You are on page 1of 37

POVEZIVANJE

RAUNALA

MREA

MREA (engl. network)= ureaji i


programi koji omoguuju povezivanje
raunala i razmjenu podataka
OSNOVNA ZADAA: prijenos
digitalnih podataka izmeu 2 fiziki
odvojena mjesta

PRIJENOSNI KANAL

Digitalni podaci se razmjenjuju izmeu vie


raunala, ali i izmeu raunala i vanjskih ureaja
spojenih na mreu
VOR MREE = sudionik komunikacije u nekoj
mrei sposoban predavati podatke ostalim
vorovima ili primati podatke od njih
Svaki vor ima jedinstvenu adresu

PRIJENOSNI KANAL

U razmjeni podataka sudjeluju najmanje 2


sudionika: PREDAJNIK (predaje poruku) i
PRIJAMNIK (prima poruku) koji su meusobno
povezani PRIJENOSNIM KANALOM (medij za
prijenos podataka, npr. bakrena ica)
BRZINA PRIJENOSA PODATAKA mjeri se brojem
bitova prenesenih u sekundi (bps=bits per
second)
Predajnik

Prijenosni kanal

Prijamnik

PRIJENOSNI KANAL

Vrste medija za prijenos podataka:


- zakupljeni vod
- javna telefonska mrea
- prostor (kod prijenosa
radiovalovima)

ZAKUPLJENI VOD

engl. leased line najbolji, ali i


najskuplji prijenosni kanal
Korisnik bira brzinu prijenosa
podataka prema svojim potrebama
On cijelo vrijeme povezuje 2 toke
po izboru korisnika pa se koristi kad
je potrebna neprekidna veza

JAVNA TELEFONSKA MREA

engl. public switched telephone


network, PSTN omoguuje
uspostavu prijenosnog kanala
povremeno, prema potrebi korisnika
Jednostavan i cijenovno povoljan
nain povezivanja
Nedostatak: relativno mala brzina
prijenosa podataka koja se usporava
s porastom broja sudionika

PROSTOR

Takav prijenos podataka koriste


beine mree (engl. wireless LAN,
WLAN)
U naelu je skuplje ali je praktinije
za prijenosne ureaje

PRIJENOSNI KANAL USPOSTAVLJEN


JAVNOM TELEFONSKOM MREOM

Iz razloga to su telefonske linije graene za


prijenos zvukova a ne digitalnih podataka,
na
obje strane (predajnik-prijamnik) treba rabiti ureaj
koji pretvra digitalne podatke u zvuk i obratno
MODEM
Na predajnoj strani modem pretvara digitalne
podatke u signale zvune frekvencije. Taj se
postupak naziva MODULACIJA a sklop koji to obavlja
MODULATOR
Na prijemnoj strani se signali zvune frekvencije
pretvaraju natrag u digitalne podatke
DEMODULACIJA, a sklop koji to obavlja se naziva
DEMODULATOR
Naziv modem je nastao upravo od tih pojmova tj. od
njihovih poetnih slova (modulator i demodulator)

MODEM

Vrste: unutarnji, vanjski i PC Card modem


(za prijenosna raunala)
Unutarnji modem (engl. internal modem)
se ugrauje u raunalo kao prikljuna
kartica
Vanjski modem (engl. exsternal modem) je
samostalan ureaj u prikladnom kuitu,
opremljen nadzornim LED sijalicama
(prikazuju stanje modema) i prikljucima
za spoj s raunalom i telefonskom linijom
Teorijska najvea mogua brzina prijenosa
podataka iznosi 56 Kbps (kod prijema)
odnosno 33,6 Kbps (kod slanja). U praksi
su te brzine redovito nie.

MODEM
(modulator-demodulator)

MODEM je ureaj
koji omoguuje
serijski prijenos
digitalnih podataka
posredstvom
telefonskih linija

Usporedba modema
Unutarnji
modem

Vanjski
modem

PC Card
modem

Cijena

Najmanja

Srednja

Najvea

Primjena

Stolna
raunala

Stolna
raunala,
prijenosna
raunala

Prijenosna
raunala

Koristi napajanje iz
raunala

Da

Ne

Da

Rasprostranjenost

Najvea

Osrednja

Najmanja

Ne

Da

Ne

Najmanje

Najvee

Malo

Vidljiva signalizacija
Zauzee radnog
prostora

DIGITALNA MREA
INTEGRIRANIH USLUGA

Digitalna telefonska mrea omoguuje


prijenos digitalnih podataka bez analognodigitalnih pretvorbi
Prednosti: uporaba postojeih telefonskih
linija, vea brzina prijenosa podataka i
mogunost istodobnog prijenosa glasa i
digitalnih podataka
Najpoznatija mrea te vrste je ISDN

ISDN

engl. integrated sevices digital network digitalna


mrea s integriranim uslugama
To je sustav koji omoguuje objedinjeni prijenos
zvuka, slike i digitalnih podataka jednim te istim
prijenosnim kanalom
ISDN sustav = skup pristupne opreme, usluga i
normi pristupanja fiksnoj telefonskoj mrei
Glavna razlika ISDN-a naspram klasinog telefonskog
sustava je u nainu prijenosa podataka od korisnika
do telefonske ili komunikacijske centrale kod
klasinog telefonskog sustava prenosi se analogni
signal, dok se kod ISDN-a prenosi digitalni signal

ISDN

Klasina analogna telefonska linija se


nadograuje u digitalnu uz pomo
zakljunog ureaja ISDN NT (ISDN
network terminal)
ISDN NT je mreni ureaj preko kojeg se
odvija sva ISDN komunikacija. S jedne
strane je spojen na telefonsku mreu, a s
druge na razliite ureaje korisnika (do 8
razliitih ureaja) s time da istodobno
mogu raditi samo 2 ureaja

ISDN

Za povezivanje u ISDN sustav osim ISDN zakljunog


ureaja potreban je i ISDN modem (ISDN kartica
ili ISDN TA terminal adapter)
On se s jedne strane povezuje s raunalom a s
druge strane s ISDN NT ureajem
Izveden je kao dodatni sklop za ugradnju ili kao
vanjski ureaj
Bitno se razlikuje od klasinog modema jer ne
pretvara analogne signale u digitalne (ne vri
modulaciju i demodulaciju) ve samo prilagoava
digitalne podatke iz raunala u digitalne podatke
prilagoene prijenosu ISDN-om

ISDN

Podaci se ISDN sustavom prenose preko B i D


komunikacijskih kanala
B kanal (engl. bearer) slui za dvosmjerni
prijenos digitalnih podataka brzinom od 64 Kbps
D kanal (engl. data) slui za prijenos podataka
vanih za rad ISDN sustava (signalizacija i
koordiniranje prometa) brzinom od 16 Kbps
Uobiajena ponuda ISDN usluge je 2B i 1D kanal
ukupne propusnosti 144 Kbps (kanali rade
neovisno pa je mogue istovremeno razgovarati i
slati podatke)

ISDN

Na ISDN sustav se mogu prikljuiti samo ISDN


sukladni ureaji postojei analogni ureaji se
prikljuuju s pomou dodatnih ureaja koji
pretvaraju analogne signale u digitalne i obratno

IROKOPOJASNA DIGITALNA
TELEFONSKA MREA

ISDN proiruje iskoristivost kapaciteta


telefonske linije, ali jo uvijek velik dio ostaje
neiskoriten. Tehnologija koja nastoji
iskoristiti i taj dio se naziva IROKOPOJASNA
DIGITALNA TELEFONSKA MREA
Najrasprostranjenija irokopojasna
tehnologija je DSL (engl. digital subscriber
line) koja se najee primjenjuje u obliku
asimetrinog DSL-a ADSL (engl.
asymmetric digital subscriber line)

DSL

DSL iskoritava puno raspoloivo frekvencijsko


podruje telefonske linije i na taj nain omoguuje
puno veu brzinu prijenosa podataka
Prednost: prijenos digitalnih podataka preko ve
postojeih telefonskih linija (koje je potrebno na
odgovarajui nain nadograditi s pomou DSL ureaja)
i velika brzina prijenosa podataka (odabire ju korisnik
pri sklapanju ugovora s telekomunikacijskom tvrtkom)
Da bi se raunalo povezalo u DSL sustav potreban je
DSL modem (engl. DSL transciever) koji podatke iz
raunala pretvara u oblik prikladan za prijenos DSL
sustavom

DSL

Za istovremenu razmjenu podataka i telefoniranje


potreban je DSL djelitelj (eng. DSL splitter) koji
razdvaja digitalne podatke od analognih (govornih)
Kvaliteta DSL veze ovisi o udaljenosti korisnika od
telefonske centrale (s porastom udaljenosti pada i
kvaliteta signala i brzina prijenosa podataka)
najvea dozvoljena udaljenost korisnika i centrale je
5 km
Za razliku od ISDN-a, DSL je cijelo vrijeme on-line
i naplauje se koliina prenesenih podataka (a ne
trajanje veze kao kod ISDN-a ili analognog modema)

ADSL

Obiljeava ga razliita (asimetrina) brzina


prijenosa podataka pri primanju i slanju digitalnih
podataka, iz tog raloga to veina korisnika pri
koritenju Interneta mnogo vie podataka prenosi
na svoje raunalo nego to ih s njega alje, pa
velik dio raspoloivog kapaciteta pri jednakoj
brzini prijenosa primanja i slanja podataka ostaje
neiskoriten

ADSL

ADSL sustav frekvencijski opseg telefonske linije


dijeli na 3 komunikacijska kanala:
- kanal visoke brzine za prijenos podataka od
centrale prema korisniku
- kanal srednje brzine za dvosmjerni prijenos
- kanal za postojeu liniju

VRSTE MREA

S obzirom na meusobnu udaljenost


vorova mree: LAN i WAN mree

LAN

Lokalna mrea (engl. Local area network)


ograniena je na relativno malo geografsko
podruje
Najee slui za povezivanje informatike
opreme odreene tvrtke na jednoj lokaciji
Prednosti: pristupana cijena, relativno
jednostavna instalacija i uporaba
Topologija mree = nain geometrijskog
rasporeda vorova mree i njihovog spajanja
Najrasprostranjenije topologije LAN-a: zvjezdasta
i vor-vor mrea

Zvjezdasta mrea

engl. star network topology svaki vor mree je


spojen sa zajednikim sredinjim vorom koji vri
nadzor nad mreom (nadzorno raunalo mree ili
posluitelj (engl. server))
Mrea ne moe raditi bez servera, pa neispravan
rad ili iskljuenje servera znai prekid rada
cjelokupne mree

vor-vor mrea

engl. peer-to-peer sva prikljuena raunala su


meusobno ravnopravna (nema nadzornog
raunala) i prikljuena su na koncentrator (engl.
hub) preko kojeg meusobno komuniciraju
Jedina zadaa hub-a je povezivanje raunala da
mogu meusobno razmjenjivati podatke (nema
ulogu nadzora !)
ispadom nekog od raunala mree, ona
nesmetano nastavlja s radom
Spajanje raunala
pomou hub-a

Potrebno za spajanje dva raunala u mreu: NIC (2 kom.), kabeli (2


kom.), koncentrator (engl. hub, 1 kom.), mreni program (nije
prikazan)

Uobiajen izgled
stranje strane
koncentratora (engl.
hub) s prikljuenim
mrenim kabelima

WAN

rasprostranjena mrea (engl. wide area network)


pokriva iroko geografsko podruje tj. povezuje
vorove u razliitim gradovima, zemljama i
kontinentima
najpoznatija WAN mrea je Internet
Najvei problem svake mree je zaguenje
prijenosnih kanala prilikom poveanja prometa
(kad je potreba za protokom podataka vea od
mogunosti mree) to se oituje kao usporen rad
pri razmjeni podataka s ostalim sudionicima mree
moe se djelomino rijeiti saimanjem podataka
(eng. data compression)

Saimanje ili komprimiranje postupak je


pretvorbe podataka prije slanja na takav nain da
konani rezultat kodiranja ima manje bitova od
izvornih podataka i na taj se nain poveava
brzina prijenosa
Na prijamnoj se strani niz bitova pretvara
ponovno u izvorni oblik
Saima se pomou prikladnih programa koji su
najee besplatni, npr: WinZIP, WinRAR,
WinAce, PowerArchiver

Veina postupaka za saimanje poznata je pod


popularnim nazivima (obino je to i produetak
polja):
zip
rar
ace
cab

(npr. proba.zip)
(npr. volume.rar)
(npr. kombo.ace)
(npr. lumber.cab)
Izgleda da sam neto
pogrijeio kod
saimanja

KORISNIK-POSLUITELJ
MREA

engl. client-server network dijeli obradu


podataka izmeu raunala koje treba uslugu
(korisnik) i raunala koje prua uslugu
(posluitelj)
bitno obiljeje ove mree je podjela i
specijalizacija posla izmeu 2 strane
program na raunalu korisnik je zaduen za
korisniko suelje, slanje zahtjeva, podataka i
prijam obraenih podataka i omoguava pristup
posluitelju i koritenje njegovim podacima

STRANKA
(K O R IS N IK )

P O S L U IT E L J
(U D A L J E N O R A U N A L O )

S TRA N KA
( K O R IS N I K )

P O S L U IT E L J
( D A V A T E L J IN F O R M A C IJ A )

engl. server
engl. client

KORISNIK-POSLUITELJ
MREA

program na raunalu posluitelj ima zadau


primati zahtjeve i podatke, obraditi podatke
sukladno zahtjevu korisnika i poslati obraene
podatke natrag korisniku
posluitelj je redovito udaljeno raunalo koje
korisnik fiziki ne vidi
Internet je najpoznatiji primjer client-server
mree

KORISNIK-POSLUITELJ
MREA

velika je razlika izmeu posluitelja (servera) u


client-server mrei i servera u zvjezdastoj
topologiji:
1. U zvjezdastoj topologiji mree prestankom
rada servera prestaje s radom i cijela mrea, dok
kod client-sever mree, mrea nastavlja
normalno s radom samo to ne moe koristiti
usluge koje nudi server)
2. u zvjezdastoj topologiji mree server je samo
jedan, dok kod client-server mree servera ima
mnogo

You might also like