1 stranica

sadraj

UVOD
Da bi se mogla ispitati svojstva pojedinih pojaala, filtera, demodulatora, modulatora i sl. koji
sami po sebi ne daju nikakvog napona na svom izlazu i bez napona na ulazu, potrebni su
mjerni izvori. Mjerni izvori nadomjetaju napone razliitih frekvencija na ulazu ispitivanih
sklopova kakvi bi se u njihovoj primjeni mogli pojaviti. Na taj nain se mogu ispitivati
svojstva pojedinih pasivnih sklopova prije njihove upotrebe i tako utvrditi eventualni
nedostaci u njihovom radu.
S obzirom na valne oblike koje generiraju i na njihovu tehniku konstrukciju, izvore mjernih
signala moemo podijeliti na:

generatore istosmjernog napona

generatore sinusnog valnog oblika
o za podruje niih frekvencija (ton-generatori)
o za podruje viih frekvencija (signal-generatori)
generatore periodinih funkcija koji uz sinusni valni oblik
generiraju pravokutni, trokutasti i pilasti valni oblik
generatore impulsa

ISTOSMJERNI STABILISANI IZVORI

iroku primjenu imaju etaloni napona sa Zenerovim diodama, naroito tamo gdje je izvor
napona optereen. Zenerove diode su poluprovodnike diode, koje se u propusnom podruju
ponaaju kao i ostale diode. Meutim, kod njih u zapornom podruju prvo struja vrlo malo
raste s porastom napona, da bi iznad odreenog napona vrlo naglo porasla, kao to se vidi iz
karakteristike prikazane sl. 1, Tu pojavu je razjasnio C. Zener 1934. godine, pa se po njemu
naziva Zenerov efekat. Negativan napon pri kojem dolazi do naglog porasta struje poznat je
kao Zenerov napon, a struja u Zenerovom podruju kao Zenerova struja. Ta pojava je
reverzibilna, a Zenerov napon je vremenski vrlo stalan i iznosi od 1 do vie desetaka Volti. Za
primjenu je najvanije elektrino svojstvo Zenerove diode, strmina karakteristike u
Zenerovom podruju, odnosno Zenerov otpor Rz, koji iznosi:

Ovaj otpor je ovisan o vrsti diode i veliini Zenerove struje, te iznosi oko 0,5 150. Slika 2.
prikazuje principijelnu shemu naponskog izvora sa Zenerovom diodom, u kojoj se izlazni
napon U iz dobiva na stezaljkama Zenerove diode, a ona je preko ulaznog otpornika R ul
prikljuena na ulazni napon Uul, pa dobijamo:

Slika 1 Karakteristika zener diode

Slika 2 Principijelna ema naponskog izvora sa zener diodom

Dalje je:

Ako elimo da izlazni napon bude stalnog iznosa, potrebno je da relativnim promjenama
ulaznog napona Uul odgovaraju to manje relativne promjene izlaznog napona U iz, odnosno
da bude to vei koeficijent stabilizacije S:

Odavde zakljuujemo da se koeficijent stabilizacije poveava ako po veamo ulazni napon, a

smanjujemo ukupnu struju Iiz + Iz. Obino se ulazni napon odabira otprilike dva puta vei od
izlaznog, jer daljnje poveavanje ulaznog napona ne pridonosi bitno poveanju faktora
stabilizacije. Praktino se ovakvim spojem moe ostvariti koeficijent stabilizacije do najvie
100, to znai, promjeni ulaznog napona od 10 % odgovara promjena:

Slika 3 Spojeni jedan za drugim vie stepene

izlaznog napona od 0,1 %. Ako elimo postii jo vei koeficijent stabilizacije, spajamo jedan
za drugim vie stepena s koeficijentima stabilizacije S1, S2,...,Sn, pa je tada ukupan stepen
stabilizacije Su: Su= S1 S2.....Sn.

GENERATORI SINUSNOG VALNOG OBLIKA

U podruju niih frekvencija za ispitivanja i mjerenja servo sistema, geofizikih i
medicinskih ureaja, elektroakustikih ureaja, audiopojaala, ultrazvunih aparata, u
visokfrekventnoj telefoniji za ispitivanje videopojaala, filtera itd. Slue sinusni izvori.
Niskofrekventni izvor sinusnog valnog oblika prikazan je na slici 4.

Slika 4 Niskofrekventni izvor sinusnog valnog oblika

Osnovni elemenat svih mjernih genetarora je oscilator. Meusinusnim generatorima u
podruju niih frekvencija upotrebljavaju se RC oscilatori. Zbog svoje sloene konstrukcije,
cijene i nedovoljne stabilnosti frekvencije u podruju niskih frekvencija heterodinski
oscilatori su potisnuti od RC oscilatora. S RC -oscilatorima su uspjeno obuhvaena
podruja frekvencija od 0,1 Hz do 10 MHz. Kako oscilatori, da bi zadrali potrebnu stabilnost
amplitude i frekvencije, ne mogu biti znatnije optereeni, valja ih od vanjskog kruga odijeliti
odjelnim stepenom. Sinusni generatori visokih frekvencija primjenjuju se najvie u
podrujima radio frekvencija za mjerenja na beinim i inim komunikacijskim ureajima.
Izlazni napon visoke frekvencije tih generatora nadomjeta signal odailjaa, pa on mora biti
moduliran. Radi toga su takvi generatori poznati i pod imenom signal generatora. Blok
shema tih genetarora prikazana je na sl. 5.

Slika 5 Signal-generator
Signal generator iskljuivo koriste LC oscilatore. U podruju do nekoliko stotina MHz
oscilatorni krugovi su im izvedeni diskretnim elementima, dok se na viim frekvencijama
slue rezonatorima.

OSCILATORI
Osnovni elemenat oscilatora je paralelno oscilatorno kolo. Ako se ovo kolo pobudi
istosmjernim naponom, ono e proizvoditi harmonijske oscilacije odreene frekvencije. Ove
oscilacije su harmonijske samo u sluaju kada su elementi kola idealan kondenzator i idealna
zavojnica. Kondenzator i zavojnica u stvarnim kolima nisu idealni, ve u sebi sadre i aktivan
otpor, na kome se dio energije pretvara u toplotu, to predstavlja gubitak energije. Zadatak
oscilatora je otklanjanje gubitaka energije.
Oscilatori su elektronska kola u kojima se vri
pretvaranje istosmjernih struja izvora za napajanje u
izmjenine struje najee visokih frekvencija i to bez
pomoi bilo kakvog spoljanjeg generatra izmjeninog napona.
Posmatrajmo pojaava s povratnom spregom:

Slika 6 Pojaava kao oscilator

(A se uvrtava kao apsolutna

vrijednost)

Ovo je moe postii kada je 1 - A = 0, tj. A = 1. To je poznati Barkhauzenov uvjet za

stacionarne oscilacije, tj. to je uvjet da pojaava postane oscillator. ( A predstavlja kruno
pojaanje ovoga sklopa ). A je kompleksni broj, koji ovisi o frekvenciji: Re+ j Im= 1. Iz Im= 0
, odreujemo frekvenciju.

Znai, postoje dva uvjeta:

amplitudni uvjet
fazni uvjet

OSCILATORI U TRI TAKE