UNIVERZITET U TUZLI

TEHNOLOKI FAKULTET TUZLA-ODJELJENJE U TRAVNIKU

ODSJEK: PREHRAMBENA TEHNOLOGIJA

PREDMET: EKONOMIKA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI

STUDENTI: MAHIR HRNJI I AMER GOTI

BULJUBAI

PROFESOR: DR.SC.ZAIM

TROKOVI I KALKULACIJE

1.Uvod

Intenzivno izuavanje trokova poelo je krajem 19. i

poetkom 20.stoljea, kada se javljaju prve gospodarske
krize u kapitalistikim zemljama.

Tvrtke su radi opstanka i razvitka na tritu morale

proizvoditi sa sniavanjem trokova proizvodnje, odnosno
prodajne cijene. Za ostvarenje tog cilja morale su izuavati i
dobro poznavati odnose trokova i uinaka.

Zahtjev: - Poslovanje uz sniavanje prodajne cijene i

pokrivanje trokova izrade.

Upitnost: - Do koje granice sniziti prodajnu cijenu da bi se

bilo konkurentnim na tritu, a poslovalo s dobitkom.

TROKOVI
Trokovi predstavljaju vrijednost utroenih elemenata
proizvodnje u procesu reprodukcije.
Kako se vrijednost
izraava cijenom, trokovi su u novcu izraena koliina
utroene radne snage, sredstava za rad i predmeta
rada.

Trokovi se dakle sastoje od :

- trokova radne snage
- trokova sredstava za rad
- trokova predmeta rada

2.1. Podjela trokova

Trokovi se mogu grupirati prema razliitim
karakteristikama ali najrairenija je podjela :

sa stajalita mogunosti rasporeivanja na nosioce

troka
( direktni i indirektni trokovi )
sa stajalita njihovog odnosa prema stupnju iskoritenja
kapaciteta
( fiksni i varijabilni trokovi)

Direktni i indirektni trokovi

Direktni ( pojedinani) trokovi su oni koji se mogu neposredno obuhvatiti

ne samo po mjestu nastanka troka, ve i po nosiocima trokova.
To su:
materijal izrade ( osnovni i pomoni materijal) te energija i gorivo ako se
mogu obuhvatiti po uinku
osobni dohoci izrade
amortizacija ( obraunata po funkcionalnom sistemu )

Indirektni ( opi ) trokovi

Indirektni trokovi ne mogu se evidentirati neposredno po mjestu i
nosiocima troka, pa ine zajednike trokove za vie mjesta trokova
ili vie vrsta uinaka.
To su:
opi trokovi izrade ( pogonska reija)
opi trokovi uprave i prodaje

Mogunost podjele trokova na direktne i indirektne

podrazumijeva poznavanje mjesta nastanka i nosioca
trokova
mjesta nastanka trokova su pojedini dijelovi
poduzea u kojima trokovi nastaju.
nosioci troka su pojedini uinci tj. proizvodi i usluge
bez obzira na mjesta gdje su trokovi nastali.
Odreivanje mjesta trokova i nosioca trokova
preduvjet je za izradu kalkulacija.

Fiksni i varijabilni trokovi

S obzirom na njihovu osjetljivost na promjenu opsega
proizvodnje ili stupnja iskoristivosti kapaciteta
trokove svrstavamo u dvije skupine :
a) fiksni trokovi
b) varijabilni trokovi

a) Fiksni trokovi ( F)
Fiksni trokovi su takvi trokovi koji ostaju nepromijenjeni bez
obzira na to kako se mijenja opseg proizvodnje. Razlikuju
se
apsolutno fiksni trokovi - koji nastaju zbog postojanja
poduzea. Postoje bez obzira da li poduzee radi ili ne. ine
ih:

amortizacija ( po vremenskom sistemu)

trokovi investicijskog odravanja
najamnine i zakupnine
premije osiguranja itd

Dok se ukupni apsolutni fiksni trokovi ne mijenjaju

odnosno nezavisni su od stupnja iskoritenja kapaciteta,
jedinini apsolutni fiksni trokovi
mijenjaju se
promjenom opsega proizvdonje.
Taj troak po jedinici uinaka pada ako opseg proizvodnje
(Q) raste, odnosno raste ako proizvodnja (Q) pada.

10

Prikaz kretanja ukupnih i prosjenih

jedininih apsolutno fiksnih trokova
f F

f(q)
Q

11

Relativni fiksni trokovi

ostaju nepromijenjeni u ukupnoj sumi samo u
pojedinim zonama poslovanja
F
relativno fiksni
trokovi zone III
relativno fiksni
trokovi zone II

zona I

zona II

zona III

12

b) Varijabilni trokovi ( V)

Pojavljuju se tek s otpoinjanjem proizvodnje i

iezavaju s prestankom proizvodnje.
Pri svakoj promjeni opsega proizvodnje ( stupnja
iskoritenja kapaciteta) mijenjaju se ukupni varija-bilni
trokovi dok jedinini varijabilni trokovi ostaju isti.
Tipini varijabilni trokovi su:
materijal za izradu proizvoda
osobni dohoci izrade
amortizacija obraunata po funkcionalnom sistemu
pomoni materijal i energija vezani neposredno za
proizvodnju

13

Varijabilni trokovi dijele se na :

a) Proporcionalne trokove( Vp) - ukupni

proporcionalni trokovi rastu ili opadaju razmjerno
porastu ili smanjenju opsega proizvodnje. Oni su
konstantni na svim stupenima poslovanja. Najznaajniji
su

materijal za izradu

osobni dohoci izrade

14

b) Progresivni trokovi ( Vpg) - su takovi varija-bilni

trokovi koji
rastu bre nego to raste opseg
proizvodnje.
Progresija varijabilnih trokova uvijek se javlja kao znak
nenormalnih pojava u procesu proizvodnje.
Tipian primjer progresivnih trokova nastaje uvoenje
prekovremenog i/ili nonog rada kada osjetno rastu
osobni dohoci , trokovi rasvjete, grijanja i sl.

15

c) Degresivni trokovi (Vd ) - su takovi varijabilni trokovi

koji rastu sporije od opsega proizvodnje.
Pojavljuju se kod poduzea koja su intenzivna sredstvima
za rad ( elektrine centrale, plinare, rafinerije i sl.).
Trokovi koji pokazuju degresivne karakteristike, obino se
razvrstavaju u pogonsku ili upravno-prodajnu reiju (kao
na pr. ogrjev, pomoni materijal )

16

Ukupni trokovi
Ukupni trokovi predstavljaju zbir ukupnih fiksnih i
ukupnih varijabilnih trokova.
T = F +Vp+Vpg+Vd odnosno
T = F+V

17

2.2. KALKULACIJE

Kalkulacija je raunski postupak kojim se izraunavaju

cijena kotanja, cijena prodaje i cijena nabave. Ovim se
postupkom
obuhvaaju trokovi prema odreenim stajalitima
raspodjeljuju obuhvaeni trokovi na pojedine nosioce
trokova.

18

Da bi ispunila postavljene zadatke kalkulacija se mora

temeljiti na slijedeim naelima :
naelo dokumentarnosti
naelo vremenskog razgranienja
naelo diferenciranja
naelo preglednosti, tonosti, ekonominosti i
usporedivosti

19

2.2.1.Podjela kalkulacija
Kalkulacije se dijele
a) prema vremenu kada se izrauju na :
prethodne ili planske ( sastavljaju se prije poetka
proizvodnje )
naknadne ili obraunske (sastavljaju se nakon
dovretka uinaka, na temelju postojeih
knjigovodstvenih ili drugih podataka

20

b) Prema metodama izrade

1. djelidbenu ili divizionu - kojom se cijena kotanja
jedinice uinaka, dobiva tako da se ukupni trokovi (T)
podijele s koliinom proizvedenih uinaka (Q)
Ck = T / Q

21

Djelidbene kalkulacije dalje se dijele na :

a) ista djelidbena kalkulacija
Uglavnom se primjenjuje u masovnoj proizvodnji samo
jednog proizvoda i u proizvodnji gdje na kraju nema
nedovrene proizvodnje.
Postupak izraunavanja cijene kotanja uinka sasvim je
jednostavan : cjelokupne trokove obraunskaog razdoblja
treba podijeliti proizvedenom koliinom uinaka.

22

b) djelidbena kalkulacija pomou ekvivalentnih

brojeva
Upotrebljava se u poduzeima koja proizvode vie vrsta
slinih proizvoda iz istih sirovina i uz isti tehnoloki
postupak.
Srodni proizvodi se pomou ekvivalentnih brojeva ( razliita
obiljeja- teina, dimenzija i sl.) stavljaju u odreeni
odnos, da bi u kalkulaciji nestala njihova razliitost.

23

c) djelidbena kalkulacija vezanih proizvoda

Primjenjuje se u proizvodnji vezanih (paralelnih) proizvoda
tj. veeg broja razliitih proizvoda iz iste sirovine
( rafinerija nafte, tvornica betonskih preraevina, plinare,
koksare i sl.)
Pri tome se jedan proizvod smatra glavnim, a ostali se
smatraju sporednim proizvodima
(na. pr. razni derivati
nafte u proizvodnji nafte, razni betonski elementi i sl).

24

2. Dodatna ili adiciona kalkulacija

Temelji se na prethodnom zahvaanju pojedinanih
(direktnih) trokova i naknadnom dodavanju opih
(indirektnih) trokova na osnovi odreenog kljua.
Ta metoda kalkulacije primjenjuje se u radnim
organizacijama
s
pojedinanom
ili
maloserijskom
proizvodnjom, koje karakterizira mnotvo raznovrsnih
proizvoda

25

3. Direct costing
Po ovoj metodi kalkulacije u cijenu kotanja proizvoda
uraunavaju se samo direktni trokovi, ali je ovdje pojam
direktnih trokova donekle modificiran.
Tu se podrazumijevaju:
materijal izrade
osobni dohoci izrade
direktne usluge drugih

varijabilni dio opih trokova

26

2.2.2. Struktura cijene proizvoda

Struktura cijene proizvoda predstavlja odreeni raspored
elemenata cijene, koji se sastoji od trokova nastalih u
procesu proizvodnje.
Kalkulacije cijene uinaka omoguavaju kontrolu i analizu svih
elemenata poslovanja kao i meusobno usporeivanje cijena
istih proizvoda razliitih proizvoaa.
Pored toga cijene uinaka osnovica su za planiranje,
ekonomsku analizu poslovanja kao i za formiranje poslovne
politike poduzea

27

Razlikujemo tri vrste cijena :

cijena kotanja
cijena prodaje
cijena nabave
Cijena kotanja i cijena prodaje formiraju se u poduzeu za
vlastite proizvedene gotove uinke, dok cijena nabave
predstavlja cijenu po kojoj se nabavljaju srestva za rad i
predmeti rada .

28

a) Cijena kotanja
U cijeni kotanja sadrani su svi trokovi i izdaci koji su nastali
u vezi s proizvodnjom uinaka.

Pri kalkulaciji cijene kotanja potrebno je obuhvatiti uz

trokove elemenata reprodukcije (sredstva za rad predmete
rada i rad) i sve ostale izdatke bez kojih se taj proces ne bi
mogao nesmetano odvijati(ugovorne i zakonske obveze,
reklame, slubena putovanja i sl.)

29

Struktura cijene kotanja sastoji se od slijedeih pet

elemenata:

materijal za izradu
osobni dohoci izrade
amortizacija
opi trokovi izrade
opi trokovi uprave i prodaje
Struktura cijene kotanja formirana je na osnovi podjele
trokova na direktne i indirektne

30

b) cijena prodaje
Cijena prodaje formira se natritu pod djelovanjem
zakona ponude i potranje.
Predstavlja cijenu kotanja uveanu za odreenu
dobit koju oekujemo.
Ako cijena prodaje padne ispod cijene kotanja poduzee
vie ne ostvaruje dobitak ve gubitak .

31

c) Cijena nabave
Nabavna cijena sredstava za rad i predmeta rada utvruje se na temelju
fakture dobavljaa koja predstavlja prodajnu cijenu proizvoda.

Strukturu cijene nabave ine :

iznos iz fakture
trokovi prijevoza i/ili osiguranja
trokovi carine
trokovi montae
ostali trokovi ( PTT,dnevnice,putni tr.i sl.).

32

Zakljuak

U cilju potovanja osnovnih prinicipa poslovanja, neophodno je stalna

kontrola i analiza trokova koji nastaju u poslovanju preduzea. Takoe iz
gore navedenog, moemo zakljuiti da kalkulacije cijene kotanja, neovisno
od toga o kojoj djelatnosti se radi, predstavljaju nezaobilaznu komponentu
u funkcionisanju preduzea. Koritenje razliitih metoda kalkulacija za
utvrivanja cijene kotanja pojedih vrsta proizvoda obezbjeuje veu
preciznost u izraunu trokova po proizvodima, ime preduzea na taj nain
saveom sigurnou mogu da se opredjele za odreeni proizvodni
program.Potpuno shvaanje trokova i kalkulacija nuno je za
razumijevanje kako se ekonomskaoskudnost na tritima pretvara u
cijene.Ujedno vrlo je vano da trokovi nikad ne budu vei od prihoda
poduzea, jer u tom sluajuproizvodnja nije isplativa i opstanak preduzea
u takvim okolnostima nije ekonomski opravdan.Menadmentu preduzee e
omoguiti odabir odgovarajuih proizvoda koje e proizvoditi usvojim
kapacitetima, stalno praenje i kontrolom trokova, uporedne analize cijena
proizvoda icijene kotanja, te kvalitetan nastup na tritu ponude i tranje.

33

Literatura

1. Ekonomika Preduzea, Prof. dr

Ekonomski Fakultet, Sarajevo Prof. dr
Ekonomski Fakultet, Banja Luka Prof.
Tehnoloko-metalurki
Fakultet,
dopunjeno i izmjenjeno izdanje, 2000

2. Teorija Trokova, Doc. dr sc. Zoran Grgi, Agronomski

Fakultet, Zagreb, 2006 god.

k.god.2005/2006

Mira unji-Beus,
efkija Berberovi,
dr Boidar Stavri,
Beograd
Tree
god.

34