Professional Documents
Culture Documents
Ustav
Ustav
I. IZVORINE OSNOVE
Izraavajui tisuljetnu nacionalnu samobitnost i dravnu opstojnost
hrvatskoga naroda, potvrenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u
razliitim dravnim oblicima te odranjem i razvitkom dravotvorne misli o
povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu dravnu suverenost, to se
oitovalo:
u stvaranju hrvatskih kneevina u VII. stoljeu;
u srednjovjekovnoj samostalnoj dravi Hrvatskoj utemeljenoj u IX. stoljeu;
u Kraljevstvu Hrvata uspostavljenome u X. stoljeu;
u odranju hrvatskoga dravnog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj
personalnoj uniji;
u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora godine 1527. o izboru
kralja iz Habsburke dinastije;
vlast
izborom
svojih
predstavnika
neposrednim
lanak 2.
Suverenitet Republike Hrvatske neotuiv je, nedjeljiv i neprenosiv.
Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim podrujem,
rijekama, jezerima, prokopima, unutranjim morskim vodama, teritorijalnim
morem te zranim prostorom iznad tih podruja.
Republika Hrvatska ostvaruje, u skladu s meunarodnim pravom, suverena
prava i jurisdikciju u morskim podrujima i u podmorju Jadranskoga mora
izvan dravnoga podruja do granica sa susjedima.
Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i
zakonom, odluuje:
o ureivanju gospodarskih, pravnih i politikih odnosa u Republici
Hrvatskoj;
o ouvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i koritenju njime;
o udruivanju u saveze s drugim dravama.
Saveze s drugim dravama Republika Hrvatska sklapa zadravajui suvereno
pravo da sama odluuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih
istupa.
lanak 3.
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova,
mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost
vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i
demokratski viestranaki sustav najvie su vrednote ustavnog poretka
Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava.
lanak 4.
U Republici Hrvatskoj dravna je vlast ustrojena na naelu diobe vlasti na
zakonodavnu, izvrnu i sudbenu a ograniena je Ustavom zajamenim pravom
na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu.
lanak 43.
Svakom se jami pravo na slobodno udruivanje radi zatite njihovih
probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politika, nacionalna,
kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko moe slobodno osnivati
sindikate i druge udruge, ukljuivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa
zakonom.
Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja
demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne
cjelovitosti Republike Hrvatske.
lanak 44.
Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima,
sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slube.
lanak 45.
Hrvatski dravljani s navrenih 18 godina (birai) imaju ope i jednako
birako pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske
i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu, u
skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor birai koji nemaju prebivalite u Republici
Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski
parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu birako se
pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri emu birai
koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj ostvaruju birako pravo na
birakim mjestima u sjeditima diplomatsko-konzularnih predstavnitava
Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj prebivaju.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski
parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu ostvarivanje
birakog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim dravljanima s
prebivalitem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan
njezinih granica tako da mogu glasovati u sjeditima diplomatsko-konzularnih
predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj se nalaze ili na
koji drugi nain odreen zakonom.
lanak 46.
Svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i
drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor.
lanak 47.
Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih
dravljana.
Doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih
nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u oruanim
snagama. Te su osobe obvezane ispunjavati druge dunosti odreene
zakonom.
lanak 53.
Hrvatska narodna banka je sredinja banka Republike Hrvatske.
Hrvatska narodna banka je samostalna i neovisna i o svom radu izvjeuje
Hrvatski sabor.
Hrvatskom narodnom bankom upravlja i njezinim poslovanjem rukovodi
guverner Hrvatske narodne banke.
Ustrojstvo, cilj, zadaci i nadlenost Hrvatske narodne banke ureuju se
zakonom.
lanak 54.
Dravni ured za reviziju je najvia revizijska institucija Republike Hrvatske,
koja je samostalna i neovisna u svom radu.
Dravnim uredom za reviziju upravlja glavni dravni revizor koji o njegovu
radu izvjeuje Hrvatski sabor.
Osnivanje, ustrojstvo, nadlenost i nain rada Dravnog ureda za reviziju
ureuju se zakonom.
lanak 55.
Svatko ima pravo na rad i slobodu rada.
Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima
dostupno svako radno mjesto i dunost.
lanak 56.
Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moe osigurati sebi i obitelji
slobodan i dostojan ivot.
Najdue radno vrijeme odreuje se zakonom.
Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor i ovih se
prava ne moe odrei.
Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odluivanju u
poduzeu.
lanak 57.
Pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno
osiguranje ureuje se zakonom i kolektivnim ugovorom.
Prava u svezi s poroajem, materinstvom i njegom djece ureuju se zakonom.
lanak 58.
Slabim, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad,
nezbrinutim osobama drava osigurava pravo na pomo za podmirenje
osnovnih ivotnih potreba.
1. HRVATSKI SABOR
lanak 71.
Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u
Republici Hrvatskoj.
lanak 72.
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju
opeg i jednakoga birakog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem.
lanak 73.
Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od etiri godine.
Zakonom se odreuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski
sabor.
lanak 74.
Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor odravaju najkasnije 60 dana nakon
isteka mandata ili rasputanja Hrvatskoga sabora.
Prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora odrava se najkasnije 20 dana nakon
provedenih izbora.
Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj
je nazona veina zastupnika.
lanak 75.
Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujui mandat.
Zastupnici u Hrvatskom saboru primaju stalnu novanu naknadu i imaju druga
prava odreena zakonom.
lanak 76.
Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.
Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen
za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.
Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni
postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora.
Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je
zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju
duem od pet godina. O takvom se sluaju izvjeuje predsjednika Hrvatskoga
sabora.
Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da
se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet
odluuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time to njegovu odluku mora
naknadno potvrditi Hrvatski sabor.
lanak 77.
Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru moe se zakonom
produiti samo u sluaju rata ili u sluajevima iz lanka 17. i 101. Ustava.
lanak 78.
Hrvatski sabor moe se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako
to odlui veina svih zastupnika.
Predsjednik Republike moe sukladno odredbama lanka 104. Ustava,
raspustiti Hrvatski sabor.
lanak 79.
Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15.
sijenja i 15. srpnja i drugi put, izmeu 15. rujna i 15. prosinca.
Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade
ili veine zastupnika.
Predsjednik Hrvatskoga sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje
klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na
izvanredno zasjedanje.
lanak 80.
Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili vie podpredsjednika.
Unutarnje ustrojstvo i nain rada Hrvatskoga sabora ureuje se poslovnikom.
Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika.
lanak 81.
Hrvatski sabor:
odluuje o donoenju i promjeni Ustava,
donosi zakone,
donosi dravni proraun,
odluuje o ratu i miru,
donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora,
donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike
Hrvatske,
ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti
Republike Hrvatske,
odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske,
raspisuje referendum,
Predsjednik Republike:
raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje,
raspisuje referendum u skladu s Ustavom,
povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele
zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva
povjerenje veine svih zastupnika,
daje pomilovanja,
dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom,
obavlja druge dunosti odreene Ustavom.
lanak 99.
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surauju u oblikovanju i
provoenju vanjske politike.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade,
odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike
Hrvatske u inozemstvu.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora
Hrvatskoga sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu efova
diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis
predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova
diplomatskih misija.
lanak 100.
Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oruanih snaga Republike
Hrvatske.
Predsjednik Republike imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa
zakonom.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i
zakljuuje mir.
U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti
drave Predsjednik Republike moe, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti
uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno ratno stanje.
lanak 101.
Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe
sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od
Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju, Predsjednik
Republike ima ovlast da uredbama sa zakonskom snagom ureuje sva pitanja
koja zahtijeva ratno stanje.
Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u
Hrvatskom saboru.
Predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim saborom.
Tekst prisege utvruje se zakonom.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi
Republike Hrvatske, rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi
Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rjeenje
o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis
predsjednika Hrvatskoga sabora.
lanak 111.
Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaanja
mandata, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za najvie jo 30
dana.
Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predloena Vlada
ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit e
mandat za sastav Vlade drugoj osobi.
lanak 112.
Ako Vlada ne bude sastavljena u skladu s lankom 110. i 111. Ustava,
Predsjednik Republike e imenovati privremenu nestranaku Vladu i
istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
lanak 113.
Vlada Republike Hrvatske:
predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru,
predlae dravni proraun i zavrni raun,
provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,
donosi uredbe za izvrenje zakona,
vodi vanjsku i unutarnju politiku,
usmjerava i nadzire rad dravne uprave,
brine o gospodarskom razvitku zemlje,
usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi,
obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom.
lanak 114.
Ustrojstvo, nain rada, odluivanje i vrste akata koje Vlada donosi propisuju
se zakonom i poslovnikom.
lanak 115.
4. SUDBENA VLAST
lanak 118.
5. DRAVNO ODVJETNITVO
lanak 125.
Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i
duno postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela,
poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi
pravna sredstva za zatitu Ustava i prava.
Glavnoga dravnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od
etiri godine Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz
prethodno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora.
Zamjenike dravnih odvjetnika, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje,
razrjeuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravnoodvjetniko
vijee.
Odluke iz stavka 3. ovoga lanka Dravnoodvjetniko vijee donosi na
nepristran nain, a na temelju kriterija propisanih zakonom.
Zamjenici dravnog odvjetnika dravnoodvjetniku dunost obavljaju stalno.
Dravnoodvjetniko vijee ima jedanaest lanova, a ine ga sedam zamjenika
dravnog odvjetnika, dva sveuilina profesora pravnih znanosti i dva
saborska zastupnika, od kojih jedan iz redova oporbe.
lanovi Dravnoodvjetnikog vijea biraju se na vrijeme od etiri godine, s
tim da lanom Dravnoodvjetnikog vijea nitko ne moe biti vie od dva
puta.
lanovi Dravnoodvjetnikog vijea biraju predsjednika izmeu sebe.
elnici dravnih odvjetnitava
Dravnoodvjetnikog vijea.
ne
mogu
biti
birani
za
lanove
lanak 134.
Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi i njihovo podruje odreuje
se na nain propisan zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i druge jedinice
lokalne samouprave.
Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Podruje upanije
odreuje se na nain propisan zakonom.
Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije. Veim
gradovima u Republici Hrvatskoj zakonom se mogu dati ovlasti upanije.
U naselju ili dijelu naselja mogu se, u skladu sa zakonom, osnivati oblici
mjesne samouprave.
lanak 135.
Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima
se neposredno ostvaruju potrebe graana, a osobito poslove koji se odnose na
ureenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne
djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i
osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, tehniku kulturu, zatitu
potroaa, zatitu i unapreenje prirodnog okolia, protupoarnu i civilnu
zatitu.
Jedinice podrune (regionalne) samouprave obavljaju poslove od podrunog
(regionalnog) znaenja, a osobito poslove koji se odnose na kolstvo,
zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i
prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih,
socijalnih i kulturnih ustanova.
Poslovi lokalnog i podrunog (regionalnog) djelokruga ureuju se zakonom.
Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost e imati ona tijela koja su najblia
graanima.
Prilikom odreivanja djelokruga jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave mora se voditi rauna o irini i prirodi poslova i o zahtjevima
uinkovitosti i ekonominosti.
lanak 136.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo u okviru
zakona, svojim statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug
svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogunostima.
lanak 137.
U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave samostalna su i podlijeu samo nadzoru ustavnosti i
zakonitosti ovlatenih dravnih tijela.
lanak 138.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite
prihode kojima slobodno raspolau u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.
2. UDRUIVANJE I RAZDRUIVANJE
lanak 142.
Pravo da pokrenu postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim
dravama ima najmanje jedna treina zastupnika u Hrvatskom saboru,
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.
Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s
drugim dravama u kojem bi udruivanje dovelo, ili moglo dovesti do
obnavljanja jugoslavenskoga dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske
dravne sveze u bilo kojem obliku.
X. ZAVRNE ODREDBE
lanak 151.
Hrvatski sabor donijet e Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike
Hrvatske u roku od 6 mjeseci od 16. lipnja 2010., dana proglaenja Promjene
Ustava Republike Hrvatske.
lanak 152.
Promjena Ustava stupa na snagu danom proglaenja, 16. lipnja 2010. godine,
osim lanka 9. stavka 2. u dijelu koji se odnosi na izvrenje odluka o predaji
donesenih sukladno pravnoj steevini Europske unije, lanka 133. stavka 4. i
lanaka 144., 145. i 146. Ustava Republike Hrvatske koji stupaju na snagu
danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.