You are on page 1of 2

Muziki oblici 1

Beleke sa predavanja
30. oktb, 2013.
REENICA, ISPODREENINI NIVO, IZNADREENINI NIVO
Ispodreenini nivo obuhvata:
-

Fragmentarnu strukturu nieg reda,


Fragmentarnu strukturu vieg reda
Sintagmu
Potencijalnu reenicu

Iznadreenini nivo obuhvata


-

Niz reenica
Period
Niz perioda
Dvoperiod

PERIOD je muziki tok koji u sebi sadri dve, a ponekad i tri reenice, koje izmeu sebe imaju
minimum slinosti i minimum razlika. Slinosti se vezuju za signale poetka (motive), dok
razlike vezujemo za signale kraja (kadence). Postoje: mali period (24 takta) i veliki period (28
taktova). Otvoreni period podrazumeva dve ili tri reenice, od kojih poslednja zavrava na petom
stupnju polukadencom. Zatvoren period, naprotiv, sadri dve ili tri reenice, pri emu
poslednja reenica ima kadencu D-T. Nepravilnim periodom nazivamo onaj period koji se sastoji
od reenica koje u sebi sadre unutranje ili spoljanje proirenje, dok pravilan period sadri
reenice bez ikakvih proirenja, odnosno one koje su izgraene po modelu n+n+2n. U
nepravilnim periodima je uglavnom druga reenica t koja je proirena. Tonalno jedinstveni
period podrazumeva reenice koje su u istom tonalitetu. Modulirajui period sadri reenice koje
moduliraju u drugi tonalitet. Krajevi reenica mogu biti: I-D, II-T; I- oslabljena tonika, II
ubedljiva tonika; I T/D, II modulacija; obe reenice moduliraju u razliite tonalitete; I T, IID; I D, II D (kad je druga D tonikalizovana i time pojaanog dejstva).
Dve reenice koje se niu uzastopno, a koje imaju samo slinosti a ne i razlike, definiemo kao
NIZ REENICA. On se obino sastoji od dve reenice, ali moe biti i vie reenica. U okviru
niza reenica, obino imamo doslovno, varirano ili sekventno ponavljanje, ili, pak, lanac
1

reenica. Lanane reenice podrazumevaju situaciju u kojoj se kraj prethodne reenice


izjednaava sa poetkom naredne.
DVOPERIOD u sebe ukljuuje dva perioda u okviu kojeg sve reenice moraju biti izgraene na
istom motivskom materijalu, a minimum razlika mora postojati u kadencama izmeu druge i
etvrte kadence (pritom na krajevima prve i tree reenice mogu biti istovetne kadence). Isto
vai i ako poslednja reenica perioda modulira u neki novi tonalitet, bie dvoperiod. Ako
nemamo razliku izmeu kadenci na krajevima druge i etvrte reenice, nemamo dvoperiod nego
niz perioda.

By M.

You might also like