Broura "Kako uspjeno uiti?

"
prirunik za uenike za uspjenije uenje
Izdava:
Savjetovalite ''Luka Ritz''
Tisak i oblikovanje:
B.T. Commerce
Naklada:
100 kom
Zagreb, 2012.
Ova broura je nastala uz financijsku pomo
Regionalne zaklade za lokalni razvoj Zamah i
Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva.

Ova broura je napisana radi tebe i tvog snalaenja

u kolskom gradivu koje nije uvijek jednostavno
savladati. U njoj e nai puno savjeta kako stvoriti
svoj osobni stil uenja i tehnike koje e ti pomoi u
ostvarivanju najboljih rezultata u najkraem
vremenu. Tehnika uenja se razvija i mijenja
tijekom vremena, npr. djeca u 5. ili 6. razredu ue

na drugaiji nain nego kad su kretala u kolu jer su

tijekom godina uvidjela na koji nain najbolje i
najbre pamte. Ova broura e ti posluiti da
upozna sam sebe to ti odgovara, to ti ometa
koncentraciju i sl. Kada naui organizirati uenje
vremenski i na nain koji ti najvie odgovara, vidjet
e da uenje moe biti i donekle lako.

tehnike

Oznai kvaicom to ti najvie odgovara!

tehnike

ne
pomae
mi

moglo
bi mi
pomoi

pomae
mi

odlino
mi
pomae

Bolje uim
poslijepodne

Bolje uim
naglas
dok eem
po sobi

Bolje uim
kada mi
roditelji napiu
male provjere

Bolje uim
kada mi
pomae
roditelj

Bolje uim
kada
podvlaim
bitne
podatke

Bolje uim
na
krevetu

Bolje uim
nakon
objeda

Bolje uim
za
stolom

Bolje uim
kada sam
umoran

Bolje uim
ujutro

Bolje uim
itajui
naglas

ne
pomae
mi

moglo
bi mi
pomoi

pomae
mi

odlino
mi
pomae

Koliko toga imam za nauiti?

Razmisli o predmetu koji treba nauiti i odredi
vrijeme koje ti je potrebno za njega. Vrijeme moe
odrediti prema broju lekcija, koliini teksta i sl. Ako
ima domau zadau, procijeni koliko e ti trebati
vremena za njezino dovrenje.
Koliko vremena imam na raspolaganju?
Potrudi se da za vrijeme uenja uistinu misli na ono
to ui jer to se vie koncentrira na gradivo, to
e ga prije zapamtiti i uenje e bre biti gotovo.
Kada odreuje vrijeme za uenje, nemoj zaboraviti
uraunati vrijeme za pauzu. Nastoj uiti od 20 do 30
minuta, a nakon toga napravi pauzu od 5 do 10
minuta kako bi se naueno gradivo posloilo i kako
bi se odmorio/la prije daljnjeg uenja. Nakon 2 sata
uenja, uzmi pauzu od pola sata jer su stanke
izuzetno vane u procesu uenja. U pauzi izmeu
uenja moe neto pojesti, osvjeiti se itd.

Koje su moje kolske i izvankolske obveze

danas/ovaj tjedan/mjesec?
Potrudi se razmisliti o svim obvezama koje ima
danas/ovaj tjedan/mjesec kako bi mogao/la to
bolje organizirati vrijeme za uenje, a potom i
slobodno vrijeme. Ako ti je teko zapamtiti to sve
treba ponijeti u kolu, kada pie testove, kada
treba donijeti lektiru, kada ide u kazalite s
razredom, kada treba donijeti novce za izlet, koji
dan ima plivanje ili druge aktivnosti zapii ih.
Napravi svoj planer u koji e sve pisati i vidjet e
kako ivot moe biti jednostavniji kada planira! U
tjedni/mjeseni planer upisuj sve obveze koje ima
ovaj tjedan/mjesec, a u dnevni detaljno upii
raspored aktivnosti koji obuhvaa plan uenja, ali i
zabavu i sve tvoje ostale obaveze. Svaki dan
poveavaj vrijeme uenja po 10 15 minuta nego
dan ranije i budi ponosan/na na svaki svoj uspjeh!

Evo nekoliko savjeta koji ti mogu pomoi

pri organizaciji vremena za uenje:

NEMOJ URITI U RADU

NEMOJ SAV POSAO UINITI ODJEDNOM
NEMOJ OSTAVLJATI DO ZADNJEG ASA

Sada probaj napraviti svoj tjedni ili dnevni planer

u koji e sve zapisati!

Kako izgleda tjedni planer?

PON

UTO

SRI

ET

test
hrvatski

zadaa
matka

priroda

lektira
hrvatski

PET

tjelesni Markov
oprema roendan

NEMOJ UVIJEK SVE INITI SAM/A

RADI MALE STANKE
UI POLAKO I PALJIVO
NAPRAVI PLAN

diktat glazbena kupovina

engleski
kola
tenisica

plivanje

test
matka

SUB

engleski
zadaa

plivanje glazbena
kola

NED

Kako izgleda dnevni planer?

PONEDJELJAK
07:00

Ustajanje, pranje zubi, oblaenje, doruak

07:35

Polazak u kolu

08:00

kola

08:45

Diktat iz engleskog

11:00

Itd.

12:00

Itd.

13:00

Dolazak kui, raspremanje, ruak

14:00

Odmor

15:00

Hrvatski nauiti pjesmicu napamet

15:30

Odmor

16:00

Domaa zadaa iz matematike

17:00

Odmor igra s prijateljima

18:00

Ponavljanje pjesmice, uiti prirodu

19:00

Veera

20:00

Ponavljanje pjesmice i prirode

20:40

Spremanje za krevet tuiranje i spremanje kolske torbe

21:30

Odlazak u krevet

Sastavi svoj tjedni planer!

PON

UTO

SRI

ET

PET

SUB

NED

Sada probaj napraviti plan za sutranji dan!

PONEDJELJAK

1. Predmet koji moram nauiti:

Odaberi dananju zadau i procijeni koliko e ti

biti potrebno vremena za njezino dovrenje:
1. Domaa zadaa iz:

2. Koliko dugo
u je pisati?

2. Koliko lekcija
imam za pripremiti?

3. Koliko stranica
moram nauiti?

4. Koliko mi
vremena treba?

5.Koliko dugo
u uiti?

6.Koliko pauza u imati prilikom

uenja i koliko e te pauze trajati?

Nakon to dovri domau zadau:

Nakon to dovri uenje:

1. Koliko mi je bilo
potrebno vremena?

1. Koliko mi je bilo
potrebno vremena?

2. Da li je bilo dovoljno
planiranog vremena?

2. Da li je bilo dovoljno
planiranog vremena?

3. Zbog ega nije bilo dovoljno vremena?

3. Zbog ega nije bilo dovoljno vremena?

Nakon to jednom proba, bolje e znati sljedei dan procijeniti vrijeme koje ti je potrebno za uenje i isplanirati dan!

U koli ima puno provjera znanja ili testova.

Ako dobro organizira vrijeme za uenje,
moe biti 100% spreman/spremna.
1. Naziv predmeta

Napravi tjedni planer za pripremu!

2. Datum testa

3. Broj dana do testa

4. to mi je sve potrebno za uenje?

DAN

VRIJEME UENJA

PONEDJELJAK

1 h i 30 min

UTORAK

45 min

SRIJEDA

30 min

ETVRTAK

1 h ponavljanja

PETAK

test

5. Kako planiram uiti za test?

Nakon testa moe napraviti sljedee kako bi bio

spreman/spremnija za sljedei put i bolje
organizirao/la vrijeme:
Test je ocijenjen:

to mi je najvie pomoglo u uenju?

Odlian
Vrlo dobar
Dobar
Dovoljan
Nedovoljan
Koji su problemi bili u testu?
Nedovoljno naueno
Nerazumljiva pitanja
Nedovoljno opirni odgovori
Neuredno napisano pa uiteljica nije znala proitati
Nedovoljno vremena za dovretak testa
Neto drugo

Koje ideje imam kako bih poboljao/la uenje?

U prostoru u kojem ui ne bi trebale biti stvari

koje bi ti mogle odvlaiti pozornost (tv, asopisi,
igrice, internet, mobitel). Prije uenja, iskljui sve
ureaje.
Iskustva govore da veini djece odgovara ukoliko
uvijek ue na istom mjestu.
Evo nekoliko savjeta kada odabire mjesto za
uenje:
Odaberi miran kutak kako bi se mogao/la
koncentrirati samo na uenje.
Sjedni za radni stol gdje moe uspravno sjediti
i ne optereivati kraljenicu.
Neka djeca bolje ue na krevetu, debelom
tepihu na podu i sl.
Ukoliko se teko koncentrira na odreenom
mjestu, uzmi nekoliko dana i probaj uiti na nekoliko
razliitih mjesta gdje ti se ini da si najbolje i najvie
nauio/la i to mjesto uzmi kao mjesto za budue
uenje.

Najbolje je uiti u tiini bez glazbe i televizora.

Meutim, glazba ponekad pomae posebno kada u
pozadini postoje ometajui zvukovi (npr.
graevinski radovi, prometna buka, prianje
ukuana, TV iz druge sobe). U tom sluaju pomae
instrumentalna glazba jer tekst moe smanjiti
koncentraciju.
Ukoliko prostor u kojem ui koristi vie
osoba, pokuaj dogovoriti s njima vrijeme u kojem
bi mogao/la biti sam/a tako da te ne ometaju.
Pokuaj se opustiti jer nervoza i napetost
smanjuju koncentraciju.
Nemoj jesti za vrijeme uenja jer to ometa
pozornost! Ukoliko si gladan/na radije napravi
pauzu za obrok i nakon toga nastavi s uenjem.

Svatko od nas ima razliiti stil uenja. Proitaj opis

vizualnog i auditivnog i procijeni koji je tvoj vlastiti stil!
Nakon to otkrije jesi li vizualni ili auditivni stil, ili pak
kombinirani, proitaj savjete koji ti mogu pomoi pri
uenju!

Vizualni stil uenja:

mora vidjeti da bi zapamtio/la
preferira ilustracije, itanje napisanog,
odlian/na si u pismenom biljeenju predavanja
esto koristi izjave kao to su: To mi izgleda
dobro..., Da vidim..., Imam potpunu sliku...
vidi rijei
uredan/na si i organiziran/na
brzo pria
dugorono planira
uoava detalje
pamti pomou vidnih asocijacija, dobro
pamti lica
voli itati

Ako je tvoj stil uenja vizualni:

zapii da bi bolje zapamtio/la
gledaj osobu koja pria da bi se bolje
koncentrirao/la
koristi boje za naglaavanje vanoga u tekstu
koristi filmove, slide-ove, ilustracije, crtee,
dijagrame
trai pismene upute

Auditivni stil uenja:

mora uti da bi zapamtio/la
preferira sluanje i ponekad se izgubi
pokuavajui zapisati
ui sluajui i prije zapamti ono o emu se
raspravlja nego ono to vidi
pria sam/a sa sobom za vrijeme izvoenja
aktivnosti
buka te vrlo lako prekine
esto mie usnama dok ita
voli itati naglas
voli sluati dok ti se objanjava i voli sam/a
objanjavati
priljiv/a si i voli raspravu
vrlo si detaljan/a u opisima
vie voli glazbu od likovne umjetnosti
otvorena si i komunikativna osoba

Ako je tvoj stil uenja auditivni:

pokuaj uiti raspravljajui ili glasno
ponavljajui
prije itanja odreenog poglavlja, pogledaj
slike, naslove te naglas reci svoje miljenje
o glavnoj temi odlomka
itaj naglas uvijek kada je to mogue
snimaj se! Presluavajui snimke pokuaj
pamtiti
pitanje u testu uvijek proitaj naglas prije
rjeavanja

Ui aktivno!
Aktivno uiti znai uiti s razumijevanjem. Nije
dovoljno samo ''sjediti za knjigom'' i razmiljati o
televizijskim serijama ili video igricama. Znanje
zahtjeva truda s tvoje strane.

Ponavljaj!
Ponovi ono to si uio/la tog dana u koli. Usporedi
gradivo iz udbenika sa svojim biljekama i podcrtaj
ono to je bitno.

Oznauj gradivo!
Oznai gradivo flomasterima, bojicama i papiriima
u razliitim bojama. esto se koriste razliite boje
markera koji oznaavaju stupanj vanosti gradiva
(npr. uta: najmanje vano, zelena: vano, crvena:
najvanije). Sam/a moe odrediti koje ti boje to
znae.

Izrauj podsjetnike!
Izradi kratke podsjetnike pomou kojih moe bre
zapamtiti gradivo i kasnije ga lake ponoviti.

Ne ui napamet!
Izbjegavaj uiti napamet jer je puno tee, a i brzo
e zaboraviti gradivo koje si uio/la te e ga morati
ponovno uiti kada ti bude trebalo. Moe si zadati
zadatak da proita lekciju i napie pitanja koja bi
te nastavnik/ica mogao/la pitati. Na pitanja
odgovori svojim rijeima. Na kraju jo jednom
proitaj lekciju da vidi da nisi izostavio/la neke
vane informacije.

Ui na nain na koji te ispituju!

Ukoliko nastavnik odreeno gradivo ispituje
usmeno, tada si postavljaj usmena pitanja ili neka te
ispita netko od ukuana.

Opet ponavljaj!
to vie ponavlja naueno vea je vjerojatnost da
e gradivo zapamtiti bolje i na due vrijeme.

Koristi razliite medije pri uenju!

Neke informacije koje su ti potrebne za kolu
moe pronai i u novinama, na televiziji ili
Internetu. Na Internetu postoje razliite elektronske enciklopedije koje sadre brojne informacije,
slike, kratki filmovi koji ti mogu pomoi u uenju.
Posjet muzeju, zoolokom vrtu, odlazak na koncert
klasine glazbe ponekad ti moe pomoi pri uenju
jer ono to ui u knjizi vidi i u stvarnosti.

Nemoj nagomilavati gradivo!

Svaki dan ui pomalo jer e na taj nain lake
zapamtiti gradivo.

Zamoli ukuane da ti pomognu!

Ako ui sam/a zamoli nekog od ukuana da te ispita
kako bi provjerio/la koliko si gradiva stvarno
usvojio/la.

Ui u paru ili grupi!

Ponekad je dobro uiti u paru ili grupi jer kroz
meusobno ispitivanje i razjanjavanje nejasnog
gradiva poveava se motivacija za uenjem, a
ujedno se provjerava i ponavlja ono to si nauio/la.
Pazi, vano je nai osobu koja ima slian stil uenja
kao ti!

Primjer mentalne mape

hrvatski
jezik

glasovne
promjene

Mentalna mapa

Glavna tema se stavlja u centar iz kojeg se onda

granaju podruja. Na praznom papiru napravi krug
u koji ucrta ime knjige ili poglavlja koje treba
savladati. Iz centra se granaju poglavlja knjige ili
male cjeline, a iz svakog poglavlja najvanije teme.

padei
prezent

sibilarizacija
palatalizacija

Mentalna mapa je tehnika uenja koja se temelji na

crtanju skica koje pomau mozgu da bre i
dugotrajnije pamti.

glagolska
vremena

jotacija

nominativ

perfekt

genitiv

pluskvamperfekt

dativ

aorist

akuzativ

imperfekt

vokativ

futur I

lokativ

futur II

instrumental

Lenta vremena
Lenta vremena je vrlo korisna i zabavna metoda
uenja, posebno kada se ui predmet koji sadrava
poprilian broj godina, datuma i razdoblja (npr.
povijest).

Izrauje se na nain da se na papiru povue

vodoravna crta ispod koje se upisuju godine, a iznad
dogaaji vezani uz te godine. Znai, treba paljivo
proitati tekst, izvaditi iz njega vane godine i uz njih
pripadajue informacije, sroiti ih u obliku kratkog
podsjetnika te ih zabiljeiti na navedeni nain. Dobro
bi bilo da se godine piu kronoloki od najranije do
najkasnije.

Primjer lente vremena

Prvi autohtoni hrvatski vladar kojeg je priznao papa bio je knez Branimir, koga je papa Ivan VIII. nazvao dux Chroatorum
879. godine. Prvi kralj Hrvatske, Tomislav iz loze Trpimirovia, okrunjen je oko 925. godine. Tomislav, rex Chroatorum,
ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio dravu znatne veliine. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo
je vrhunac pod kraljem Petrom Kreimirom IV. (1058.-1074.). Nakon izumrijea hrvatske narodne dinastije Trpimirovia
1091. godine, Hrvati su priznali ugarskog vladara Kolomana kao zajednikog kralja Hrvatske i Ugarske u nagodbi 1102.
godine (Pacta Conventa).
Kralj Koloman (Pacta Conventa)
Izumrli Trpimirovii
Petar Kreimir IV
kralj Tomislav
Knez Branimir
879. g.

925. g.

1058. - 1074.g.

1091.g.

1102.g.

Tehnika "PPP"
Ova tehnika je jedan od naina racionalnog
prouavanja tiva. Sastoji se od pet koraka.
1. Korak: (itati letimino)
Cilj letiminog itanja je dobiti najbolji mogui pregled
prije prelaska na detalje. Kako dobiti pregled? Na kraju
svakog poglavlja esto je dat saetak. Taj saetak je
mudro proitati na poetku. Zatim ''preleti'' tivo.
itaj naslove i negdje neku reenicu (pogotovo one
istaknute, podebljane i sl.). Ako postoje tablice i slike,
dobro ih pogledaj (esto slika prikazuje vie od onoga
to se rijeima moe iskazati).
2. Korak: P (Pitati se)
Dobra su tzv. policijska pitanja: Tko? Kako? Gdje? to?
Kada? Zato? Ovim korakom se poboljava koncentracija i poveava motivacija.
3. Korak: (itanje)
Prilikom itanja potrebno je obratiti pozornost na
nekoliko stvari:
Pronai glavnu misao (to je ono osnovno o emu tekst
govori), to je prva razina pri itanju, ako ne pronae
glavnu misao, druge razine nemaju bitan znaaj

Podcrtavaj i oznaavaj tekst; preporuuje se koritenje

markera kojim se tekst jednostavno istie
PODCRTAVA SE:
Ono to se treba zapamtiti, odnosno ono to je novo,
a ne ono to ve zna
Ono to pri ponavljanju eli uoiti na prvi pogled,
nemoj podcrtavati vie od onog to je stvarno
potrebno
Aktivno itaj: samog sebe uvijek treba podsjeati na to
da eli razumjeti i zapamtiti proitano.
4. Korak: P (Pamenje)
Kada si gotov/a s itanjem, podigni pogled s knjige i
reci svojim rijeima to je pisac elio rei. Pamti
pisanjem biljeki sa strane, tj. pribiljei vlastite primjedbe o glavnim mislima uz rub stranice. Glasno izgovaraj
misli. Vie od polovice ukupnog vremena uenja
trebalo bi se pozabaviti pitanjem i pamenjem.
5. Korak: P (Ponavljanje)
Svaki put kad se neto naui, treba proitano odmah
provjeriti. Tako e se sprijeiti da se isto zaboravi ve
istog dana. Daljnja ponavljanja mogu uslijediti kasnije.
Razmjerno dobro sredstvo protiv zaboravljanja je
ponavljanje gradiva u odreenim vremenski razmacima: nakon 2, 8 i 30 dana.

Evo nekoliko savjeta za vjebanje pamenja:

Pii zabiljeke na samoljepljive papirie i zalijepi
ih ondje gdje e ih vidjeti. Umjesto rijei izmisli znak
za odreenu radnju, pogotovo ako je esto koristi.
Npr. za pospremanje sobe nacrtaj kocku i nalijepi je
na vidljivo mjesto u sobi.
Ako ti je teko zapamtiti kada ti netko kae da
uini neto, kai mu da ti zalijepi poruku na vidiljvo
mjesto, npr. roditelji ''zakljuaj vrata i ugasi svjetlo
kada izlazi iz kue''
Uvijek stavljaj stvari na isto mjesto: jaknu na
vjealicu koja je uvijek na istom mjestu, knjigu na
policu s knjigama koja stoji u tvojoj sobi nasuprot
vratima itd.

Nabavi sat s tajmerom koji e ti biti podsjetnik.

Ako negdje ide za 30 min., navij sat da ti zazvoni.
Naui odmah uiniti sve ono to i pomisli. Tako
e izbjei mogunost da zaboravi.
Zaustavi se na ''minutu'' pri izlasku iz kue i
razmisli ima li sve potrebno uz sebe.
Kada se ujutro probudi, misli na dan koji je
doao, a ako ne zna na to treba misliti, pogledaj
u svoj planer ili kalendar.

Odrati panju u koli pravo je umijee. Postoje

naini kako odrati panju!

Sluaj na satu!
to vie toga zapamti u koli, manje e morati uiti
kod kue.

Zapisuj!

Na kolskom stolu neka bude samo ono to

ti je potrebno za odreeni sat;
Sjedi blizu uiteljice i ploe;
Ukljui se u aktivnosti na satu, nemoj samo
sjediti, dii ruku, pitaj, ali vodi rauna o
razrednim pravilima;

Radi svoje biljeke na satu koje e ti olakati uenje

kod kue, ali vodi rauna da se biljeke ne svode na
puko prepisivanje materije s ploe.

Ako sjedi pokraj nekoga tko te ometa,

zamoli da se premjesti;

Trai nastavnika pojanjenje!

Kao podsjetnik za panju, naini nekakav

znak (privjesak ili narukvicu) koji e dodirnuti
kada pone sanjariti;

Ako ti gradivo nije jasno, pitaj nastavnika da ti

pojasni! Nemoj se sramiti dii ruku i pitati kada ui
novo gradivo.

Zapii to je za domau zadau!

Obavezno zapii kako ne bi zaboravio/la.

Ne nosi u kolu igrake ili igrice koje e ti

odvlaiti panju, ne samo pod odmorom, ve i
tijekom sata;
Ako neto ne razumije, odmah pitaj
uiteljicu ili prijatelja.

Ameriki psiholog Howard Gardner

tvrdi da postoji sedam vrsta inteligencija ili sposobnosti, proitaj i nai
se u nekom od sljedeih opisa!

Logiko-matematika inteligencija
Verbalna inteligencija
Verbalno inteligentni ljudi znaju dobro izraziti
rijeima ono to misle i razumjeti druge kad govore.

Ljudi s visokorazvijenom logiko-matematikom

inteligencijom dobro uoavaju zakonitosti i
uzrono-posljedine veze.

Vole: itati, pisati, priati prie, rjeavati

krialjku.

Vole raditi: eksperimente, otkrivati stvari, rjeavati matematike probleme, postavljati pitanja,
istraivati zakonitosti i uzrono-posljedine veze.

Dobro im ide: pamenje imena, mjesta, datuma i

razliitih (ne)bitnih detalja.

Dobro im ide: matematika, zakljuivanje,

rjeavanje problema.

Najbolje ue: rijeima (sluanjem, govorenjem,

itanjem).

Najbolje ue: pravei kategorije, klasifikacije,

radei s apstraktnim pojmovima i odnosima.

Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijeni

pisci, govornici, pjesnici, profesori, odvjetnici,
politiari, prevoditelji.

Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu

znanstvenici, inenjeri, kompjuterski programeri,
matematiari, raunovoe.

Glazbena inteligencija
Ljudi s glazbenom inteligencijom misle kroz
glazbu, uju i prepoznaju glazbene obrasce.
Vole: pjevati, pjevuiti, sluati glazbu, svirati.
Dobro im ide: pamenje melodija, prepoznavanje tonova, uoavanje ritmova.
Najbolje ue: kroz ritam, melodiju i glazbu.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
pjevai, glazbenici, skladatelji, disk-dokeji.

Prostorna inteligencija

Najbolje ue: vizualiziranjem, sanjarenjem,

matanjem, radei s bojama.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
slikari, arhitekti, a ako su orijentirani na znanost, ide
im anatomija ili topologija.

Osobna inteligencija
Ljudi s razvijenom osobnom inteligencijom
dobro razumiju sebe, znaju tko su, to mogu i ele
uiniti, to trebaju izbjegavati, kada i gdje trebaju
potraiti pomo.
Vole: raditi sami i baviti se svojim vlastitim
interesima.

Ljudi s visoko razvijenom prostornom inteligencijom sposobni su vanjski prostor predstaviti

unutarnjem umu, kao to to ini pilot ili mornar s
velikim, a ahist ili kipar s malim ogranienim
prostorom.

Dobro im ide: razumijevanje sebe, usmjeravanje

na svoje osjeaje i snove, slijeenje svojih instikata,
ostvarivanje svojih interesa i ciljeva, originalnost.

Vole: crtati, gledati filmove, graditi i kreirati

stvari (lego kocke), sanjariti, gledati slike, igrati se sa
strojevima.

Najbolje ue: radei sami, radei individualne

projekte svojim vlastitim tempom u svom vlastitom
prostoru.

Dobro im ide: zamiljene stvari, osjeaj

promjena, labirinti, slagalice, itanje mapa i karata.

Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu

istraivai, filozofi, teoretiari.

Tjelesna inteligencija

Socijalna inteligencija

Ljudi s tjelesnom inteligencijom sposobni su

iskoristiti svoje tijelo i pojedine njegove dijelove
ruke, noge, prste kako bi rijeili problem ili neto
napravili.

Ljudi s razvijenom socijalnom inteligencijom

dobro razumiju druge i cijene njihove razliite
osobine. U njihovom drutvu osjeaju se oputeno i
ugodno.

Vole: kretati se, dodirivati, koristiti govor tijela.

Dobro im ide: tjelesne aktivnosti (sport, ples,
gluma) i rune vjetine (ivanje).
Najbolje ue: dodirivanjem, kretanjem, procesiranjem znanja kroz tjelesne senzacije.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
sportai, plesai, glumci, vatrogasci, akrobati,
profesori tjelesnog.

Vole: imati mnogo prijatelja, razgovarati s

ljudima, biti lan grupe.
Dobro im ide: razumijevanje drugih, voenje,
organizacija, komunikacija, ublaivanje konflikata.
Najbolje ue: razgovaranjem s drugima, usporeivanjem, suradnjom, postavljanjem pitanja.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
profesori, lijenici, politiari, psihoterapeuti,
prodavai.

Potekoe u uenju obuhvaaju specifino

neuroloko funkcioniranje koje ometa sposobnost
pohranjivanja, obrade ili stvaranja informacija i na
taj nain stvara raskorak izmeu sposobnosti i
uinjenog. Djeca s tekoama u uenju najee su
osobe prosjene ili natprosjene inteligencije.
Potekoe u uenju mogu utjecati na sposobnosti
itanja, pisanja, govora ili matematikog raunanja,
a mogu ometati i drutvene vjetine. One mogu
utjecati na jedno ili vie razvojnih podruja. Djeca s

tim potekoama mogu s odreenim vrstama

zadataka imati znaajne probleme dok pri drugim
vrstama mogu nadmaiti ostale. Poremeaj panje
ili hiperaktivnosti ponekad se javljaju uz potekoe
pri uenju, ali to nije pravilo. Potekoe se ne mogu
izlijeiti niti se moe oekivati da e same nestati.
Meutim, te nedostatke se moe nadoknaditi,
moda ak i nadvladati.
U Americi svako esto dijete (17%) tijekom prve tri
godine kolovanja ima potekoe s uenjem itanja.
Vie od 2,8 milijuna djece kolske dobi smatra se
uenicima s potekoama u uenju te se koriste
posebnim programima za pomo. To je otprilike 5%
ukupnog broja djece u javnim kolama. ak 20%
djece iskazuju potekoe u uenju upravo zbog
prisutnosti poremeaja panje.

Termini koji se esto dovode u vezu s potekoama u uenju:

Disleksija

Potekoe iitavanja i razumijevanja proitane rijei i pravilnog

pisanja rijei. Osoba zamjenjuje slova koja slie zvuno ili slino
izgledaju (d-b, b-p, i-l, -, m-n) te isputa slogove i dijelove rijei.

Disgrafija

Potekoe usvajanja vjetine pisanja. Prepoznaje se u nepravilnom

dranju olovke, neitkom rukopisu, nepotovanju crtovlja,
isputanju slova i slogova te zamjeni slova.

Diskalkulija

Potekoe usvajanja matematikih vjetina i utjeu na matematiko

raunanje. Moe takoer utjecati i na sposobnost pamenja matematikih podataka, na pojam vremena, novca te glazbene pojmove.

Dispraksija

Motorike potekoe koje utjeu na sposobnost koordiniranja

pokreta.

Poremeaj slunog
procesuiranja

Sposobnost pojedinca da analizira ili nae smisao u informacijama

koje dobiva sluanjem. Potekoe sa slunim procesuiranjem ne
utjeu na ono to se uje uhom, ve ono kako se ta informacija
interpretira ili procesira u mozgu, te je kljuna pretpostavka za
uspjeno koritenje jezika i nuno je za itanje.

Poremeaj vidnog
procesuiranja

Odnose se na naruenu sposobnost stvaranja smislene slike iz informacija primljenih vidom. Potekoe s vidnim procesiranjem utjeu na
to kako su vidne informacije protumaene ili procesuirane u mozgu.

Poremeaj panje sa
ili bez hiperaktivnosti

Ponekad se javljaju uz potekoe pri uenju. Obiljeja ovog poremeaja ukljuuju naglaeni motoriki nemir, rastresenost i/ili impulzivnosti to moe utjecati na mogunost poduavanja takvih osoba.

Individualizirani pristup
Djeca s potekoama u uenju zahtijevaju posebnu
pozornost u procesu odgoja i obrazovanja. Nuno
je stoga osigurati im posebnu brigu u vrijeme
kolovanja. U tom cilju roditelji su izravna pomo
djetetu i to odmah im se uoe tekoe, podrazumijevajui niz postupaka u radu s djetetom koji
poivaju na odreenom stavu roditelja u odnosu
prema djetetu koje treba pomo i razumijevanje. U
savjetovanju s uiteljem roditelji dobivaju prve
smjernice kako svakodnevno pomoi djetetu.
Dobro je posavjetovati se sa strunjakom (defektologom, psihologom, logopedom, pedagogom) koji
je kolovan za to kako pomoi djeci s potekoama
u uenju kada se one pojave. Suradnjom sa
strunjacima u koli omoguuje se individualizirani
pristup djetetu tj. prilagoeno, postupno,
modificirano i inteligentno voeno uenje

nastavnog gradiva te dijete usvaja uinkovite

mehanizme uenja i postaje svjesno svojih
sposobnosti, pa tako izgrauje i pozitivnu sliku o
sebi, kao i samopouzdanje. Dakle, vana je bliska
suradnja roditelja s uiteljem, a i s drugim strunjacima u koli. Takvom suradnjom omoguuje se bolji
i kvalitetniji razvoj djetetove osobnosti i
emocionalne dobrobiti. Prilagoavanjem metoda
rada, individualiziranim pristupom, zaobilazi se
osjeaj bespomonosti, oaja i izgubljenosti, a
ostvaruje se osjeaj zatienosti i sigurnosti. Dijete
svakodnevno ui svojim tempom i napreduje u
usvajanju nastavnog gradiva u skladu sa svojim
mogunostima uz neposrednu pomo. Njegovo
dostojanstvo se najvie uva potovanjem njegove
osobnosti, njegovih potekoa i pomaganjem u
svim njegovim svakodnevnim zadacima.

Prilagoeni program
esto se dogaa da djeca koja imaju potekoe u
uenju, a zamijeene su relativno rano (1. ili 2.
razred) pohaaju kolu po prilagoenom programu. Ponekad je to opravdano, a ponekad i nije.
Ponekad je jednostavno lake smanjiti ueniku
opseg gradiva i svi (uitelji, roditelji) imaju manje
posla, a dijete dobiva dobre ocjene. Rijetko se, ili
gotovo uope, ne razmilja o obrazovnoj uskraenosti koja u tom trenutku poinje otkucavati jer,
kako je reeno u definiciji, ''...najee su to djeca s
prosjenom ili natprosjenom inteligencijom.''
No kada se i odlui o uvoenju prilagoenog programa, vodi se rauna o djetetovim sposobnostima
i vjetinama koje u tom trenutku ima razvijene.
Izrauju ga uitelj/ica u suradnji s defektologom
odgovarajue specijalnosti. Prilagoeni program ne

mora se odnositi na sve predmete u odreenom

razredu ve i na pojedine. Primjerice: ako dijete ima
potekoa s matematikom i matematiko-logikim
zakljuivanjem, onda se uvodi prilagoeni
program za matematiku. S poetkom nove kolske
godine djetetu se odreuje ili ukida prilagoeni
program. Kao osnovni kriterij uzima se miljenje
uitelja/ice ili predmetnog profesora/ice, defektologa i multidisciplinarna obrada djeteta u ustanovi
za mentalno zdravlje djece te se komisijski donosi
odluka na temelju dobivenih nalaza i miljenja.

Ukoliko primjeti da s odreenim predmetom ili

gradivom ima problema, to prije potrai pomo!
Uvijek se moe obratiti roditeljima ili nastavniku.
Ako ne zna kome se obratiti za pomo ili ima nekih
problema, nazovi Savjetovalite ''Luka Ritz'' na
telefonski broj 888 5440 svakim radnim danom od
10.00 do 14.00 sati.

Program ''Subota za uenje'' je program

Savjetovalita ''Luka Ritz'' koji je osmiljen s ciljem
da ti pomogne u uenju. Sva djeca ukljuena u
program dolaze iz obitelji koja su u tretmanu
centra za socijalnu skrb i primaju 2 h tjedno pomoi
u uenju iz predmeta s kojim imaju najvie
potekoa. Pomo u prethodno dogovorenim
terminima pruaju volonteri, uglavnom studenti,
koji su proli edukaciju. Program se svake godine
organizira od listopada i traje do kraja kolske
godine.

1. Buljan Flander, G., Katalini, V., Azeni, I.

Mali savjeti za uspjeno uenje. Hrabri telefon: Zagreb.
2. Luca Mren, J., Kralj, D. (2007).
I ja mogu uspjeti! Djeca s potekoama u uenju. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba: Grad Zagreb.
3. ostar, Z., Buljan Flander, G. (2007).
Mogu ja! Radna biljenica za hiperaktivno dijete. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba: Grad Zagreb.

Ova broura je nastala uz financijsku pomo Regionalne zaklade za lokalni razvoj Zamah i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva.