Professional Documents
Culture Documents
Obnovi Svoj Zivot Muhammed El Gazali
Obnovi Svoj Zivot Muhammed El Gazali
Naziv originala:
Deddid hajateke
Autor:
Muhammed El Gazali
Naziv prevoda:
Obnovi svoj ivot
Prevod:
Mr Mesud Daji i Numan osi
Lektor i korektor:
Esad Baji
Izdava:
Medlis IZ-e Konjic
Za izdavaa:
Ahmed Daji
Tehnika priprema: M&N
tampa:
"SABAH-PRINT" Ilida
Tira: 1000
CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo 297.1
al-GHAZZALI, Muhamed, Obnovi svoj ivot/Muhamed el Gazali;
(prevod Mesud Daji, Numan osi). - Konjic; Medlis IZ-e, 2000.
-230 str,; 21 cm. Nas. org. na arapskom jeziku
I.El-Gazali, Muhammed vidi al Ghazzali, Muhamed
COIBISS / BiH-ID 7763206
Na osnovu miljenja FM obrazovanja, nauke kulture i sporta,
Broj 02-15-2125/00 da je knjiga "Obnovi svoj ivot"
oslobodena poreza na promet proizvoda i usluga.
SADRAJ
SADRAJ ......................................................................................................... 4
UVOD ............................................................................................................... 6
OBNOVI SVOJ IVOT.................................................................................. 10
IVI U GRANICAMA JEDNOG DANA ...................................................... 18
POSTOJANOST, USTRAJNOST I PRONICLJIVOST ................................ 24
BRIGE I TEKOE ....................................................................................... 33
KAKO OTKLONITI UZROKE UZNEMIRENOSTI .................................... 45
ZNANJE JE PLOD RADA ............................................................................. 52
MAHANE BESPOSLENOSTI ....................................................................... 58
NE DOZVOLI DA TE SITNE STVARI NADVLADAJU ............................ 63
KADA I KADER ............................................................................................ 68
MI KUR'AN PUN MUDROSTI OBJAVLJUJEMO ...................................... 82
NE PLAI ZBOG ONOGA TO JE PROLO.............................................. 89
TVOJ IVOT JE PLOD TVOG RAZMILJANJA ....................................... 94
OGROMNA CIJENA ODMAZDE .............................................................. 103
NI OD KOGA NE OEKUJ ZAHVALU .................................................... 113
DA LI BI ZAMIJENIO ONO TO IMA ZA MILION FUNTI? ............... 122
TI SI TKANJE SAM PO SEBI ..................................................................... 129
OD KISELOG LIMUNA NAPRAVI SLATKI NAPITAK ......................... 140
DJELOVANJE IZMEU SEBINOSTI I NESEBINOSTI ..................... 145
ISTOA I TAJNOGA I JAVNOGA.......................................................... 158
IZMEU VJEROVANJA I NEVJEROVANJA .......................................... 165
UVOD
Volio bih da upoznam sve one koji ne poznaju islam, ili ga
poznaju samo povrno, sa prvom istinom o ovoj vjeri, a to je prirodnost
islama. Njegova razliita uenja, o svim ivotnim pojedinostima glas su
zdrave naravi i ispravnog miljenja, a njegova usmjeravanja, proeta
kroz njegove osnove, oduak su za ono emu tee due i u emu nalaze
smiraj.
Ve dugo vremena obuzet sam idejom da objasnim slinost
izmeu zapostavljene islamske tradicije i izmeu dostignua do kojih su
doli slobodni mislioci u veini duhovnih, drutvenih i politikih
oblasti. Pronaao sam mnogo slinosti koje ukazuju na podudarnost
izmeu ivotnog iskustva i nebeske objave.
Kao to se slau odgovori dva ovjeka kada im se postavi isto
pitanje, tako se slau logika ispravne ljudske prirode, dok trai put ka
dobru, sa logikom ajeta s neba, a oni upuuju sve ljude pravom putu.
Moda se i moje potovanje vjere i moje ustrajavanje u njoj
temelji na onome to sam lino osjetio u njegovoj skladnosti sa
izvornom prirodom, pa kada ne bi bilo vjere od strane onoga koji zna
vieno i nevieno, niti ja niti bilo ko drugi ne bi mogao izmisliti neto
bolje za uspostavljanje veza sa Bogom i ljudima.
Ti moe da sumnja u ovu tvrdnju i da je smatra
ekstremizmom krutog ovjeka, ali ja imam pravo da pred tebe postavim
razliite usporedbe, da ih pogleda i da nakon toga prosudi onako kako
ti eli.
Muslim, Kitabu al-tewbe, br. 4954. Vidi takoer: Ahmed, br. 18708.
11
12
2
3
13
14
15
17
19
20
dato. Ovu injenicu potvruje Boiji Poslanik a.s. koji je svakog jutra
izgovarao: "Nikada se sunce nije pojavilo, a da sa njegove dvije strane
nisu poslana dva meleka koji dozivaju stanovnike Zemlje, a uju ih svi
osim ljudi i dina: "O ljudi, pourite vaem Gospodaru, zaista, ono to
je malo, a dovoljno, bolje je od onog to je mnogo, a zabavi (navodi na
zaborav. Niti zae sunce, a da sa njegove dvije strane ne pozovu dva
meleka: "Boe, namiri onome ko udjeljuje brzo a krtici ubrzaj
propast".
Kraj ovoga hadisa obeava plemenitima naknadu, a krticama
prezir. Prvi dio hadisa predstavlja poreenje gdje moe pomisliti da je
bolje imati malo nego puno. A istina je u tome da je prednost u onome
to je malo ali dovoljno, nad onim to je puno ali odvodi (od istine).
to se tie mnotva koje, uz to to zadovolji potrebe ovjeka,
ostavlja mogunost da preostalim vikom obuhvati potrebe i prava
drugih, ono je u ovom sluaju bolje od male i ograniene koliine. Ovo
nije tema navedenog hadisa, nego hadis eli da podstakne vjernike na
plemenitost, te smjelost u dareljivosti bez straha od neimatine ili
potitenosti zbog onoga to ima. Ovakav pristup u rjeavanju ivotnih
potreba naoruava vjernike velikom hrabrou. Posluaj rijei Ibn
Hazima:
Izmeu mene i kraljeva samo je jedan dan,
jueranja slast ne znai nita,
a za sutra i ja i oni bojimo se isto.
Pitanje je dana a moda je ve i nastupio!?
Ovaj dobri siromah izaziva kraljeve. Uistinu, naslade prolosti
nestaju sa jueranjim danom i niko ne moe da zadri dio toga. A u
iekivanju nepoznatog sutra, jednaki su i velikodostojnici i
najsiromaniji.
Pa prema tome, ne ostaje nita osim dananjice za pametne koji
ive u njenim granicama. U okviru toga jednoga dana prerasta se u
kralja koji posjeduje sebe i zna svoj cilj.
ta je onda ponienost? I gdje je mjesto razliitosti?
21
23
25
tekoa
26
27
Zlog ovjeka koji trai slasti ivota, silom ili milom, moda dok
ih trai, snae kakva tegoba, ali on je prima ravnoduno, slino onome
to kae El Kajs: "Danas uivanje, a sutra potraivanje".
Neki ljudi, u ivotu, pribjegavaju omalovaavanju i ismijavanju
svega, pa ih onda dogaaji pogode samo jednom strijelom, kao to
komadi granate pogaaju i onoga koji je bio okupljen svojim poslom,
ne mislei o njoj. Ponaanje ovakvih ljudi se ne uzima za primjer koga
treba slijediti u podnoenju tegoba.
Sve ukazuje na to da se osjetljivost na bolove kod ljudi dosta
razlikuje, a da zaokupljenost nekim stanjem, dobrim ili loim, ublaava
otrinu osjeaja za neprijatnim.
Otuda oni koji trae potpunost i ljudskost moraju da se osiguraju
visokim vrlinama i utjehu potrae u hladu tih vrlina. U tome e oni nai
sreu, veu nego nevaljalci u ispunjenju svojih niskih interesa.
Pripovjeda nam Karindi priu jednog ovjeka koji je imao ir.
Bolest je bila dostigla takav stepen da su mu doktori odredili vrijeme
smrti. Preporuili su mu da pripremi smrtnu odjeu. I taj ovjek donosi
udnu odluku. Poeo je da razmilja: "Ako mi nije ostalo od ivota
osim ovo malo koliko mi kau zato da ne uivam u njemu na najbolji
nain. Dugo sam elio da putujem oko svijeta prije nego umrem! Ovo je
vrijeme da ostvarim svoju elju."
I zaista, uzeo je kartu i doao da se oprosti s ljekarima koji su
mu rekli: "Mi te upozoravamo, ako krene na taj put bit e sahranjen
na dnu mora."
On im je odgovorio: "Ne, nita se od toga nee dogoditi,
preporuio sam mojim roacima da me ne sahranjuju nigdje nego u
porodinoj grobnici."
Ukrcao se na brod, pokazujui ono o emu je pjevao Hajjam:
"Uivaj to vie moe
u onom to ima
prije nego se mezar primakne
tad sem zemlje oko tebe
28
29
32
BRIGE I TEKOE
Oni koji bolje poznaju ivot na Zapadu ale se na gorinu stalne
borbe radi sticanja imetka i njegovog uveanja. I pojedinci i zajednice
su preokupirani stranom utrkom za sticanje to vieg udjela u
dunjalukom blagu.
I psihika i fizika snaga im je angaovana, poput revnosnog
stroja, radi ovog cilja i u tome su mobilisane sve ljudske osobenosti,
bilo pozitivne bilo negativne, s tim to se strojevi podmazuju uljem koje
ublaava jainu trenja i mogue varnienje u toku rada, a ljudski ivci u
borbi s krutom materijom dosta gube, bez ikakva ublaavajueg faktora,
radei u stanju uzrujanosti, uzrokuje uznemirenost i tjeskobu iz kojih
prizilaze loe posljedice po sve drugo.
Karindi pie, opisujui prizore ovog materijalnog bjesnila:
"ivio sam u Nju Jorku trideset i sedam godina, i nije se dogodilo da je
neko pokucao na moja vrata, da bi me upozorio na bolest koja se zove
uznemirenost, a to je bolest koja je u proteklih trideset i sedam godina
prouzrokovala vie tete od bolesti kozice za deset hiljada puta. Niko
nije pokucao na moja vrata da bi me upozorio da je svaki deseti
stanovnik Amerike pogoen ivanim slomom u ijoj se pozadini, kao
uzrok, krije uznemirenost. Ljekari procjenjuju da e svaki dvadeseti
Amerikanac provesti dio ivota u bolnici za umno poremeene. Gorak
je podatak da je svaki esti mladi koji je regrutovan u Drugom
svjetskom ratu odbijen zbog umnih ili fizikih nedostataka. Doktor
Harlodson Habin kae: "Prouavao sam sto sedamdeset est sluajeva
poslovnih ljudi u starosnoj dobi oko 44 godine i pokazalo se da vie od
jedne treine boluje jednu od tri bolesti nastale od ivane
uznemirenosti a one su: aritmija srca, ir na elucu i krvni pritisak. Sve
to prije nego su napunili 45 godina! Je li ovo cijena uspjeha? Da li se
smatra uspjenim ostvariti neki cilj boleu srca ili irom na elucu? ta
e ti uspjeh kad stekne dunjaluk, a izgubi zdravlje? Kada bi neko
posjedovao i cijeli dunjaluk, opet ne bi mogao da spava osim na jednom
krevetu i ne bi mogao da jede osim koliko inae jede. Kakva je onda
33
razlika izmeu njega i onog koji radi obian fiziki posao? Moda je
ivot ovog drugog sa lakim snom i sa vie uitka od ivota bogataa i
vladara.
Doktor Vilijams Faris veli: "Pokazalo se da kod etvorice od
petorice, bolesnika razlog bolesti nije oboljeli organ, nego je bolest
prouzrokovana strahom, uznemirenou, silnom mrnjom, velikom
sebinou i ljudskom nemoi da napravi skladan odnos izmeu sebe i
ivota."
U svjetlu ovih alosnih poziva elim da spomenem nekoliko
hadisa Muhammeda a.s. koji govore o pokuenosti ovih osobina i
njihovom izbjegavanju: "Ko uini svu svoju brigu jednom brigom, Allah
e ga zatiti dunjaluke brige, a ije se brige razdijele, Allahu e biti
svejedno na kojem e dijelu zemlje propasti". (El Hakim)
Ovaj oblik poslanikog usmjeravanja sa kojim se eli usaditi
smirenost u srce i iskorijeniti klica pohlepe i patnje koje pomau
ovjekovu iscrpljenost u trci za dunjalukom i koje ga ine alosnim za
onim to mu je prolo od dunjaluka, pa o tome kae: "Kome onaj svijet
bude briga Allah e uiniti njegovo srce bogatim, njegove poslove
olakati, dunjaluk e mu sam dolaziti. A kome dunjaluk bude prva briga
pred njegovim oima, Allah e mu dati siromatvo, oteae mu njegove
poslove, a od dunjaluka mu nee doi nita osim ono to mu je
odreeno."10
I kae: "Oslobodite se dunjalukih briga koliko moete, jer onaj
ija glavna briga bude dunjaluk, Allah e olakati njegovu propast i
uinite da pred njegovim oima bude siromatvo. A kome budui svijet
bude glavna briga, Allah e mu objediniti njegove poslove i uinie ga
bogatim u srcu. I ne pristupi nijedan rob Allahu, sa svojim srcem, a da
Allah nee dati da srca vjernika pohrle njemu s ljubavlju i milou, i
Allah e mu dati svako dobro." (El Bejheki)
U Poslanikovim a.s. hadisima mnogo se govori o ovoj vrsti
zadovoljstva, a to su velike mudrosti ako se upotrijebe na pravom
10
34
36
12
39
40
nain. Islam nije naloio ovakav teret. Kako e biti tako kad Poslanik
a.s. kae: "Boe, popravi mi moju vjeru koja je glavnica moja, popravi
mi moj dunjaluk, jer ja na njemu ivim. Popravi mi moj budui svijet,
jer njemu idem. Daj da moj ivot bude poveanje u svakom dobru, a
moja smrt mir i spas od svakog zla!"15
Pa zato se bol, ponienje i uznemirenost shvataju kao zahtjevi
ubjeenja, ili zato se shvataju kao naini sticanja Boijeg zadovoljstva
i pored toga to ih je Poslanik islama mrzio i traio kod Allaha zatitu
od njih. Od Ebu Hurejre se prenosi: "Boiji Poslanik je traio utoite
kod Allaha od teke nesree, nesretnosti, runa udarca sudbine i od
osvete neprijatelja!"
Neki od Poslanikovih ashaba su pali u ovu greku smatrajui da
je namjerno izlaganje tekoama otkup od grijeha, pa im je Poslanik
objasnio da je stvar jednostavnija i laka. Prenosi se da je Boiji
Poslanik posjetio jednog muslimana, koji je ve klonuo i postao jako
mrav, pa mu je rekao: "Da li si molio Allahu neto ili si to traio od
Njega?"
Ovaj mu ree: "Da, molio sam rijeima: "Boe, ono ime e me
kazniti na ahiretu, ubrzaj mi to na dunjaluku."
Poslanik mu je rekao: "Subhannallah! Ne moe ti to izdrati,
zato nisi rekao: "Boe daj nam na dunjaluku dobro i na ahiretu dobro i
sauvaj nas Dehennemske vatre."16
I kae da je molio Allaha tom dovoni i da ga je Allah izlijeio.
uo je Boiji Poslanik ovjeka kako moli: "Boe, traim od
Tebe da mi podari sabur!"
Pa mu je rekao: "Molio si Allaha da ti da belaj, pa Ga moli da ti
da sreu!"17
Kae Ibn Abdullah: "Da budem sretan, pa da zahvaljujem drae
mi je nego da budem stavljen na iskuenje i da saburim, jer su pozicije
Muslim; Kitabu al-zikr wa du'a wa al-tawba wa al-istiqfar, br. 4897.
Ibid; l5,br. 4853.
17
Tirmizi; Kitabu al-da'vvat, br. 3450.
15
16
42
sree i dobra blie spasu, zato biram zahvalu nad strpljenjem jer je
strpljenje stanje onih koji su na iskuenju."
Doktor Zekki Mubarek kae: "Ibn Abdullah smatra da je srea i
dobro dio spasa, to jeste, spas dua, jer belaj izlae duu uzrujanosti i
uznemirenosti, a izlaganje due iskuenju ne daje sigurnost u dobar
zavretak. A to se tie sree, ona uva ravnoteu due i ini ovjeka
sposobnim za dobro djelo.
Isitna je da se ovjek prkosno odupire kada izraava
dobrodolicu nevoljama, jer je on zarobljenik nervnog sistema u veini
sluajeva. A bolje mu je da moli od Allaha sreu i da izbjegava
izlaganje iskuenjima, jer nekada nee biti spreman da se suprostavi
tekoama, koje eli i shvatie nakon pada u provaliju nezgoda, da
vrsta odlunost ponekad oslabi ili iznevjeri.
Ako dublje razmisli vidjee da blagodati i blagostanja jaaju
duhovnu vezu izmeu ovjeka i njegovog Gospodara, a razlika je velika
izmeu dva stanja; stanja smirenosti i stanja oekivanja nagrade kroz
iskuenja. ovjek prvog stanja gleda na svog Gospodara pogledom
dunika, a to je pogled skruenosti i milosti, a ovjek drugog stanja
lahko moe biti izloen time da se uzoholi u onome u emu treba da
pokae svoju strpljivost, jer je oholost jedna od najveih mahana due."
Ovaj govor je ispravan.
Mi volimo da budemo robovi dobroinstva, a ne robovi ispita.
Ali, da li dani donose ono to mi volimo?
Puno li je vjetrova koji udaraju u nas i pune nae horizonte
stranim brigama, i koliko toga ovjek doivi to ne podnosi, a
uskraeno mu je ono emu tei!
Ovdje dolazi do izraaja uloga sabura koji
uznemirenost, kao i uloga zadovoljstva koja odgoni gnjev.
progoni
18
44
46
47
49
predloili da se borba ipak vodi u gradu, ali Poslanik nije prihvatio ovo
odstupanje od prvobitne odluke, i tako je izbjegao neodlunost rijeima:
"Ne prilii Poslaniku, kad ve uzme oruje da ga odloi prije nego stupi
u borbu!"
Zato svoje ivotne odluke, donosimo mudro zacrtavajui sebi
jasan put u budunost, a zatim naprijed kroimo bez zaustavljanja na
preprekama i bez obaziranja na prigovore veine ostalih. I budimo
ubjeeni da Allah d.. voli kod nas ovakvo ponaanje, jer on mrzi
kukavice i pomae one koji se na Njega oslanjaju.
51
53
57
MAHANE BESPOSLENOSTI
U okrilju besposlenosti raaju se mnoge mahane i poroci, te
uzavru virusi propasti i nestajanja. Ako je aktivnost zadaa ivih, onda
su besposliari mrtvi. Ako je ovaj na svijet sadnja radi boljeg ivota
koji slijedi, onda su dokoliari svakako najprei da budu proivljeni
gubitnici, bez usjeva, koji e imati samo gubitak i propast. Poslanik a.s.
je upozorio na nemarnost mnogih prema onome to im je podareno od
blagodati zdravlja i vremena, kad kae: "Mnogi ljudi su obmanuti u
dvjema blagodatima: zdravlju i besposlenosti."
Da... Koliko ima zdravih ljudi koji imaju puno slobodnog
vremena, uznemirenih u ovom ivotu bez nade u bolje, bez posla koji e
ih zabaviti, bez misije kojoj bi se iskreno predali i uloili svoj ivot za
njen uspjeh.
Da li su ljudi stvoreni radi ovoga? Ne, nikako! Uzvieni Allah
veli: "Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da nam se neete
vratiti? Neka je uzvien Istiniti Vladar." (El-Mu'minun, 115-116)
Ovaj ivot stvoren je s istinom; i Zemlja i nebesa i ono to je
izmeu njih. ovjek je duan na ovom svijetu spoznati ovu istinu i po
njoj ivjeti.
A to se tie toga da se ovjek zaahuri u svoje tijesne strasti i
da se zatvori u njihove granice, nezainteresovan za bilo ta! Lo je to
put za sadanjost i budunost!
Tano je ono to prenosi E-afi o principima odgoja u reenici:
"Ako sebe ne zabavi istinom, bie zabavljen neistinom."
Ovo je tano, jer ljudski nefs ne miruje. Ako se ne ukljui u
brze projekte dobra, rada, organizovane proizvodnje, zaokupie te
bezvrijedne misli, koje e stalno biti optereene besposlicama i
beskorisnim stvarima. A najbolje ime se uva ljudski ivot, jeste da mu
postavi program koji e popunjavati njegovo vrijeme, ne ostavljajui
ejtanu prilike da dopre do njega zavoenjem i spletkarenjem. U islamu
58
59
60
62
21
64
65
22
66
67
KADA I KADER
Osjeaj vjernika da upravljanje svijetom ne izmie Boijoj ruci,
ulijeva ogromnu koliinu smirenosti u njegovo srce. Koliko god
dogaaji uzavriju, a stanja se mijenjaju, u njima se nita nee desiti
osim Uzvienoga volja: "A Allah ini to hoe, ali veina ljudi ne
zna." (Jusuf, 21)
Ovo objanjava pribjegavanje muslimana svom Gospodaru
nakon izvrenja svojih obaveza. On se oslanja na Njega i nije optereen
sa rezultatima koje mu donosi budunost, nakon to uloi svoj trud u
poslovima koji su mu povjereni, u njihovoj pripremi i preventivnim
mjerama.
injenica je da nema mjesta za nemir ivaca i poveanje
uznemirenosti spram stvari koje izlaze iz okvira nae volje.
ovjek se ponekad kaje zbog svoje nemarnosti, a ponekad
zasluuje krajnju pogrdu zbog svog propusta. A to se tie onoga to
mu kader otkrije a u emu on nema nikakva udjela, pa to je ono u emu
nema kajanja ili prijekora te stoga nema mjesta uznemirenosti i sumnji.
Dunjaluk treba prihvatiti vrsto, odluno i hrabro. Oduevljen sam
rijeima hazreti Alije:
"Od kojeg, od moja dva dana smrti da bjeim?
Od dana koji nije predodreen
ili dana za to odreenog?
Od dana koji nije odreen, nisam oprezan,
a od dana predodreenog ne spaava oprez!"
S ovom logikom smjeli ovjek sueljava se smjelo sa
povredama. A to se tie onoga koji se udaljio od Allaha i gleda na
dogaaje kao da su oni talas koji nadolazi, nekad jae a nekad slabije, u
njemu se neko utopi, a neko se spasi, on ivi praznog srca i s njim se
poigravaju i dogaaji i pretpostavke.
68
71
72
76
Vidi: Buhari, Kitab al-merda, br. 5212; Muslim, Kitab al-Sisatu al-qiyame wa aldenne wa al-nar, br. 5024.
26
Vidi: Muslim, Kitab al-sifatu al-qiyame wa al-denne wa al-nar, br. 5025.
25
77
27
78
81
82
83
84
86
88
90
91
92
93
94
95
97
98
niti nevjerovanje (tj. ako neko ne vjeruje u ovo nee time postati
nevjernik, niti e ako vjeruje postati vjernik). Jedini cilj ovih pria jeste
da skrenemo panju da se ovi i ovakvi dogaaji trebaju svesti u line
okvire pojedinca, i da niko ne pokuava da ih pretvara u opti
materijalizirani zakon. (Kao to je uinila spomenuta gospoa, pravei
od svog sluaja novu vjeru).
Amerikanci meu kojima se dogodio ovaj sluaj nisu preli
spomenutu granicu, i nisu ni pokuali da je prenesu u labaratorije, niti u
proizvodne pogone. A to se tie onoga to se dogodilo u naoj zemlji,
prije nekoliko stoljea, bilo je u potpunoj suprotnosti s ovim. Tada su se
ovakve duhovne pojave pretvorile u epidemiju koja je zahvatila i sela i
gradove. Skoro da ne proe dan, a da se ne uje neka nesvakidanja
pria o nesvakidanjem dogaaju, koja je vezana za nekog uglavnom
bestidnog ovjeka, kao i prie o kerametima pobonog evlije ili
prepredenog pokvarenjaka.
Krug ovakvih legendarnih pria se proirio do te mjere da je
zahvatio oblasti trgovine, proizvodnje i nauke. Pa ak prelaze i na polja
rata i politike. Kada je Ismail El-Hadjevi ratovao protiv Habeije i
osjetio to su doivjeli njegovi pohodi od beznaa, naredio je ulemi ElEzhera da se sakupe na njegovom dvorcu i da prouavaju "Sahihu-lBuhari".
Kao da itanje sunneta ili itavog Kur'ana, vraa poraze
poraene vojske zbog loeg plana ili slabe pripreme!
Vidimo enu gdje itajui retke Evanelja po Mateju - kako
kau Amerikanci - ozdravi, pa nije dozvoljeno da njen sluaj preraste u
grajanje oko zakona Boijih u Kosmosu, kao to se desilo kod nas, gdje
su se ove nesvakidanje duhovne, line pojave pretvorile u opti atak na
istine Kosmosa i ivota!
Znamo da se pogledi i sudovi u oblastima linih shvatanja,
mogu potpuno razlikovati to moe da povea tvoju snagu ili da je
smanji, shodno onome to je u tebi od interesovanja, aktivnosti i
pristupa.
Zakoni postojane materije nisu podloni eljama i naklonostima.
101
102
105
106
107
108
34
110
111
112
115
37
116
117
118
120
121
122
128
129
130
131
133
137
139
140
biti dobro za vas. Neto volite a ono ispadne zlo po vas. Allah zna a
vi ne znate!" (El-Bekare, 216)
Veina nas je uznemirena zbog okolnosti koje nas okruuju,
ponekad se u njima uveaju nedostaci i brige s tim da su potekoe i
bolovi plodno tle u kojem niu klice ovjenosti.
Sposobnosti velikana nisu dole do izraaja osim u uslovima
velikih tekoa i napora.
O ovome Karindi govori: "to sam god vie pronicao u
izuavanje velikih djela, koja su ostavili neki genijalci sve sam vie
ubjeen da ta djela nisu ostvarena bez osjeaja manjkavosti. Ovaj
osjeaj je bio taj koji ih je uinio da ustraju u tim djelima i da poenju
plodove toga. Da, vrlo je mogue, da pjesnik Milton ne bi spjevao tako
dobru poeziju da nije bio slijep, i da Betoven ne bi napravio tako
uspjenu muziku da nije bio gluh.
Zaista ovi ljudi, sa vidljivim tjelesnim nedostacima, nisu
otjelovili svoje nezgode a potom svu brigu usmjerili samo na to, niti su
svojim jezicima prepustili da priaju samo o svojoj gorkoj stvarnosti.
Ne nikako.
Oni su prihvatili stvarnost onakvom kakva je, a svoju panju
usmjerili svojim nadarenostima, i tako svoju nesreu usmjerili u sreu.
Na taj nain su ono to je u njima od tekoa pretvorilo u rue i mirise.
To su poticaji na veliinu ili pretvaranje ljutog limuna u slatku
limunadu. Kao to kae Karindi, ili kako je prenio od Imersona, iz
njegove knjige "Mo realizovanja", gdje se on pita odkud nam dolazi
misao da lagodni, stabilni i ugodni ivot ist od potekoa i nezgoda
stvara sretne i velike ljude? Stvar je upravo obrnuta. Oni koji su navikli
da se ale oni e se aliti pa makar spavali na svili i sjedili na svilenoj
tkanini. Istorija svjedoi da su veliina i srea predate ljudima iz
razliitih sredina; sredina u kojima ima i lijepog i runog i onih koji ne
razlikuju lijepo od runog.
Iz ovakvih sredina su ponikli ljudi koji su na svojim pleima
ponijeli odgovornosti i nisu ih bacili sebi za lea.
141
144
145
146
148
38
149
39
151
152
154
155
156
157
159
160
164
165
166
tome, naie silan vjetar i valovi navale na njih sa svih strana i oni se
uvjere da e nastradati iskreno se mole Allahu: "Ako nas iz ovoga
izbavi sigurno emo biti zahvalni!" A kada ih on izbavi oni
odjednom bez ikakva osnova ine nered na Zemlji!" (Junus, 22-23)
injenica je da sam i ja istraivao stanja mnogih Zapadnih
naunika i mislilaca i uvjerio se da je u njima lijepo vjerovanje, i da
njihova spoznaja o Allahu tee daleko od ogranienosti Jevreja i
komplikovanosti krana a blie je toleranciji islama. Ali i pored toga
oni preziru islam i muslimane!
Oni u tome do odreene mjere imaju opravdanje jer su
pripadnici islama debeli zastor za islamsko uenje. Njihovo veliko
zaostajanje u svim oblastima spreava veliki broj ljudi da lijepo misle o
islamu.
I samo poslanstvo Muhammeda a.s. sa isto naunog aspekta
nije predstavljeno tako da ljudima pokae sutinu njegova poslanstva
onako kako je dolo od Allaha d..! Jer da je ono predstavljeno kako
treba nailo bi na veliku suglasnost kod ljudi a posebno onih koji grade
svoju vjeru na logici razuma i oslobaaju ga od nasljednih izmiljotina i
takoer bi nalo prijem kod ireg sloja ljudi koji su eljni ovih izbora, iz
kojih bi crpili upute i savjete. A sve to mogu nai u asnom Kur'anu i
sunnetu Muhammeda a.s.
Zaista hiljade ljudi ija je veza sa vjerom oslabljena u mnogim
krajevima Zapada koji se okupljaju u sinagogama i crkvama nisu oni
koji negiraju boga niti su izali iz zakona prirode sve dok se okreu
njemu, shodno njihovom prostom shvatanju. Oni iz dubine srca ele da
se njihova veza sa Allahom ojaa na ispravan nain u kom bi osjeali
mir i sreu.
Zaista zubi kljua koji se okree u njima nisu napravljeni tako
da odgovaraju prirodi zakljuane brave. A da su ova srca koja su edna
za sigurnou i smirenou nala svoj originalan klju zakljuana vrata
bi se otvorila pa ova srca kojima je uskraen plod istog imana bi se
napunila i utolila svoju e.
168
Oni koji imaju velika srca nisu ostali skrtnih ruku pred krizom
istine koja vlada pred njihovom sredinom. Pa su tragali samo za Bogom
a sve osim Njega smatrali su samo ljudima pa makar se radilo o Isa a.s.
Na tome je utemeljen ispravan iman, iako je bio ogranien, daleko od
svetenstva, njihovih obreda, njihove zatite i kipova.
Ovo vjerovanje se ne naziva ateizmom iako se ne vee za
Tevrat, Indil i Kur'an jer ono ne poznaje ovo posljednje ili ga
manjkavo poznaje i zato to se ovo prvo dvoje ne slau sa njegovim
psihikom i intelektualnom snagom.
Na ovoj osnovi koju smo uinili uvodom navodimo Karindija,
koji kae: "Sreo sam Henrija Forda, prije njegove smrti, pa sam
oekivao da na njemu vidim ovjeka izmorena pretjeranim ulaganjem
truda u formiranju jedne od najveih svjetskih kompanija. Bio sam
iznenaen kada sam ga naao staloenog i smirenoga kao da je simbol
smirenosti i stabilnosti i pored toga to je bio u 78 godini ivota. Pa
kada sam ga upitao da li je ikad patio od uznemirenosti odgovorio je:
"Ne, nikad! Ja sam ubjeen da Bog moe upravljati stvarima i da On
nije u potrebi za mojim savjetom, zbog toga sam prepustio Njemu da
svojom mudrou upravlja mojim stvarima. Pa zbog ega onda da se
uznemiravam?"
Da li je Ford bio istomiljenik sa Ibn Ataullahom Iskenderijem u
onom to donosi sudbina?
Ako gospodin Ford nije poznavao Ibn Ataullaha i nije nita uzeo
od njega, navodimo ti rezime govora Iskenderija, kojim se pokazuje
velika slinost izmeu dvije logike koje se nisu srele.
Podstiui na predanost Allahu i podsjeajui nas ega da se
klonimo, Ibn Ataullah kae:
1.
2.
3.
4.
170
172
48
177
178
179
180
52
181
182
53
183
54
184
185
POSLANIKOVA PRODUHOVLJENOST
Obine due imaju trenutke u kojima su potpuno slobodne od
sujete i grubosti i uzdiu se na vii nivo u kom sa svojim mislima i
osjeanjima ive u istoj i neporonoj atmosferi.
U takvom stanju one se ne zadravaju dugo, nego padaju na nii
nivo i tu ive vei dio vremena da bi iz te pozicije posmatrale
upotpunjenost koja ih je bila obuzele poput trenutnog bljeska.
Uzviene due imaju ulogu ireg znaaja i dalekosenijeg
uticaja, kroz nju upravljaju ivotom i imaju najbolje znanje i najjaa
osjeanja.
njemu.
187
188
189
190
191
192
193
194
200
60
201
203
205
206
207
mezarje kroz nekoliko iduih noi kako bi pobjedio svoj strah koji mi
ne dolikuje.62
esto sam na polju duhovne samovjebe krio put zbog
nepostojanja dovoljnog broja odgajatelja koji usmjeravaju mlade i
zbog nedostatka ili rijetkosti kulture drutva koja bi vodila na pravi put.
Od svega to su ovi teki pokuaji ostavili jesu oiljci na mojim ivcima
ali bolje je i prei malo granicu u samokontroli nego li je ne imati
nikako.
Bilo je mogue da sufijsko uenje u islamskoj kulturi bude
usmjeriva za postavljanje zdrave kontrole nad nefsom - da ga oslobodi
od mahana i uzdigne ka visokim horizontima - da sufijska djela nisu u
potrebi da se u cjelosti preiste i tako odvoje dragocjenosti od primjesa.
Lahko je opisati bolest u ovim knjigama da je to lijek! Tako se
izmijea ubitaan lijek sa ispravnim lijeenjem. I izmjeaju se rijei
maloumnih i ludih sa mudrostima uenih i filozofa.
Karindi je bio najsliniji sufijskim mudracima kada je ukazao
na nunost samokontrole u prii o jednom amerikom biznismenu koji
bi svake subote u vee rezervisao vrijeme u kom bi preispitao gubitak i
dobitak, razmiljao o svakom susretu, poznanstvu u proloj sedmici, i
inae, o svakom dijelu koje je uinio. Potom bi se upitao: koju greku je
napravio i kakav je uspjeh ostvario...?
Pa kae: "Moda je taj biznismen posudio ovaj metod od
Benjamina Frenklina s tim da je jedina razlika izmeu njih dvojice to
ovaj nije ekao kraj sedmice, nego je kontrolu pravio svake veeri i tako
otkrio trinaest opasnih greaka koje je stalno inio. Od njih su i ove:
uzaludno traenje vremena, zanimanje za bezvrijedne stvari i beskorisne
rasprave s ljudima."
Franklin je sebi dao do znanja da ako se ne oslobodi ovih
greaka nee nikada uznapredovati u ivotu. On je odredio po jednu
sedmicu za borbu sa svakom od mahana koje je imao i to je inio
62
209
210
ZAKLJUAK
Da bi se istina sauvala i da bi se precizirale njene granice,
nuno ju je upoznati, zajedno sa upoznavanjem njene suprotnosti.
Moda e rei: "Zato upoznavati uz Istinu i neistinu? Zato
nepoznavanje neistine remeti lijepu predodbu o Istini?"
Odgovor bio bio da potpuna predodba mora imati granice do
kojih ona dosee, a kod zavretka te granice poinju oprene injenice.
Stvari se nee nauiti osim onda kada se spoznaju njihove
suprotnosti. Zato su nai prethodnici govorili: "Stvari se poznaju po
svojim suprotnostima!"
Ljudi se, u svojim svakodnevnim transakcijama, kada prodaju
makar komad zemlje, ne zadovolje se njegovim spominjanjem nego se
sve etiri strane parcele pojasne i navedu susjedne parcele i njihovi
vlasnici kako bi se tano znalo ta predstavlja komad zemlje koji je
kupljen ili prodat.
Hazreti Omer je bio ustrajan u tome da ljude upozna sa
dahilijjetom, ne zato to je spoznaja istog stvarni dio vjere, nego zbog
toga to se principi islama nee upeatljivo prikazati osim ako se ne
sazna tama i nepravda zbog ije izmjene je dola vjera i potiranja
njihovih znakova.
Kae Omer r.a.: "Islam slabi dio po dio kod onoga ko odraste u
islamu, a ne spozna ta je dahilijjet!"
Pa je otuda neophodno svakome ko se zanima za islamske
znanosti da izuava cjelokupni ivot i da upozna razliite oblike ljudske
aktivnosti kao i njihove blie i dalje ciljeve.
Zaista uskogrudost i loe poimanje onoga to se zbiva i onoga
to se oekuje u ivotu, i ograniavanje u granice linog miljenja i
zadovoljavanje s jednom stranom spoznaje jeste zapreka u spoznaji
islama i okoritavanja njegovom bogatom tradicijom u oblastima
211
212
213