovan
tancovati
tek
tekati
tekati se
teker
teki tekovati
(/////.) cipele sa zailjenim vrhom
devojka s tankim nogama
1. okance na ulaznim vratima; 2. rupa za
osmatranje
iz tog pila = od te vrste; od tog soja dotrajao automobil /kovanica od
nem. rei sparen" i Merd" - tednjak; asoc. na dim/ intravensko
drogiranje lizv. od nem. spritzen"-pricati/
osoba koja izvrava poslove Inem. Scbraube" -zavrtanj/
obican raf = sasvim nevana osoba ulice kod eleznike stanice u
Beogradu u kojima se okupljaju prostitutke /nem. Steige"-kokoinjac/
ulinaprostitutka/r. tajga/
devojka s tankim nogama
(asoc.) 1. runa enska osoba; 2. gnjida
zaputena prostorija
1. umnoavan; 2. kopiran
kao tancovani = vrlo slini jedni drugima
1. umnoavati to; 2. ponavljati se (za umetnika)
Inem. stanzen" od ital. stanza" - elini kalup/
1. skrovite; 2. skrovite za drogu; 3- uteevina
leng. stack''-stog/
u teku sant = krijem se
1. kriti (u skrovitu); 2. kriti drogu; 3. ne iznositi

robu na trite; 4. tedeti lv. tek/
teka ntei = krije me!
teka lovu = 1. tedi; 2. cicijai
teka da... = tedi novac (kod kue) da...
sve ih tekuje... = sve ih krije...
kritise/r. tek/
teka se u (...) = krije se u (...) niorant da se tekami = moram da se
krijem! 1. osoba koja krije ukradeno; 2. sauesnik u krai Iv. tek/
manjauteevina//rM oAtek"l sakrivati ukradene stvari lv. tek/
tekovati drogu = kriti drogu tekovati auto = kriti ukradeni automobil
465

tenara tep
ticovanje ticung
tih
tikla
tikletine tiklirati timovati
tof
toljpi tos hladna prostorija
1. profinjeno deparenje; 2. oiljakod prica (pri
drogiranju)
v. ticung
kupoprodaja deviza mimo zvaninog kursa Inem.
Sttitzungskauf" - kupovina deviza od strane
banke da bi sauvala njihovu vrednost/

1. adut; 2. poen u igri karata//////. Sticlfubod, fig. jaka karta" u kartanju/
jak tih = 1. jako vaan; 2. (iron.) nepouzdan;
3. (iron.) bezvredan
Inem. ,,5///oke/"-visokapeta/
zabole tne tiklai = nije me uopte briga!
(augm.) vrlo visoke tikle
udariti tiklom (ena mukarca)
1. uskladiti; 2. dovesti u vezu Inem. stimmeifugaati/
graa (za roman, film i sl.) Inem. Jtoff"-tkanina; graa/
itna tofa = 1. ima sadraja; 2. dri nivo (kao
linost)
(inver.) pitolj
1. trik, prevara; 2. dosetka, vic; 3. efekat;
4. izmiljotina; 5. duhovitost; 6. poenta///^///. Stoss" -udarac/
dobartos = 1. dobar trik; 2. dobra dosetka dobartosje (...) = dobra
dosetka je (...) glavnitos = 1. glavna dosetka; 2. glavna stvar kupovati
tosove = prisvajati tue trikove ili dosetke
prodavati tosove = sluiti se tuim trikovima (h)vatatina tosovitna
= koristiti se trikovima biti u tosu = 1. biti raspoloen; 2. biti upuen (u
to)
ui u tos = 1. shvatiti; 2. izvetiti se za to izio (ili ispo) sam
iztosa! = nisam vie u formi!
uvezbatitos = izvetiti se u nekom triku
pasti na tos = nasesti
tos je uspeo! = prevara je uspela!

ne nasedatn na te tosove! = ne nasedam na
te trikove!
467
PETRIT IMAMI
toser trafta
trebanje
trebati
treber
treberina treberski trecati trecati se trikati
troka trokav tucf 350 I
je V to neki novi tos? = (iron.) je X to neki novi trik?
ala ti je tosf = nije ti ba uspeo trik!
ne pribvata tosi = ne prihvata taj nain!
tu ima nekitos! = tu ima neki avo!
pronaao je dobartos! = dobro se dosetio!
tos je bio... = u pitanju je bilo...
iz tosai = radi efekta!
tosa radii = radi utiska!
velikitos = efektna zamisao!
(na)praviti tos = uiniti to efektno
u etnu je tos? = u emu je stvar?
u totneje ceo tosi = u tome je samo stvar!
II
tonte ijeste tosi = u tome i jeste stvar!
i to tnije neki tosi = i to mi je neto!

flltnski tos = neto kao na filmu
nisatn u tosui = nisam raspoloen!
bio je (satno) tosi = bila je (samo) ala!
nije tos u totttei = nije poenta u tome!
osoba koja zna trikove lv. tos/
1. crta, linija; 2. ulica, etaliteIneni. Streifen"traka, crta; (2) izraz nastao po nekadanjoj
sredinjoj beloj liniji na kolovozu u ulici Knez
Mihailovoj u Beogradu/
uvattti traftu = pobei
bubanje, uenje
bubati, uiti lizv. od lrebefl
1. bubalica; 2. lakta//?///. Streber"-pregalac;
lakta/
(augni.) velika bubalica poput trebera plaiti
trzati se (od straha)
1. brzo hodati; 2. voziti brzo bicikl Inem. siricken"-fig. brzo pletenje/
trikaji = gubi se!
1. neistoa od znoja; 2. prljava osoba; 3. gnjida /od troka: stroka" ovje kraste: fig. neistoa/ prljav
febetn te u dupe trokavo! = prava si gnjida! (ekspr.) na kraju nita!
lizv. od tucanje/

tucer
tucne tuka
tukati tura
turati
turnuti ubara
uca uft ugav
ulja
umi(n)der
ttpa
upaki
upak upalj upina
uper
urka
uster pomaga u deparenju (koji odvlai panju) /nem. Stuteer"vdNmtl
(mn.) arape dugake do kolenaInem. Stutzen"/ 1. prostitutka; 2. ena
slobodnog ponaanja; 3. enski polni organ; 4. krupna novanica lasoc na
tuku, ribu grabljivucu/ jurituke! = juri enske jebu se ko tukei =
rado se odaju seksu! (odnosi se na ene) beati lasoc na brzinu tuke/
tuei = pobee! beanje Inettt. Stttrtn" - juri/ vatatituru pobei
ttvatio je turui pobegao je! beati lv. tura/ uvatiti turu =
brzopobei pobei lv. tura/
1. enski polni organ; 2. glupaa lasoc. na cme dlake ubare/ v. ustermat
gad//////. Scbiift" -podlac/ 1. u loem stanju: 2. nemoralan ugav auto
= auto u loem stanju (skra.) koulja beznaajna osoba mar lizv. od
ttpak "I
1. prostaki; 2. primitivno /saimanje Jttpak" i prostaki"/
1. mar; 2. nesposobnjak; 3. glupak
1. nesposoban; 2. slab u znanju
1. nesposobnjak; 2. glupaina; 3. prostaina//!rr.
odjitpa"/
1. nesposobnjak; 2. slab igra (u sportu) lizv. od Jupa'7
1. muki polni organ; 2. v. orka/tf/6. Jura " - mokraa/
O5 /& popije urkui = nemoj da dobije batine!
lo igra (u sportu ili ahu) Inent. Scbuster " - obudr;jig. oljar u
radu, fuer/ uster-mat = brzi mat u aliu (koji dobija lo ahist)
470
ua beznaajna osoba
svaka ua = svaka nitarija ukavac lak sintetiki kini mantil /asoc.
na utanje pri
hodanju/
uke (/////.) papirni novac /asoc. na ukanje papirnatog
novca/
unuti 1. apnuti; 2. dati novac (diskretno)
unuti devize = dati devize uumiga aava osoba
ut 1. ubrizgavanje droge; 2. razlaz leng. shot" udarac, hitac/
zlatniut = smrtonosna doza droge sn/ibz (izv.) utiranje (po kome); 2.
otkaz
ut-karta otkaz /sfe .//" i karta"/
dobitiut-kartu = 1. dobiti otkaz; 2. biti izbaen utnuti 1. odbaciti,
iskljuiti (koga); 2. napustiti (koga)
utnulaga jei = prekinula je vezu s njim! utnuti se drogirati se
intravenski uze (/////.) cipele Inem. Schuhe'l
vaba Nemac /po starom nemakom plemenu
Scbivaben'7 vabija Nemaka vaca Ijubavnik lizv. od vater "I
vajcarac 1. vajcarski franak 2. vajcarski sat vajcarski ko vajcarski

siri = pun rupa!, pun je propusta!
lasoc. na rupiasti vajcarski sir/
ko vajcarski sat = vrlo precizno lasoc. na
precizne vajcarske satove/ vajsovan s oiljkom od bodea valer
ljubavnik Ifr. chevalier" - kavaljer/
valeracija ljuba\ni provod valeraj Ijubavni provod lv. valer/
valera ljubavnik/r. valef 'l
vaiercina (augm.) zavodnik laugm. od valer 7 valerisati se 1.
voditi ljubav: 2. bludniiti /izv. od valer"/ valerka Ijubavnica Iv.
valer/
sestra
verc krijumarenje lv. vercovati/
verc-komerc ($lo.) bavljenje vercom lasoc. na est naziv trgovinskih
fimii/
471

vercovati vercovati se verc-ture
vica vorc vorcer
vrkati
taba
taba
tabaina
tabadija
tabananje
tabana
tabaniti
tabanje
tabati (se)
tabator
tabaa
tableta
tableta
tabletiar
tabletoman
tacna
tai
tada
taja
tajef
taki
taksara
tal
krijumariti Inem. schivarzen" - krijumariti/
voziti se bez karte (u javnom prevozu)
( / / / / / . , slo.) vercovanje pod vidom turistikog
putovanja
vajcarska
bez novca Inem. schivorz sein" - nemati novca/ (/////. vorceri) 1.
osoba bez novca; 2. (mn.) grupa mladih bez novca za provod /izv. od
Jvorc"/ etati radi provoda/t/;. od vrljati/
T
tua /skra od Jabati "I mala taba = batinjanje v. tabadija//rz! od

Jabati"/ estoka tua
1. nasilnik; 2. osoba koja ume da se tue
1. hodanje; 2. fraziranje
1. ulini prodavac; 2. policijski pozornik
1. hodati: 2. frazirati
tua/z>. tabati/
tui (se) /od Jabati" - udarati tabanom o tlo/
v. tabadija
tua/u tabati/
droga u tabletama
koji uzima drogu u tabletama
v tableta
/'. tableta
Inem. Jasse"- tanjiri, obino za kolae/ na tacni = na gotovo, na ruke
osetljiv na to leng. Jouch" - dodirivati/ taksi
(hipok.) 1. tata; 2. starija osoba rtva deparoa (inver.) etaj!
to si takii = to si takav! taksista
1. udeo u plenu (pri krai); 2. udeo u zaradi (na nekom poslu) Inem.
JeH"-udeol biti u talu = deliti plen (ili zaradu)
I 473
PETRIT IMAMI
talasati
talasni
talian taliti (se)
tamaniti
tambura
tamburati
tamnjak
tancovati
tandrak
tandrkati tandrknuti
tandara tangirati
tante
tanjir
tapacirani
tapi
tapka
tapkanje tapkariti tapkaro tapkati
tapke
tapnuti tapos uznemiravati isticanjem problema/ftfoc na uzburkane
talase/
ne talasajf = ne uznemiravaj problemima! na istojsu talasnojduinif =
1. isto misle!: 2. istooseaju!
srean Itur. Jali(h)" - srea/ deliti (to meusobno) lizv. od Jal'l sa njim
se talim = s njim delim nezasito jesti
slaba ocena (u koli) lizv. od Jamburati"! govoriti gluposti lasoc. na Jup"
zvuk tambure/ tamno odelo
plesati Inem. Janz"- ples/ tandrak, tandrak, vreteno! = pria
gluposti! /stih iz narodne pesme koji se izgovara pevuenjem; asoc.
na/^;^r^//''-priatikojeta/ govoriti gluposti, lupetati
1. ne uspeti (u emu): 2. loe proi (u trgovini, na
kocki)
pukaM-48
ticati se/lat. ,,to/^r^"-taknuti, dirati/
ne tangira me! = ne tie me se!
/odfr. izraza. Jant a tant" - podjednaki/
tanteza tante (iliza kukuriku) = istom
merom; milo za drago
satelitska antena
podgojena osoba lasoc. na naslage sala/ gubitnik na kartanju lital.
Japino" - jadnik, nesrenik/
preprodaja ulaznica (ispod ruke) Iskra. od Japkati"!
preprodavanje ulaznica v. tapkati
preprodavac ulaznica
1. preprodavati ulaznice; 2. odavati informacije za novac
(/////.) udaranje dlanom o sliicu po poleini
(deja igra)
prodati
preprodavac ulaznica lizv. od Japkaro"!

taraba
tarabica tarapana
Tarcan tarzanski
taster Ta
tata
tatu
tebra
tegle
tehno-manijak tekma
teksas
teksas-koulja tekst tekstilac telac
telefon
telefonirati
telegraf
televizdifa
telika
telka
temperaturina teniske 1. treten pijaii; 2. loe karte (u kartanju) pijan
ko taraba = treten pijan utanje
1. guva; 2. pometnja/od////: Jaraftaraf"-\edn\ ovamo, drugi onamo/
(iron.) Tarzan prostaki
tarzanski engleski = lo engleski izgovor
potkaziva lasoc. na telegrafski taster/
(skra) Tamajdan /park i sportski centar u
Beogradu/
glavni kriminalac
tata Mata = majstor u emu
on je tata Mata za...= on je pravi majstor za...
to tatisvotne! = to reci svome ocu! /kao
odgpvor na neije vulgarno reagovanje/
tetovaa Ifr. Jatouage" - tetoviranje/
brat (inver. vokativa)
(/////.) naoare lasoc. na debelo staklo tegle/ poklonikrejvmuzike

utakmica /slovenaki Jektna" - utakmica/
tekttta je bila dobrai = utakmica je bila dobra!
1. velika guva; 2. grubo platno od koje prave
farmerke lasoc. na Teksas u SAD/
koulja od teksas platna (grubog platna)
ostao satn bez tekstai = zanemeo sam u udu!
prodavac tekstilnih stvari na buvljoj pijaci
1. glup mukarac; 2. teleobjektiv /(/) izv. od
muko tele; (2) izv. od teleobjektiv/
zablenuo se ko telac = gleda ko tele
radi telefon = ima protekcije
pokvareni tetefoni = nesporazum u komunikaciji
uvatio se ko tntdav za tetefon = vrio je uporan
unapred dogovoriti ishod mea, utakmice i dr.
dostavlja
televizijski stvaralac ili radnik (bipok) televizija (hipok.) televizija
(augttt.) visoka telesna temperatura (/////.) patike za tenis
PETRIT IAAAMI
teorija
tepati ter
terenac
teretana teretnjak terkvo ters
testerisanje
testerisati
teka tet
tetejac tetka
tetkica tetreb
tezga
tezgariti tezgaro tezak nenta teorije! = nema anse!
kakva tijeto teorija? = ta ti to pada na pamet?
itna li neku teoriju? = ima li nekn ideju?
tui, mlatiti lizv. od tur. Jepe'- donji deo
kundaka/
etvrt grama droge /skra. od Mvier 7
1. terenski putniki automobil; 2. terenski radnik:
3. kradljivac koji krade svuda lasoc. raditi na terenu"!
klub gde se diu tegovi i jaa muskulatura teretni kamion, voz ili brod /izv.
od Jeret"/ etvrt grama droge linver. od kvoter "I obeleena kartaka
karta Itur Jers" - naopako/ 1. hrkanje; 2. dosadno prianje; 3. monotono
muziciranje; 4. mlataranje rukajiia 1. hrkati; 2. dosadno priati; 3. svirati
monotono:
4. mlatarati rukama
1. bokser teke kategorije; 2. veliki kamion (skra.) tetovaa
pitolj marke TT lizv. od skra. TT/
1. zadnjica; 2. starija devojka; 3- prostitutka;
4. homoseksualac; 5. vena (u koju se ubrizgava
droga)
pucati (ili udarati) u tetku = ubrizgati drogu u venu
tnuka tetka = homoseksualac (hvn.) homoseksualac
zaljubjeni mukarac lasoc. na tetreba u zanosu
ljubavi kada uopte ne obraa panju na opasnosti/

honorami posao, dodatna zarada
kupiti ispod tezge = kupiti na protekciju
nabaviti ispod tezge = dobiti to na protekciju
prodavati ispod tezge = ilegalno prodavati
raditi honorami posao
osoba koja juri honorame poslove
1. dosadan; 2. nepodnoljiv; 3. velik, izrazit;
4. bogat
ala je teak = to je dosadan teak tip = nepodnoljivaosoba glup je
kolikoje teak = vrlo je glup srean je koliko je teak = vrlo je srean
479

the
ti
tiba
tika
tikati
tikepa
tikva
tiltovanje
tim
tinta
tintara tip
tipina tiper teka budata (pijanica itd.) = velika budala (pijanica

itd.)
teki bo(b)tapler = veliki hohtapler teak je milion maraka
bogat je milion maraka
leng Jje" - odreeni lan za imenice; na srpskom
se doslovno izgovara/
the budalai = kakva budala!
/ ja tebii = podrazumeva uzvraanje iste psovke
tebe mii = (iron.) tako mi tebe!
trbuh (kod dece)
(skra.) patika
obraati sekome sa//"
(inver.) patike
glava /po narodnom izrazu za Jikvu" - glupa glava/ podizanje uloga u
kartanju leng Jilting"-napadanje/
par (prijatelja, saradnika i sl.)
dobarsu timi = dobro se slau!
1. glava; 2. uzimanje otisaka prstiju 1(2) ital
Jinta" -crno mastilo/
glava//rtt od Jinta'7
1. muka osoba; 2. neznanac; 3- osobenjak, udak 4. sumnjiva osoba
Igr. typos" - lik, karakteristina osoba u knjievnim i dramskim delima/
straan tip = \TIO zanimljiva osoba
neki tip = neki osobenjak
tevi tip = potpuno nevana osoba
teak tip = nepodnoljiva osoba
gadan tip = neugodna osoba
jebeni tip = osoba koja nervira

pazi tipai = obrati panju na ovoga!
nije moj tipi = nije po mom ukusu!
nije to tip! = nije lo ovek!
dobarje tipi = 1. zanimljiva je osoba!; 2. misli
da sam naivan!
tip iz (...) = osoba iz (...)
(augm.) 1. naoiti mukarac; 2. beskrupulozni
mukarac
osoba koja otkriva pogodan objekat za pljaku lv. tipovati/
I 481
PETRIT IMAMI
tipos (izv.) v. tip
tipovan predvien za likvidaciju (osoba)
tipovanje 1. sportsko prognoziranje; 2. davanje iforniacije o
pogodnom stanu za provalu Iv tipovati/ tipovati 1. popuniti sportski tiket;
2. dati informaciju o
pogodnom stanu za provalu; 3. prognozirati /od
eng. Jip" - tajni mig za ishod trke/
tipovatistan = odabrati stan za pljaku
tipujem na (...) = prognoziram da e pobediti (...) tipus (izv.) 1.
osobenjak; 2. sumnjiva osoba //; tip/
ti (inver.) v it
titrati 1. podilaziti; 2. ugaati (kome)
ta mu titrai = to mu podilazi!
titra mu jaja (ili mudaji = sve mu ugaa!

moe da mi titrajajai = ne moe mi nita! tobdija (fig.) fiidbaler
sa snanim utom
toak 1. tupava osoba; 2. glupa osoba
toljaga (asoc.) muki polni organ
tompus muki polni organ lasoc. na oblik tompusa/
tonac tonski snimatelj (na fdmu, radiju i dr.)
top 1. ograniena osoba: 2. gluva osoba; 3. slaba ocena
imam topa izmatai = imam slabu iz
matematike!
topina (augni.) vrlo ograniena osoba
topiti se 1. uivati: 2. oseati se vrlo ugodno
torpedor uski pric za ienje heroina
Tot Slovak /maarski pogrdni naziv za Slovake/
total riba je mrak u totalu! = devojka sjajno izgleda
od glave do pete! totalno sasvim, potpuno
totalno se odlepio! = potpuno je poludeo!
totalno je ludi = potpuno je smetnuo s uma!
totalno bezveze = nema nikakvog smisla tozla (inver.) zlato
tou zlato linver. od Juto 7
tra ogovaranje Inetn. Jratsch" - ogovaranje/
tra-partija ogovaranje traara enska osoba koja voli da ogovara
traarija rekla-kazala/n tra/ traer muka osoba koja voli da ogovara
482 I

traeraj traerisati trajna trakalica
trakati
trakof
trakavica
tranda
trana
trange-frange
trans
transfuzija
tranzi
tranzistor
trapaoza trapiti
trapa trava
travica travka travurdija
trbunjak
Tra
treba
trebiti
tref
ogovaranje /v. tra/ ogovarati lv. tra/
1. trajna ondulacija; 2. trajni kvalitet
1. oko; 2. smicalica; 3. enski polni organ
mica trakalica = laka ena
gledati lizv. od Jrakalica" - oko/
gledaj! lizv. od trakati/

to dugo traje lasoc. na dugaku traku/
transvestit
(tv.) 1. tramvaj; 2. tranzistor
1. (/////.) pekulacije; 2. plaanje u gotovom;
3. kockanje s hazardskim kockicama/s/of.
onomatopeje Jrang" i franga" naziva
nekadanjeg kovanog novca Albanije/
(skra.) transeksualac
pozajmica
tranzistor
osoba koja sporo shvata
nemaju oniza to tranzistore = oni nisu u
stanju to da shvate
trapava osoba, nespretnjak
zameniti to s kim /izv. od trampiti, ital.
Jramuta" preko tur. Jrampa" - zamena/
(izv.) trapavko
marihuana lamer. kalk grass" - trava/
puiti travu = puiti marihuanu
trava je zezanje! = marihuana nije jaka droga!
(euf) marihuana
1. rakija; 2. marihuana
lekovite trave lizv. od Jravan sa sufiksima -unla" i -ijan/
1. trbuni ples; 2. vebanje trbunih miia;
3. (;;/;/. trbunjaci) trbuni miii

Trst /pogranini grad u Italiji u koji su Beograani
godinama ili u kupovinu/
devojka Inem. sleng Jrebe" - prostitutka/
skratiti trebu = obljubiti
trebitigraak = ljutiti graak
trebtti pirina = istiti pirina
trebttizube = akati zube
sluajnost lizv. od Jrefiti"!
485
na tref na sreu
1. pogoditi: 2. udariti Inem. Jreffen" - pogoditi/ dogoditi se, desiti se
poluvinilska kesa s rukama lasoc. na tregere/ (/////.) pantalone s
tregerima osoba koja ima tremu
treniratipo tobanfi = udarati koga po glavi trenirati ivce konte =
dosaivati kome trenirati strogott = zavoditi strogu disciplinu /po stihu
iz hit pesme poetkom 80-ih godina Milicija trenira strogou da ne
bttde kako ja bou /
izvanredno leng. Jrattce" - trans/
pasti tta trepavicu = silno se odueviti
tttoe da dubi na trepavici! uzalud ti je!
dobiti iijas na trepavici = gledati ukoenim
pogledom
trepavica
trepavica
1. igranka; 2. doza droge; 3. gradsko prevozno
sredstvo
buna igranka
trenerka
naroito otmeno lirott. saimanje engl. Jrasb ' und ifrattc. cbic" - otmenost/
1. uvaavati; 2. simpatisati; 3. obraati panju Ifr.
Jraiter" - ophoditi se prema kome/
uoptega ne tretira = uopte mu ne pridaje
vanost
autobuskalinija 31" (u Beogradu) (euf.) triper/saimanje triper" i
naziva populamog lagera u 60-im Dajatta 7 1. podvala, smicalica; 2.
dosetka; 3. majstorija lettg. trick"/
raditi trikove = izvoditi majstorije
zna on tnnoge trikove! = on se slui mnogim
sredstvima!
trojica/e//# Jrilling"\ kartaki termin/
1. sintetska halucinogena droga LSD;
2. psihodeliki dohljaj uz pomo droge LSD;
3. vizija; tlapnja; 4. zanos; 5. fantazija:

triper tripovati
trista
trista tria
trkeljanje 6. nabeenost leng. //#>"-putovanje/
na tripu je = pod dejstvom je droge LSD
ittuiti trip = halueinirati pod dejstvom droge LSD

kakvi tripovi! = kakve vizije!
gud trip = 1. lepa vizija; 2. dobro raspoloenje
leng. goodtrip"/
bed (ili to) trip = 1. lo psihodeliki doivljaj;
2. neraspoloenje; 5 ( fi g . ) loe stanje
horor trip = komarna halucinacija pod
dejstvom droge
ego trip = jako izraeni ego
biti u tripu = 1. biti raspoloen za to; 2. biti
neuraunljiv
upasti u lo trip = zapasti u teko psihiko stanje
u tripu sant... = raspoloen sam za...
ja netttatnitaj'trip da se... = nezanosimseda...
pun je tripova! = pun je fantazija!
ne trebaju tni tvoji tripovif = ne trebaju mi
tvoje fantazije!
joje u tripu da... = jo ivi u ubeenju da...
ajde, trip, da tni.J = razumem da mi...!
kakav je to bio tripf = u to je to bilo dobro!
kojije to trip bio, oveet = to je to dohijaj bio!
kojije ovo tript = ovo nije normalno!
to bi bio lo tripf = to sigumo ne bi valjalo!
pazi ovaj tripf = sluaj ovu priu!
trip je da... = ideja je da...
tripjesada... = sada je modemo (ili aktuelno)...

trip na suvo = fantaziranje
1. zlokobna osoba; 2. dosadna osoba Inem.
Jripper" - gonoreja/
dosadan ko triperf = vrlo je dosadan!
1. imati psihodeliki doMjaj; 2. fantazirati, umiljati
ta tripujet? = ta fantazira!?; ta umilja!
ne tripujf = ne fantaziraj!
tripujetn da... = predoseam da...
tripuje Atnerikuf = fantazira da ode u Ameriku!
trista nasto = bez ikakve sumnje
trista na sat = svom snagom
pria trista na satf = pria bez prestanka!
Zastava 1300 (marka automobila)
(izv.) 1. triper; 2. dosadna osoba
1. premetaina: 2. preprodavanje: 3. brbljanje
488
PETRIT IMAMI
trkeljati trkeljisati
trnanje
trnati
trojka
trokirati
troki
trokrilac
trokrilni
trola
troli
tronja
tronjav tropa
tropaoz
tropirati
tropiti
tropnuti
trotoarka
troiti (se)
trova
trovati
trpanje trpati
362 I
1. pretresati; 2. preprodavati; 2. brbljati 1. vriti pretres; 2. preprodavati;
3. brbljati trkeljie po depovintaf = depari! 1. snoaj; 2. peting
1. obavljati snoaj; 2. praktikovati peting
1. tranivajska linija 3"; 2. (vreme) 15 h ili 3 h;
3. tri grama droge
1. pokvariti se (motor); 2. popustiti sa zdravljem; 3. zabrljati; 4. propasti
(izv.) trotinet
1. trokrilni orman; 2. mukarac irokih plea vrlo razvijen mukarac lasoc
na veliinu trokrilnog ormana/
trokrilni omian (ili ifonjer) = vrlo razvijen mukarac
1. trolejbus; 2. muki polni organ

trolejbus lizv. od trola 7
plal jiva osoba Igr tbronos" - vladarska stolica;
kod Srba na Kbsovu: tronj" - krevet, fig. kukavica
koji se dri kreveta/
plaljiv/tt tronja/
1. ponavlja; 2. ponavljanje (u koli); 3. gubitaku kaitanju lital troppo"propao; izgubio na kartama/
1. ponavljanje; 2. ponavlja /saimanje Jropa" i
tur. karafgds)" - lakrdija/
1. materijalno propasti; 2. izgubiti na kocki;
3. ponavljati razred/r. tropa/
ponavljati razred/r. tropa/
ponavljati razred/r. tropa/
ulina prostitutka
polno optiti
podstreka
1. podsticati, navoditi; 2. ogovarati; 3. nabacivati loptu (u fudbalu)
trujega s visokim loptatna! = nabacuje mu
visoke lopte! (u fudbalu)
obljuba
tatentovana za trpanje = dobra je u seksu odavati se seksu (za
mukarce)

trpati se Trst
trta
trtanjak
trta
trtiti
trtitise trtoguz truba
trubadur
truc trucati trudnjaa trukati
truliti trulo
trunuti truo
trzati
trzati se odavati se seksu (za ene)
7fcs/je nasf = na konju smo! /parola iz 1953. u
vreme sukoba Jugoslavije i ltalije oko toga grada/
1. zadnjica; 2. osoba s velikom zadnjicom; 3. plasljiva
osoba: 4. strali/izv. odM" - onomatopeje prdenja/
zadnjica/t^ od Jrta"/
poltron//iz>. odjrta"/
1. obavljati snoaj; 2. obavljati anusni snoaj;
3. zlostavljati lizv. od Jrta "I
trtegai = zlostavljaju ga!
1. nametati se; 2. isturati zadnjicu
zadnjica Isloz. Jrta" i guz"l
1. impotentan; 2. treten pijan; 3. vorc; 4. nos;
5. neuspeo poduhvat lasoc. na podsmeljiv zvuk
trube/
ispasti truba = 1. proi loe; 2. ne uspeti u seksu (za mukarca)

bilo ntu trubaf = prolo ga je zadovoljstvo! 1. vorc; 2. mladi koga je
napustila devojka; 3. pijanac lasoc. reci Jruba" na nazh7 Verdijeve opere
Trubadur/
prkos, inat///^///. 7/v//r"-prkos/ prkositi lizv. od truc"/ trudna ena
1. kucati na picaoj maini; 2. obljubiti lizv. od nem. ,,Z)/7/o&"-pritisak;
tampa/ propadati u neradu 1. sumnjivo; 2. glupo
tttisli da je trulo da... = misli da nije mudroda...
1. dugo priati; 2. dugo raditi sumnjiv
truta fora = podvala
1. zaljubiti se; 2. opaziti /iz ribarske terminologije: ribatiza"
trza na.../ = 1. zaljubio se u...!; 2. zanimaga...!
trza tnu okoi = ima tik na oku!
1. trecati se; 2. reagovati na to; 3. simpatisati se
trza se na... = reaguje na...
trzaju se = simpatiu se
frajer trza = momak nije ravnoduan
I 492
PETRIT IMAMI
trzator
trznuti
tuberan
tuberant
tuca
tucaina tucaljka1 tucaljka1
tucanje
tucati
tucati se
tucing tui
ttiki
tupaa tupadija
ta se trza?! = ta se plasi?!
zaljubljenaosoba
1. uplasiti; 2. trgnuti (koga)
tuberkulozni bolesnik/fci;. od tuberkuloza/
v. tuberan
1. razvratnik; 2. seksualni partner za enu lizv. od Jucatn
1. razvrat; 2. estoki seks obljuba/nzi odtucati'l razvratnaenskaosoba/o;
od tttcati"/ dobra je tucaljka! = dobra je u seksu! polno optenje
tucanje kamena = robijanje
analno tucanje = analni seks
animalno tucanje = obljuba otpozadi
vriti obljubu /od Jucati" - drobiti to/
to tucai = to je dobar u seksu! (odnosi se na
mukarca)
nita nisam tucao = nisam imao seksualni odnos u poslednje vreme
tucati kamen = robijati lasoc. na rad zatvorenika u kamenolomu/
tucatiuglavu = 1. raspametiti (koga); 2. drati pridiku kome; 3.
dosaivati brbljanjem tuca me u zdrav tnozak! = 1. pravi me
budalom!; 2. pria mi obine gluposti! polno optiti /v. tucati/
to se tucai = to je dobra u seksu! (odnosi se na ensku osobu)
laki sudar automobila lizv. od (tucjati i ettg. nast -ingn/
1. pobeivati; 2. biti bolji; 3. najesti se

tucemga u abu = pobeujem ga u ahu
tukao sam pasulji = najeo sam se pasulja!
(euf.) penis linver. akuzativa od kita" - tuki/
boli me tukit = ba me briga!
libo me tukit = ba me briga/inver. boli tne
kita"l
tuki mojf = davola! /analogno: kurac tiioj!"l v. tupadika
1. glupak; 2. dosadna osoba
494

tupadika
tupak
tupamaros
tupan tupisanje tupisati tupiti
tupson turba
turbo-bogata turbo-momak turin turiti
turi-vadi tuijaner
tunuti se tuta-muta tutanj
tuti-fruti
tuibaba
1. glupaa; 2. dosadna enska osoba v. tupadija
1. dosadna osoba; 2. ograniena osobz/asoc. rei tupav" na
tupanmrose" -ime lesiarskih gerilaca u Urugvaju, naz\anih po voi
Hipaku Amaru/
tupadija dosaivanje biti dosadan dosadno govoriti

ne tupi (ga)t = mnogo si dosadan! nemojdaga tupif = to
komplikuje! ne tupi motkuf = nemoj da komplikuje! ograniena osoba
Isto. Jup" i vson" - eng. sin/ turbo motor
osoba koja se brzo obogatila (sumnjivim poslovima) agresmii mladi
skorojevi /iz niih slojeva/ turski hai obljubiti
turitikurac = obljubiti
turio sam jojga meu noget = spavao sam s
njom!
turim tiga (majcijt = prokiet da si! turim tiga u dupef = idi do avola!
turi to u kuract = ne pridaj tome vanost! nemoj da tiga turimf =
nemoj da ti pokaem Boga!
tura dupe svuda! = svugde se mea! tura dupe za...! = zauzima se
za...! vriti obljubu tuiranje
udariti tuijaner = tuirati se tuirati se tunjava osoba beanje
tutanjt = gubi se!
uvatiti tutanj = pobei
ne znati nita u koli /po onamatopeji ital.
Jutti-fruttr-fig zbrka; u refrenu istoimene
amerike hit pesme iz 60-ih godina to asoc na
Jupati gluposti"/
policijski voki-toki
PETRIT IMAMI
tvrd 1. grub; 2. ukruen (penis)
tvrd ntomak = grub momak tvrdiporno = pornografski film (sa stvamim
seksualnim scenama)
tvrda droga = jaka droga (npr. opijum, heroin, LSD)
tvrd seks = pravi seks tvrtko 1. ukrueni penis; 2. krtac lizv. od

prideva Jvrd"
i asoc. na muko ime Tvrtko/
u
ubacoka \isoko nabaena lopta pred protivniki gol
ubadati upranjavati seks
ubadati se drogirati se intravenski
ubarkati se napiti se lasoc na barku koja se Ijulja/
ubatrati (se) ubaciti (se)
ubedaen deprimiran
ubedaiti 1. deprimirati; 2. uiniti koga bednim u oima
drugih lizv. odbedak'7 ubedaiti se 1. deprimirati se; 2. oseati se
bednim lizv. od
bedak'l
ubijanje 1. opijanje: 2. dranje
ubijati 1. polno optiti; 2. piti mnogo (alkoholno pie)
ubijatioko = spavati
ubijati vrente = prekraivati vreme
ubijatitravu = uivati drogu
ubijaju ttte cipelei = uljaju me cipele!
ubijaf = 1. sjajno!; 2. neizdrivo je! ubijati se 1. napijati se; 2. drati; 3jako mnogo raditi;
4. prenaprezati se; 5. izvoditi vratolomije (npr. na
roluama)
ubija se od kurcai = nezasita je u seksu! ubijali su se od batitta! =
estoko su se tukli! ubijali stno se ko Netnci! = jako mnogo smo pili (i
jeli)! /ironina asoc. na mnogo ubijenih Nemaca u domaim ratnim
filmovima/
ubistven 1. izvanredan, sjajan; 2. prelep

ubistveno vrlo dosadno
ubiti 1. zaraditi; 2. dobiti ocenu (u koli); 3- poloiti
ispit; 4. pogoditi metu (u streljatvu): 5. popiti
497 I

ubitise
ubtamirati (se)
ubod
ubosti
ubosti se ubuditi
ucirkati se ucmekati ucugati se
alkoholno pie; 6. izbrisati, ponititi (npr. neki
podatak na kompjuteru)
ubio sam petf = dobio sam peticu (ocenu)!
ubio sam matuf = poloio sam matematiku!
ubio sam asaf = dobio sam jedinicu!
ubio sam Nemcaf = dobio sam slabu ocenu!
ubitikoNemca = lako ubiti lasoc. nateatralno
ubijanje Nemaca u domaim ratnim filmovima/
ubiti tutanj = pobei
ubiti oko = zaspati
ubitisovu (ili sovijaner) = spavati
ubio sam pet pivaf = popio sam pet flaa piva!
ubio je druguf = nastavio je da pije!

ubioje (...) za nof = zavrio je (...) za jednu no!
1. s mukom initi to; 2. napiti se; 3. najesti se
ubilo se za...! = izvanredno je za...!
ubilo se za spavanje! = vreme je kao stvoreno
za spavanje!
da se ubije ko siroce! = ne zna kako (da uini)!
ubio se ko Nemac! = bio je treten pijan! liron.
aluzija na mnogo ubijenih Nemaca u domaim
filmovima o Drugom svetskom ratu/
da se ubije, naistof = sasvim da poludi!
ubijam se od pasulja! = samo pasulj jedem!
ubiti se ko slika = prejesti se
osramotiti (se) Iv. blam/
koitus
1. pogoditi znaenje; 2. predvideti; 3. sluajno pronai; 4. dobiti ocenu: 5.
obljubiti; 6. postii pogodak (u sportu)
ubo sam trojkut = dobio sam trojku! (ocena u koli)
ubo biga, kuract = avola bi postigao gol! ubo jegolf = postigao je gol!
ubosti mikrofon = prikljuiti mikrofon dogovoriti se
1. utrpati; 2. ugurati se; 3. uparkirati se lv.
buditn
napiti se Iv cirka/
ubiti
napiti se/v. cugati/
498
PETRIT IMAMI
uabrirati upropastiti lv. abar "I
uepiti se dodvoriti se kome
uipiti se 1. zajedno uloiti pare; 2. uklopiti se (u neko drutvo) /eng. (J)
cbip"- eton; ulog u kockanju; (2) cbip"- osnovni element kompjutera/
umarisati se predugo seeti lizv. od mar 7 uerati obljubiti /po
cmogorskom nareju/
ui dati novac (za neki posao)
mora da ue s lovom = mora unapred da
da novac
je V ti uso? = je P ti uao penis?
uorisati ukrasti lv. orisati/
uorkirati uhapsiti lv. orka/
udarati uzimati drogu
udarati ealj = izvlaiti korist (od koga) udaratipo puki = umrkavati
drogu udarati u tetku = drogirati se intravenski
udaren sulud; ekscentrian
udaren uglavu = sulud
udariti udariti dzadu = pobei
udariti lekciju = nauiti pameti nekoga udariti kez = smekati se
zadovoljno udariti enju = eznuti udaritiglanc = lepo se doterati
udariti on (kome) = napasti grubo (koga)
udati se postati domazet
udav 1. vrlo dosadna osoba; 2. vrlo dosadno /skra. od
julavili'\ ujedno asoc. na zmiju udav/
udaviti biti nepodnoljivo dosadan
udavi mei = bio je nepodnoljivo dosadan!

udesiti 1. izudarati; 2. upropastiti; 3- dovesti koga u
neprilike
udesioga je zivoti = nije imao sree u ivotu! udesiti se 1. doterati se;
2. dovesti sebe u neprilike; 3- napiti se udrviti se ukrutiti se
udrvio mi sei = ukrutio mi se penis! uduvan drogiran lv. uduvati sel
uduvati se drogirati se (drogpm koja se udie ili umrkava) udvarancija
udvaranje udibriti se napiti se /izv. od dibra "I
500 I

udokati se
uanisati
uaniti
ufaariti
ufakati
ufiksati se
ufiksirati
ufttilfiti
ufltiljitise
uflekati se
ufutfiti
ufunjati
ufunfati se
ufur
ufuran ufurati
ufurati se
ufuravati ufurika ufutrati (se)
ugasiti
ugaziti ugtaviti se
uglfea
ugovnati ugovnati se
napiti se lizv. od dokati"/ spaziti; ugledati /izv. odaniti7 v uanisati
1. uhvatiti (koga); 2. osvojiti (devojku, momka)
1. nai muteriju (u prostituciji); 2. uhapsiti
drogirati se intravenski
neprestano gledati (u koga ili to)
propasti
ukoiti se
1. obrukati se; 2. kompromitovati se potroiti sav novac kriom ubaciti
kriom ui
1. ulaenje; ulazak; 2. ulaz; 3. obljuba; 4. v upadanje
ufur dabe = ulaz je besplatan naplaufe se ufur = naplauje se
ulazak 1. umiljen; 2. potpuno opsednut neim 1. utrati; 2. upasti; 3.
obljubiti lv furati/ ufurao je u jfazoni = prihvatio je odreen nain
ponaanja!
1. ubaciti se, ugurati se; pridruiti se: 2. drogirati se intravenski lv furati/
podebtje se ufuraoi = dobro se uvukao! (u neku firmu, drutvo itd.)
upadati lv. furati/ (euf) v upadanje
ubaciti (se), uvui (se) Inem. ,,/r///fer ,,-postava
odela/
nastradati
ugasiti svetlost = dobiti batine sadstega ugasilii = sad ete da
nastradate! ugasio je naistoi = vrlo loe e proi! unititi (koga)
dobro si se uglavio = 1. dobar si posao naao;

2. dobro si se uklopio
cmac lasoc. na etimologiju srpskog mukog
imena/
zabrljati
1. loe proi; 2. zabrljati
502
PETRIT IMAMI
ugrozen
uhapsiti
uhvatiti
uja
ujak
ujanpiti se ujebati (se)
ujka ukakiti ukakiti se ukantati ukantati se ukapirati
ukebati ukenjati
ukenjati se
ukibiti ukitaviti se ukisetiti se uklapati se uklaviriti se ukokati
ukokati se ukomirati se ukop ukopati ukopati se ukopati
seksualno ugroen = osoba koja dugo apstinira seks
1. osvojiti; 2. prigrabiti za sebe
odma me je uhapsioi = odmah nie je osvojio!
v. uvatiti
(iron.) ustaa
v. ujka
napiti se
upropastiti (se)
ujebo je stvari = upropastio je! budala Iskra. od Jujka" - ludak/
(hipok) upropastiti uplaiti se
1. premlatiti, prebiti: 2. ubiti Iv. kantati/ napiti se lv kantati/ shvatiti,
razumeti
ukapirao sam tosf = shvatio sam o emu je re! nije ukapirao = nije
shvatio 1. uhvatiti; 2. uhapsiti//: kebati/ upropastiti
sve mora da ukenja! sve mora da upropasti!
ba nas je ukenjalo sadf = dobro nam je krenulo sad!
1. uplaiti se; 2. povraati u pijanstvu; 3. razboleti se ukenjati se ugae
= jako se uplaiti ukenjali smo se od...! = mnogo smo se uplaili od...!
primetiti lizv. od Mbicovatn
1. umoriti se; 2. ne oseati se dobro
biti pod dejstvom LSD (el-es-dia)
odgovarati (kome ili emu)
utimovati se (za to) lasoc. na timovanje klavira/
1. ubiti; 2. prebiti; 3. pomeati (nespojive stvari)
napiti se lasoc na Mti mrtavpijan 7
izgubiti svest zbog prejake doze droge
dovoenje u teakpoloaj (sebe ili koga)
1. dovesti koga u teak poloaj; 2. doskoiti kome
dovesti sebe u teakpoloaj
shvatiti
503

ukrutiti se ukukuruziti se ukuriti se uletnati uleteti
uliarka ultras ultraureza ulje
utnakanje
utnerenjak
utnetnost
utnirati utnivanje utnoiti utnoriti se
utnreti
utttuvati utnuvati se unakaziti
United Force
univerzalac unue
upad
upadanje
upadati
upakovati
imati ukruen penis
biti pod erekcijom
1. ukrutiti se; 2. prkositi; dii nos
pretui (koga) lv. lemati/
1. uloiti (novac); 2. uplatiti (u hazardu)
uleteo satn sa...! = 1. uloio sam...!; 2. uplatio
sam...!
ulina prostitutka
organizovana grupa navijaa Crvene zvezde"
velika zabava mladih lv ureza"/
novac
uvlaenje penisa u vaginu umerena osoba vetina
pritnenjena utnetnost = kriminalnavetina utniretn od stnehat =
doe mi da se smejem! ienje (npr. ulice, zgrade) uvui penis u vaginu
okupati se u moru /liomonimnaôc. glagola
junoritise" i imenice jnore'l
utnrii = dabogda ti preselo!
utnro satni = okiran sam!; okirao sam se!
da utnrei = strano!
kad nisatn utnroi = bio sam zaprepaen!
kad nisatn untro od sntehai = toliko mi je
bilo smeno!
obljubiti
1. ugurati se; 2. doi nepozvan prebiti
ttetttojda te unakazitn! = nemoj da te prebijem! navijai
fudbalskogkluba^^,V^. Ljedinjena snaga'7
1. svestrana osoba; 2. lekar opte prakse (;//;/. unuii) boica alkoholnog
pia (od 1 dl) Ifig zbogveliineboice/ v upadanje ulaenje bez ulaznica
ulaziti bez ulaznice upadaj! = ulazi! podmetnuti kome (krivicu)
505
PETRIT IMAMI
upaliti 1. ubediti: 2. uzbuditi
upalilo jet = ubedio sam ga!
nije ntu upalilo! = nije uspeo da ubedi!
upatila jefora! = uspeo je trik!
upalila mu je sijalica! = dosetio se! upaliti se 1. seksualno se uzbuditi;

2. zaljubiti se: 3. poneti
se (za im) uparaditi se obui se vrlo doterano upasan primitivan
inajiiiunino upasana! = prostaino! upasti ui bez ulaznice
upecati 1. zavesti: 2. uhvatiti (koga): 3. nasesti
upecati se 1. zaljubiti se: 2. biti zaveden; 3. prevariti se upeglan 1. lepo
doteran; 2. usiljen
upeglati ulepati upeglati se doterati se upicaniti se doterati se
upicanko elegantno odeven mukarac upicanjen elegantno odeven
upija 1. osoba koja paljivo slua; 2. izdizanje gomjeg
dela trupa i nogu pri leanju potrbuke
upijaa preraeni opijum u mleku
upijati 1. pazljivo sluati; 2. puiti opijum
upisan izvanredan
lepa ko upisana = vrlo lepa
upi vrlo smeno Iskra. od upiatise (odsmeba) "I
upi ivi = smeno da ne moe biti smenije
upian ojaen
upianko plaljivac
upiati se jako se smejati lasoc na nevoljno mokrenje pri smejanju/
upiatise odsmeha = smejati se jako mnogo
una da se upiai = smejae se mnogo!
da se upia od stneha! = prosto da ne vemje!
upiatise odsree = doiveti veliku sreu upiavanje smejanje /zbog
neijeg postupka/ upikiti se (iron.) uplaiti se
upikio sam sei = (iron.) to si me uplaio! upiulja v. popiulja
uptatkati 1. uzeti kome novac na kocki; 2. naneti poraz
507

uplatkati se
upotrebljiv
uprskati
upsf upucati
ttpttcati se
upuvati uraditi
uraditi se
uraen
uramiti uremiti
urezati urlator urnisati
uroenik urokati urokati se uroljati se useran useravanje
useravati uskoci
1. izgiibiti licitirani novac u kartanju: 2. ne uspeti
1. u dobroj formi: 2. od koristi (ovek)
1. loe uraditi; 2. upropastiti, pokvariti
uprskati stvar = upropastiti to
opa! (eng.oops" - uh)
1. ubiti iz vatrenogoruja: 2. snano udariti
(koga): 3- postii gol: 4. ubedljivo pobediti (u
sportu)
1. ubiti se vatrenim orujem: 2. napiti se upuco sam se kada sattt uot
= okirao sam se kada sam uo! nagrditi
1. ukrasti; 2. opljakati: 3. konzumirati drogu; 4. obljubiti
uraditi auto = ukrasti automobil

uraditi banku = opljakati banku
uraditikintu = opljakati novac
ttraditi ettttt = 1. nabaviti drogu: 2. pripremiti
pljaku
l.napiti se: 2. drogirati se
sad kadse uradimot = sad kada se budemo
drogirali!
1. potkupljen: 2. drogiran
prirodno je uraden! = izgleda kao da je drogiran!
zapamtiti po emu (koga)
1. zaloiti stvar za novac: 2. zaloiti to za drogu
(narkomani) iizv. od remi
tetovirati
1. vrlo grlati peva: 2. vrlo grlata osoba upropastiti ialb. // trenua ' upropastio je sebe urnisati zdravlje = upropastiti zdravlje urnie tjude!
= upropaava Ijude! (hvn.) metanin 1. ubiti: 2. poubijati
1. napiti se: 2. poubijati se: 3. drogirati se napiti se
1. zastraen: 2. upropaen
1. zastraivaje: 2. upropaavanje
1. zastraivati: 2. upropaavati
(/////.) razbijai kune zabave (ura) /nepozvani
koji upadaju u neiju kunu zabavu/
I 508
PETRIT IAAAMI
uskopistiti se uskopizditi se uskurac

uskurciti se usnifati usnimiti usnjak
usositi usositi se uspaliti (se) uspaljenica usprpiti se uspuvati se
usran
usranko usrano
usrati usrati se
ustartovati usvirati se
509 I
zainatiti se
v. uskopistiti se
1. preko volje; 2. naopako
sve je polo uskurac! = sve je polo naopako!
1. osiliti se: 2. naroguiti se
umrkati drogu /v. sni(/
zapaziti
(;;/;/. usnjaci) duvaki instrument
duvaju usnjaci = sviraju duvaki instrumenti
dovesti koga u teak poloaj
nai se u tekom poloaju
uzbuditi (se)
devojka eljna seksa
uplaiti se
zadihati se
1. jadan, tuan; 2. lo
ko usran = jadan
mamu mu usranu! = da je proklet!

usran dan = lo dan
1. straljivac; 2. nesposobnjak
1. jadno, tuno; 2. nezgodno, komplikovano;
3. loe
bie usrano! = bie loe!
1. upropastiti; 2. uprljati
usrao je stvar (ili motku)! = upropastio je! nemojda usere! = nemoj
da upropasti! ima daga userem od batina! = premlatiu ga! uplaiti
se
ta 5i se usro?! = ta si se uplaio?!
kadse nisam usro! = bio sam zaprepaen!
usrao se od strahai = strano se uplaio!
usrao se ugaei = uplaio se!
usro se ko zec! = jako se uplaio!
Una da se usere od batina! = prebiu te i\ og!
vesam se usro! = (hvn.) 1. ve sam se
uplaio!; 2. ma, brigame!
usro biseda nisi rekao! = nije me uopte briga!
usro se odglave do pete! = 1. jako se uplaio!
2. potpuno se upropastio!
1. napasti; 2. poeti se udvarati 1. napiti se; 2. drogirati se

dobro su se usvirali! = preterali su u piu! uanirati ukrasti /v ana/
uarati upisati
uemiti se 1. zapoeti intimnu vezu: 2. uortaiti se:

3. dogovoriti se s kim o emu lv. ema/ ui operi ui! = jesi li gluv!
zaljubio se do uijuf = jako se zaljubio!
ko ti tnirgla ui! = ko tebe pita!
da ti ui otpadnu! = jako skupo!
udaranjepo iitna = skupe cene uibati 1. pobediti; 2. nadvladati lv
ibati/
uibati se napiti se /analogno: ubiti se 7 uikati se napiti se lv ikati/
uiti pobediti ulibtati ulagivanjem ostvariti Iv lihtati/
ulihtati se ulagivati se (kome) lv lihtati/ uljakati se 1. zaposliti se: 2.
prikljuiti se iv ljaka/ utjiskati se napiti se
uminkan 1. lepo odeven: 2. pomodno odeven /r. minka/
unirati 1. pobediti; 2. nadigrati
uorati upropastiti lv orati/
uorati se uplaiti se /M orati/
utimovati (se) uskladiti (se) Iv timovati/
utinuti iskrasti se s posla (za kratko vreme)
utirkan 1. preterano doteran: 2. usiljen u ophoenju
utirkati se preterano se doterati /nem. Stdrke" - tirak7
utogljen usiljen, krut
utogljiti se |X)stati krut (u ponaanju)
utabati 1. dobro premlatiti (koga): 2. unititi (npr. virus u
kumpjuteru) utabati se napiti se
utaliti 1. dobiti deo plena od krae: 2. stei udeo u zaradi
utamburiti se napiti se Iv. tamburati/
utanjiti zapasti u materijalne tekoe
utapkati prodati ispod ruke Iv. tapkati/

utepati (euf) 1. premlatiti: 2. ubiti /fcr. od Jepati 'i
uterati obljubiti
utero matnisvojoji = to svojoj majci uini!
/odgovor na psovku: jebem ti majku"/
I 512
utoka revolver lizv. od Jok" - fiitrola/

utopiti prodati na crno (/// ispod ruke)
utovar obljuba
utrapiti lukavo prepustiti kome to lv. trapiti/
utrati staviti ulog (u kartanju)
j#/rfo? marihuana lizv. od /7//wv/ "/
utripovan umiljen
utripovati 1. umisliti; 2. uobraziti; 3. izmisliti
utripovao da je... = umislio je da je...
utripovao je priu o... = izmislio je priu o...
utripovao dapostane (...)! = uobrazio je da
moedabude (...)! utronjati (se) prestraiti (se) Iv. tronja/ utrpati
obljubiti utrpavati polno optiti uturiti 1. podmetnuti; 2. obljubiti
uvaariti 1. zavesti; 2. obmanuti; 3- podvaliti na prepad uvaliti 1.
podvaliti; 2. poturiti, podmetnuti (kome to);
3. dati ocenu; 4. prodati ispod ruke; 5. obljubiti
doA/io /10///je uvalioi dobro nas je nasamario!
uvalio ntu je vaku (ilipuku, kosku)! =
podvalio mu je!
uvalio tnije kecaf = dao mi je jedinicu! (ocena) uvaliti tttaora

(itiludaka, tnika) = obljubiti uvalitijezik = Ijubiti duboko u usta
uvaliti se 1. upasti u neprilike; 2. ubaciti se (gde): 3. zasesti uvalitise
ugovna = zapasti u neprilike uvalio satn se u (neko) sranje! = upao
sam u neprilike!
uvalitise u neijugajbu = koristiti neiji stan radi provoda
uvatjati 1. prodati na crno; 2. prodati bofl robu / v valjati/
ttteni tnisli da uvalja to\ = meni misli da proda taj bofl!
uvatjivati 1. podmetati 2. prodavati na crno: 3. prodavati bofl robu
ne uvaljujtni to! = nemoj da mi podmee to! uvatiti 1. spopasti: 2.
uhapsiti; 3. osvojiti: 4. zavoleti to
uvatio tne je! = spopao me! uvatilo ttteje! = 1. spopalo me je!; 2.
napio sam se! uvatita jefrajera = osvojila je momka
513 I

uvatio ih je nagomili = uhvatio ih je na delu ne mogu da uvatim o
ettiti se radi = ne shvatam o emu se radi uvatio se (...)
kopijanplotai = stalno pominje (...)!
ima za ta da je uvati! = dobro je graena! (za ensku osobu)
uvati me za kurac! = nita mi ne moe! uvati me zai = nita mi ne
moe! Iskra. od uvaii me za kurac! "I
moe da me uvati! = ama ba nita mi ne moe!
uvatiti tutanj (ili maglu) = pobei
uvatio me je tenis = zavoleo sam tenis
uvatioga je pubertet! = uao je u pubertet!
jesi li uvatio? = jesi li uspeo da shvati?
uvatio me je vikend! = bio je vikend! uvlaenje 1. poltronisanje: 2.
unoenje u zemlju ukradene robe uvlaiti 1. polno optiti; 2. uneti u
zemlju ukradenu robu
uvlaiti se poltronisati
uvlaitise u dupe (ili bulju) = ulizivati se:
poltronisati uvlaka v. uvlaka
uvlaka ulizica, poltron
uvlaka bez vazelina = veliki poltron uvo zavrnuti vrh stranice knjige
boli me uvo! = ba me briga! lasoc. na
zaljubljen do uijirl uvotiti premlatiti
uvotiti se 1. prebledeti: 2. uplaiti se: 3. napiti se lasoc. na
(1,2) boju voska: (3) jnrtavpijari l uvmut 1. nenormalan, sulud: 2.
udan: na svoju ruku
naisto je uvrnut! = potpuno je lud!
malo je uvrnut! = malo je na svoju ruku! uvrttuti uvrnuu ti muda! =
teko tebi! /od jtvrnuti"
- ujaloviti (npr. bika)/ uvrnuto nenormalno, udno, suludo
uvui obljubiti
uvukao mu se u dupe! = mnogo mu podilazi!
uvukao sam jojga! = obljubio sam je! uvui se postati poltron; dodvoriti
se
uzbuna lana uzbuna = bezrazlono uznemirenje
I 514
PETRIT IMAMI
uzentati se uplaiti se lv. zentati/ uzidati se u cenu uraunati i procenat
za sebe uznemiriti se seksualno se uzbuditi uzasno 1. vrlo, mnogo: 2.
sjajno
uasno dobroi = vrlo dobro! uina ima da ga pojedem za uinut =
nauiu ga
pameti!
uivancija (izv.) uivanje

vacarenje
vaariti
vaariti se vaaro
vaaroki vakati vakati se vade vaditi
vaditi se vaenje
378 I
1. milovanje, ljubakanje; 2. peting: 3. podvaljivanje;
4. obmanjivanje na prepad; 5. namamljivanje tuih
golubova u svoj golubamik
vaarenje na neiskustvu = obmanjivanje
neiskusnog
1. milovati, Ijubakati; 2. raditi peting: 3. zavoditi;
4. varanje na sitno; 5. podvaljivati na prepad:
6. namamljivati tue golubove u svoj golubarnik
vaariti publiku = podilaziti publici
Ijubakati se, milovati se
1. udvara; 2. sitni prevarant; 3. namamljiva
tuih golubova
prevarantski
udvarati se
1. Ijubakati se; 2. odavati se petingu v vaenje
1. izvlaiti iz neprilike koga: 2. izvui penis iz vagine
vaditi jteke = pravdati (se)
vadio mu je tnast (ili duuji = strano ga je
iritirao!
vaditi iz rukava = brzo se snalaziti
ne vadiga po itav dan = po itav dan uiva u
seksu
ne vadi njeno dupe (ili sise) s oiju = netremice pilji u njenu zadnjicu
(ili njene grudi) 1. izvlaiti se iz neprilike; 2. pravdati se vadio satn se na
(...) = pravdao sam se na (...) 1. izvlaenje iz neprilike; 2. pravdanje,
izgovaranje

vala
valator
valer
valista
valjanje
valjati
valjati se
valjator valjevka vanka
vanzematjac vanjedu varenje variti
variti se varniiti vaspitan
vaspitati vasprcana
vastra
vataina
vatanje
vataro
vatati
bez vaenja = dugo uivanje u seksu

provalna kraa /skra. od provala 7
provalnik/o>. od vala'7
provalnik lizv odvaia 7
provalnik lizv od vala 7
1. prodaja na cmo; 2. smejanje
1. prodavati na crno; 2. tajno prodavati drogu:
3. preprodavati karte (na utakmici) /prvobitno, u
50-im godinama, preprodavanje tvaljanje")
tofova na crno/
valjati divljake = prodavati robu sumnjivog porekla
valjatigudru = preprodavati drogu 1. mnogo se smejati; 2. voditi ljubav
valjatise odsmeha = grcati u smehu preprodavac na cmo, ulini diler
puka vinester" u inostranstvu vrlo neobina osoba (inver) v duvanje
puenje marihuane
1. pripaljivati cigaretu za cigaretom; 2. puiti marihuanu; 3. podnositi
ne znam da li to nme da varii = ne znam da li e to moi da
podnese! teko se varii = teko se to moe prihvatiti! privlaiti poglede
dobro vaspitan = onaj ko zna ta sme
vaspitna mera = dovoenje koga u pamet
udariti vaspitnu = oamariti
nauiti pameti (koga)
obljubljena /saimanje.. (vas)pitana" i
Jsiprcana)"!
nije dobro vasprcana! = nije seksualno
zadovoljena!
(inver) strava
1. Ijubakanje; 2. podvaljivanje lizv od vatatise'l

1. zavoenje; 2. podvaljivanje
podvaljiva
hvatati
518
PETRIT IMAMI
vatatiavu = dangubiti vatati krivinu = zabuavati vatati cake =
prisvajati neku vetinu vatatimaglu (ilituru) = beati vatati beleke
= initi beleke na asu vatati na inteligenciju = domiljavanjem
postii to
vatati na sentimentalnost = izazivanjem
sentimentalnosti postii to
vatati na gatamu = vikanjem postii to
vata poentu?!= shvata li o emu je re?!
tekoga vata (pie)! = ne opija se lako! vatati se voditi Ijubav /od
hvatati se 7
to se vatai = to je dobra u seksu!
tako mu se vata jevtinije! = tako mu je jevtinije!
isto tise vatai = na istome si!
brzo se vatai = brzo reaguje! laosc. brzo
hvataza orijeFI vataa voenje 1 jubavi lizv. od vatati se "I
vaterpolista Albanac lasoc. albanske karakteristine kape
(kee) na kapice koje nose vaterpolisti/ vatra 1. uzbuenje; 2. opasnost;
3- stvaranje guve (pred
krau)
paliti vatru = izazivati uzbuenje vatrai = pazi se!
iva vatra = seksualno temperamentna osoba

dizati vatru = galamiti vatrirati 1. besneti; 2. estiti se: 3. stvarati
guvu (radi
krae) lizv. od vatra 7 vatropirac vatrogasac vaui oho! leng ivoiv 7
vazduh ona mu je vazduhi = ne moe bez nje!
vai! vidimo se!
vai se! dogovoreno!
veca toalet, WC lasoc. mukog imena Veca na izraz
ve-ce" (javni toalet)/ veeraske veeras veerinka veera
veernjak 1. veemje novine; 2. veernji voz veko (inver.) ovek
vene prerezao sam sebi vene! = bio sam oajan!
519

see venef = pati mnogo! venecija WC
vergla (asoc.) brbljivac iital. vergnla"- mehanike orgulje/
verglati brbljati iv. vergla/
verzirati uputiti /izv od verziran "/
verziran je = 1. upuen je: 2. razume se (u to) verzirati se uputiti se (u
to)
veslati 1. raditi to bez veeg angaovanja; 2. biti dugo na
nekoj funkciji ve odea
paradira u veui = napadno se odeva! vetak vetaka st\ ar
vetiara nepodnoljiva enska osoba veverica naivna osoba
veza 1. Ijubavni odnos; 2. protekcija
pukta veza = 1. raskinuli su vezu: 2. prekinula
se telefonska veza
bez vezel = svata!
ovde je bez vezel = ovde nije nita naroito!
ntalo je bez vezel = glupo je!
netna vezel = nije vano!
veze netnal = pojma nema!
netna blage vezel = nema uopte pojma!
netna veze s vezotnl = nema uopte pojma!
netna veze za Engleze! = nita ne mari! vezara 1. neznalica; 2. slab
igra (u sportu)
vezista 1. neznalica; 2. posrednik u krijumarenju
vibracije (mn.) stimulansi llat. vibrare" - drhtati/
pozitivne (negativne) vibracije = pozitivni
(negativni) stimulansi vibrator seksualni partner (za enu) iasoc. na
mehaniki
vibrator/
vic dosetka, ala Inem. ,]Vitz" - znati: dosetka/
fatnozan vic = izvanredan vic bolidni vic = suludi vic vic je do bolal =
vic je izvanredan! zvui kao vicl = zvui kao dosetka! pravi viceve =
zbija alu nije vic u totnel = nije stvar u tome! u etnu je vic?I = o
emu se radi?! u totne (i) jeste vicl = u tome i jeste stvar!
I 520
PETRIT IMAMI
vicariti vicaro vickast
vijetnamka vijuga
vijuga
vikenda
viknuti
viktorija vile
vilenjak vinane vincuga vinklero
Vinko Lozi
vinjoza
viriti
visa visiti , to tije vicf = nisi ba duhovit!
manite se tih vicevaf = morate da se uozbiljite
(uposlu)!
to je iz drugog vica! = to nema veze s ovim!
isti vic = ista stvar
vica radi! = radi zabave!
priati viceve iizv. od ,.vic"/
onaj ko pria viceve /izv. od ,, vic"/
duhovit//r/'. od.,vic"/
aV si vickast! = (hvn.) to si duhovit!, je Y ti to ozbiljno!
mnogo simi (ti) vickast! = (iron.) mnogo si duhovit!
vindjakna /asoc. na kroj uniforme amerikih
vojnika u Mjetnamskom ratu/
pamet
inm vijugu (ili vijuge) = pametan je nema nijednu vijugu (u mozgu)
= sasvim je glup
rade mu vijuge = zna stvari znojiti vijuge = umno se naprezati
domiljata osoba
osoba koja vikendom odlazi na izlet
1. pozvati; 2. naruiti pie

viknime = pozovi me telefonom
viknuti nekome = platiti pie nekome
igranje fudbala na jedan gol
(mn.) ruke lasoc. po izgiedu rairenih prstiju/
vlasnikvile
(inver.) nevina
(aiigin.) vrlo dobro vino
1. glupak; 2. naivina//////. ,,M//)&cr "-pokaziva smera; asoc. da je neko
jednosmeran/ pijanac lasoc. na vino" i Jozu "I vinjak/saimanje vino"
i Joza"! satno ti vire nogice (ilipatikice)! = velika si ulizica! lasoc. na
izraz jivukao si inu se u dupe"! skaka uvis (u atletici)
1. esto biti na nekom mestu: 2. upomo ekati:
3. biti u neizvesnom poloaju
stalno visi u (...)! = stalno provodi \Teme u (...)!
522

visiko lusterf = 1. u ueprilici je!; 2. jako dugo eka! odelo ti visif =
veliki ti je broj odela! viskijaner viski
visuljak 1. neukrueni penis; 2. osoba koja ne dobija nita;
3. osoba koja ispada iz neke kombinacije lasoc.
(1) nanazivbiljke visuljak (2) naizraz izvisiti'l Vitezovi fudbalski klub
Obiii' i njegovi navijai
vizitka vizit-karta
vlaziti seksualno se uzbuditi (odnosi se na ene)
vo budala
ispasti vo = ispasti budala

pravi nte volotn = pravi od mene budalu voajer 1. nastrani
posmatra: 2. posmatra Ijr. voyeur"
- osoba koja nastrano posmatra/ voda iztnislio toplu vodui = pria
neto to je opte
poznato!
vatrena voda = estoko alkoholno pie
pustiti vodu = mokriti
pusti vodut = dosta si priao! lasoc. putanje
vode u WC-u/ volina velika budala; kreten
votu vole liron. nepravilno izgovoranje 3. lica mnoine/
vopi (inver.) pivo
vops pivo lizv odvopianalogno: Jnaps" i Jveps 7
voz serviranje raznih jela sa rotilja (u kafani)
vozakati se 1. voziti se; 2. ii s jednog mesta na drugo vozati 1.
obmanjivati; 2. upuivati s jednog mesta na
drugo; 3. voziti kola
tnene je naao da vozaf = mene hoe da obmanjuje!
vozaju tne = 1. obmanjuju me: 2. etaju me s
jednog mesta na drugo vozati se voziti tamo-amo (kolima)
vozdrai (inver.) zdravo!
vozikati voziti vozikati se voziti se /v. vozakati se/ voziti 1. obmanjivati
(koga); 2. sprdati se s kim; 3. voditi
seksualnu Ijubav; 4. raditi to bez prekida; 5. voditi
firmu; 6. uivati drogu
ova tnuzika dobro vozi! = ova muzika je vrlo popularna!
PETRIT IMAMI
vonja
vrake vrag
vrata
vrcati vris
vrisak vrisnuti
vritanje vritati vritulja vrnuti (se) vrteti
vrteti se
vrtiguz(a) vrue da li te vozi? = 1. da li te obmanjuje?: 2. da li ti deluje
droga?
1. obmanjivanje; 2. sprdanje: 3. pogreno upuivanje pala je vonja =
sprdati se na raun nekoga brza vonja = kombinacija alkohola i
drogiranja u venu vraanje
netna vrake = nema vraanja
tnali vrag = muki polni organ
koji tije vrag, efe? = ta ti je? /prevod na
srpski uzreice popularnog junaka crtanih filmova
Duka Dugouka (JVhafs up doc!")/
/raniji narodni izraz za stidnicu (vulvu)/
ko vrata = vrlo velik
kec ko vrata = velika jedinica (ocena u koli) isto ko vrata = bez imalo
sumnje poljubiti vrata = ne nai koga kod kue (ili u kancelariji) njihati
bokovima
cudo/skra od vrisak", analogno: krik" < poslednji krik tnode "I
bio je vris = 1. bio je izvanredan; 2. bilo je udo 1. najnovija moda; 2.
izvanredan u emu /analogno: krik"/
1. propasti, stradati; 2. umreti; 3. platiti skupo: 4. potroiti sav novac; 5.
biti pokraden; 6. biti uhapen; 7. poludeti
vrisnuo je tnotor = pokvario se motor vrisnuo jojjunfer = izgubila je

nevinost oduevljenje
vriti od stneha = jako se smeje histerina enska osoba svratiti
opet vrti istoi = opet ti isto!
vrti veliki novaci = ulae veliki novac!
vrtifrajerei = mladii tre za njom!
tu se vrte milioni = tu su u igri milioni
ploe tnu se vrte na radiju = ploe mu se
emituju na radio-stanici
ena koja izazovno njie kukovima
opasno
525

vruinina vrzmati vrzmati se vuaja vucarati se vucati se
vucibatina
vui vugta
vuja vujdo
vuka (i vuke)
vukica
vukojebina
vukovac
vuna
vunovlaariti vuspra
vutra
vutragenjo vutrica vrue izraena roba = nova roba (augin.) ega

zavaravati, vui za nos
1. tumarati; 2. dolaziti stalno na neko mesto
psihodeliki doivljajiIfi: ..vojage"-putovanje/
stalno ii (s kim, kud)
ne razdvajati se od koga
vuca se sa njimt = stalno je sa njim!
1. policajac; 2. pendrek/asoc. \ubatinu"
(pendrek) kojionivuku"/
dobro vuef = dobro radi motor! (automobila)
glava linver. od akuzativa od glava", npr. uvaj
glavu " (\u$z)/
utiroga u vuglaf = utirao ga je u glavu! ima malo soli u vuglii = nije
ba mnogo pametan!
marihuana Ibipok. od vutra "I heroin
majka linver. akuzativa od keva "I (bipok) majka/r. odvuka"l zabit,
zabaeni kraj /analogno: vukojedina"I teka vukojebina = duboka
provincija fiziki radnik koji eka posao kod Vukovog spomenika /ironina
asoc. na vukovac" -dobitnika kolske diplome Vuk Karadi" koju
dobijaju najboiji aci/
strali /po narodnom verovanju \una pripada donjein svetu" - s\etu
mraka/ vuna, Kioi = je V strali, prijatelju! praznosloviti
cigareta s marihuanom linv. akuzati\a od
sprava"/
marihuana linver. akuzativa od Jrava", npr.
Jmali travu?" (vutra)/
marihuana
(euf) marihuana//rr. od vutra "/
527
PETRIT IMAMI
Z
zabava zabavnjak zabiberiti zabiti
zablentati zablesiti se
zaboleti
zabosti zabosti se zabrljeskati
zabuant zabuavati zacepiti zacopati se
zacepiti
zavariti se zaoriti zaoriti se zadimiti zaduiti
527
(inicijal) v zez /na primer: nemoj da z!/ guva
1. zabavna muzika; 2. peva zabavne muzike 1. podvaliti; 2. postii gol; 3
nabiti na nos 1. obljubiti; 2. udariti koga (u stomak) zabitigo = postii gol
dugo gledati lv. blenta/ zagledati se
u ta si se zablesio? = u ta si se zagledao?
zabote mei = ba me briga!
zabole me za svei = nita me se ne tie!
tna zabole met = uopte me nije briga!
zabole me kurac (Ui ona stvar)! = ba me briga!
to (ili ba) mezabole! = ba me briga!
zna da (ili to) me zabolel = ba me briga!
inae me zabole kurac (ilipatka)! = uopte
me za to ne boli glava!
ta njega zabote! = ta njega boli glava!
obljubiti
zasesti na nekom mestu
zabrljati, uraditi loe /saimanje zabrljati i
natreskati se7
osoba koja izbegava dunosti
izbegavati dunosti
1. kazniti; 2. skupo naplatiti/r. ocepiti/ zaljubiti se (snano) lizv. oAaib.
cope ' - komad: jig. bebetn cope"- silno nastojati/
obljubiti
zaepii = dosta si priao!
zguriti se lasoc. na varak/
zaspati, usnuti /od tur. kor" - orav/
zaljubiti se/analogno: zaslepeti se"I
zapaliti cigaretu lizv od ditn 7
zaduioga je amarom! = 1. oamario ga je;
2. osvetie mu se za amar!
zaduioga je psovkom! = 1. opsovao ga je!; 2. osvetie mu se za
psovku!

zadaditi pobei
zafaliti ponedostajati Iv faliti/
zafrka 1. briga; 2. neprilika li\ frka/
zafrkancifa 1. zbijanje ale; 2. dokolienje /saimanje
zafrkavati" i zezancija "I zafrkant 1. neozbiljna osoba: 2.
aljivina /oi od
zafrkavatn
zafrkantski 1. neozbiljno; 2. na aljiv nain /izi\ od ,zafkant"/
zafrkavanje 1. zbijaje ala; 2. obmanjivanje
zafrkavati 1. zbijati ale; 2. obmanjivati; 3. zadavati glavobolje
(/// muke) /izv. od frka"! zafrkavati se 1. aliti se; 2. podsmevati se
zafrknut 1. obmanut; 2. oteen (od koga) lizv. od
zafrknuti"/
zafrknuti 1. obmanuti; 2. otetiti (koga) lv. zafrkavati/
zafrknuti se prerariti se
zafrlfaiti snano baciti
zaginuti napiti se
zaglabati gristi
zaglavinfati iznenada naii
zaglaviti 1. nai se u tekoj situaciji; 2. zadrati se dugo
negde; 3. biti uhapen; 4. obljubiti: 5. provesti dugo u drutvu uz pie
zaglavio samgodinuf = nisam poloio godinu (nafakultetu)!
zaglavio je trigodine! = osuen je na tri godine zatvora!
zaglavio je neku ribui = spavao je s nekom! zagoreti 1. udeti za
seksom; 2. oseati potrebu za drogom
zagoreo mukarac koji dugo nije imao seksualne odnose
zagorela ena koja dugo nije imala seksualne odnose
zagotiviti zavoleti lv. gotiviti/ zagovnati (se) upropastiti (se) zagristi 1.
prihvatiti; 2. zapoeti to: 3. zaljubiti se
ee zagristi = 1. silno zapoeti; 2. jako se zaljubiti zagu (inver.) guza
zaguljen 1. zadrt, netrpeljiv; 2. nezgodan, nelagodan
zagutjen tip = zadrta osoba zaguljenko zadrta osoba zagutjeno 1.
nesnoljivo: 2. nezgodno
530
PETRIT IMAMI
zagustiti zaheftati
zaintaciti se zajeb
zajeban1 zajeban1
zajebancija
zajebano
zajebant
zajebantski
zajebati zaguljena situacija = nezgodna situacija nastati teka situacija
(za koga) udariti snano (koga) Inem. beften" - pribadati; jig. prilepiti
koga za pod/ zainatiti se
(mn. zajebi) 1. prevara, obniana: 2. sanioobmana
Iskra. od zajebati (se) 7
velikizajeb = 1. velika obmana: 2. velika
samoobmana
1. prevaren, obmanut; 2. upropaen
1. nezgodan; 2. teak; 3. nepodnoljiv: 4. komplikovan
zajeban tip = nepodnoljiva osoba
zajebana stvar = neugodna situacija
Qzv.) 1. ala; 2. egaenje; 3. dosaivanje; 4. maltretiranje; 5. komplikovan posao; 6. kuna zabava mladili
iz zajebancije = ale radi
prestani sa zajebancijom! = prestani da se
egai!
prestani sa zajebancijama! = uozbilji se ve jednom!

dosta je bilo zajebancije! = uozbiljite se! zajebancija je zajebancija!
= ala je ala! bez zajebancije! = snar je vrlo ozbiljna! jebena
zajebancija = 1. pravo maltretiranje:
2. vrlo komplikovan posao
to je velika zajebancija! = 1. to oduzima dosta vremena!; 2. vrlo je
komplikovano! 1. nezgodno; 2. nepodnoljivo; 3. komplikovano; 4. vrlo
teko
ovo je neto veoma zajebano! = ovo nije nimalo naivno!
zajebano gadno (ili teko) = vrlo je gadno (ili teko)
zakeralo/M o d , -ajebavati"/ neozbiljno lizv. o&zajebant"/ \. podvaliti;
2. izigrati; 3. upropastiti lv jebati/ zajebii = dosta!
zajebite! = 1. dosta o tome!; 2. manite se toga! zajebi (ti) toi = pusti
(ti) to! zajebi svei = digni ruke od svega! zajebi (..)! = ostavi na miru
(...)!
531

zajebati se
zajebato
zajebavanje
zajebavat
zajebavati zajebimei = ostavi me na miru! /analogno: zaobii me.r7
zajebi me sa tim (ili tih pria)! = ne
zamaraj me s tim!
zajebime tih.../ = potedi me od...! zajebi ti (..)! = ostavi na miru (...)!
zajebi ti onu stvar! = okani se ti one stvari! zajebi radnjui = mani se
toga! ma zajebi, oveef = dosta, ovee! aVga je zajeboi = 1. lukavo
ga je prevario!; 2. doveo ga je u teak poloaj! gadno me je zajebaof =
dobro mi je podvalio! mene (ili nas) si naao da zajebavaf = mene
(ili nas) si naao da pravi budalom! samo da ne zajebe (stvar)f =

samo da ne upropasti (stvar)!
zajebati stvarf = loe uiniti to!; upropastiti to! ako malo zajebe...!
= ako bude i najmanju greku uinio...!
nemoj neto da zajebe! = pazi kako radi! nemoj da ti neto
zajebem! = nemoj da ti neto pokvarim!
mene ne moe zajebati! = mene ne moe prevariti!
1. prevariti se; 2. upropastiti se
zajebali ste se! = prevarili ste se!
za (...) si se zajebo! = za (...) nisi u pravu!
vrlo teka situacija /saimanje zajebano" i
.zubato'/
bilo je zajebato = bilo je vrlo teko 1. zabavljanje; 2. zbijanje ale/r.
jebanje/ nema zajebavanja! = nema vie ale! nije za zajebavanje! =
nije za alu! nemam vremena za zajebavanje! = nemam
vremenazagubljenje!
jino (ili lako) zajebavanje = inteligentno zbijanje ale
v zajebavati /iivn. asocijacija na hrvatski govor/ nemoj me zajebavat!
= nemoj da me pravi budalom!
nemojse zajebavat! = nemoj da se ali! 1. zadirkivati, zbijati alu: 2.
nervirati (koga)
!v.
I
PETRIT IMAMI
ttezajebavaj! = 1. nemoj da se ali!; 2. budi ozbiljan!
ajd, nezajebavaj! = budi ozbiljan! nemojda (me) zajebava! = 1.
nemoj da se sprda sa mnom!; 2. budi ozbiljan sa mnom! nemojme
zajebavaii! = nemoj da me pravi budalom!
ne zajebaj se sa mnom! = sa mnom nema ale! zajebava me! =

misli da sam naivan! zajebava ti mene! = 1. misli da sam naivan! 2.
ne misli valjda ozbiljno! je V ti to mene zajebava? = je l' se ti to sa
mnom ali?
da li me (ti) zajebava?! = da li se (ti) to ali sa mnom?!
ne zajebava me?! = 1. ozbiljno govori?!; 2. misli ozbiljno?!
mnogo ttte zajebava! = 1. maltretira me mnogo!; 2. nervira me
mnogp! koga tizajebava! = koga ti pravi budalom! koga si na(a)o
da zajebava! = mene si naao da pravi budalom! nee ti mene da
zajebava vie! = nee ti vie pasti na pamet da me pravi budalom!
mene ne moe da zajebava! = mene ne moe da pravi budalom!
samo me zajebava! = 1. samo me maltretira!: 2. samo me nervira!
ta zajebava! = ta komplikuje! zajebavati se 1. aliti se; 2. zabavljati
se; 3. gubiti vreme
zajebavam se! = 1. alim se!; 2. ne mislim ozbiljno!
zajebava se! = ne misli ozbiljno! zajebava se sa nmotn! = all li
se to sa mnom! zajebavao se sa mnotn! = vukao me je za nos! netttoj
da se zajebava! 1. nemoj da se ali!; 2. budiozbiljan!
satno se tizajebavaj! = samo se ti ali! ne zajebavaj se! = ne ali se!
tttisli da se zajebavatn! = misli da se alim! tnnogo se zajebava!
= mnogo se ali! tte zajebavajse s titnf = ne ali se s tim! neetno
se vie zajebavatif = nema vie ale!
533 I

zakaiti
zakaiti se
zakenjati
zakeviti
zakititi
zaklati
zaknjaviti
zakon
zakopati
zakovati
zakreen
zakttc
zakttcati sa njint se niko ne zajebava! = sa njim nema ale!
ludo se zajebavaju = ludo se zabavljaju neka se on zajebava s titn!
= neka on gnbi vreme na tome!
niko se sa tnnotn tte zajebava! = niko sa mnom ne sme da se ali!
niko ne sttte s njittt da se zajebava! = on je
za sve zakon!
nisattt hteo da se zajebavattt! = ozbiljno sam shvatio!
toliko se zajebava! = mnogo si neozbiljan!
1. prekoriti, otro kritikovati: 2. oboleti
gadno tne je zakaio! = otro me je prekorio!
zakaiti posao = nai posao
zakaio tne jegrip! = oboleo sam od gripa!
1. posvaati se: 2. pobiti se: 3 upomo pominjati
to
dobro su se zakaili! = otro su se posvaali! ta si se zakaio za...?
= zato stalno pominje...? upropastiti
netttoj (sad) da zakenja! = nemoj (sad) da
upropasti stvar!
1. zatrudneti; 2. postati majka
priljubiti se u guvi uz koga (za mukarce)
skupo zaraunati
zaspati lizv. od Mnjavatn

mona osoba
unititi (koga)
nokautirati
sklerotian
(skra.) narkotika opijenost
1. nokautirati; 2. zabiti loptu u ko (u koarci):
3. postii gol snanim utom: 4. obljubiti
zakuco je u banderu! = naleteo je na banderu!
zakucoga je! = 1. nokautirao ga je!: 2. porazio
ga je!: 3- ostavio ga je bez rei!
zakucoga je (koltttta)! = naleteo je na njega
(kolima)!
zakucoga je za parketi = nokautirao ga je! zakuco satn jojga! =
obljubio sam je!
I 535
PETRIT IMAMI
zakucati se 1. naleteti snano (prevoznim sredstvom); 2. uzeti preteranu
dozu droge
zakuco se u banderu! = naleteo je na banderu! zakucavanje 1.
zabijanje lopte u ko; 2. kreendo u tehno-muzici
zakucavati 1. zabijati loptu u ko (u koarci); 2. postizaii golove snanim
utom; 3. priati viceve na iji rann zakucava! = 1. izvanredno! 2. vic je
izvanredan!
zakuntati 1. zaspati; 2. prenoiti /v. kunt/
zakuvati zamesiti
zalaufati (se) 1. pouriti: brzo ii; 2. zatrati se //////. Jaufen-trati/

zalepiti zatepio mu je ljagu = snano ga je oamario
zalcpio mije keca = dobio sam jedinicu
zalepiti koga za patos = udarcem oboriti koga
na zemlju (patos) zalepiti se pribiti se uz koga; ne odvajati se od koga
ta si se zalepio! = ta si se pribio! zalepljen ne odvaja se
zalepio samga za patosf = oborio sam ga na
zemlju (ili patos)! zaliti 1. popiti posle jela; 2. nazdraviti piem (neki
posao, uspeh i sl.) zaliti se napiti se
zalivati 1. mokriti; 2. udvarati se estim ukazivanjem
panje
zalizani napadno oeljan mukarac
zalizanac v. zalizani zalomiti se dogoditi se sluajno
zatomilo mise da... = sudbina je htela da... zaljubika (bipok)
zaljubljivanje zamoiti uvui penis u vaginu
zanimacija 1. prekraivanje vremena neim; 2. razne
grickalice
zaobii izbegnuti
zaobii me, tnolim tei = ostavi me na miru, molim te!
zapadnjak osoba iz neke zapadne zemlje
zapaliti 1. uzbuditi; 2. obmanuti; 3. otii; 4. pobei;
5. odjuriti; 6. prevariti; 7. ukrasti; 8. ii brzo
lv. paliti/
536 I

zapaliti se zapatjen
zapeti
zapetljanac
zapetljancije
zapetljani
zapizdina
zapucati
zaraditi
zarao
zarati zarezivati
zaribati
zaribati se zarokati zarolati zarozan zarozati (se)
zapaliti sa asa = pobei sa asa (u koli) zapalio je za.../ = pobegao je
u ...! zapalio je na morei = otiao je na more! zapalio sam mu.../ =
prevario sam ga za...! zapalio mu (je).../ = ukrao mu je...! kud
sizapalio?! = kuda e?! 1. uzbuditi se, odueviti se; 2. seksualno se
uzbuditi uzbuen, oduevljen
oseam se zapaljen! = oseam se izvanredno! nastojati to
(g)de sizapeo! = 1. stani!: 2. obuzdaj se! konfuzna osoba komplikacije v.
zapetljanac
zabito mesto lizv. od pizda 7
1. odjuriti: 2. navaliti; 3 snamo udariti (koga)
zapucoga je u zid! = snano ga je udario!
zapucogajejlaom! = udario ga je flaom u g|avu!
1. biti kanjen; 2. zaraziti se
zaradio sant keca = dobio sam jedinicu (ocenu)
zaradio je est nieseci = kanjen je sa est

meseci zatvora
zaradio je triper = zarazio se triperom
1. zaputen (ijig); 2. van forme
ko zarali kurac! = vrlo zaputen! (za izgled
neiji)
zarao sam! = nisam vie u formi! 1. zapustiti se (ijig); 2. ne biti u fonni
uvaavati, mariti
ne zarezuje nikoga! = ne mari ni za koga! ne zarezujega! = ne
uvaava ga!; ignorie ga! ne zarezujega niza suvu ljivui = potpuno ga
ignorie!
1. ispasti iz forme: 2. pokvariti se (aparat, motor i
sl.);3oboleti
prevariti se
1. zapoeti paljbu; 2. dreknuti obmotati to (papirom) zaputen, neuredan
zapustiti se /od ,~arozatise' - imati poluzadignute arape ili mkave od
koulje/
I 538
PETRJT IMAMI
zaseravati
zaskoiti
zasrati
zasvrbeti
zakripati
zaprintati
zavajsovan
zatelebati se zatetrebiti se zatreskati se zatrovati

zatui
zatupiti
zatvorenjak
zauka
zavaliti
zavaliti se zavariti
zavijanje zavitlant 1. upropaavati; 2. raditi to na lo nain
povaliti, obljubiti
1. upropastiti; 2. zabrljati
zasrati debeto = 1. uraditi vrlo loe; 2. postupiti
netaktino
zasro sif = upropastio si!
zasro je stvart = upropastio je stvar!
ba siga zasrof = sasviin si upropastio stvar!
mora uvek neto da zaseref = mora uvek
neto da upropasti!
to on utne da zaseref = u stanju je dobro da zabrlja!
netttojte da zaseretef = nemojte da upropastite! 1. zainteresovati se;
2. poeleti zasvrbeo tni kuracf = avo mi ne daje mira! zakripalo
tnuje = ne ide mu (posao, uenje i sl.) brzo potrati /v. print/
s oiljkom od rare na licu Inem. schiveissen" zavariti/
zaljubiti se
zaljubiti se
zaljubiti se
obljubiti
zatrovo je onu ribuf = spavao je sa onom
enskom!
obljubiti
dosaditi
zatvor
udarac rukom po potiljku
1. obljubiti; 2. snazno udariti (koga)
zavalio satn jojgaf = obljubio sam je!
zavaliti atnarinu = snano oamariti
zavalitikeca = dati jedinicu (ocenu)
kadjojga zavalitnf = to u da je povalim!
zavalitigolf = snanim utom postii gol!
opustiti se (na krevetu, u fotelji i sl.)
udarcem zaepiti usta (kome)
zavariti pesnicotn = udarcem pesnice zaepiti
usta (kome)
puenje marihuane /asoc. na zavijanje cigarete/
540

zavitlavanje 1. zbijanje ale; 2. odugovlaenje zavitlavati 1. aliti se
kime; 2. odugovlaiti zavitlavati se aliti se s kim
zavtaiti 1. odugpvlaiti, otezati; 2. drati koga u lanoj nadi
zavlaka 1. odugovlaenje; 2. stvaranje lane nade
zavrnut 1. osoben, neobian; 2. nenormalan (za osobu)

zavrnuti 1. prevariti, obmanuti: 2. skrenuti
zavmuo tnu jei = prevario ga je!
zavrnuti u posltt (kottte) = naneti gubitak u
poslu (kome)
zavrttuu tttu ijui = 1. prebiu ga!:
2. upropastiu ga!
zavrni tevof = skreni levo! zavrnuto 1. neobino; 2. nenormalno
zavriti zavriti kotiinu = kupiti drogu na veliko
zavrtati obmanjivati
svi tne zavrui = svi me obmanjuju!
zavre tnu tnuda (ili ruku) da... t = prisiljava
ga...!
pazi da ti ne bi sada zavrtao tnuda (ili
jajaji = pazi dobro ta radi! zavrzlatna 1. zbrka; 2. zamrena stvar
zavui 1. obljubiti; 2. obmanuti
zavuko satn jojgai = spavao sam s njom!
zavuko satnjoj rukul = zavukao sam joj ruku
ispod haljine!
gadno tnu je zavukoi = dobro ga je obmanuo! zavalaviti mnogo
priati
zavalavio tnu kuracl = seksualno se uzbudio! zbariti 1. osvojiti
(devojku, mladia); 2. pridobiti
zbiberiti 1. podvaliti; 2. obljubiti; 3. uraditi to na silu
zbiberitigol = snanim utom postii gol zbiiti podvaliti lizv od
spiiti 7
zbiitigol = postiigol zblaznut koji ostaje bez rei /saimanje zblanut"

i
Maziran'l
zbrisati 1. pobei; 2. poraziti; 3. unititi
zbrisao je prekogranice = pobegpo je iz zemlje zbrisaoga jel = naneo
mu je teak poraz!
zbrzati lako pridobiti
zbrziti 1. lako nagovoriti; 2. lako osvojiti (devojku.
mladia)
I 542
PETRIT IMAMI
zbuditi zdimiti zdipiti zdravko
zdravlje
zdrukati
zduvati zec
zecice
zekati zekavac zekiti (se)
zelemba
Zelenjak zelje
zema zemlja
zemljotres
zenke
zent
nemarno obaviti neki posao; sklepati ji\ buditi'/
pobei
ukrasti
1. (kao pridev) zdrav; 2. nazdravlje!, iveli! jesi lizdravko?! = jesi li
zdrav?! dobar ko zdravlje = jako dobar jak ko zdravlje = vrlo jak ko te
pita za zdravlje! = ko na tebe uopte obraa panju!
ostvariti to snanim bodrenjem Inem. Druck'-bodrenje/
zdrukalismo imgolf = uz pomo bodrenja
smo postigligol!
ejakulisati
(/////. zeevi) osoba koja brzo doivijava orgazam lasoc na brzo parenje
zeeva/ jebo te zecf = idi do avola! gutatizeca = biti zaplaen
toplizec = udaranje koga u paliru izgazili su ga ko zecat = dobro su
ga prebili! ubiu te ko zecai = zapamtie ti mene dobro! jebu se ko
zeevi! = masovno se odaju seksu! (mn.) konobarice u nonim lokalima,
stilizovano odevene, sa zejim repom na straznjici obljubiti lasoc. na mo
parenja zeeva/ plaljiva osoba lasoc. na plaljivost zeeva/ (bipok.)
plaiti (se) lasoc. na plaljivost zeeva/ nw, zekim se! = ma, sve se
plaim! 1. ameriki dolar; 2. neiskusna osobz lasoc. na (/) zelenu boju; (2)
nedoraslu osobu/ Zeleni venac (pijaca i kraj oko nje u Beogradu) (;;/;/.) 1.
novanice; 2. marihuana lasoc. na zelenu boju/ (skra) zemljak
pijan ko zemlja = treten pijan lasoc. na natopljenu zemlju/
meavina raznih alkoholnili pia s Ijutom paprikom (/////.) skupljene zenice
(pod dejsnom droge) strah/o'. od recenzent"/ zentga jedagane
provale! = strah ga je da ga ne razotkriju!
543

non-stop je u zentut = stalno je u strahu! zentara kukavica zentati
plaiti (se) lizv. od recen(zent) 7
dosta su nas zentali! = dosta su nas plaili! zentovati v. zentati
nije valjda da zentuje od... = nije valjda da
se plai... zevalica vagina
zevzeiti se budaliti, glupirati se lizv. od zevzek 7 zevzek (;;/;/.
zevzeci) budala, glupak /////: zevzek" -
aljivina/
zez podvala, prevara Iskra. od zezanje 7
ntisli da je zezi = misli da je podvala! koji tije zez? = koji ti je avo?
isp(a)o jezez! = 1. ispala je prevara!:
2. prevarili smo se
da ne ispadne nekizez! = 1. da ne bude
prevara!; 2. da ne iskrsne neto nepredvieno!
zezglavont = iznenadni udarac glavom u neije lice zeza 1. zabava: 2.
sprdnja Iskra. od zezanje 7
pala je zeza = bila je zabava zeza zadirkalo
zezaina 1. zabavljanje; 2. zbijanje ale; 3. sprdanje:
4. obljuba
pala je zezaUm 1. zbijala se ala: 2. sprdalo se zezalica 1.
zanimacija; 2. ruka; 3. zabava
zezalice 1. ala; 2. sitni korisni ili ukrasni predmeti
zezancija (izv) 1. zbijanje ale: 2. zabavijanje:
3. neprijatnost
bezzezancije! = 1. stvarno (ti) kaem!; 2. ozbiljno (to) misli! fina
zezancija = lep provod imalismo jednu zezanciju! = imali smo jednu
neprijatnost! zezanje 1. zabavljanje; 2. provod, zabava; 3. dokolienje:
4. voenje Ijubavi; 5. zbijanje ale; 6. ala;
7. bavljenje neim: 8. intravensko drogiranje pato je super zezanje! =
izvanredno smo se zabavljali!
garantuje zezanje! = bie dobar provod! bie ludo zezanje! = bie
dobar provod!
544
PETRIT IMAMI
organizovali (ilipravili) snto zezanjef = priredili smo provod!

palo je zezanje! = 1. lepo smo se provodili!: 2. poelo je zadirkivanje!; 3
vodili smo ljubav! netna zezanja! = stvar je ozbiljna! netna vie
vretnena za zezanje! = stvar treba ozbiljno shvatiti!
nije to zezanje! = nije to ala!
s njittt netna zezanja! = s njim nema ale!
bezzezanja! = 1. je X ozbiljno kae!: 2. ozbiljno
misli!
ovo je zezanje! = ovo nije ozbiljno!
iz (istog) zezanja = ale radi
kao izzezanja ale radi
ttta, zezanje! = nemoj ozbiljno da shvati!
ispalo je zezanjef = bilo je samo gnbljenje
vremena!
koje je ovo zezanje! = ovo je samo gubljenje vremena!
netnatn vremena za zezanje! = nemam vremena za gubljenje!
tte ttklapa se u na nain zezanja = razlikuje seodnas
eezezanje = 1. estoki provod; 2. estoko egaenje
jino (ili lako) zezanje = inteligentno zbijanje ale zezati 1. zbijati ale;
2. nervirati; 3. stvarati probleme:
4. zamajavati; 5. praviti budalom (koga) Ifcv. od zezati ' - pokretati
gore-dole, asoc. na pokrete pri obljubi/
zeza?! = ali se?!
zezatne! = 1. ali se sa mnom!: 2. stvara mi probleme!
totnezeza!= l.alisesamnom!:2.tomener\ira! ne zezaj (tne)! = 1.
nemoj da se ali!: 2. je l' to istina!
ne zezaj ttte vie! = 1. uozbilji se! 2. nemoj vie da me nervira!
netnojda (tne) zezaf = 1. govori ozbiljno!: 2. je T to mogue!

netnojda tttiga zeza! = (u ali) nemoj da me zaikava!
neko tne zeza\ = 1. neko se to ali sa mnom! 2. neko mi pravi probleme!
546 I

sad tne ti zeza?! = 1. ali li se sa mnom?!; 2. zadaje mi glavobolju'
koga zeza! = koga to pravi budalom! ne tnislitn da te zezam! = ne
mislim da te pravim budalom!
ti me (to) zezaf = je l'me to pravi budalom! zezame! = 1. ali se!;
2. je X me to pravi budalom! netna zezanja! = situacija je vrlo ozbiljna!
samo (se) zeza! = samo se ali! samo (se) zezam! = ne mislim
ozbiljno! zezati u zdrav (ili tnali) tttozak = jako nervirati koga
zezati krizu = ne pridavati vanost problemima zeza ttte zubf = boli
me zub! to tne je zezato celi danf = itav dan sam izgubio zbogtoga!
zezaj blinjeg svogf = da se nosi do avola! zezati se 1. zabavljati se;
2. provoditi se; 3. dokoliiti;
4. aliti se; 5. baviti se neim; 6. zanemarivati; 7. polno optiti
dobro stno se zezalif = dobro smo se zabavljali (ili provodili)!
zeza se iz sve snagef = dobro se zabavlja!
idettto da se zezattto! = idemo da se provedemo!
zezao satn se! = alio sam se!
zeza se! = 1. ali se!; 2. gubi vreme!
vi se zezate?! = vi ne mislite ozbiljno?!
ne zeza se! = 1. misli ozbiljno!; ne ali se!; 2. on
ne gubi vreme!
satno se zeza! = 1. ne misli ozbiljno!; samo se ali!; 2. samose provodi!
celi dan satn se zezao titttet = izgubio sam dan zbog toga!
to seja zezatn ovdef = to ja gubim ovde vreme! zezajse ti, zezajf =

videe ti na kraju! zezajse sa tnnotnpa u te.../ = nemoj da se ali sa
mnom jer ute...! niko ne sttte da se zeza sa njitttf = niko ne
elidaima poslasnjim!
tnnogo se vizezatef = pazite ta radite!: uzmite se pameti!
satno se zezajuf = 1. samo se ale!; 2. samo trae vreme!
I 547
PETRIT IMAMI
samo sam se zezao! = samo sam se alio! zeza se sa (...)! = 1. ali se
sa (...)!; 2. zapostavlja (...)!
zezaju se! = 1. ale se!; 2. vode ljubav! znas kim se zeza?! = zna li
s kim ima posla?! ne zezaj se sa nama! = zna li ta te moe snai od
nas!
tise ne zeza sa strane? = nisi neveran eni?
(ili nisi nevema muu?) zezator zadirkalo lizv. od êzati 7
zeznut 1. obmanut; 2. neuraunljiv; 3. upropaen /izv
od zezatiV
bUizeznut = 1. biti obmanut; 2. biti neuraunljh zeznut tip =
neuraunljiva osoba zeznuta stvari = 1. nije nimalo naivno: 2.
upropaenaje stvar! zeznuta ansa = proputena ansa zeznuti 1.
prevariti: 2. upropastiti: 3. pogreiti: 4. omesti:
5. dovesti u pitanje iizv. od zezati'7 to me zeznu?! = to si me
prevario?! e, zeznuo si me! = misli da si me prevario! zeznulisu
meza...! = prevarili su me za...! zeznuo sam stvar! = upropastio sam
stvar! nemojda zezne stvar! = pazi ta (ili kako) radi!
zeznuo sam stvar do daske! = 1. potpuno sam zabrljao!: 2. poptpuno
sam upropastio! zeznulo me je = 1. pomrsilo mi je raune: 2.omelo me
je
zeznuo sam ivotf = upropastio sam ivot! zeznuo sam koleno =
povredio sam koleno zezni ti to! = mani se toga!
zeznuti se prevariti se
zeznuo sam sei = prevario sam se! zeznuto 1. nezgodno; 2.

komplikovano lizv od .zezati 'i
zezov osoba koja izaziva smeh /izv od zezati 7
zgaziti premlatiti zgembtati premlatiti /v gemblati/ zgepiti ukrasti
Iv ..gepa 7
zglajzati v. zglajznuti
zglajznuti 1. propasti: 2. biti smenjen s rukovodeeg
poloaja; 3. sleteti s puta (u vonji); 4. smetnuti
umom/r. glajznuti/
548 I

ovo tije da zgtajzne! = ovo ti je da poludi! zgnjeiti obljubiti
zgotiviti 1. nagpvoriti: 2. pridobiti koga; 3. osvojiti neiju
simpatiju; 4. zavoleti/u gotiviti/ zgotiviti se poeti se intimno zabavljati
zgotivljen 1. nagovoren: 2. pridobijen; 3. osvojena simpatija zgovnati 1.
nagrditi; 2. prebiti koga; 3. zabrljati
zgradurina (augm.) velika zgrada (obino runa) zgranuti se biti pod
dejstvom droge zgutati 1. progutati; 2. ne dobiti to
zgutnuti progutati zguza otpozadi
utratizguza = obljubiti anusno
prio mije zguzaf = priao mi je iza leda! zguziti 1. obljubiti otpozadi; 2.
obljubiti anusno; 3. kazniti
koga
zguznuti se pasti na zadnjicu
uzno sepase zguzno! = ko \isoko leti nisko pada! zguvati 1. smoditi;
2. obljubiti: 3- havarisati automobil
zicer 1. zaseda: 2. ist pogodak (u koarci) Inem.
Siter'-u bilijaru dobar poloaj za udarac/

doi nekome na zicer = dopasti pod neije ake zidar pomaga u
deparenju (koji pokriva deparoa)
zidati 1. pomagati u deparenju: 2. polno optiti
zidati cenu = poveavati cenu (obino za firme) zigi skraena
automatska puka (proizvedena u
Hrvatskoj 1991) zigovanje odavanje seksu lv. zigovati/ zigovati (se)
odavati se seksu lamer. sleng ,,zig-zig" - polno
optenje/
ziguju svaki dan = odaju se seksu s\ aki dan ziher sigumo Inem.
,,sicl)er" - sigurno/
na ziber = na sigumo zihera osoba koja ne voli da reskira lizv. od
ziher 7
ziheraiti ne reskirati ziheraki bez reskiranja
zikra apstinenlska kriza narkomana /anagram tv. od kriza/
zinuti ta si zinuof = ta me gleda!
zini da ti kaemt = pazi da ti ne kaem!
pika jojzinula da.../ = silno je poelela da...!
PETRIT IMAMI
zip zipaf
zivkati
zmaj
znanje
znojalice znofuga zolja zombi
zombiran
zon
zonfa
zornjaca
zornjak
zort
zraiti
zrakalice zrakati
zreo
zrika
zrikare
zrikiti
zriling
zub
550 I
zinula muguzica! = polakomio se!
kadzine, laef = uveklae!
brzo leng. zip" - fijuk/
(ekspr. inver.) pazi!
zipa alet = pazi lea!
1. esto zvati (koga); 2. esto telefonirati kome
stalno me zivka! = stalno me zove!
osoba koja izaziva panju
tip je ko zmaj! = tip je izvanredan!
zmaj riba = vrio lepa devojka
juriti (ili loviti) znmja = udisanje dima od
heroina
zna znanje = 1. zna dobro; 2. zna ta radi trestiznanje = znati dobro na

usmenom (u koli) sjebatiznanje = 1. nadmudriti; 2. upropastiti arape
lasoc na znojenje nogu/ (augni) veliki znoj
runi minobaca (za jednokratnu upotrebu) (fig.) ivi le /u afrikim
plemenima zonibie" je mrtvac oivljen pomou magije/ apatian
vic/skra. od zonfa"/ \ic/'mxer.odfazon"/ rana jutarnja kafa jutamji
seks
strah ////;: zort" - strah, od arap. ,,dart"-prdei 1. biti dosadan ili
zamoran: 2. navoditi koga na to lasoc. na tetnost zraenja/ zrai me
da... = navodi me da mu... oi/z'. od zrakati"/
1. gledati izbeeno; 2. odmeravati pogledom: 3. vrebati
zreo za (batine, otkaz i sl)I = krajnje je vreme da dobije (batine, otkaz i
sl.)! zreo fe za zatvor! = ne gine mu zatvor! 1. razroka osoba; 2.
kratkovida osoba naoari /saimanje zrikati" i cvikeri"/ 1. posmatrati;
2. gledati razroko: 3. gledati potajno budala/M od zrika' szeng.
sufiksom -ing/ policajac
inmtizube na razdetfak = imati proreene zube

zubolomac zuja
zujanje zujati
zujiti
zujka zumirati
zurka Zuska Zuza
zveka
zvek
Zveki
zveknuti mogu da ga nosim u zubima! = ne moe on
samnomdasemeri!
razbiu ti sve zubei = premlatiu te!
nemoj da ti izbijem sve zubei = nemoj da te

premlatim!
povadio mu je zubei = dobro ga je premlatio! sakupljaezubei =
prebiu te gadno! gvozdena navlaka za pesnicu /analogno:
kostolomac"; v. bokserl alarmna zujalica kodirane robe (u
prodavnicama) lizv od zujati"/
na zuju = s utisnutim alarmnim kodom (na artiklu)
1. obletanje (oko koga); 2. kretanje; 3. vrzmanje 1. obletati (oko koga): 2.
biti u pokretu: 3. vrzmati se: 4. poseivati
1. provoditi vreme (na nekom mestu): 2. tumarati volim da zujim sa
ortacima! = volim da provodim vreme s drugovima! (bipok.) v. zuja
baciti pogled/prema filmskom tenuinu zumirati"
- pribliiti zum-objektivom/
zumirao sam malu! = zapazio sam malu!
zumirati onom uglavu = udariti koga
nogom u glaui
(izv.) frizura
Slovakinja//r/'. od Zuza "l
Slovakinja (obino za kune pomonice) /izv. od
estog slovakog en. linog imena Suzana/
lasoc. na zveku za bebe/
razbiti koga ko dete zveku] = dobro
premlatiti koga!
puko je ko zvekai = propao je sasvim! primio se ko dete zveke! =
odmah je pristao! (skra.) v. zveknuti
(bipok.) Zvezdara /optina i park u Beogradu/
1. udariti: 2. obljubiti; 3. umreti; pasti mrtav:
4. ubiti: 5. kucnuti se aama
zveknuoga je! = udario ga je!

zveknuojegtavom o...! = udario je glavom...!
zveknuto je u drvo! = naleteo je kolima na drvo!
zveknuo jegoli = postigao je gol!
I 553
zveknuti se 1. udariti se; 2. ubiti se zver vrlo sposobna osoba

zverka uticajna osoba
zviznuti 1. snano udariti (koga); 2. obljubiti; 3. pogoditi
projektilom
zviznuti amar = oamariti zviznuti maora = obljubiti ovde je
zviznulof = ovde je pogodio projektil!
zviznuti se udariti se
zvidati mokriti
zvocati stalno prigovarati
zvoncare (mn.) pantalone sa irokim nogavicama
Zvonko Spasi (asoc) kolsko zvono
zvrcnuti 1. pozvati telefonom; 2. pozvoniti na vrata
zvrka 1. podvala; 2. podmetanje; 3. zamka; 4. vrga
natnestitizvrku kotne = podmetnuti kome to udariti zvrku = 1.
osvetiti se; 2. prevariti, 3. nadmudriti
abar 1. Italijan; 2. (abar) vojnik rene flote 1(1) asoc
na to to Italijani vole da jedu abe; (2) posprdno u odnosu na pripadnike
pomorske flote/ abarski 1. italijanski; 2. na italijanski nain
abarskifazon = italijanski stil abica 1. poigravanje napetog miia na
otar udar; 2. let
pljosnatog kamena po povrini vode aca policajac /euf. od andarm 7
andar 1. policajac; 2. kartaka karta andarm"

ara postavljanje kojp iznad vatre (radi muenja)
ariti se 1. jako se zaljubiti; 2. uzbuivati se (za im)
bir uhoda, dounik /tur. sbirro" - uhoda/
bljobav ljigav /saimanje bljak" i mlobav" s dodatkom
prefiksaiV
bun (asoc.) enski polni organ
drak jedan pogled Iskra. od Jdrakati"/
drakati 1. gutati pogledom; 2. posmatrati /saimanje
drati" i zrikati"/
554 I

drakam onog tipa! = posmatram onog tipa! e prva, druga (itd.)
et = prvi. drugi (itd.)
pijem! (iz flae)
eljokura pohotna enska osoba /saimanje eljna" i kura'7
ena-mao 1. snana enska osoba; 2. enska osoba s
razvijenom muskulaturom enetina krupna ena
enirati smetati /fi: gener" - dosaivati/
enirati se ustezati se enska devojka
enturaa starija enska osoba (obino krupna)
estok estok momak = grub mladi
estoka enska = temperamentna enska osoba estoka robija =
dugogodinja kazna zatvora estoko sranje = velika glupost
estoko izvanredno
estoko se prolepala! = izvanredno se prolepala!

ee 1. estoko; 2. jae
dao tnuga je ee! = radi on to estoko! ee se potruditi = jako se
potruditi ee je bolestan! = teko je bolestan! ee samgladan! =
vrlo sam gladan!
ei 1. tei; 2. jai; 3. izvanredan; 4. vrlo dobro
eislucaj = tei sluaj eagradskafaca = vrlo poznata linost u
gradu ovde ima eeg posla = ovde ima mnogo posla radi u
eojjirtni = radi u vrlo jakoj firmi ee e da zaali! = jako e da
zaali! ee odelo = izvanredno odelo ee tne izlagao! = dobro me
je izlagao! ee se prosro! = rekao je veliku glupost! da bi izgledali
eif = 1. da bi ostavili jai utisak; 2. da bi izgledali snaniji
ela! (ekspr. inver) lae!
etnan ei mangup /saimanje (e)r i (man)gup7
ica 1. molba; 2. telefon; 3. ig)a za intravensko
drogiranje
udaritiicu = moliti datipo ici = telefonirati
I 555
PETRIT IMAMI
ztcar icariti icaro icati

ickati
icnuti (se)
ilaviti ilet
ika
ztv
ivaf ivac
ztvt
icat = zvoni telefon!

diiicu! = podigni telefonsku slualicu!
itnatiicu za... = 1. biti nadaren za...:
2. posedovati vrlinu za...
pogoditiicu = nai slabu taku (konie)
ubitiicu = prevarom uzeti (to od koga)
biti na ici = biti drogiran
osoba koja moljaka novac lizv. od ,ica 7
v. icati
v icar
moljakati za novac (od poznatih ili nepoznatih osoba)
l.udvaratise;2. v. icati
netttoj tneni da icka! = nemoj od mene da moljaka novac!
ickati cigare = moljakati zacigaretu pozajmiti
da (se) icnetno od... = da pozajmimo od... 1. dugo priati; 2. sporo
raditi pojestiitet = iznenaditi se tnetariilet = osoba niskogstasa za
ilet! = za dlaku! (izbei opasnost) na ilet = opasno po ivot vonja na
ilet = opasna vonja (kolima) egzaltirana osoba /skra. od loikaizv
od Joiti se" - zagrejati se za to/ lv ivi/
iv jat = ne bio iv!
iv tni tif = tako mi tebe!
iv tijaf = tako mi sebe!
iv se ukenjaof = silno se uplaio!
(ekspr., inver) vai!
razdraljiva osoba
velikije ivacf = vrlo je razdraljiv! itna tankeivcef = odmah se
iznervira! vebati (ili trenirati) ivce kotne = nervirati koga
odtnarati ivce = opustiti se

ide tni (strano) na ivcef = ner\ ira me
(strano)!
ivipi! = izazvalo je smeh! iva enciklopedija = sveznalica
557

ivka ivko
ivot
ivotinja
ivotinjariti ivotinjka ivuckati ia
uboriti
ur
uraja
urence
ureza
urka1 iva knjiga = pametna osoba
iva misao = osoba koja zna mnogo
iva dosada = 1. vrlo dosadno; 2. vrlo dosadan
ivana ena
1. nervozna osoba; 2. nemimaosoba; 3. (kao pridev) iv
jesi li miivko! = jesi li iv?!
ivko (i) zdravko! = iveli! (nazdravljanje pri
piu) lasoc na iveli" i nazdravlje"I
provod
ispovratitiivot = 1. ispovraati se; 2. doiveti veliku neprijatnost gruba

osoba
ivotinjo (kretenska)! = grubijanu (ludi)!
ivotariti /saimanje ivotinja" i gluvariti'7
(iron.) znaajna linost
1. skromno iveti; 2. uivati
marihuana (droga)
najgori, najnii (po kvalitetu)
mokriti lasoc na zvukpri mokrenju/
sedeljka, kuna zabava Ijr. ,jour"-dm: v. urka/
v. urka
mala kuna zabava lv. urka/
urka /saimanje urka" i zeza"/
1. kuna zabava mladih; 2. zabava u disko-klubu;
3. koncert: 4. guva, neprilika; 5. grupna tua lizv.
oduf7
oralna urka = kuna zabava na kojoj se obilno jede
ankiurka = kuna zabava narkomana lezbo urka = kuna zabava
lezbejki tehno urka = disko-klub u kome se puta tehno-muzika
analna urka = kuna zabava na kojoj se mnogo pria
tematska urka = sedeljka na kojoj se razgovara o odreenoj temi
enska urka = sedeljka na kojoj su okupljene samo ene
genitalna urka = grupno pomaganje u fizikom poslu
I 558
PETRIT IMAMI
urka1 ut
uta
utai
utara
uti
uto
vaka urka poinje! = poinje guva!
bila je prava urka! = uivali snio mnogo!
pravili biurku! = radovali bismo (ili bi) se!
velika urka = veliki provod
urba/r. od uriti"/
poutelog lica (od straha ili bolesti)
uta tninuta = trenutak zamuenosti svesti
uta mafija = maflja iz Azije lasoc. po boji koe/
inm ih ko utih (mrava)! = ima ih jako mnogo!
nadrljati ko uti = teko stradati
najebae ko utif = teko e stradati!
list ili magazin ute tampe
(mn.) Azijati /po boji koe/
(pej.) Azijatkinja /po boji koe/
Azijat lasoc. po boji koe/
1. zlato; 2. zlatni nakit; 3. heroin
na sebi ima dosta utog = na sebi ima dosta
zlatnog nakita
1. pria, tra; 2. askanja/o>. od prevakavati" -fiS- dugo priati;

takoe asoc. mjvaku ' i na vakanje vakae gume/ vaka o (...) =
pria o (...) gradske vake = traevi koji se priaju u gradu odvojiti
vaku = poeti priati o emu bacativaku = mnogopriati
uvalitivaku = poturiti la razvuivaku = irititra pustitivaku =
lansirati glasinu pusti te vakef = mani se tih pria! to je bila satno
vaka! = to je bila samo prazna pria!
nije vaka! = nije to prazna pria!
vaka za budale = pria za naivne
potnae vakat = ubeivanjem se moe postii!
padaju tta tu vakuf = nasedaju na to!
stalno pria istu vakuf = stalno ponavlja Lstu
priu!
itna svoju vakuf = ima svoju priu! je V to tteka vaka? = je 1' to
neki tra? nije vaka za seljaka! = nije za svakoga to! krnutivaku =
snano poljubiti lupativaku = duboko zariaiti jezikpri Ijubljenju
560

vakanje prianje, askanje
vala 1. poljubac: 2. v. vale
krtjnuti (ili lupiti) valu = poljubiti dobitivalu = previe priati
valaviti praznosloviti
vale usta /uporedi: Jvala7
zaepiti vale = zaepiti usta razvaliti vale = razgalainiti se
valiti Ijubiti
Tematski registar
alkohol
alkos. bambus2, barkati, beton, betoniran, bombica, brlja, ceviti, cirisanje,
cirisati, cirka, cirke, cirkati, cirnuti, cuga, cugaro, cugati, cugnuti, epi,
drinker, drinkisati, dibra, dibrisati, dokanje, do-kati, gemit,
gromovaa, istresti3, janpi, janpika, kila2, kilovaa, lokator. lumperaj,
ljutiti, mazut, metilka, mi-ma, mokar, morka. mortus. muenica,
musolini, nabaren, nabariti se, nacirkati se, na-dibriti se, nadokati se,
naoati se, naflekati se, nafrulan, nafrulati se, nafta. nakititi se, naljoskati
se, nametaj, naprstak, naroljati se, nasvirati se. naljeman, naljemati se,
naljokati se, naminkati se, natreskati se. navozati se2, oljutiti, overen1,
overiti se1, paprikara. patosiran1, pience, pijanista, pijara, pijuckati,
piaka, potegnuti, prebiti se, presei12, presisati2, rakija, rokanje3, rokati3,
saugati, sisar, skinuti se3, sljutiti, specijalka, suner2, eerua, ikati,
ljam-iti2, ljemanje, ljemati, ljiskanje2, ljisnuti2, ljivka, ljoka. ljokadija. ljokara, ljokati, ljokenzi, taraba1. travka", truba2, truba-dur,
ubarkati se, ubijati2, ubijati se1, ubiti5, ubiti se2, ucirkati se, ucugati se,
udesiti se3, udibriti se, udokati se, ujanpiti se, ukantati se. ukenjati se2,
ukokati se, unue, upucati se2, upijanje1, uraditi se1, urokati se1, uroljati se,
usvirati se1, uibati se, uikati se, uljiskati se, utabati se. utamburiti se,
uvotiti se3, vinuga, vinjoza, zaginuti, zaliti se, zemljotres, Vinko Lozi,
armirani beton, bela dama, beli Rus, umadijski aj, brza vonja, vatrena
voda, krstiti vino, presei vino rakijom, prima se na vino, mokri brat, mrtav
pijan, pijan ko bulja, pijan ko ep, pijan ko uskija, pijan ko dupe, pijan ko
letva, pijan ko majka, pijan ko zemlja, pijan ko panj, pijan ko taraba, pijan
do daske. probiti crtu, iba ljoku, videti duplo, ubio se ko Nemac, nabio je
kilo-metrau, nasvirao se ko taraba
anatomija
(glava:) onta. ontara. onta, glavuda, glupaa, kefalo, tikva, tinta1,
tintara, vugla
(lice:) faca, fejs, njuka
(kosa:) kosijaner
(nos:) flauta, flautista, frnjokalica2, frula, kljun2, kuka1, kvaka4, no-ske,
njokalica, njonja, njonjara, pajser3, puka2, surla, truba^
I 411
PETRIT IAAAMI
(oi:) far, trakalica, zrakalice

(usta:) frnjokalica1, kljun1, labrnja, lapara, laprdalo1, pika8, pljuca1, vale
(uvo:) radar
(noge:) bataci, bataii, butke, butkice, geno, giljarke2, hodalice,
hodulje,
(ruke:) vile
(aka:) apa
(nokti:) kande
(miii:) kifle, meso3, trbunjaci (srce:) uka3, ukarac2, ukica2, herc
(enske grudi:) amortizeri, bacai, balkoni, baloni, dude, dudice, plua,
rusija, sifoni, sika, sike, sisice, sisii, siske, sisurde (zadnjica:) auspuh,
bulja, buljasker, buljina, dupe1, dupence, du-pinger, ekran, fanfulja1, guz,
guza, guzica1, guziica, guziina, kanta2, karoserija, kenjara, kenjaa2,
Ijabu, pozadina, prdalo1, rora2, starka3, tetka1, trta12, trtanjak, trtoguz, zagu
(mar:) auspuh, marina, marulja3, upa, upak1 (himen:) dana2,
danifer, ana, junfer (enski polni organ:) cana2, anta, avka2, kapi,
dvocevka, flonda, flona, maca2, minda, mina, muf, mufi, muka, pica1,
picokara, picua, piica2, pii, pika1, pikica2, pioka, pika, pizda1,
pizdurina, rema, riba2, ribetina2, ribica1, ronda, rona, runda, rupa4,
rupetina^, rupica, ljiva1, tuka3, ubara1, trakalica3, zevalica, bun, crna
Ijubiica (muki polni organ:) alatka2, anelak, balavko, batina, buda2.
buzdovan2, uka5, una, damutka, doni, oka, familija, gnjecopic, igla2,
kajla2, kalabaster, kalauz, kara, karamela, kardan, karon, ka-ronda, kita,
kita, klinac5, kolac2, kurac, kurajber2, kurekanja, kurina, kuromicin,
kuronja, landaralo, ludak1, maor, maorina1, majmun^, mali4, malia,
mandrak2, menja, meso^. mi, miko1. mros, mutikla, pajser2,
palamar1, patka1, pendrek, penkalo, pevac1. picoderac, pimpek, pia,
pialo, pika, pitolj, piton, plajvaz, poro-dica2, prasac, stojko, stvarica1,
evac1, evina, pic2, urka1, tom-pus, trola2, tuki, tvrtko, visuljak
automobili
ajkula4, amerikanac1, bavarac, beemvejac, benzinac1, britanac, brzi-nac,
cepati9, eh, etvrtak2, ukanje2, uknut3, uknuti2, uknuti se, dizela2,
domaica2, unta2, emzejac, fia, folcika, fordaljka, fordi, francuz, gariti,
jaje3, japanac1, jugi, kec^, kolca, kolica, konjaa, kre
562 I

sati2, kresnuti3, krk2, krntija, kr1, krtenica, makina1, maina, meca2,
meka1, mera, motati3, nagariti, nafta1, nekrten, pauk, peglica, petak1,
polupati se, polovnjak1, poljubika2, prdalo2, saobraajka, sic, skecati se2.
skucati se, slupati se, spora3. sportnjak. starudija, sto-jadin, stranac2,
estak, klopocija, poret, terenac1, trista, tucing, zguvati3, naminkati
auto, plavi kec, runi rad, srpski rulet, skinuti sa osiguranja, tekovati
auto, uraditi auto, ima majku i oca
beanje - pobei
beg, begati, beanija1, bris, brisanje, brisati. brisnuti, brii!, istac, dada,
dadisati, dadnuti, fur, ftiranje, ftirati2, furka1, furnuti1, ikati, ispariti2,
kidati1, kidnuti, klisnuti, otperjati1, paliti8, paljba. sevati1, struganje2,
strugati2, strugnuti. ibati2, imati, imiti, mugnuti, tu-kati, tura, turati,
turnuti, tutanj, zadaditi, zapaliti, zbrisati, zdi-miti, ubiti nokat, vataj
dadu!, vatati nokat, vatati maglu, uvatiti avion, sei krivinu, otkinuti
fleku, uvatiti traftu, vatati utu, uvatiti tutanj, ubiti tutanj, udariti dadu
fiziki izgled
ajkula3, akrep, aligatorka, bambus1, bedevija, bida1, bomba2, bom-bona1,
bos2, bosoglav, buljasker, bulja, cvikera, aplja, onta, u-pavac,
elavica, elenka, ora, daska, diva\ droplja1, dupetara, faca3, fibajn1,
flautista, gabor12, gerla2, grob12, grobarka, gra, gu-ziarka, horor2,
izrezbaren, kamila, kantaa. kiki, kikirez. kiklop. klempa, kockast, kraka,
krakatilos, krampaa, krava1, kra\nlja, kr2, kurajber2, kuronja, le1, lopata,
maca, macan, macana, mao, ma-lac2, maleak, mesite12, meso2,
mrtvak2, mudonja1, nabuden1, napredna, nazadna, neopevana, noske,
pare. pevac, picopevac, pi-i3, piorak2, pikavac2, prca1, porpa. prakljaa,
punoglavac2, pupa-vac, puka, razvijotka12 3, regal, riba2, ribetina1, rusija,
sia3\ skot1, skrndelj, slatki12, sovuljaga, surla, ifonjer, piconoga,
takara. takor1, vajsovan, tipina1, trokrilac, trokrilni, trta2, zavajsovan,
haos riba, mrak riba, luda riba, strava riba, zmaj riba, kosmika pika,
straobalna riba, riba je ko avion, lepa ko upisana, aut riba (ili frajer), mrtav
dasa, straan dasa, strava frajer, gotivan do bola, jebeno zgodan, gomila
mesa2, krava muzara, metar i ilet, trokrilni orman, ko govnarska kofa, ko
iz dupeta, ko podgrejani le, nesrean (ili alostan) sluaj, ruan ko kurac
I 563
PETRIT IMAMI
fiziki obraun
akanje1, akati (se)1, aknuti, aplauz, ameriken, bambusati1, bubetati2,

cepaa1, cepnuti1, ekiati2, uknuti1, vaknuti, dandara2, danga, dokaiti,
drajfnuti, drknuti1, drmnuti1, dunuti1, dapati se2, fajt, fajta-ti, ferka2,
gaziti1, gemblati, iskantati, ispolomiti, isponalupati, ispona-pikati1,
izbubetati, izgaziti2, izlemati1, izlomiti, izmarisati, izrezbaren, izrezbariti,
jabuka, kalpi1, kantanje, kantati, kembeiti (se)1, kla-nje1, koljaa, kok1,
kokati (se)1, kokavac, koknuti1, krema2, kresnuti1, krknuti2, krljnuti, krnuti1,
lemanje, lemati (se), leiti1, ljoljnuti, ljo-snuti2, macola, maklja, makljada,
makljaro, makljati (se), makljaa, mar1, mara1, marisati (se), marnuti2,
masovka2, munuti1, nabosti1, naduvati1, nalomiti, nalupati1, napenaliti2,
napiiti1, naplaviti, na-plavljen, napolomiti, napucati1, naslagati,
odalamiti1, odrapiti1, odva-liti1, okrpiti1, oleiti1, omanuti1, opaliti2,
opauiti12, opendreiti, opi-iti1, opizditi, oplajvaziti, oplaviti, oajdariti1,
palainka, pampas, pa-tosiran, patosirati, piiti7, pikaa1, pivajz1,
pocepati1, poapati se2, ponalupati1, poibati se, poorati (se)1, potkaiti1,
prelistavati, pri-kucati1, pripaliti, puknuti11, raskrojiti, raspiiti1, raspizditi,
rasturati1, rasturiti1, raepiti1, razbijati1, razbiti2, razbucati2, razmontirati,
raz-valiti1, rebnuti1, rezbarenje, rknuti2, rokanje1, rokati1, roknuti1, sapunjati, seka1, smazati3, spiiti4, svirnuti1, ibanje, ibati (se)1, i-baa,
inuti, ljaga, ljiskanje1, ljisnuti1, ora1, orati2, oraa, orka, ornuti,
tiklirati, taba, taba, tabaina, tabadija, tabanje, tabati se, tabator,
tabaa, tepati, trefiti2, udesiti1, ukantati1, ukokati2, ulemati, unakaziti,
upucati2, utabati1, utepati1, uvotiti, zabiti2, zaheftati, za-kovati, zakucati1,
zapucati3, zauka, zavaliti2, zgaziti, zgemblati, zgov-nati2, zveknuti1,
zviznuti1, zvrka^, ara, urka4, pozvati nacrtu, fajt do jaja, lomiti kosti,
uvaliti maru, pala je makljaa (orka, tabaa), nastao je pivajz, propiati
firnajz, piati bubreg, oamariti patos, popiti batine, pui meu rogove,
udariti po piki, popiti ljagu, udariti aplauz, kresnuti amar, lupati
amare, isponalupati amare, nalupati amare, odalamiti amarinu,
odvaliti amar, prilepiti amar, ibnuti amar, zalepio mu je ljagu, zez
glavom, udariti vaspitnu, povaditi jaja kome, promeniti lini opis,
premlatiti na mrtvo ime
fizioloke radnje
(mala nuda:) baciti2, izvidati se, olakati se, piaka1, pikiti, poorati2,
oraka, orati1, zalivati1, zvidati, uboriti, forsirati potok, iscediti oku,
pustiti pevca, zavrnuti pevcu iju (velika nuda:) iskenjati se, israti se1,
izbaciti2, kakiti1, kenjanje1, kenjati1, kenjaa1
564 I

(spavanje:) banjati, mavati, oriti2, donjati3. knoriti, knjava. knja-vanje.
knjavati, kunt\ kuntati1, lalati, lavanje, naknjavati se. otknja-vati, pajkiti,
slipati, sova5, sova, soviti, sovijaner, sovisati, soviti, sovka, spavanjac,

debela knjava, ubiti sovu
homoseksualnost
(muka:) bu. buzer. buzerant, derpe, derpenja, dupedavac, du-pejebac,
fakariti2, feder, fibajn, gej1, gospoica, guziar, hadija, homi, homos,
kurcoliz1, lasti. maak, munara, mumula2, na-guz(ac), orka, peca,
peurka3, peda, peder1, pedera1, peder-bal, pederina, pederski, pedikir,
pedos, pele, pepeljuga, pepi, pea, pe-ak, pekir, peko, peovan,
peovander, peovanski, perkan1, poza-dinac, tetkaH, tetkica, zguziti2, guz
sprega, topli brat. muka tetka, careva devojka
(enska:) bu1. fem, gej2, lepanka, lezbaa, lezbejua. lezbos, pe-derica,
sapunjarka, dama u fazonu
karakterne osobine
balerina, baraba, bekan, bezveznjak2, bilmez, bizgov, bizon1. brzo-palac.
bubuleja, budalesa, buljarenje, buljouvlaka, buzda, buzdo-van1, cakaro12,
cava1, cavulja12, cehulja, cimati se2 \ cinkariti, cin-karo. cvikaro. cvikati,
cviketan, ep, epa, epulja12, eati se, eator, ir, mar, marko,
marulja2, dasa23\ dave1, davitelj, de-bil12. debilka12, dileja1, divibarac,
divibare, dripac, dripina, drka-dija12 -\ drkaro2, drkelja12, drndos, drolja2
\ dupe2, dupelizac, du-peuvlaka. duvander, dabalebaro12, diber, dibra,
dimrija, du-da1, dukac, dukela12, dulov12, ubre, facko, femka1, finac,
foli-rant2, folkua2, fotelja, frajer23^ 5~89, frajerina2, frajerisati se12 3H.
frajerka, frajla1, frkator, frkaro, fuksa2, funjara, ganfer, gazdaro, gelipter,
genije2, gladiti, glupaica, glupaina, glupander, glupantrop, glupa,
glupenda, gluperda, glupson, gluvar, gluvara3, gluvarenje. gmaz2.
gnjavator, gnjave2, govance12, gua, mandov2, govedo, gov-nar12,
govnara, govnarina12, govnarko1, govnarua12, govnjiv12, gov-no12.
grebaro, grebati se, guzica2 3, indijanac2, izmotant, jaje12, jajo-glavi. janpi,
janjiar, kalatura12, kenjac1, kenja, kenjalo, kenja-tor12 \ ker12. keator.
kitoje, klinac^, komplikator, kontra. kragna2, krava2, krivina, kulov1 -\
kulovka, kurton2, kuna2 3 \ kunaa2, kur-varina, kunetina3, kunetija,
kunisati se, laaran12, k\arnjak, laf2, lafcina2 \ lafica12, lagator, lajaro,
laktaro, laprdalo2, laznjak5. le-genda1, lizguz, lovaran, loa123, ludua,
lufter, luftiguz, lujka123 lujkiia. lupetara, lupetarka, Ijutura, mali3,
malicana1. malina. man
I 565
PETRIT IMAMI
gov, mangup24 \ maser, mrsnik, mrsoje, mrsomud12, mrsomuditi12,
mukaro, mudroser, muftaro, muvara3, muvator1, otrov2, otro-van12\
ovca12 \ ovica1, pacijent1, pacov, padaviar1, padaviarka12, palia,

paljevina12, pandur2, papak3, peder2 \ pedera2 \ pederina2, piketina12,
pika4567, pikica4 \ pizda2 3 4, pizdar, pizdek, pizdica, pizdulja1, pizdun12,
pizdurina3, pliva, plombiran12, pogan, praziluk, prda1 \ prdeka, prdikara,
prdoca, preleta, prelivoda, prevrta, pri-mati se2, profuknjaa2 \ proliv,
puva, puvadija, puvalo, sapun, seiz, seljanuga, seljanura, seljak,
seljdov, seljober, seljoberka, semafor, selotejp, sentimentalac, serator 12,
seronja123\ sirovina, sisa2, si-soje2 \ skot2, slepac2, smara, smor, smrad1,
smradina1, smrda, smr-doje12, sponzor, sponzorka1, sponzorua, stipsa,
stiskavac3, strejt1, suner\ svira12, ampanjac, ana3, ibadija3\
ibadika12, ibi-car\ izika1, lihtar(a), mizla2, oder2 3, takor2, troka3,
uft, ugav2, umi(n)der, tip3, tipina2, titrati12, top1, topina, tranzistor,
trema-ro, triper2, tria2, tronja, tronjav, trta3, trta, tupadija12, tupadika12, tupak, tupamaros12, tupson, tuta-muta, t\rtko2, udav, upian-ko,
uvlaka, uvui se, uvlaenje, uvlaiti se, vergla, veverica, voajer,
zabuant, zajebant, zekavac, zentara, zeza, zezator, zezov, zihera,
debela ovca, glavno govno, trudna buva, knjiki moljac, k\aran ko upalj
zub, pokvaren je ko muak, iva komplikacija, lako se pali
kartanje - kockanje
as2, baciti1, banka2, bleP, blefirati2, ip, dama, deko, dignuti se1, dobar!,
diga, fliperana, flop, fuljiti, guliti7, istapijati, istapirati1, izgo-reti2,
jauknuti1, kec1, keiga2, koco, kova12, munte2, nadlicitirati, napakovati3,
ofuljiti1, oguliti2, opeljeiti1, pacer, paker, paket1, pako-vanje1, pakovati1,
pasirati1, peljeiti1, piksla, plafon, platka, pokerana, pokera, pokerica,
pokerika, pop2, pref, pub2, puknuti5, sanac, sed-mica1, ibicar1, njur,
tih2, tandrknuti, tapi, taraba2, ters, tiltovanje, trojica, tropa3, tropirati2,
uleteti2, uplatkati se1, utrati, trange-frange, andar, slaba (ili jaka) ruka,
ispod kape, ispod eira, profi kockar, pokupiti njur, pala karta, pata
karte, slepa licitacija, Ijutiti karte, sere ga karta!, porodini poker,
kockarska kuna
kriminal ( v. zanor)
ajkula2, alkalac, alkaponisati, apisati, apiti1, bomba, bunarenje1, bunariti1,
bunardija, bunker1, but, arapan2, ista2, uknuti\ \a-ka, apisanje,
apisati, apiti1, orisanje, orisati. oriti2, ornuti1, dignuti, drmnuti, drpe,
drpisanje, drpisati, drpiti, drpljen, drpnuti, drukati, drukator, druker,
druknuti, dumbara, deparenje, depariti.
566 I

akra, apiti, ekipa2, fantomka1, ganester, gangsteraj, gepa, gepar.
gepavac1, gepiti, hijena, igra2, ispaliti3, isprangijati, izbunariti1, izbu-iti2,
izdrkeljisati, izdepariti, izamarati, izanirati, jajara. jajarenje1. kasiran,

kasirati, kleptos, koknuti2, kokoar1, kombinacija, kradu-ckati, krimos,
krimoski. krknuti3, kupiti6. ladia, laditi2, laki, lapiti1, liske, lomilica, lopina,
lopov1, lopovka, lopurda, lopuina, lota, luf-ter2. makar, maknuti2, mar2.
marela. marisanje1, marisati1, ma-rika, marnuti1, marnjavati, maz,
mazdisati, maznuti1, manjavanje, manjavati, motati4, mrknuti. marela.
marika. miner. minerski. muljator, namarisati se, njamiti, obrada2,
obraditi2 \ oerupati1, od-neti1. odraditi3, odrukati. oladiti5, olakati.
operisati, oamariti. oa-maren, ovca4, overiti4, paliti6", paljevina4,
peurkar, pikavanje2, pili-ar. pistoljeros, pitolja3, pokupiti3,
pomanjavati, popaliti1, poslo-vati, prangija. prangijati, provalika1,
prsnuti2, pucaina, raditi3, re-ket, reketa, reketiranje, reketirati, roknuti2,
samostalac. sekundara. silos, skenjati2 \ skinuti4, skokati1, skratiti1,
smotati4, soler-reketa. sover12, srediti3, srokati2, suvarak2, ana1, aner,
aniranje. anirati, an. anirati, ap, apa2, ljakati4, ljakator2, tep1,
tucer, tal2. tata, terenac3, ucmekati, uorisati. ukantati2. ukokati',
uraditi12, upucati1. urokati, uanirati, utepati2, vala, valator, valer, valista,
valjanje1, va-Ijati1. valjatorl, vrisnuti36, zapaliti", zdipiti. zgepiti. zidar.
zidati1. zvek-nuti4, brze patike, metalni oka, estoka kombinacija, zona
sumraka. primenjena umetnost, udariti maru. uzeti na popust, raditi dep.
svirnuti metak. zagristi metak, puiti cevku
narkomanija
adam, akapulko, albanka, amfi. ap. apotekar, aut2, autirati3, avganistanac. belo. beng, biciklista2. bodenje2, bosti se. brazilac. cent. crno.
crta2, crtati, arli, eki, etvrtak1, istak, ami, elavac1, dignuti se2.
diler1. dim. dizati se, domaica1, dop. dopina. dopi, droga. drogera,
drogos, droza, drozirati (se), duva12. duvanje2, duvati, duvka2. dega,
doint, duganje, ank, anki, anki-franki, ankoza. eks2. ekser, ekseri,
ekstazi, energija, fiknuti, fiks, fiksa. fiksanje, fiksati se. fikser. fit, fle.
flebek, flip. folijati. frik12, friker. frka". frulica, furka3, gadro, gajba1, ganja.
gicavi, golubica. grana, gras. gudra, h. haj\ haki, haiar, hemija2. heptos.
hors. hot ot. igla. iskrstiti, iskidirati3. istripovati1. izgudriran. izgudrirati se.
jedinica. juzer, juzirati, k\ kaja, kaming daun, kec\ keks2, keti, ketpa, kiselina. koka4. kokica1, koks, koknuti se1, kokoar, koman, konjina2. kouk,
krajcovati2, krek, krizirati2. krljanje2, krljati se\ kuka3, k\oter, lajn, lapo.
lepak, ler, lobe, lutka1, malinica, rnara3. marica2, marija. marika, mari,
marokanac, Meri Dejn, meri, mi, mia, mrav, nai se. naduvan2.
naduvati se. nafiksan, nafurati se. narki. narko-diler.
PETRIT IMAMI
namrkati se, narkomanina, narkos, namrkati se, navaren, navariti se,
navuen, navui se\ nenavuen, nevenka, nedl frend, nepalac, obraditi se,
okica, okinuti4, otkinuti se2, overdoz, overdoziranje, ove-riti3, paja2,
pajdika, pajdo, pajp, paketi, panj56, peglanje\ petarda, petica. pljuga2,
pljuganje2, pljugati2, polutka, pot, prah, prangija3. praskavci, prefurati3,

probator, pucanje, puknuti se, raditi5, raditi se, rejv, riknutr, rob, roba2,
rokanje\ rokati se2, roki, roknuti se1, seenje, skanka, skidanje1, skidati
se1, skinuti se3, skockati se2, sme-javac, sneg, snif, snifaljka, snifanje,
snifati, snifer, sofronije, spid. spidbol, sprava2, spustiti se, srediti se2, staf,
stereo-sistem, ston, stond, stodiran, stondiranje, stondirati, at. ema6,
eriP, ibica. ika, mrk, mrka, mrkanje, mrljuckati, pricanje, tep2,
ut1, utnuti se, tableta, ter, terkvo, tetka5, torpedo, trava, travica, travka2,
treska2, trip12, trojka3, ubadati se, uduvan, uduvati se, ufiksati se, ufurati
se2, ukomirati se, upijati2, uraditi se2, uraen2, uremiti2, uroknuti se\
usvirati se2, varenje, variti2, vuspra, vutra, vutrica, zakuc, zakucati se2,
zavijanje, zelje, zenka, zezanje8, zgranuti se, zikra, ica3, ia, uto\ laka
droga, meka droga, miksovana droga, tvrda droga, zlatni ut, zlatni metak,
stereo fiks, golub Ijubavi, zaljubljene golubice, anki urka, biti na anku,
furati fazon, die se, biti u frci, juriti zmaja, leenje travkom, izvui crtu,
arirati mi, imati trip, bodenje u granu, rokati u venu, pucati u tetku,
udariti u tetku, pucanje po centrali, sjebani narkos, put na Mars, put na
Mesec, horor trip, pumpati ilu, raditi drogu, biti na ici, duvanje lepka, ist
je, brza vonja, duvanje po veni, duvanje po nosu, napuderisati nos, oamariti po nosu, motati doint, puiti travu, aut gucnuti, istripo se skroz.
iste stvari, skidanje na suvo, spustiti se na suvo, na suvaka, skinuo se
naisto, samoubilaka pilula
narodi - rase
Amer, Bauka, balija, Bosaneros, Ciga, Ciganija, Cigojner, Cigo, crnina,
crnuga, crnja, ama, amac, amuga2, amulja, okolada, okalija,
okoladirani, Dalmo, etii, Ganac, Ganjci, Garagan, Gara-ganka, Janez,
Jea, Jeinica, Jugovi, Jugovina, Kalofonci, Mandov3, Mandovka3, Maaron,
mrak2, muslo, Pita, Ptari, Purger, Ruja, Srbogorac, Srbos, ica, ipac,
ipos, iptar2, iptarija, Siptarina, iptarika, kipac, ok, vaba, vabija,
Tot, Ugljea, uja, vaterpolista, Zuska, Zuza, Zabar, utai, utara, uti,
bela guzica, crna guzica
novac
baja1, banka, bara2, barka, buelar, bumbarka, cigla, crvenda, elav,
dekintiran, dekintirati, dinarci, dina, evrii, filer, fraj, glava1, glavica,
genge, iljadarka, kebara, keke, kemar, kerma, kermica, kilo, kinta,
kloariti2, kriza, larka, leinar2, leinariti2, lova, lovan, lovanka, lo
568

vaner, lovator, lovuga, lovica, lovina, lovika, lovuda, ljuljnuti2. mani,
maron, mortus3, mastan, nafatiran, nafatirati se, namlatiti (se), nardi,
oguliti1, okrpiti se1, oeati se, odrati3, oguliti, okretati, paretine, paruine,
perionica, petljarka, pljunuti, pokupiti6, pova, puknuti12, pula, pun, repa,
riknjavati2, rkema, slupati2, solarno, som2, somi, somine, sponzorua,
stotka2, stui, suvarak, aran, tekati\ tuka, uke. unuti, vorc, teak\
trange-frange, transfu-zija, turbo-bogata, ui, ufuljiti, uleteti1, ulje,
uremiti, vrisnuti3\ zelemba, zelje1, icar, icati. ickati2, icnuti (se), biti u
abru. jaka faca, gojenje love, zgrtati lovu, pun ko brod, klopati lovu,
kratak je s lovom, navato sam love, sija lovu, ljati lova, prosuti lovu, ne
serem lovu, iati ovce, iveti na foru
odevni predmeti
apostolke, bokserica1, cipelike, ciposi, dopinjak, duks, dukserica,
dubretarac, fantomka, frularice, gaeroni, giljara, giljarke1, gilje, giljka,
hulahopke, japanke, jaa, kaputika, kaubojac2, kouljika, konjak,
leptirika. lone, manijaner, manjak, mini, minjak, mon-di, mondike,
montiran, montirati se, motorka, najke, namontirati se, napinjak,
padobranci, perje, pienjak, rokerica, rokerka1, rolka, starke, imike, imi
cipele, iptarka, picojke, tikletina, tucne, ulja, ukavac, uze, teniske,
tika, tikepa, tregerke, vijetnamka, znojalice. zvoncare, dak haljina, frula
pantalone. paji kljun, teki mini, furaju minie, snimila je cipele, crta mu
se stomak, etati perje
onanija (r. seks)
drk, drkanje1. drkati1, gulitf, ibati, Desanka aki, runi rad. ama-rati
majmuna, etati kou, iljiti ga, drkati piku
oruje
apovka, bebica, devetka, gvoe, gvourija1, heklerica, kaikara, kra-te,
lanjak\ lupara, plaljivac, pljuca\ popovka, pumparica, prangija2, puca.
pucaljka, rukodelka, samodelka, skakavac, snajperka, stvarica2. koq)ion,
toljpi. tandara, tetejac, utoka, valjevka, zigi, zolja, crna dama. duga
devetka, kratka devetka, metalni oka, praskava olovka
policija (/'. zatvor)
agi. ala. aneo. aver. caja, cajac. cajkan. cija. okar, drot. jamuri. ker\
kljun3\ kondor1. leha, mandrak1, mara2, marica, mariola. mica. milicajac,
mile2. milkan, murija12, murija1. murijai. murja. murjak, murka, murkan,
murke, narukvica, novi, organ, paja1, pajI5 6 9
PETRIT IMAMI
kan, pajkos, pandur1, panduracija, pandurai, plavac1, policajka, pop1, pub,

pubijaner, rija, rijala, eta, piclov, tabana, vucibatina1 -\ zub, aca,
andar, aneo uvar, plavi aneo, trudna mara, biti na pe-vanju, proradio
je pendrek
prostitucija
cana1, cava3, cavulja3, ilara1, daa2, domaica3, droca, droco, dro-culja,
droksa, drolja, drombulja, drfonfiilja2, droplja2, fakariti1, faka-ti, fanfulja2,
flondra, frajla, galeb, harem2, kamen, kamenac, kame-njarka2, kecara,
koka1, kuroderka2, kurva7, kunaluk2, kunanje2, kur-vati se2, kunetina2,
kunisati se1, le\ madam12, mamica1, mandovka2, miko2, oklopnjaa,
peza12, peziti, picopevka2, popuiti4, prangija1, profesionalka, rava, ravako,
ravulja, ribizle2, roksa, seka, sekadaa, sova2, starka2, elkana, oder1,
tajga, tajgerka, tuka1, tetka3, tro-toarka, uliarka, prodavaica ljubiica,
poslovna pratnja, profi riba, asna seka, mala kunica, pica senis, Picin
park, Plavi most, depa-renje liceva, skidati piku
puenje
cigaret-pauza, ibuenje, ik, uriti, variti, ortan, karton, krda1, mrtvac1,
pikavac1, pljuga1, pijuganje, pljugati1, popljugati, pu-pauza, variti1,
zadimiti, spriti cigaru, ickati cigare
seks (v. homoseksulnost, onanija, prostitucija) akanje2, akati (se)2,
analitika, ariti, babojeb, babojebac, bambusati2, bembanje, bembati,
bodenje1, bocnuti, buiti1, buna12, butnuti, cajper, cepanje1, cepati2,
cepati se1, ereiti, uknuti2, deljati2, do-jebati1, drk, drkadija4, drknuti2,
drmnuti4, dudlati, gaati1, gajba\ gnjeiti, golubarnik2, grupnjak1, gumica,
guslati2, guziti2, heftovati, isfrulati, iskecati2, iskokati se, isponajebati (se),
isponapikati2, ispr-cana, isprcati (se)1, ispuiti4, istresti12, izbambusati2,
izbuiti3, izlu-pati1, jarac, jebati1, jebeljiv, jebeljiva, jebozovan,
jebozovna, jebo-zovno, karabuditi1, karati1, kecati2, klasika3, kokati3,
kresati2, kres-nuti3, krknuti1, krpai5, kurcoliz2, kurcolomka, kurton1,
lilovanje, lilovati, liz, lizati, Ijuljnuti3, metak, monuti, mriti, munuti2,
nabiti1, nabosti2, nagaziti2, nagurati, naguziti1, nakariti, nakundaiti, naloiti2, naloiti se1, napaliti1, napaliti se1, napaljen1, napaljivanje1, napi-iti2,
napriti, napuiti se, narokati3, nasaditi2, natakiiuti1, nategnuti, natrati2,
natrtiti, navui4, nauljati1, nedojebana, nejebana, nejebica, nimfos,
okinuti3, okrpiti4, ok\asiti se, oleiti3, opaliti1, opauiti3, orali
570 I

tika, oajdariti2, overiti1, ovlaiti se, paljevina3, pikolizac, pocepati2,
pojebati1, pojebulja, pokarati1, polivati2, ponajebati se1, ponatrpati, popaliti
se2, poprcati, posisati, poeviti, poterati, potucati (se), po-valiti, prc,

prcaa, prcati, priti, priepiti1, privrljiti, priheftovati, prijebati (se)1,
priklati, prikucati2, primati se3, proburaziti2, probuiti, prodarati,
provozati4, prskati, prsnuti1, prsta, prstenac, puenje, puikara, puiko,
puiti, radia, radnja2, raspaliti3, raspaljen1, rastu-riti3, raepiti2, razbiti5,
razbucati', razrafiti, rebnuti2, redalica, reda-Ijka, rendisati, rknuti1,
saterati, sisati2, sjuriti2, skarabuditi2, skra-titi2. skrkati3, smestiti3, smuvati
se1, spaliti1, spriti, sreditK sterati. suknuti, sunuti, svinger, svingeraj,
svingerisati, svirnuti2, svr, svra-vanje1. svravati1, svriti, eva2, efkati
(se), evac2, evaljka, evanje1. evati1, eviti (se), evkati (se), evnuti,
trnanje, trnati, troiti (se), trpanje. trpati. trpati se, trtiti12, ubod. ubosti5,
uerati, ufur, ufurati3. umakanje, umoiti, umuvati, upaliti se1, uraditK
uspaljenica, ute-rati, utrpati, uturiti2, uvaliti3, uvui, uznemiriti se,
vaarenje12, va-ariti12, vaariti se, vakati se, vasprcana, vlaiti, zabiti1,
zabosti. zaepiti. zaglaviti4, zagoreti1, zagoreo, zagorela, zakucati4,
zamoiti. zapaliti se1, zaskoiti, zatui, zavaliti1, zavui1, zbiberiti2, zduvati,
zekati, zgnjeiti, zguziti1. zguvati2, zveknuti2, zviznuti2, bapnuti a-rana,
popiti kurac, staviti pod jaja, lupiti kurac, nalupati kurac, okinuti maora.
okinuti metak, privesti ribu. uvaliti mika. uvaliti maora, uvaliti ludaka,
uvaliti kurac, ima nezasitu patku, satirati se od kurca, udariti kajlu, udariti
nitnu, oladiti piicu, udariti po piki. prskati ribu, ibnuti kurac, skratiti
trebu. utrati zguza. skinuti mrak2. liz masaa
sport
(fudbal:) Azuri, bambusati3, Brani. buba-mara, buiti3. cepati'. Cigani,
ista1, fuca, fudbalica. Gauosi, Graevinari. Grobari, Inva-lidi,
izbambusati, kop2, krlja, krljanje1, krljaro, krljati1, libero, Pa-cijenti4,
petlii, pikati12, pimpler, pimpleraj, pimplovanje, Purgeri, Romantiari,
ruka-grlo, Skijai, slobodnjak1, statista2, eva2 3, orka3, pic-igra, tobdija,
trovati3, United Force, viktorija, Vitezovi, kenjaj Zvezdo!
(koarka:) basket, basketa, koarac, sketba, ubosti
kola
as1, beanija, bios, buger, cediti2, eKrtaci, digitron, eskivirati3, fis, fiski,
fiza, gegi, geos, hemi, hemos, kec2, keiga1, keina, klasiar1, kolac1,
konti, kr3, ksrga1, mata, mentol1, okinava1, okinuti12, os
I 571
PETRIT IMAMI
mak1, pametnica, pandrknuti2, petaci, petak2, profa, profan, pro-fander,
profanderka, pukarati2, pukica, sedmak, suner1, estak1, lihtara,
trebanje, trebati, treber1, treberina, treberski, tam-bura, top3, tropa,
tropaoz, tropirati3, tropiti, tropnuti, truti-fruti, ubiti, Zvonko Spasi, brisati

sa asa, furamo sa asova, kec ko vrata. ubo sam (...), uvalio mi keca,
popiti keca, odjebao sam kolu, otkaio sam kolu, omanuti petaka,
rasturati znanje, tresti znanje (studenti:) Akvarijum, bruco, brucokinja,
faks, faki, jeziar, li-kovnjak, likvidirati, muziari, primenjai, studentarija,
Studenjak, sjebani student
vojska
askara, varak, ata1, dvojka4, domba, fazan, gene, gea, guja, guter,
kaikara, kaplar, klasi, KKK, oficirua, prainar, rema, remac. re-ponja.
skidanje2, skidati se2, staa, zolja. abar2, stara kajla. stara koska. stara
kvrga. stari borac, dobiti dvojku
zatvor bajbok, bajbokana, buvara, Ce-Ze (C-Z), uati3. orka, orkana,
orkirati, uza, uzirati. dugopruga, friider. gluvara. govnar3, igu-man,
istranjak, kavez. kua1, kuka2, kulana, kvrga2. ladara1. lider. mardelj,
mardelja, mardeljati, novak1, obrada1. obraditi1, odrezati2, oduvati1,
odvaliti4, oladiti6, Padinjak, panj46, rknuti5, robija1, rupa3, seniser, sing,
skinuti2. uorkirati, zaglaviti3, zatvorenjak. iza brave. popiti mardelj,
odleao je pet metara, odraditi kaznu, tucati kamen. estoka robija
enska osoba
bara. bira, birka, coma, cupi. cui, avka1, kicapi, gerla1, klinica, klinka,
mae, maka1, maos, mala2, moca2, mumula1, pica2, picua2, pie,
piica1, pii2, pika2, pikica1, piorak1, pizdetina12, pizdurina2, pizdulja2.
popiulja12, riba1, ribica2, ribion. ribi, ribizle. ribon. ronda2, sisa1, sojka,
sova12, tetka2, treba, enska

Imami Petrit Beogradski Frajerski Recnik

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Imami Petrit Beogradski Frajerski Recnik

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

babaroga! (ekspr.) odlino!

baba-sera (sloz.) 1. ena koja radi u javnom \VC-u; 2. brbljiva ena

BEOGRADSKI FRAJERSKI RENIK

(pej.) babuskera/o'. od..bakutan"l

kupanje i sunanje (na reci ili moru) lital.

BEOGRADSKI FRAJERSKI RENIK

prave ti automobili/ bazati lutati, skitati llat. bannisare" - skitati, ali

BEOGRADSKI FRAJERSKI RENIK

beton 1. dupla ljuta rakija i flaa piva; 2. aa vinjaka i

bici (izv.) bicikl

BEOGRADSKI FRAJERSKI RENIK

ivi blattt = strana sramota

2. osoba koja dugo provodi vreme na nekom

blenaviti dugo posmatrati blenta budala iizi\ od.. btentav 7

jebem tiBoga! = 1. do avola! 2. avo te

BEOGRADSKI FRAJERSKI RENIK

udariti boju = ulepati

1. sumanuta osoba: 2. maloumnaosoba Moc na

bosoglav elav /saimanje bos" i glava"I

BEOGRADSKI FRAJERSKI RENIK

nekadanjeg predsednika Jugoslavije/ Bravarje bio u pravu! = Tito je

briico student prve godine lizv. od bruce" - prve stidne

pijan ko bulja = vrlo pijan

bunardija deparo Iv. bunariti/ bunarenje 1. deparenje: 2. traenje

BEOGRADSKI FRAJERSKI RENIK

sloenici nemakih rei ,.Zeif (\Teme) i ,.ATo/" (nevolja)/

vatati cake = usvajati neku vetinu

3. prostitutka lizv. od cava V

BEOGRADSKI FRAJERSKI RENIK

cepajt = svom snagom!

cevka 1. cev pitolja; 2. (asoc.) cevanica

cittta se na te fore = olako prihvata te stvari netnoj da se cittta! =

BEOGRADSKI FRAJERSKI RENIK

cipelik ( / / / / / . , bipok.) lepe cipele

pijenje alkoholnog pia

piti alkoholno pie

1. alkoholno pie; 2. pijenje

piti alkoholno pie

cirkulira dokoliiti uz pie /saimanje

ii-tamo, etati llat.

veliki nered /saimanje

malo popiti (alkoholno pie)

cmakanj Ijubljenje lv. cmakati/

devojka linver. vokativa od

prosuo mu (je) creva! =

crkavati 1. muiti se: 2. umarati se:

tttali crttac = vrlo marljiva osoba na poslu crnina (pej.) crnac

BEOGRADSKI FRAJERSKI RENIK

iz cuga = 1. odmah; 2. ko od ale; 3- odjednom

BEOGRADSKI FRAJERSKI RENIK

arlikoker = uivalac kokaina au osoba koja zagovara neije interese

ekiati 1. dugo ekati; 2. ekiem udarati (koga) 1(1) v.

epulja = 1. ulizica, poltron: 2. ena ulizica /saimajije nep" i bulja "I

BEOGRADSKI FRAJERSKI RENIK

etvrtak 1. etvrt grama droge: 2. automobil sa etiri

na ../oo7)fe"- tupava osob& ile stariji ovek Ihipok

c//> ulog u kockanju leng. ..chip" - etoiv

kapi enski polni organ linver. pika "I

koder deko /izv. od kodi"/

uavac 1. WC bez olje; 2. pasulj

BEOGRADSKI FRAJERSKI RENIK

1. sat. asovnik; 2. srce lizv. od Juka'. analogno: vajcarac/

vaka orue za obijanje brave