P a g e |1

Europski gospodarski i socijalni odbor

Struna skupina za jedinstveno trite, proizvodnju i potronju
Promatraka skupina za jedinstveno trite

FUNKCIONIRANJE
DIREKTIVE O USLUGAMA
U GRAEVINSKOM SEKTORU
_________________________________
IZVJEE
INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

HR

P a g e |2

SADRAJ
1.
2.

PREDGOVOR
GLAVNI ZAKLJUCI
REZULTATI ISTRAIVANJA I PREPORUKE
PRILOG
CILJEVI I METODOLOGIJA
UKRATKO O DIREKTIVAMA
DIREKTIVA O USLUGAMA
DIREKTIVA O UPUIVANJU RADNIKA
PROVEDBENA DIREKTIVA
EUROPSKI GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODBOR O DIREKTIVAMA

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

3
4
4
18
18
18
19
19
20
21

P a g e |3

PREDGOVOR
Direktiva o uslugama (2006/123/EZ od 12. prosinca 2006.) koja se bavi liberalizacijom usluga na
unutarnjem tritu snano je utjecala na brojne aspekte prekogranine mobilnosti. To je moda bio jedan
od najkontroverznijih poteza u novijoj povijesti EU-a jer ta je direktiva pokrenula vrlo emotivnu raspravu u
iroj javnosti i izmeu socijalnih partnera. Direktiva o upuivanju radnika (1996/71/EZ), usvojena prije
proirenja na istonu i sredinju Europu, u sutini je vezana za pruanje usluga. To se ponajvie odnosi na
graevinski sektor. S jedne strane, obje su direktive u kontekstu krize prouzroile strah i dovele do
stigmatizacije mobilnosti iz drava lanica koje izvoze radnu snagu (Oduzimaju nam poslove!). S druge
strane, novi krugovi proirenja na jedinstveno su trite uveli raznolikost, nove izazove i mogunosti.
Socijalna dimenzija jedinstvenog trita europski socijalni model mora meutim i dalje biti temelj
identiteta Europske unije.
U svom miljenju Razvoj pristupa politici unutarnjeg trita koji se odnosi na ljude i koji ljudi
1
organiziraju, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) izjavio je da je sektor usluga openito (...)
podruje u kojem je nedovrenost unutarnjeg trita najizraenija, ali i podruje u kojem postoji najvea
potreba za inovacijama ne samo u odnosu na mjere, nego i na instrumente koje treba primijeniti.
Promatraka skupina za jedinstveno trite (SMO) osnovana je u sklopu EGSO-a 1994. uz potporu
Europskog parlamenta, Vijea Europske unije i Europske komisije. Uloga skupine je analizirati na koji nain
djeluje jedinstveno trite, odrediti probleme i prepreke te predloiti rjeenja s gledita civilnog drutva s
ciljem da u ovom sluaju donese zakljuke prije europskih izbora u svibnju 2014.

Miljenje CESE 466/2012, SL C 143, 22.5.2012., str. 17.

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

P a g e |4

1.

GLAVNI ZAKLJUCI

EU treba postupno krenuti u smjeru uzajamnog priznavanja za svako zasebno trite. Cijelo
drutvo, a posebno graevinski sektor, imali bi koristi od sveobuhvatne strategije EU-a za borbu protiv
meunarodnih mrea prijevara. Potrebno je to prije postii dogovor o zajednikim definicijama na
europskoj razini to je stvaran izazov, pogotovo ako se ele rijeiti dugogodinji problemi. Kako bismo
postigli taj cilj, potrebno je poduzeti niz koraka: treba uvesti europske minimalne standarde za usluge
nadzora, europski prirunik o poreznim i socijalnim pojmovima te europski broj socijalnog osiguranja. Ne
moemo se na pravi nain suoiti s izazovima bez institucionalne snage, preuzimanja odgovornosti i bez
pravilne provedbe te homogenog socijalnog zakonodavstva.
to se tie graevinskog sektora, moemo istaknuti sljedeih 10 kljunih zakljuaka koji se
temelje na doprinosima odgovarajuih organizacija civilnog drutva:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

2.

Naelo zemlje odredita trebalo bi se sustavno primjenjivati;

Konkurencija se mora temeljiti na kvaliteti i jednakim uvjetima umjesto na socijalnom
dampingu;
Pravila jedinstvenog trita moraju se na ispravan nain uvrstiti u nacionalno zakonodavstvo i
3
sustavno provoditi;
Da bismo postigli istinski zajedniki pristup i usklaenost, potrebni su nam zajedniki pojmovi
i definicije;
Uinkovita i djelotvorna suradnja nacionalnih tijela od kljune je vanosti;
Moramo ouvati europski socijalni model ako elimo javnu potporu i prihvaanje;
ini se da sustav kartica stvara praktine i ostvarive mogunosti za bolji nadzor;
4
Snaga institucija i odgovarajua odlunost za provoenje pravila i provjera te veih novanih
kazni;
Stvarna koordinacija izmeu javnih tijela i socijalnih partnera svodi se na dobro upravljanje;
Mora se primijeniti naelo supsidijarnosti tako da drave lanice mogu koristiti odreene
instrumente nadzora.

REZULTATI ISTRAIVANJA I PREPORUKE

U pregledu koji slijedi navedeni su problemi i nedostaci (rezultati istraivanja) te mogua rjeenja
(preporuke). Sadraj dviju strana tablice ne mora se uvijek poklapati.

2
3

Primjena ovog naela znai promjenu zakonodavstva.

Od nacionalnih tijela do drutveno-gospodarskih aktera na terenu. Ako su obje direktive dobro provedene, jedna drugoj
sluit e kao potpora.
Od naela imenovati i posramiti (samoregulacija, sektorski kodeksi ponaanja) do kaznenog progona i iskljuenja iz
trita. Najvanija je pravna sigurnost.

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

P a g e |5

Struktura pregleda o Zakljucima i preporukama.

NEDOSTACI (REZULTATI ISTRAIVANJA)

PREDLOENA RJEENJA (PREPORUKE)

ADMINISTRACIJA
IZJAVE
U graevinskom sektoru radi 45% od ukupnog broja Osigurati da 10 drava lanica koje nemaju sustav
stranih radnika koji nemaju izjavu (34)
izjave prije upuivanja provedu taj sustav tako da
(32)...
Izjava prije upuivanja ne postoji u svim dravama Izjavu o djelatnosti moe se koristiti posvuda
lanicama (36)
Izjave koje izgledaju ispravno mogu prikrivati Izjave moraju biti u elektronikom obliku
dvojno knjigovodstvo
6
KARTINI SUSTAV
Problematinim se ini pitanje zatite podataka (ili Upotreba osobne iskaznice ili putovnice moe biti
se vrti u zaaranom krugu) jer moe sprijeiti praktino rezervno rjeenje koje omoguuje
pristup odreenim informacijama:
nadlenim tijelima da obave provjere (38)
kartica ne sprjeava prijevaru, na primjer Kartica moe sadravati uobiajenu koliinu
krivotvorenje ili umnoavanje (ali je oteava);
informacija. Ostale bi informacije bile neobavezne, na
ima ograniene prednosti budui da brojni primjer strune kvalifikacije nositelja (43)
upueni radnici imaju iznimno kratkotrajne Kljuna
je
prekogranina
interoperabilnost
ugovore;
(kartinog) sustava
potrebna je izjava u elektronikom obliku, a takve Treba provesti naelo semafora
izjave se nalaze u papirnatom obliku;7
postojei sustavi kartica u dravama lanicama
koriste se za razliite svrhe (35);
8
OBRAZAC A1
Problematinim se ini pitanje zatite podataka (ili Upotreba osobne iskaznice ili putovnice moe biti
se vrti u zaaranom krugu) jer moe sprijeiti praktino rezervno rjeenje koje omoguuje
pristup odreenim informacijama:
nadlenim tijelima da obave provjere (38)

7
8

Radni dokument slube: vidi http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.events-and-activities-services-directive. Ako stranica

nije naznaena, to znai da je izjava preuzeta iz rasprava sa suradnicima.
Europska federacija graevinske industrije (FIEC) i Europska federacija graditelja i drvara (EFBWW) pokrenule su
istraivanje o postojeim kartinim sustavima kako bi se takav sustav uspostavio do lipnja 2014. U vedskoj takav sustav ve
postoji. Danska i Norveka ga planiraju uvesti.
Ovdje je potrebno razviti e-javne slube. Kao primjer bi uz ostale mogle posluiti Estonija i Austrija.
Obrazac
A1
slui
za
dokazivanje
stanja
socijalnih
doprinosa
upuenih
radnika
(http://europa.eu/youreurope/citizens/work/social-security-forms/index_en.htm).

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

P a g e |6
kartica ne sprjeava prijevaru, na primjer Kartica moe sadravati uobiajenu koliinu
krivotvorenje ili umnoavanje (ali je oteava);
informacija. Ostale bi informacije bile neobavezne, na
ima ograniene prednosti budui da brojni primjer strune kvalifikacije nositelja (43)
upueni radnici imaju iznimno kratkotrajne Kljuna
je
prekogranina
interoperabilnost
ugovore;
(kartinog) sustava
potrebna je izjava u elektronikom obliku, a takve Treba provesti naelo semafora
izjave se nalaze u papirnatom obliku;9
postojei sustavi kartica u dravama lanicama
koriste se za razliite svrhe (35);
ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR
ini se da je zakonodavni i institucionalni okvir za
provjeru ogranien. Drugim rijeima, je li izgledno
da e postojei zakonodavni i institucionalni okvir
rijeiti probleme (na primjer vezano za provjere,
zatitu podataka, socijalnu dimenziju EU-a itd.)?

PRAKTINI ASPEKTI
10

JAVNA NABAVA
Neprekidna potranja vlasnika ili javnih naruitelja Najjeftiniji ponuai trebali bi ispuniti dodatne
za najjeftinijim ponudama dovodi do prijevara (35)
zahtjeve (ili dostaviti dokaze) (38)
Velika graevinska poduzea postala su poduzea Promicati Natjeaje koji nude najvie ekonomskih
za upravljanje projektima koja ciljaju na jeftinu i prednosti stalnim odbijanjem neuobiajeno niskih
stoga manje strunu radnu snagu kako bi pobijedila ponuda (60)
na natjeajima (28)
Paketi javne nabave esto su nepotrebno veliki. Zbog
toga mala i srednja poduzea ne mogu biti glavni
izvoai i konkurencija je previe ograniena
KANJENJE PLAANJA
Graevinski sektor (pogotovo mala i srednja Pravilno provesti Direktivu o kanjenju plaanja
poduzea) nalazi se pod pritiskom zbog zakanjelih (2001/7/EU)
isplata privatnih i javnih naruitelja
Nadzor i djelovanje trgovakih udruenja (privatni
sektor) i vlade (javni sektor)
Drave lanice koje imaju krae rokove ne smiju ih
produavati (Direktiva ne brani produivanje rokova
plaanja)
11
OBVEZE OSIGURANJA
Mogua su siva podruja to se tie strunjaka iz
drugih drava lanica (na primjer Poljska)
ODGOVORNOST
Postoji sklonost da se rizik prebaci na druge. U Vijee i Europski parlament dogovorili su se da
Belgiji na primjer odgovornost snosi glavni izvoa odgovornost snose izvoa i sljedei podizvoa ili da
(31)
se odgovornost, tamo gdje je to prikladno,
nadomjesti drugim ekvivalentnim mjerama (18)
Zbog snanog pritiska konkurencije, sloenosti i Francuska je pogotovo, uz ostale drave lanice,
nedostatka transparentnosti, odgovornost i razmatrala o stavljanju odgovornosti podizvoaa
obveze su umanjeni pogotovo zbog kaskadne (lanak 12.) visoko na popis prioriteta (prije
strukture poduzea (41)
sporazuma od 9. prosinca 2013. o Direktivi o
9
10

11

Ovdje je potrebno razviti e-javne slube. Kao primjer bi uz ostale mogle posluiti Estonija i Austrija.
Vidi miljenje EGSO-a, SL C 224, 30.8.2008., str. 32., CESE 416/2007, SL C 161, 13.7.2007., str. 40., CESE 1162/2011,SL C 318,
29.10.2011., str. 113.
Radni dokument slube Europske komisije trebao bi biti dovren u prvoj polovici 2014. Odnosi se na lanak 23., stavak 1.
Direktive 2006/123/EZ i tie se djelatnosti koje predstavljaju sigurnosni ili zdravstveni rizik to zapravo znai da postoji
struna odgovornost.

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

P a g e |7
provedbi Direktive 96/71/EZ), kao naela koje bi bilo
obvezujue
u
graevinskom
sektoru
radi
zaustavljanja sofisticiranih strategija prijevare (32)
OSIGURANJE
Dugotrajan
problem
osiguranja
poduzea
(pogotovo malih i srednjih) koja djeluju u drugoj
12
dravi lanici
POTROAI
Organizacije potroaa nisu pokazale interes za
EGSO-ovo istraivanje unato injenici da gradnja i
graevinski materijali mogu biti opasni za treu
stranku, i tijekom rada i nakon dovretka rada
Odgovornost potroaa u odreivanju uvjeta
ugovora

SURADNJA
e-VLADA
Velike razlike izmeu drava lanica u smislu Provesti brza, korisnicima prilagoena (pogotovo za
provedbe rjeenja za e-vladu
mala i srednja poduzea), viejezina i isplativija
Ispostavilo se da su odreena rjeenja za e-vladu rjeenja za e-vladu koritenjem punog potencijala
13
informacijskih i komunikacijskih tehnologija (32)
bila neuinkovita.
INFORMACIJSKI SUSTAV UNUTARNJEG TRITA (IMI)
Informacijski sustav unutarnjeg trita vjerojatno je Bolje iskoristiti informacijski sustav unutarnjeg
14
slabo iskoriten (75)
trita za bru i uinkovitiju komunikaciju
15

JEDINSTVENE KONTAKTNE TOKE (PSC)

Jedinstvene kontaktne toke ne koriste se Bilo bi korisno imati jedinstveni portal EU-a
dovoljno, a nema ni dovoljno informacija o nainu
(pomou portala mogli bismo rijeiti potencijalne
na koji im se moe obratiti (46)
probleme zbog velike razlike u sposobnostima i
pristupima pogotovo u odnosu na zdravlje i
sigurnost na radu ili u standardima na primjer
u vezi s tehnikom opremom poput dizalica,
velikim graevinskim strojevima, homologacijom,
dozvolama itd. na nacionalnoj razini); (32)
Jedinstvene kontaktne toke ne smiju postojati
samo na internetu nego moraju imati i fizike
urede;
Promidbena kampanja diljem EU-a
Neki od problema s djelovanjem jedinstvenih Poboljati kvalitetu informacija o privremenom
kontaktnih toaka su dokaz o identitetu, uporaba pruanju usluga i tehnikim aspektima
elektronikog potpisa itd. (75)
Jedinstvene kontaktne toke moraju pruiti pomo Odabrati informacije koje su uistinu potrebne, na
vezanu za kvalitetu i adekvatnu uslugu (75)
primjer pruanje odgovarajuih i sveobuhvatnih
informacija o nacionalnim pravima radnika i
12

13
14
15

Vidi projekt ELIOS Europske komisije (GU Poduzetnitvo i industrija) u kojem se analizira nain na koji bi sustav referenci
mogao pomoi (ponovnim) osiguravateljima u procjeni rizika na nain koji je u skladu s ciljevima unutarnjeg trita
(http://www.elios-ec.eu/en/introduction). Dana 31. oujka 2014. Europska komisija usvojila je radni dokument slubi (SWD) o
dostupnosti osiguranja:
http://ec.europa.eu/internal_market/services/services-dir/implementation/2012-communication/index_en.htm.
To se odnosi i na sustav Simplex u Portugalu koji je nekad bio iznimno hvaljen, a sad trpi zbog nedostatka resursa.
Vidi miljenje EGSO-a CESE 1848/2011, SL C 43, 15.02.2012., str. 14.
http://ec.europa.eu/internal_market/imi-net/

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

P a g e |8

Razlikuju se od drave lanice do drave lanice

(35)

Podizanje svijesti i informativne kampanje ne

16
odvijaju se u skladu s Direktivom o uslugama (81)

Istovremeno postoje razliiti izvori umjesto kojih bi

jedinstven portal (odnosno, idealna jedinstvena
kontaktna toka) donio neupitnu dodanu
vrijednost tako to bi olakao ivot svim stranama
(82)
Nedostatak viejezinosti, dok bi jedinstvene
kontaktne toke trebale olakati prekogranine
aktivnosti (82)

poreznim reimima (pogotovo povrat PDV-a); (75)

Osigurati da su jedinstvene kontaktne toke
istinski transakcijske platforme za dovretak
postupaka ime e odmaknuti od tek pasivnog
pruanja informacija;
Poboljati prilagodbu korisnicima i smanjiti
birokraciju (u jedinstvenim kontaktnim tokama i
u smislu skraivanja trajanja postupaka openito)
Jedinstvene kontaktne toke moraju znaiti
jednostavniju administraciju (75)
Jedinstvene kontaktne toke moraju pruati
informacije o radnom i socijalnom zakonodavstvu u
razliitim dravama lanicama
Ravnopravan dijalog i razmjena najboljih praksi meu
jedinstvenim kontaktnim tokama drava lanica u
svim dravama lanicama
Pravovremene informativne kampanje ukljuuju
posrednike poput Gospodarske komore;
Poveati konzistentnost politika i rezultata ili
posljedica na terenu
Uvesti ideju sve na jednom mjestu u svim fazama
procesa

Kao izbor trebao bi biti dostupan barem engleski

jezik, ali viejezinost bi omoguila pristup veem
broju ljudi
Drave lanice trebaju potpisati Povelju o
jedinstvenim kontrolnim tokama s kvantitativnim
pokazateljima (84)
KOMUNIKACIJA
Nije jednostavno pronai relevantne i korisne Relevantne nacionalne i europske internetske
internetske stranice, ak ni pomou trailica; stranice treba aurirati poveznicama na internetske
stranice nisu pravilno usmjerene nacionalna izvore informacija u dravama lanicama koje
poduzea i radnike, viejezinost jo uvijek nije sudjeluju u kretanju upuenih radnika18
rairena, auriranje stranica jo nije redovito itd. Tjenja suradnja javnih tijela (na primjer naelo
Potencijal interneta jo uvijek velikim dijelom nije semafora, baze podataka itd.)
17
iskoriten. U skladu s lankom 4. Direktive o Ukljuiti GU za zapoljavanje u upravljanje
upuivanju radnika, svaka drava lanica ima ured informacijama

16

17

18

Udruenje Eurochambres naglasilo je nedostatak usklaenosti izmeu provedbe Direktiva i informativnih kampanja u
odreenim dravama lanicama.
Vidi sljedee web stranice o praksama poput lanog samozapoljavanja: http://www.stopsocialdumping.eu/ i
http://www.faire-mobilitaet.de/.
Vidi zajedniku internetsku stranicu EFBWW-a/FIEC-a o upuivanju radnika: http://www.posting-workers.eu/

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

P a g e |9
za kontakt koji se bavi upuivanjem radnika

Poboljati i ubrzati suradnju pomou mrea izmeu

ureda za kontakt i nadzornih tijela na licu mjesta,
razmjenom informacija i podataka izmeu institucija
i preko granica (vidi, na primjer, SIRS u Belgiji i DNLF
19
u Francuskoj). Sporazumi izmeu javnih tijela i
socijalnih partnera uinkovita su mjera koju treba
provesti (vidi sporazum potpisan 22. lipnja 2012. u
Belgiji izmeu nadlenih javnih tijela i socijalnih
partnera u graevinskom sektoru)

REGIONALNA I LOKALNA TIJELA

Sudjelovanje regionalnih i lokalnih tijela u projektima
EU-a pomou administrativne suradnje (76)
SOLVIT
20
Vei broj djelatnika i vei proraun
Mrea SOLVIT ne koristi se dovoljno (78)
Bolja komunikacija i informacije (ukljuujui
multiplikatore i medije)
SURADNJA
Suradnja javnih tijela nije dovoljna. Smatra se da
mrea Informacijskog sustava unutarnjeg trita
21
(IMI) i mrea SOLVIT nisu dovoljno iskoritene
(40)
Suradnja gospodarskih aktera i javnih tijela kljuna Auriranje informacija o nacionalnim preduvjetima
je za odluno rjeavanje odreenih problema (27)
kroz suradnju meu pojedinim jedinstvenim
kontaktnim tokama (PSC) (46)
UZAJAMNA PROCJENA
Uzajamna je procjena preveliko optereenje za Odvagnuti prednosti postupka uzajamne procjene i
javna tijela
optereenja koji e nastati
UZAJAMNO PRIZNAVANJE
Uzajamno priznavanje akreditacija i autorizacije
koje su izdane na temelju direktiva EU-a za
odreeni sektor (fluorirani stakleniki plinovi,
energetska uinkovitost zgrada, djelatnosti vezane
za otpad itd.)

TRITE RADA
MOBILNOST
Jasno vidljiv socijalni damping loe utjee na sliku o Kampanje podizanja svijesti usmjerene na radnike
EU-u (35)
kako bi ih informirale o okvirnim uvjetima prije nego
Oivljeno nepovjerenje prema stranim dravljanima to potpiu ugovor o radu
na tetu vladavine prava (35)
NESREE NA RADU
Definicija nesree na radu razlikuje se od drave
19
20

21

http://www.emploi.belgique.be/sirs.aspx i http://www.economie.gouv.fr/dnlf.
Vidi miljenje EGSO-a o IMI (CESE 1848/2011, SL C 43, 15.02.2012., str. 14.). Vidi miljenje EGSO-a o IMI (CESE 1848/2011, SL C
43, 15,2.2012., str. 14.). Isto tako vidi miljenja EGSO-a o malim i srednjim poduzeima (CESE 525/2011, SL C 132, 3.5.2011., str.
47., CESE1583/2011, SL C 24, 28.1.2012., str. 99., CESE 1575/2012, SL C 299, 4.10.2012., str. 165., CESE 2039/2012, SL C 76,
14.3.2013., str. 24.) koja istiu injenicu da mrei SOLVIT nedostaje djelatnika i resursa. Mrea SOLVIT uglavnom nema veliku
vidljivost (na primjer, mnoge organizacije civilnog drutva i lokalne trgovake komore ne znaju da postoji).
Vidi: http://ec.europa.eu/avservices/ebs/ Informacijski sustav unutarnjeg trita (IMI) je alat za komunikaciju i informiranje za
javna tijela s ciljem razmjene najboljih praksi u provedbi Direktive (vidi Uredbu (EU) 1024/2012). Meu ostalim podrujima
obuhvaa usluge, upuivanje radnika i strune kvalifikacije.

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

P a g e | 10
lanice do drave lanice. To utjee na visinu
kompenzacija i na odreene nacionalne
zdravstvene sustave.
SOCIJALNI DAMPING
Socijalni damping esto se definira u skladu sa Mora se odrati osjetljiva ravnotea izmeu slobode
stajalitem pojedinca. Openito se smatra da je to pruanja prekograninih usluga i potrebe za
situacija u kojoj jeftina radna snaga iz druge drave uinkovitim instrumentima za nadzor i provoenje
lanice dravljanima oduzima poslove. Europska radnih standarda u zemlji domainu koje su
komisija opisuje tu praksu kao situaciju u kojoj utjelovljene u konanom sporazumu o Direktivi o
strani davatelji usluga mogu ponuditi nie cijene usluga23
od lokalnih davatelja usluga zato to imaju nie
22
radne standarde
Bez obzira na definiciju socijalnog dampinga, lanak 3. UFEU-a i Povelja o temeljnim socijalnim
postoji rasprostranjen osjeaj prijetnje europskom pravima moraju se provesti
socijalnom modelu i zbog toga je potpora
integraciji EU-a u padu (15, 25, 76, 104)
esto su poslovi koje preuzmu strani radnici Nastojati da se usklade slobode trita i temeljna
upravo oni koje domai dravljani ne ele obavljati i socijalna prava
zato je argument uzimaju nae poslove Razmotriti ideju o Europskom socijalnom Interpolu
uglavnom polemian i populistiki
koji bi podupirao djelatnosti inspektorata rada raznih
24
drava lanica
Koja je funkcija/uloga Socijalne povelje na
jedinstvenom tritu? to je sa socijalom
dimenzijom javnog reda EU-a?
SOCIJALNO OSIGURANJE
Iako socijalno osiguranje nije iskljueno iz podruja Pravilna primjena Uredbe 883/04 (koordinacija
primjene Direktive o uslugama, nije li politiki socijalnih sustava) (11)
nemogue postii da drava lanica provede Izraditi europski prirunik o porezima i socijalnim
zakonodavstvo o uslugama bez usklaivanja pojmovima (26)
socijalnog osiguranja, plae i uvjeta itd., diljem EU- Uvesti europski broj socijalnog osiguranja
a?
Rasprostranjeno je zaobilaenje pravila i drutvenih Primijeniti mehanizme s ciljem potovanja uvjeta u
obveza koje dovodi do nepravilnosti na zemlji domainu25
graevinskom tritu
UPUIVANJE RADNIKA
Izjava prije upuivanja ne postoji u svim dravama Stvoriti bazu podataka koja e omoguiti praenje
lanicama (36)
radnika za daljnji rad u ovom smjeru moe se razviti
informacijski sustav unutarnjeg trita
Dokaz o kvalifikacijama nije obavezan u svim Potreban je pristup na razini EU-a
dravama lanicama26
Belgija regulira posrednike agencije za razliku od Oglaavanje
protuzakonitih
praksi
putem
ostalih drava lanica (33)
posrednikih agencija mora se zabraniti (33)
Upueni radnici trebaju biti propisno obavijeteni o

22

23
24
25
26

http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=471 M. Berniak u "Social dumping: political catchphrase or threat to labour

standards?", str. 40. (2012.), predlae sljedee: Socijalni damping moe se definirati kao strategija koja je usmjerena na
smanjivanje socijalnog
standarda radi poveanja konkurentnosti. Potiu ga poduzea, ali neposredno se tie njihovih zaposlenika i/ili vlade matine
zemlje i zemlje domaina te negativno utjee na drutvenu sferu.
http://www.euractiv.com/socialeurope/business-backs-commission-dispat-news-218283.
U Direktivi o provedbi naveden je prijedlog iz miljenja EGSO-a CESE 970/2010, SL C 44, 11.02.2011., str. 90.
To podrazumijeva da je potrebno izmijeniti Direktivu.
Obavezan je u Francuskoj i Poljskoj.

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

P a g e | 11
vaeem zakonodavstvu zemlje odredita (44)
Ne postoji upueni samozaposleni radnik (to su
27
proturjeni pojmovi) (20)

USLUGE NA JEDINSTVENOM TRITU

NADZOR
Da bi se ulo u trag prijevarama potrebne su Osnovati agenciju za inspekciju rada EU-a koja bi
iscrpne istrage (35)
pomogla dravama lanicama u rjeavanju
prekograninih prijevara i pruila zakonodavcu
poticaj utemeljen na konkretnim sluajevima te
poboljala suradnju nacionalnih tijela (pogotovo u
onim dravama lanicama koje imaju strukturne
probleme)
Ili se, umjesto toga, odluiti za pojaanju suradnju
nacionalnih inspektorata rada kako bi se izbjegli
sloeni problemi poput nacionalnih nadlenosti i
suvereniteta
Ostali problemi poput jezika, nedostatka Razmotriti belgijski sustav LIMOSA28 kada se odluuje
dokumentacije
na
terenima,
dokaza
o o sustavu za razmjenu informacija i boljem nadzoru
zapoljavanju itd. (35)
Transnacionalni operateri djeluju u heterogenom EU-ov dokument o plai mogao bi biti koristan ako se
pravnom okruenju zbog razliitih nacionalnih temelji na bazi podataka u kojoj drave lanice mogu
zakona (35)
provjeriti tonost podataka
Vertikalna suradnja (ukljuujui i socijalne partnere) "Imenovati i posramiti" koritenjem baze podataka
i predvianja jo uvijek nedostaju, pogotovo s VIES29 kao alata za odabir podizvoaa (32)
obzirom na vanost prijevara
Suradnja nacionalnih tijela ukljuujui i daljnji razvoj Izjavu o djelatnosti treba koristiti u svim dravama
programa za osposobljavanje pogotovo zbog lanicama (32)
razliitih pravnih sustava i referenca
Instrumentima za nadzor ili nadzornim tijelima Dravama lanicama treba dopustiti da provedu
nedostaje djelatnika i imaju previe posla, a tvrtke postojee i dodatne nadzorne mjere ili
koje posluju u dobroj vjeri nestaju s trita (31)
administrativne formalnosti koje se smatraju
uinkovitima i potrebnima, dok istovremeno
izbjegavaju dodatno regulatornog optereenja
to je zadatak sloeniji, to e biti potrebno vie Razmotriti nove nadzorne mjere ili jednadbe koje su
resursa
usklaene s Direktivama
NADZOR NAD TRITEM
Okolina u kojoj gotovo nema sankcija olakava Iskljuenje s trita (27)
prijevaru i kaznene prakse
Vee novane kazne i sankcije (19)
Zbog iznimne sloenosti trita javna tijela ga teko Rijeiti postojee probleme agencija koje rade za vie
kontroliraju, a prevarantska poduzea lako od jedne drave (46)
zaobilaze zakone ili izbjegavaju bilo kakav oblik
obaveza ili odgovornosti
Snana korelacija izmeu smanjenja prisutnosti Vidljivost javne uprave zajedno s boljom suradnjom
javnih tijela (na primjer, zbog nedostatka resursa ili administracija na nacionalnoj i prekograninoj razini

27
28
29

Miljenje EGSO-a CESE 2063/2012, SL C 161, 6.6.2013., str. 14.

Izjava LIMOSA obuhvaa upuivanje radnika, usluge, samozaposlene osobe, odnosno openito prekogranini rad.
Baza podataka EU-a o PDV-u: http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/vat/traders/vat_number/index_en.htm. To bi
znailo okruenje bez papira, prilagoenost korisnicima (na primjer, pomou crvenog/zelenog svjetla) pri emu bi
nacionalne javne uprave (na primjer, inspektorati rada) bili zaduene za postupke slubi internog poslovanja.

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

P a g e | 12
30
politikih obveza) na podrujima u kojima se (26)
oekivalo da e davati upute i pogoravanja opih Razvoj rjeenja za e-vladu
uvjeta rada, ivota i poslovanja
PROVEDBA DIREKTIVE O USLUGAMA
Fragmentirano tumaenje i neadekvatna provedba Uinkovita provedba pametan i brz nain na koji se
Direktive o uslugama
moe stvoriti rast bez javne potronje
Konzistentnost izmeu strunih revizija (u skladu s
Direktivom o uslugama) i uzajamnih procjena (u
skladu s Direktivom o priznavanju strunih
kvalifikacija)
Utvrditi podruja u kojima drave lanice
neproporcionalno sprjeavaju pristup odreenim
djelatnostima
Odabrati uzajamno priznavanje ako nije primjenjivo
usklaivanje.
Uiti iz primjera graninih regija. Prekogranina
suradnja esto moe posluiti kao vrijedan primjer u
malom za nain na koji moe djelovati jedinstveno
trite.
Uspostaviti brze postupke za povrede nakon otkria
krenja Direktive.
Davatelji usluga trpe zbog neopravdanih Drave lanice trebaju provesti lanak 20., stavak 2.
diskriminacijskih praksi (nacionalnost, mjesto Direktive o uslugama
stanovanja)
Neadekvatno prekogranino osiguranje za Dijalog izmeu dionika31
davatelje usluga
Odredbe Direktive moraju se pravilno primijeniti i
provesti na terenu (naelo djelovanje u skladu s
ugovorenim)
Odluka da se ukinu odreena ogranienja (lanci Vlade i nadlena tijela moraju poduzeti pravilnu
15. i 16.) koja se, u nekim ogranienim sluajevima, analizu razmjernosti nacionalnih pravila i programa
mogu smatrati opravdanima u skladu s Direktivom autorizacije
o uslugama zbog javnog interesa, preputena je Dobrovoljan pristup ima svoja ogranienja i moda bi
dravama lanicama siva podruja / bilo
korisnije
dodatno
pojasniti
pojmove
protekcionizam (83)
razmjernosti i odrediti to tono ini razloge
opravdanog javnog interesa
Javna rasprava o provedenim analizama razmjernosti
i koliko su manevarskog prostora iskoristile drave
lanice kako bi zadrale odreena ogranienja koja su
u najmanju ruku upitna
Drave lanice uvijek moraju potivati temelj
direktive ili uredbe, moraju izbjegavati dvosmislenost
i suzdrati se od postavljanja dodatnih preduvjeta
(na primjer, dodatno reguliranje) koji bi mogli
dovesti do dodatnih nepotrebnih trokova
poslovanja
Iako ima irok opseg, Direktiva o uslugama ne Komisija bi trebala provesti daljnju podrobniju
obuhvaa itav niz vanih preduvjeta koji izravno analizu praktinog funkcioniranja, ukljuujui
utjeu na davatelje usluga
preostale probleme i prepreke na tritima usluga
openito i stvarne potrebe koje postoje na terenu
30

31

Na primjer, smanjenje broja inspektora rada, kontaktnih toaka javnih usluga itd. To je u biti naelo "obaviti to
kompliciraniji posao sa to manje ljudi".
Vidi fusnotu 12.

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

P a g e | 13
(83)
Tijekom analize trebalo bi uzeti u obzir i sva vana
podruja koja nisu obuhvaena Direktivom o
uslugama, poput strunih kvalifikacija, upuivanja
radnika, Direktive o elektronikoj trgovini, propisa o
zatiti prava potroaa s obzirom na mjerodavno
pravo (Uredbe Rim 1. i Rim 2.)32 ili nadlenost sudova
( uredba Bruxelles 1.) (83)
Usvojiti istinski integrirani pristup uslugama u Europi
(83)
Nedostatak pritiska na drave lanice da postignu Ponovno uvoenje formalnog izvjetavanja koje je
napredak (dosljednost, konvergencija, zajedniki Komisija (GU Unutarnje trite i usluge) omoguila
javni interes itd.)
(2009. i 2010.) redovitim i detaljnim javnim
informacijama za Vijee za konkurentnost (i
Europski parlament) o stanju provedbe Direktive o
uslugama (83)
Takvo izmijenjeno izvjeivanje trebalo bi se baviti
irim temama o stanju jedinstvenog trita za usluge
(84)
Osim kvantitativnih podataka o provedbi, treba uzeti
u obzir i stvarne rezultate / djelovanje trita usluga
na terenu te prepreke i probleme s kojima su suoena
poduzea
i
potroai
i
omoguiti
veu
transparentnost u vezi s nerijeenim pitanjima te
uvesti bolja mjerila o postignutom napretku (84)
Nedostatak
prave
sustavne
perspektive Integrirani pristup uslugama na jedinstvenom tritu
jedinstvenog trita (odnosno, usluge koje su pomou horizontalnog instrumenta (83)
obuhvaene Direktivom o uslugama i one koje to Potreba za dosljednou o odnosu na ostale direktive
33
i inicijative EU-a (integrirani ili holistiki pristup)
nisu)
REGULIRANE PROFESIJE34
Stajalite Europske komisije o olakavanju pristupa Reguliranje znai uvoenje vee razine kontrole (29)
reguliranim profesijama (odnosno o obliku
deregulacije) ugrozilo bi niz sektora djelatnosti,
ukljuujui graevinski sektor
Moglo bi uzrokovati i nestanak strunih granica i
odgovornosti to moe naruiti povjerenje javnosti
u davatelje usluga
Paziti na deregulaciju u odreenim sektorima, Uinkovita provedba nove Direktive o priznavanju
ukljuujui graevinski sektor
strunih kvalifikacija
Regulirane profesije razlikuju se od drave lanice
do drave lanice (38)
USLUGE NA UNUTARNJEM TRITU
Nedostatak integriranog trita za usluge je jedan
od uzroka koji je doveo do razlike u produktivnosti
izmeu SAD-a i EU-a u proteklih 20 godina
Trita usluga esto su snano regulirana. Postoje i Smanjiti prepreke koje su nastale zbog skupog
znaajna odstupanja meu nacionalnim pravilima mozaika nacionalnih propisa (78)
32
33

34

http://europa.eu/legislation_summaries/justice_freedom_security/judicial_cooperation_in_civil_matters/l16027_en.htm.
Privatne sigurnosne slube, gradski prijevoz, taksi slube, zdravstvo, socijalne slube i usluge privremenih agencija za
zapoljavanje. Istiu se i ostali problemi poput nedostatka priznavanja strunih kvalifikacija, broja reguliranih profesija i
specijalizacija, dvostrukog osiguranja, nedostatka uzajamnog priznavanja te proturjenih nacionalnih normi.
Vidi i aktivnosti za poveanje transparentnosti Europske komisije u pristupu reguliranim profesijama:
http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-897_en.htm?locale=en.

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

P a g e | 14
koja ometaju prekogranino pruanje usluga
Davatelji usluga nisu uspjeli provesti nove
organizacijske
metode
koje
maksimalno
iskoritavaju informacijske i komunikacijske
tehnologije
Direktiva daje vladama previe slobode kada
odluuju to predstavlja prepreku uspostavljanju ili
pruanju usluga preko granica. Takve prepreke
mogu biti oznaene kao razmjerne (78)
Nepravilan rad trita usluga teti sposobnosti eura
da apsorbira okove i pravilnom djelovanju
monetarne unije (79)
Prepreke za usluge brojnije su nego za robu,
utrivost je mala i selektivna, a mala i srednja
poduzea mogu imati problem sa slobodom
poslovnog nastana (79)
Uklanjanje prepreka unutar EU-a uvelike ovisi o
ukidanju i reformi nacionalnih propisa o uslugama
(79)

Usluge su oteene zbog velike razlike izmeu

35
propisa ili razlike izmeu drava lanica (79)
Koristi od dovravanja punopravnog unutarnjeg
trita EU-a za usluge (odnosno, puno vee od
horizontalne Direktive o uslugama) jo uvijek nisu u
potpunosti shvaene (79). Uivanje u koristima
uinkovitijih trita uslugama ne svodi se samo na
veu konkurentnost (80)
Pravila unutarnjeg trita ne provode se u
36
potpunosti

manjkavo
provoenje
/
administrativna i proceduralna optereenja
oteavaju strunjacima prekogranino pruanje
usluga (97)

35

36

Aktivnosti uzajamnog ocjenjivanja trebaju postati

stalan mehanizam revizija regulative na podruju
usluga radi poticanja regulatora da odbace suvina
pravila i da imaju povjerenje u pravila drugih

To podrazumijeva temeljite nacionalne reforme

usluga koje bi posvuda stvorile konkurentnija i
uinkovitija trita usluga koja su kljuna i puno
vanija za razvoj EU-a od, na primjer, otvaranja
trgovanju prekograninim uslugama unutar EU-a.

Jo nisu dostupne nove procjene za financijske

usluge, dok kod mrenih industrija ima samo
nekoliko ad hoc pokuaja (koji ukazuju na znatne
dobitke); pouzdane procjene za strune usluge nisu
dostupne. Za sva ta tri podruja ne postoji stvarno
jedinstveno trite to bi moglo znaiti da e doi do
znaajnih dobiti; tek sad se javlja razumijevanje
mnogostruke ekonomske dobiti od Direktive o
uslugama, a srednjorone i dugorone dobiti
zasigurno e iznositi nekoliko postotnih bodova BDPa EU-a, ako ne i vie. Uz dobiti heterogenosti usluga
koja nije toliko regulirana i koja je dugo vremena
zanemarivana, dobiti su jo vee
Za ovo su potrebna znatna ulaganja u infrastrukturu
(plin, elektrina energija, eljeznica i internet)
tijekom duih razdoblja u cijeloj Uniji. Zaseban je
sluaj digitalno jedinstveno trite koji dolazi u
tandemu s opirnijim Digitalnim programom za
Europu

Navedena 'regulacijska heterogenost' moe biti izrazito skupa za poduzea koja djeluju u Europi za svaku dravu posebno
nastaju ulazni trokovi koji e se morati pokriti da bi ulaganja i djelovanje u toj zemlji postali isplativi. Takvi fiksni trokovi
ulaska za svaku dravu djeluju iznimno obeshrabrujue na pruanje usluga malih i srednjih poduzea, a u najmanju ruku ne
pomau ni mnogim drugim davateljima usluga. (...) Odreeno smanjivanje regulacijske heterogenosti u Organizaciji za
ekonomsku suradnju i razvoj ve je rezultiralo znatnim poveanjem izravnih stranih ulaganja. Posebno izvjee Centra za
europske politike studije (CEPS), br. 67, str. 17.
Vidi
i
katalog
Promatrake
skupine
za
jedinstveno
trite
Prepreke
jedinstvenom
tritu,
http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.publications.24626.

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

P a g e | 15

ZAKONODAVNI ASPEKTI
MALA I SREDNJA PODUZEA (MSP)
Pritisak na mala i srednja poduzea (i iznimno mala
poduzea)
u
graevinskom
sektoru
s
dugogodinjim zaposlenicima zbog jeftine radne
snage iz istonih drava lanica (osim kod
reguliranih profesija poput pogrebne slube)
Iznimno visoki socijalni trokovi utiru put
prijevarama (35)
Ne sudjeluju u prekograninim tritima (jezik,
osiguranje itd.)
Sloenost nacionalnih zakona o radu i europskog EGSO je esto zagovarao primjenu naela pametnog
37
zakonodavstva
donoenja propisa
SAMOREGULACIJA
Samoregulacija se pokazala korisnom i uinkovitom Svakako se mogu izvui pouke iz takvih sustava koji u
u nizu sektora poput sektora oglaavanja ili osnovi zahtijevaju promjenu klime u smislu
alkoholnih pia. Isto tako ona omoguuje politike hrabrosti i pozitivno samoodreenje (28)
fleksibilnost i sposobnost reagiranja koje nedostaju Nametnuta samoregulacija moe biti jedna od
zakonodavstvu. Meutim, samoregulacija u mogunosti
graevinskom sektoru oteana je s obzirom na
postojee karakteristike tog sektora
Zakoni se sporo prilagoavaju novim dogaajima Samoregulacija je omoguuje veu sposobnost
(na primjer, prijelazu iz javnog upravljanja reagiranja (i ukljuivija je)
gospodarstvom u privatno)
Europska pravila postupanja temeljena na najboljim
praksama pomogla bi postaviti standarde, na
primjer, o informacijama/podacima koje je potrebno
pruiti (44)
Pravilna
primjena
i
provedba
postojeeg
zakonodavstva bila bi dostatna i u smislu
odgovornosti razliitih relevantnih sudionika

ZLOUPOTREBA
LANO SAMOZAPOLJAVANJE
Postoji
velika
razlika
izmeu
definicija Izraditi niz zajednikih europskih kriterija koji bi
samozapoljavanja u pojedinim zemljama. Teko je sluili kao smjernice za odreivanje prirode radnog
odrediti i kazneno progoniti prekogranine statusa. Slijediti naelo supsidijarnosti. Meunarodna
zloporabe statusa samozaposlenog radnika (99)
organizacija rada u svojim preporukama iz 2006.
Samozapoljavanje postoji nakon to se ustanovi odluila se za irok pristup konceptu radni odnos
da se djelatnosti obavljaju:
kako bi omoguila djelovanje protiv lanog
bez ikakve podreenosti kada je u pitanju samozapoljavanja (100)
Tijekom odreivanja postoji li radni odnos ili ne, u
odabir takve djelatnosti;
bez ikakve podreenosti s obzirom na odabir sreditu pozornosti moraju biti injenice koje se tiu
uvjeta plaanja, pri emu osoba radi na vlastitu djelatnosti i isplate zaposlenika, bez obzir na koji je
nain opisan taj odnos, na primjer, ugovornim
odgovornost;
u zamjenu za plau koja je izravno i u uvjetima (100)
EGSO poziva na:
potpunosti isplaena toj osobi.
Dok je nekoliko drava lanica ve pokualo na Prikupljanje podataka o tzv. ekonomski
ovisnom samostalnom radu u EU-u;
temelju niza prethodno postavljenih kriterija
osmisliti preciznu definiciju razlike izmeu Odreivanje zajednikih elemenata definicija o
zaposlenim osobama iz razliitih drava lanica
zaposlenika i samozaposlenih ljudi, zbog sloene
37

Vidi miljenja EGSO-a CESE 1068/2005, SL C 24, 31.1.2006., str. 39. i CESE 984/2011, SL C 248, 25.8.2011., str. 87.

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

P a g e | 16
raznolikosti stvarnih situacija u kojima se ljudi
nalaze u praksi, esto je teko stvoriti takvu
definiciju

EU-a;
Promicanje istraivanja koja bi omoguila detaljnu
analizu
nacionalnih
iskustava,
posebno
u
prekograninim podrujima.38
Skriveni radni odnos postoji ako se poslodavac Pouzdana
regulacija
i
definicija
lanog
odnosi prema zaposlenika tako da prikriva stvarni samozapoljavanja bili bi od koristi pravim
pravni status zaposlenika i kada ugovorni uvjeti samozaposlenim osobama i mikropoduzeima. Lano
mogu smanjiti zatitu na koju zaposlenici imaju samozapoljavanje
treba
rjeavati
boljom
pravo (100)
registracijom i nadzorom stvarnog stanja tih osoba
na tritu rada
Neki programi koje su uvele drave lanice radi Zato je vano provesti procjenu utjecaja na sve te
promicanja poduzetnitva mogu uistinu naruiti kategorije
konkurentnost stvarnih samozaposlenih osoba, Potrebno je razmisliti na koji nain zaposlenici koji su
mikropoduzea te malih i srednjih poduzea (101)
stvarno postali samozaposlene osobe mogu imati
koristi od zajednikih instrumenata, ukljuujui
programa socijalnog osiguranja i mirovinskih
programa
NEPOTENA PODUZEA / PRIJEVARA
Nepotena poduzea sele se iz jedne drave Zemlja iz koje je poteklo poduzee mora zaustaviti
lanice u drugu i tako bjee od mogueg kaznenog protupravne djelatnosti
progona
Loa poduzea MORAJU biti izbaena s trita.
Prijevara je kriterij za iskljuenje.
Nedostatno provoenje zakona na nacionalnoj i
Pravilno provoenje zakona je kljuni problem
prekograninoj razini
Ustanovljeni sluajevi oduzimanja putovnica Kazneni progon
radnicima i sluajevi u kojima je radnicima isplaen
samo dio plae kako bi ih se zadralo na gradilitu
(41)
Direktiva o upuivanju radnika stavlja naglasak na
gledite "zemlja A protiv zemlje B" i ne uzima u
obzir koliko su sloena nepotena poduzea koja
djeluju u vie drava (37)
PRIJEVARA
Prijevara nastala nepotivanjem nacionalnih Kazneni progon;
zakona o zapoljavanju (neprijavljen rad ili lano Uinkovitiji, fleksibilniji i jednostavniji okvir za
39
prekovremeni rad u graevinskom sektoru;
samozapoljavanje) (76)
Relativna
nekanjivost
poduzea
(gdje Sustavna uporaba rauna za graevinske
vienacionalno trite igra vanu ulogu) dovodi do materijale;
Identifikacijska znaka na gradilitima (vidi kartini
naruavanja strukture drutva
sustav);
Naputanje najnie ponude kao jedinog kriterija u
javnoj nabavi;
Povezivanje javnih baza podataka i borba protiv
prijevare;
Kombiniranje smanjenja drutvenih i fiskalnih
trokova s adekvatnim alternativama kako bi se
osigurala ravnotea prorauna;
Poticanje odrive izgradnje i poreznih odbitaka (26)
Okolina koja je skoro pa bez sankcija i u kojoj "Imenovati i posramiti" koritenjem baze podataka

38
39

Vidi miljenje EGSO-a CESE 639/2010, SL C 18, 19.1.2011., str. 44.

Vidi http://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=89&newsId=2055&furtherNews=yes.

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

P a g e | 17
rastu prijevare velik je problem (31)40

VIES kao alata za odabir podizvoaa (32)

Vee novane kazne za odvraanje od prijevara
Iskljuenje osuenih prevarantskih poduzea s trita
41
(27)
ZLOUPOTREBE
U odreenim ekstremnim sluajevima, radnici se Podizanje svijesti i kodeksi ponaanja; rotacija
iskoritavaju, ive u krajnjem siromatvu i ponekad osoblja; strogo potivanje naela 'etiri oka'; jasne
im se ne isplauju (cijele) plae kako bi ih se uredbe o sponzoriranju i zabrani prihvaanja darova;
zadralo na gradilitu (27)
uspostavljanje
sredinjih
tijela
za
natjeaje/dodjeljivanje sredstava; precizni opisi
natjeaja i nadzor nad procjenama; organiziranje
postupaka javnih natjeaja, ukljuujui tajnost
ponuda i sprjeavanje zakanjele manipulacije
ponudama;
poveana
uporaba
e-nabave;
dokumentacija o ocjenjivanju ponuda i paljiva
kontrola nadzornih tijela; iskljuenje poduzea
proglaenih krivima zbog kaznenih djela korupcije i
42
uspostava crnih lista/registara korupcije

40
41
42

Na primjer, smijeno mala novana kazna u iznosu od 25 EUR koja se u Belgiji plaa po radniku kojeg se iskoritava...
Kao to se provodi u, na primjer, Austriji.
Izvjee
Europske
komisije
o
borbi
protiv
korupcije:
http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/elibrary/documents/policies/organized-crime-and-human-trafficking/corruption/docs/acr_2014_en.pdf.

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

P a g e | 18

PRILOG
_______________________________________________________
CILJEVI I METODOLOGIJA
EGSO eli pruiti stvarnu sliku stanja i instrumenata (onih koji su sad dostupni ili koji su jo u
43
nastajanju) potrebnih za odluno rjeavanje nedostataka. Zakljuci se temelje na:

procjeni relevantnih dokumenata i podataka iz raznih izvora (institucija, medija, sveuilita, socijalnih
partnera, interesnih skupina, skupina za promiljanje itd.);
procjeni razgovora koje je obavila delegacija lanova EGSO-a44 sa socijalnim partnerima iz
graditeljskog sektora i javnim tijelima iz est drava lanica (Belgije, Francuske, Njemake, Poljske,
Portugala i Rumunjske) te s europskim socijalnim partnerima, institucijama i skupinama za promiljanje
koji se nalaze u Bruxellesu;
Relevantna miljenja EGSO-a.
45
Zbog brojnih razloga mogu postojati razlike izmeu percepcije o nedostacima i situacije na terenu (neki e
moda s pravom rei da pokuavamo pogoditi pokretnu metu!), ali cilj je izvjea pruiti niz moguih rjeenja
na odabir tvorcima politika.

UKRATKO O DIREKTIVAMA
Svrha Direktive o uslugama
(2006/123/EC)
Olakati aktivnosti za slobodu
poslovnog nastana za davatelje
usluga i slobodno kretanje usluga
te istovremeno odrati visoku
kvalitetu usluga.
Pojednostaviti
administrativne
postupke
Ukloniti diskriminirajue, suvine
ili nerazmjerne preduvjete
Ojaati administrativnu suradnju
drava lanica
Poveati prava potroaa

43
44

45
46

Svrha Direktive o upuivanju

radnika (96/71/EZ)
Omoguiti
slobodno
prekogranino pruanje usluga uz
istovremena jamstva da su prava i
uvjeti rada upuenih radnika
zatiena u cijeloj Europskoj uniji;

Svrha Direktive o provoenju

46
(COM (2012) 0131)
Omoguiti bolju i ujednaeniju
provedbu, primjenu i izvrenje
Direktive 96/71/EZ ukljuujui i
mjere
sprjeavanja
i
sankcioniranja
bilo
kakvog
krenja
ili
zaobilaenja
mjerodavnih zakona.
Osigurati
potivanje
odgovarajue razine zatite
prava
upuenih
radnika,
pogotovo provoenje uvjeta i
odredbi zapoljavanja koja se
odnose na mjesto gdje e se
usluga pruati, uz olakavanje
aktivnosti za slobodno pruanje
usluga za davatelje usluga i
promicanje
potene
konkurencije meu davateljima
usluga.

Procjena odgovora iz upitnika bit e kasnije dodana izvjeu u obliku dodatka.

lanovi Promatrake skupine za jedinstveno trite: Ivan VOLE, Ulrich SCHRDER (Skupina I.), Christoph LECHNER, Martin
SIECKER, predsjednik Strune skupine za jedinstveno trite, proizvodnju i potronju (INT, oboje u Skupini II.), Jorge PEGADO
LIZ (Skupina III.). lanovi Promatrake skupine za trite rada (LMO): Ana BONTEA (Skupina I.), Denis MEYNENT (Skupina II.,
potpredsjednik Promatrake skupine za trite rada), Eugen LUCAN (Skupina III.).
Prijavljeni problemi mogu biti odraz odreenih gospodarskih interesa, razlike nacionalnih konteksta itd.
Europski parlament, Odbor za zapoljavanje i socijalna pitanja, odluivao je o Izvjeu 18. oujka 2014. Vidi takoer fusnotu
50.

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

P a g e | 19

DIREKTIVA O USLUGAMA
Direktiva je uspostavila opi pravni okvir kojim se promiu aktivnosti za slobodu poslovnog nastana za
davatelje usluga i slobodno kretanje usluga. Temelji se na etiri stupa:
Olakati slobodu poslovnog nastana za davatelje usluga i slobodno davanje usluga u EU-u;
Ojaati prava primatelja usluga koji su korisnici prethodno navedenih prava;
Promicati kvalitetu usluga;
Uspostaviti uinkovitu administrativnu suradnju meu zemljama lanicama.
Direktiva uspostavlja opi pravni okvir za bilo kakvu uslugu pruenu u zamjenu za ekonomsku dobit (s
iznimkom iskljuenih sektora) uzimajui u obzir posebnosti odreenih aktivnosti ili djelatnosti. Direktiva
obuhvaa iroku skupinu uslunih djelatnosti koje ine oko 40 % BDP-a EU-a i radnih mjesta.
Obuhvaa sektore poput graevinskog sektora i obrtnitva (), veinu reguliranih profesija (na primjer
odvjetnike, arhitekte, inenjere i raunovoe). 47
48

U lanku 17. Direktive stoji da se lanak 16. (Drave lanice potuju pravo pruatelja usluga da djeluju u
dravi lanici u kojoj nemaju poslovni nastan. Drava lanica u kojoj se prua usluga osigurava slobodni
pristup i slobodno izvoenje uslune djelatnosti na svojem teritoriju.") ne primjenjuje na () pitanja iz
Direktive 96/71/EZ (Direktiva o upuivanju radnika).

DIREKTIVA O UPUIVANJU RADNIKA

U graevinskom sektoru primjenjuju se temeljni uvjeti koji su postavljeni kolektivnim ugovorima. 49
(a) maksimalno radno vrijeme i minimalno vrijeme odmora;
(b) minimalni plaeni godinji odmori;
(c) minimalne plae,* ukljuujui one uveane za prekovremeni rad;
50
(d) uvjete ustupanja radnika, posebno od strane poduzea za privremeno zapoljavanje;
(e) zdravstvene uvjete, sigurnost i higijenu na radu;
(f) zatitne mjere u odnosu na uvjete zaposlenja trudnica ili ena koje su nedavno rodile, djece i mladih;
(g) jednako postupanje prema mukarcima i enama i ostale odredbe o nediskriminaciji.
* Za potrebe ove Direktive, pojam minimalnih plaa odreuje se nacionalnim pravom i/ili praksom drave
lanice na iji je teritorij radnik upuen.

47

48

49
50

Ostala podruja su maloprodaja, poslovne usluge (na primjer odravanje ureda, upravno savjetovanje, promidba) turizam,
poslovanje nekretninama i privatno obrazovanje.
U lanku 17.6 stoji da se lanak 16. ne odnosi na pitanja iz Naslova II. Direktive 2005/36/EZ te zahtjeve drave lanice u kojoj se
prua usluga, kojima se obavljanje djelatnosti ograniava na odreenu struku.
http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=471
Vidi Direktivu 2008/104/EZ o radu putem agencija za privremeno zapoljavanje.

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

P a g e | 20

DIREKTIVA O PROVOENJU
Svrha Direktive o provoenju Direktive 96/71/EZ je poboljati provedbu, primjenu i izvrenje
Direktive o upuivanju radnika.
51

lanak 4. Utvrivanje stvarnog upuivanje i spreavanje zloupotrebe i zaobilaenja zakona

1. U svrhu provoenja, primjene i izvravanja Direktive 96/71/EZ, nadlena tijela provode openitu
procjenu injeninih elemenata za koje se smatra da su nuni, ukljuujui, posebice one navedene u
stavku 2. i 3. ovog lanka. Svrha tih elemenata je pomoi nadlenim tijelima u provoenju provjera i
kontrola te tamo gdje postoji razlog za sumnju da radnik moda ne ispunjava uvjete za status upuenog
radnika u skladu s Direktivom 96/71/EZ. Ti elementi indikativni su imbenici u opoj procjeni koju treba
izraditi i stoga ih se ne moe razmatrati izolirano.
2. Kako bi se utvrdilo obavlja li poduzee zaista znaajne aktivnosti, osim iskljuivo aktivnosti
unutarnjeg upravljanja i/ili administrativnih aktivnosti, nadlena tijela provode openitu procjenu svih
injeninih elemenata koji karakteriziraju aktivnosti koje je poduzee provelo u dravi u kojoj ima
poslovni nastan, a kada je to potrebno, i u dravi u kojoj djelatnost obavlja, uzimajui u obzir iri
vremenski okvir. Takvi elementi mogu biti:
(a) mjesto u kojem se nalazi prijavljeni ured i administracija poduzea, gdje poduzee koristi poslovni
prostor, plaa poreze i socijalna davanja i, kada je to primjenjivo, gdje u skladu s nacionalnim
zakonodavstvom ima profesionalnu dozvolu ili je upisano u registar trgovake komore ili drugog
strunog tijela;
(b) mjesto u kojem su upueni radnici regrutirani i s kojeg se upuuju u inozemstvo;
(c) zakon koji se odnosi na ugovore koje je poduzee potpisalo, s jedne strane, sa svojim radnicima, a s
druge strane, sa svojim klijentima;
(d) mjesto gdje poduzee obavlja konkretne poslovne aktivnosti i gdje zapoljava administrativne
djelatnike;
(e) broj ugovora koji se izvravaju i/ili veliinu prihoda ostvarenog u dravi lanici poslovnog nastana,
uzimajui u obzir posebnu situaciju, izmeu ostalog, novo osnovanih poduzea i malih i srednjih
poduzetnika
3. Kako bi se ocijenilo izvodi li upueni radnik svoj posao u dravi lanici razliitoj od one u kojoj
normalno radi, prouavaju se svi injenini elementi koji karakteriziraju takav rad i situaciju radnika.
Takvi elementi mogu biti:
(a) rad se izvodi u ogranienom vremenskom razdoblju u drugoj dravi lanici;
(b) datum na koji je upuivanje poelo;
(c) upuivanje se provodi u dravi lanici koja je razliita od one u kojoj ili iz koje upueni radnik
uobiajeno izvodi svoj rad u skladu s Uredbom (EZ) br. 593/2008 i/ili Rimskom konvencijom;
(d) upueni radnik koji se vraa na posao ili se oekuje da e nastaviti s radom u dravi lanici iz koje je
upuen nakon dovretka posla ili davanja usluga radi kojih je upuen;
(e) vrsta djelatnosti
(f) nadoknada trokova ili omoguiti putovanje, smjetaja i prehrane / smjetaja od strane poslodavca koji
je uputio radnika i, ako je ovo primjenjivo, na koji nain je obavljeno
(g) bilo koja prethodna razdoblja tijekom kojih je mjesto zauzimao isti ili drugi (upueni) radnik.
4. Nepostojanje jednog ili vie injeninih elemenata navedenih u stavku 2. i 3. ne znai da se situacija
automatski nee smatrati upuivanjem. Ocjena tih elemenata prilagoava se svakom posebnom sluaju
i uzimaju u obzir posebnosti situacije.
5. Elementi na koje se poziva ovaj lanak, a koje nadlena tijela koriste sveukupnu ocjenu neke situacije
kao stvarnog upuivanja radnika mogu se uzeti u obzir i kako bi se ustanovilo potpada li osoba pod
mjerodavnu definiciju radnika u skladu s lankom 2. stavkom 2. Direktive 96/71/EZ. Drave lanice uz
ostalo uzimaju u obzir injenice koje se odnose na obavljanje rada, podreenost i plaanje radnika, bez
51

lanak 4. zakonodavne rezolucije Europskog parlamenta usvojene 16. travnja 2014. (P7_TA-PROV(2014)0415, provizorni
tekst).

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

P a g e | 21
obzira na to na koji je nain taj odnos okarakteriziran u nekom aranmanu, ugovornom ili ne, o kojem
su se strane dogovorile.

EUROPSKI GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODBOR O DIREKTIVAMA

EGSO je izdao niz miljenja o uslugama i upuivanju radnika. U svom miljenju o drutvenoj i
ekolokoj dimenziji jedinstvenog trita52 ponovilo je injenicu da je integracija u trite rada najbolja
zatita protiv socijalne iskljuenosti. Ovdje bi se moglo dodati da iako je to trite prema definiciji
meunarodno, za sada je rad i dalje nacionalan. To dovodi do problema konzistentnosti i dosljednosti, ili
nedostatka navedenog, na jedinstvenom tritu: politike EU-a kojima je cilj integracija bit e najvjerojatnije
problematine (ili neuspjene) ako nemaju homogeni prekogranini temelj. U svom miljenju o upuivanju
radnika unutar okvira pruanja usluga 53 EGSO je pozvao na jaanje pravila o upuivanju radnika, izmeu
ostalog, pojanjavanjem i poboljanjem odredbi Direktive o upuivanju radnika te jaanjem suradnje izmeu
nadlenih tijela drava lanica. Jednako je tako izjavio da jo uvijek postoji potreba za "boljom provedbom i
uinkovitom administrativnom suradnjom izmeu drava lanica", pogotovo radi spreavanja nepotrebnih
administrativnih trokova. Radi poticanja transnacionalnog pruanja usluga u ozraju potenog trinog
natjecanja treba usvojiti jednake minimalne uvjete zapoljavanja u skladu s nacionalnim zakonima i kolektivnim
ugovorima.
EGSO se osvrnuo na problem presuda Suda Europske unije o Direktivi o upuivanju radnika u
miljenjima Socijalna dimenzija jedinstvenog trita 54 i Akt o jedinstvenom tritu dvanaest poluga.55
Pozvao je na:
Pojanjenje i poboljanje odredba Direktive o upuivanju radnika;
Uinkovitiju suradnju izmeu tijela drava lanica;
Provedbu naela nediskriminacije u vezi s plaama i uvjetima rada;
Savjetovanje sa socijalnim partnerima;
Nediskriminaciju poduzea u unutarnjem tritu.
RELEVANTNA MILJENJA EGSO-a
REFERENTNI DOKUMENTI
CESE 137/2005,
SL C 221, 18.2.2005., str. 113.
Usluge na unutarnjem tritu - preduvjeti u CESE 793/2007,
odnosu na trite rada i zatitu potroaa
SL C 175, od 27. 7. 2012.,
str. 14.
Socijalna i ekoloka dimenzija jedinstvenog CESE 36/2009,
trita
SL C 182, 4. 9. 2009., str. 1.
Socijalna dimenzija jedinstvenog trita
CESE 970/2010,
SL C 44, 11.2.2011., str. 90.
Jedinstveno trite za usluge
CESE 1161/2011,
SL C 318, 29.10.2011., str.
109
Strune kvalifikacije
CESE 1046/2012
SL C 191, 29. 6. 2012., str.
103.
Upuivanje radnika
CESE 1387/2012,
SL C 351, 29. 6. 2012., str. 61.
MILJENJA EGSO-a
Direktiva o uslugama

52
53
54
55

CESE 36/2009, SL C 182, 4.8.2009., str. 1.

CESE 1387/2012, SL C 351, 15.11.2012., str. 61.
CESE 970/2010, SL C 44, 11.2.2011., str. 90.
CESE 1583/2011, SL C 24, 28.1.2012., str. 99.

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

IZVJESTITELJ:
A. METZLER
E. EHNMARK
K. ALLEWELDT

A. ADAMCZYK
T. JANSON
M. SIECKER

A. METZLER

T. JANSON

P a g e | 22
Europska socijalna oznaka
Zlouporaba statusa samozaposlene osobe
Novi trendovi u samozapoljavanju: poseban
sluaj ekonomski ovisnog samozapoljavanja
Konkurentnost graevinskog sektora

CESE 1820/2012,
SL C 76, 14.3.2013., str. 20.
CESE 2063/2012
SL C 161, 6.6.2013., str. 14
CESE 639/2010,
SL C 18, 19.1.2011., str. 44.
CESE 2295/2012,
SL C 198, 10. 7. 2013., str. 45.

POVEZANA MILJENJA EGSO-a

Akt o jedinstvenom tritu - odreivanje mjera CESE 3154/2013,
koje nedostaju
SL C 67, 15.02.2013., str. 53.
Akt o jedinstvenom tritu II. zajedno za novi CESE 2039/2012,
rast
SL C 76, 14.3.2013., str. 24.
Akt o jedinstvenom tritu Dvanaest mjera za CESE 1583/2011,
poticanje rasta i jaanje povjerenja
SL C 24, 28.1.2012., str. 99.
Kljune akcije ka Zakonu o jedinstvenom tritu CESE 1575/2012,
II.
SL C 299, 4.10.2012., str.
165.
Prema Aktu o jedinstvenom tritu za visoko CESE 525/2011
konkurentno socijalno trino gospodarstvo
SL C 132, 3.5.2011., str. 47.
Mali posao, veliki svijet novo partnerstvo za CESE 1293/2012,
pomo malom i srednjem poduzetnitvu da SL C 229, 31.7.2012., str. 49.
iskoristi globalne mogunosti
Razvoj pristupa politici unutarnjeg trita koji se CESE 466/2012,
odnosi na ljude i koji ljudi organiziraju
SL C 143, 22.5.2012., str. 17.

_____________

INT/SMO - EESC-2014-02466-00-01-TCD-TRA

A. RODERT
M. SIECKER
J.M. ZUFIAUR NARVAIZA
L. PLOSCEANU

B. FEDERSPIEL, I. VOLE
& M. SIECKER
M. SIECKER, I. VOLE &
B. FEDERSPIEL
I. VOLE, B. FEDERSPIEL
& M. SIECKER
I. VOLE, B. FEDERSPIEL
& M. SIECKER
I. VOLE, B. FEDERSPIEL
& M. SIECKER
I. VOLE

J. PEGADO LIZ