PROJEKAT: STUDENT

ISTRAIVA

Student istraiva
Cilj projekta
Razvijanje istraivakih vjetina kod
studenta
Oblici istraivakog rada studenata:
- Nauni i struni rad (lanak)
- Nauni i struni projekti
- Uee u meunarodnim projektima

Priprema istraivanja
Radovi koji se piu na
univerzitetu:
Referat, seminarski, diplomski,
magistarski, doktorski...

Dvije vrste istraivakog rada

Mentorski diplomski/magistarski
Samostalni doktorat

Priprema istraivanja
Izbor teme
Posmatranje svijeta koji nas okruuje
Ograniavanje teme:
1. Vremensko
2. Prostorno
Originalnost teme

Priprema istraivanja
Literatura

itanje - dublji uvid u temu

Odreivanje kljunih rijei
Bibliografija vano sredstvo u
istraivakom radu (npr. Bibliografija
radova o Alfredu Marshallu,
Bibliografija radova o socijalistikoj
ekonomiji)

Priprema istraivanja
Literatura

Biblioteka
Biblioteki pretraiva Cobiss (
www.cobiss.ba)
Elektronske biblioteke EBSCOhost,
Jstore, Muse, Athens, Ceeol, Springerlink
Regionalne elektronske biblioteke:
1.Hrvatski portal znanstvenih asopisa
Hrak http://hrcak.srce.hr
2.Nacionalni citatni indeks R. Srbije (http://
scindeks.ceon.rs)

Priprema istraivanja
Etika i istraivanje

Potovanje intelektualnog vlasnitva

Navoenje tuih rezultata
istraivanja (doslovno navoenje,
parafraziranje)
Plagiranje navoenje tuih
rezultata rada kao svojih

Dizajniranje istraivanja
Dizajniranje istraivanja
aktivnost kojom se razmatraju
neophodne radnje pomou kojih se
temeljem odreenih postojeih
spoznaja (podataka, uzronoposljedinih veza ili ope prihvaenih
naela) eli postii definisani cilj
istraivanja.

Dizajniranje istraivanja

Prva faza dizajniranja istraivanja:

1.Preliminarna razmatranja
Vrste istraivanja:
Promatranje, eksperimentalno,
historijsko, studija sluaja...

Dizajniranje istraivanja
Opredjeljuje se tip istraivakog
problema:

a. kvalitativni istraivaki
problem odlikuju ga openitost,
otvorenost toka istraivanja

b. kvantitativni istraivaki
problem specifinost, i
nepromjenjivost toka istraivanja

Dizajniranje istraivanja
Dva pristupa istraivanju:
Induktivno na osnovu injenica se
izvodi opi zakljuak.
Karakteristino za kvalitativni
istraivaki problem

Deduktivno zakljuuje se na
osnovu opeprihvaenih premisa.
Karakteristino za kvantitativni
istraivaki problem.

Dizajniranje istraivanja
Faze u dizajniranju kvalitativnog
istraivanja:

Korak 2: dizajniranje centralnog fenomena

-prepoznavanje centralnog problema
Korak 3: triangulacija spoznaja fenomena iz
razliitih perspektiva bazirano na dosadanjim
istraivanjima.
Korak 4: opredjeljivanje karakteristika fenomena
spreavanje pretpostavki
Korak 5: uspostavljanje kriterija za evaluiranje
istraivakog problema minimiziranje greke i
subjektivnosti u istraivanju npr. pozivanje na
dosadanje studije istog fokusa)

Dizajniranje istraivanja
Kvantitativno /deduktivno
istraivanje

Faze:
2. Postavke istraivakog problema
izjava o odreenim pojavama i
zakontitostima. Zakljuivanje na
osnovu ve utvrenih teorija
3. Razvoj seta istraivakih pitanja
skup pitanja koji specificiraju
odreeni istraivaki problem

Dizajniranje istraivanja

4. Prepoznavanje i definisanje
relevantnih varijabli postavljanje
skupa koncepata koji mogu da
variraju
5. Hipotetiziranje istraivanja i ciljevi
istraivanja postavljanje jedne ili
vie hipoteza

Dizajniranje istraivanja
Kvantativni istraivaki problem

Analiza
sadraja

Anketiranj
e

Upitnici

Strukturis
ani
intervju

Eksperimen
ti

Sekundar
ni podaci

Zvanini
podaci

Dizajniranje istraivanja
Kvalitativni istraivaki problem

Studij
e
sluaj
a

Posmatran
ja

Participatorno

Neformalni
intervju

Neparticipatorn
o

Sekundarn
i podaci

Provoenje istraivanja

Provoenje istraivanja
prikupljanje podataka kako bi se odreeni
istraivaki problem mogao testirati,
provjeriti ili opisati
Koraci u provoenju istraivanja:

Provoenje istraivanja

Korak 1: Populacija i uzorak.

Populacija - obuhvata sve statistike jedinice koje ispoljavaju
obiljeje koje je predmet istraivanja
Uzorak - moe se smatrati tehnikom odabira odgovarajueg
uzorka u svrhu odreivanja parametara ili karakteristika
cijele populacije
Dvije vrste uzorka: sluajni i namjerni

Sluajni: zasnovani na vjerovatnoi odabira jedinice populacije u

uzorak, pri emu se izbor uzorka iz populacije temelji na

principima jednake anse (vjerovatnoe) ili sluajnog odabira
Namjerni: nisu zasnovani na vjerovatnoi ve se jedinice uzorka
biraju arbitrarno i zavise od namjere, elje i prosudbe istraivaa
o tome koje e jedinice osnovnog skupa biti odabrani u uzorak

Pojmovi: reprezentativnost uzorka, veliina uzorka i

stratifikacija uzorka

Provoenje istraivanja
Korak 2: Interno i eksterno istraivanje
Planirano istraivanje se moe realizovati na temelju
primjene internog i eksternog istraivanja

Internim istraivanjem (eng. desk research) se obrauju i

prikupljaju dostupni sekundarni izvori podataka i informacija
Neki od relevantnih izvora koji se mogu koristiti za
prikupljanje sekundarnih podataka su: Agencija za statistiku
Bosne i Hercegovine (www.bhas.ba), Federalni zavod za
statistiku (www.fzs.ba), Republiki zavod za statistiku RS (
www.rzs.rs.ba), Sarajevska berza (www.sase.ba), Banjaluka
berza (www.blberza.com), Svjetska banka (
www.worldbank.org), OECD (www.oecd.org), itd.
Eksternim istraivanjem (eng. field research) podaci se mogu
prikupljati primjenom metode ispitivanja i upotrebom
razliitih tehnika ispitivanja

Anketiranje

Korak 3: Anketiranje
Anketiranje kao tehnika, odnosno instrument
prikupljanja primarnih podataka, se najee koristi u
istraivanjima baziranim na deduktivnom metodu
zakljuivanja, odnosno u kvantitativnim istraivanjima
Ova tehnika istraivanja moe biti sprovedena
upotrebom upitnika ili intervjua na sljedee naine:
dostavljanjem upitnika jedinicama iz uzorka putem emaila,
potom ili lino,
popunjavanjem upitnika dizajniranog i postavljenog na web
stranici,
sprovoenjem telefonskog intervjua, ili
linim intervjuom.

Anketiranje

Upitnik:
Duina upitnika
Formulisanje pitanja

Pitanja
Pitanja
Pitanja
Pitanja

otvorenog tipa
zatvorenog tipa
djelimino otvorenog tipa
sa skalom

Najea skala koja se koristi je Likertova skala u pet stepeni (ili u sedam
stepeni) gdje su ispitanicima ponueni sljedei odgovori:
u potpunosti se slaem,
slaem se,
niti se slaem niti se ne slaem,
ne slaem se, i
u potpunosti se ne slaem.

Pitanja sa rangiranjem

Intervju

Analiza podataka

Svrha analize podataka je prije svega u tome da se

verifikuje hipoteza, ili da se ista odbaci.
Za analizu podataka neophodan je odreeni nivo
znanja iz oblasti statistikea esto i upotreba
statistikih programa kao to su:SPSS, Statistica ili,
u najmanju ruku, Microsoft Excel.
Obrada podataka predstavlja proces realizacije tri
osnovne faze koje prethode zakljuivanju. To su:

(1) Eksploatacija podataka

(2) Deskriptivna analiza
(3) Ocjena intervala povjerenja/pouzdanosti za analizirane
varijable te provjera hipoteza koje se odnose na
istraivaki dio.

Analiza podataka

Deskriptivna analiza se sastoji od

izraunavanja sljedeih pokazatelja:
Mjere varijabilnosti
Raspon
Standardna devijacija
Statistika zakljuivanja
T test
Regresiona analiza
Korelacija naspram uzronosti
Analiza varijanse
Koeficijent korelacije
Hi - kvadrat test

Analiza podataka: T-test

Predstavlja jedan od najznaajnijih

statistikih postupaka testiranja
statistike znaajnosti izmeu dvije
aritmetike sredine
Postupak provoenja t- testa zavisi prije
svega od:
veliine uzorka (veliki uzorci i mali uzorci ako
je ;
povezanosti obiljeja posmatranih uzoraka (tj.
nezavisni uzorci su oni u kojima elementi nisu
isti, odnosno uzorke ine razliiti ispitanici)

Pitanje prihvaanja ili odbacivanja uzorka

Analiza podataka: regresiona

analiza

Cilj regresione analize je utvrivanje povezanosti

izmeu skupa nezavisnih varijabli i jedne zavisne
varijable
U regresionoj analizi nezavisne varijable nazivaju
se prediktorima, a zavisna varijabla kriterijumom
U tom smislu za svaku vrijednost nezavisne
varijable (X) moe se precizno odrediti vrijednost
zavisne varijable (Y)
Koeficijent determinacije (r2) kao mjera
podudarnosti se koristi kao deskriptivno obiljeje
kojim se opisuje snagu linearnog odnosa izmeu
nezavisnih varijabli i zavisne varijable

Pisanje izvjetaja
Pisanje izvjetaja
zavrna aktivnost jednog nauno istraivakog rada i njome se
opisuje provedeno istraivanje i predstavljaju rezultati
istraivanja
Osnovni elementi izvjetaja

1. Naslovnastrana
2. Rezime
3. Sadraj
4. Uvodna razmatranja
5. Teorijski dio istraivanja
6. Metodoloki dio istraivanja
7. Analiza rezultata
8. Zakljuna razmatranja
9. Literatura
10. Prilozi

Pisanje izvjetaja

Naslovna strana
naslovna strana treba pruiti sljedee informacije:
ime i prezime autora;
naslov rada;
vrstu rada (seminarski rad, diplomski rad,
magistarski rad, doktorska disertacija);
naziv visokokolske institucije (fakultet i
univerzitet);
akademska titula, te ime i prezime mentora;
mjesto, mjesec i godina predaje rada.
u sluaju diplomskog rada i broj indeksa.

Pisanje izvjetaja

Rezime

Rezime predstavlja najvaniji rezultat,

odnosno autoreferat sprovedenog istraivanja.
Ovaj dio se moe uraditi za svako poglavlje
posebno, ali i zbirno

Sadraj

Sadraj izvjetaja treba pripremiti na

sistematian nain, kako bi se pruio uvid u
samu strukturu rada i omoguilo brzo i sigurno
nalaenje pojedinanih dijelova i odjeljaka
rada

Pisanje izvjetaja

Uvodna razmatranja

Teorijski dio istraivanja obuhvati sljedee:

Uvod ne treba biti dio rada u kojem e se nalaziti sve

prikupljene reference
definisanje problema i predmeta istraivanja;
teorijsku analizu problema istraivanja.
definisanje ciljeva, zadataka i hipoteza istraivanja

Metodoloki dio istraivanja obuhvata sljedee:

metod istraivanja (izabrati odreeni metod istraivanja i

objasniti razlog izbora);
tehnike istraivanja;
definisanje uzorka i populacije istraivanja;
navoenje statistikih tehnika i postupaka koji su u
istraivanju koriteni.

Pisanje izvjetaja

Analiza rezultata

Zakljuna razmatranja

Zakljuna razmatranja proistiu iz same sutine rada, tj.

istraivanja i obino se piu tako da se njima odgovara na
postavljena istraivaka pitanja i uoeni istraivaki problem

Literatura

Rezultati istraivanja se mogu predstaviti u pisanoj formi,

numeriki, grafiki i svakako kombinovano

Odnosi se na popis literature koja je spominjana ili citirana ili

pak na drugi nain koritena u radu.

Prilozi

Kao prilozi mogu se nai koriteni instrumenti istraivanja,

upitnici, pitanja za intervju, obrasci za mjerenje promjena
varijabli u eksperimentu, zatim grafiki prikazi, slike i dr

Pisanje izvjetaja

Citiranje referenci
Navoenje referenci ima za cilj pokazati onome ko ita odreeni rad
da je njegov pisac (student, istraiva) razumio temu i da moe na
pouzdan nain predstaviti svoje rezultate istraivanja
Postoji vie naina citiranja referenci. Najeu primjenu imaju
sljedea dva osnovna sistema citiranja, i to:

abecedni ili harvardski sistem; (prezime autora, godina izdanja: stranica)

numeriki sistem; (ime, prezime autora, naziv djela, (grad: izdava,

godina), stranica

Uobiajeno je, u svakom od ova dva naina citiranja navesti:

prezime i ime autora, naslov rada, naziv publikacije, godinu
objavljivanja i broj stranice
Numeriki sistem citiranja predstavlja citiranje prema redu
pojavljivanja djela u tekstu, gdje se u zagradi napie redni
broj pojavljivanja odreenog dijela u tekstu. Istim
redoslijedom navode se i djela u popisu literature