SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

ERIJATSKO PRAVO U USTAVIMA SAVREMENIH

MUSLIMANSKIH ZEMALJA
PRISTUPNI RAD

Travnik, 2014.
SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

STUDIJ II CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I

SMJER: MENADMENT JAVNOG SEKTORA I UPRAVE

ERIJATSKO PRAVO U USTAVIMA SAVREMENIH

MUSLIMANSKIH ZEMALJA
PRISTUPNI RAD

IZJAVA: Ja, Indira Mujkanovi, student Sveuilita/Univerziteta Vitez Travnik,

Indeks broj: 006-13/MJU odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost
izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane
literature i pomo profesora, odnosno asistenata.

STUDENT: Indira Mujkanovi

PREDMET: Veliki pravni sistemi
PROFESOR: doc.dr.sc. Samir Zuparevi

Travnik, juni 2014.

SADRAJ

1. UVOD.......................................................................................................................2
2. RAZVOJ USTAVNOSTI U MUSLIMANSKIM ZEMLJAMA..............................3
3. MODELI USTAVNOPRAVNOG UREENJA ODNOSA ERIJATA I
POZITIVNOG PRAVA MUSLIMANSKIH ZEMALJA.............................................6
3.1. ERIJAT KAO JEDINI IZVOR POZITIVNOG PRAVA.................................7
3.2. ERIJAT KAO JEDAN OD IZVORA POZITIVNOG PRAVA......................17
3.3. UKIDANJE ERIJATA KAO IZVORA POZITIVNOG PRAVA..................25
4. ERIJATSKO PRAVO I MUSLIMANSKE MANJINE........................................28
4.1. ERIJAT KAO POSEBNO PRAVO MUSLIMANSKIH MANJINA.............28
4.2. ERIJAT KAO NACIONALNO PRAVO I VJERSKO-ETIKI KODEKS...31
5. ZAKLJUAK.........................................................................................................34
LITERATURA............................................................................................................36

1. UVOD

U ovom pristupnom radu objasnit u erijatsko, odnosno islamsko pravo kroz

njegovu primjenu u Ustavima savremenih muslimanskih zemalja. Istraila sam uticaj
i poziciju erijata u ustavima savremenih muslimanskih zemalja i pravnim sistemima
zemalja u kojim ive muslimanske manjine.
erijat za muslimane predstavlja normativni izraz njihove vjere, iji su glavni
izvori objavljena Boija rije (Kuran) i praksa Boijeg Poslanika. Te norme
razvijene su u jedinstveni vjersko-etiki i pravni sistem putem nezavisnog
pravnikog rasuivanja (idtihad) u razliitim formama, uvaavanja obiaja (adet),
ope koristi (masleha) i dr. Zbog funkcionalne povezanosti sa vjerom, erijat za sve
muslimane svijeta ima ulogu referentnog okvira i kriterija za ocjenjivanje valjanosti
pojedinanih i kolektivnih akata. U opoj historiji prava, erijat zauzima mjesto
jednog od najuticajnijih pravnih sistema koji su se pojavili meu civilizovanim
narodima. Za razliku od brojnih prava koja su se gasila sa nestankom drava koje su
ih kreirale, erijat je nadivio brojne historijske muslimanske politike organizacije i
drutvene sisteme. Kroz petnaest proteklih vjekova, on je regulisao nain vrenja
vjerskih obreda muslimana ali i bitno uticao na porodinu strukturu najrazliitijih
muslimanskih etnikih grupa i igrao ulogu vezujueg faktora meu njima, ureivao
imovinske transakcije, temelje dravne organizacije i osiguravao pravila njihove
meunarodne komunikacije. Uz rimsko i anglosaksonsko pravo, erijat je danas
jedan od tri najznaajnija izvora inspiracije pozitivnog prava savremenih nacionalnih
drava.
Raspad Osmanske drave nakon Prvog svjetskog rata bio je simbolian kraj ere
muslimanskih vienacionalnih imperija i poetak doba muslimanskih nacionalnih
drava. To su drave u kojima muslimani odreenog etnikog porijekla predstavljaju
veinu stanovnitva, i u kojima se vlast izvodi iz principa narodnog
suvereniteta. Politiki sistem, temelji dravne organizacije i pravnog poretka ovih
zemalja utvreni su pisanim ustavom. Zbog vanosti erijata za muslimane, odnos
pravnog sistema muslimanskih nacionalnih drava prema Objavljenom pravu
redovno je ureen ustavnim odredbama. Zbog toga, prouavanje erijata u
savremenom svijetu zapoinje raspravom o njegovoj ustavnopravnoj poziciji u
muslimanskim nacionalnim dravama.

Dakle, erijat predstavlja normativni aspekt islamskog uenja i, samim time, moralni
i pravni kodeks pojedinanog i drutvenog ponaanja muslimana.Njegove norme, za
muslimane, crpe obaveznost iz izvora same Objave, a njegova valjanost nije
odraniena ni mjestom ni vremenom.
U ovom radu pokuat u dati kratak prikaz razvoja ustavnosti u muslimanskim
zemljama i identifikovati modele ureenja odnosa erijata i nacionalnog prava.
Poto znatan broj muslimana danas ivi u statusu manjine u nemuslimanskim
zemljama, u ovom radu bit e posveena panja i takvim dravama, to moe pruiti
odgovarajuu podlogu za poreenje veinske i manjinske situacije.
Osnovne naune metode koritene u ovom radu su deskriptivne i komparativne
metode.

2. RAZVOJ USTAVNOSTI U MUSLIMANSKIM ZEMLJAMA

Historija moderne ustavnosti, u smislu uvoenja formalnog, kodifikovanog akta

koji ureuje funkcionisanje drave, u muslimanskim zemljama zapoinje polovinom
19. stoljea. Od tog doba pa nadalje u muslimanskim zemljama su proglaeni brojni
dokumenti koji predstavljaju meae na putu razvoja savremene muslimanske
ustavnosti. U takve dokumente spadaju: Hatt-i erifod Gulhane od 03.11.1839., Hatti
humajunod 18.02.1856., Osmanski ustav (Kanun-i esasi) od 23.12.1876. god.,
tuniski Temeljni pakt (Ahd el-eman) od 9.09.1857., egipatski Osnovni zakon (elLaiha el-esasijje) od 07.2.1882. god., iranski Osnovni zakon od 05.08.1906. god.,
afganistanski Osnovni zakon (Nizam-nama-i esasi-i devlet-i alijje-i Afganisatan) iz
aprila 1923.i dr.1
1 ,,Dustur, Encyclopaedia of Islam(EI), 2-nd , vol. I, str. 638-677.
5

Termini koriteni da oznae ustav u prvom periodu razvoja moderne ustavnosti u

muslimanskim zemljama pokazuju da je konstitucionalizam bio naslonjen i teorijski
opravdan praksom politikih muslimanskih autoriteta da u tom svojstvu izdaju
pravne propise u oblastima i pitanjima koja nisu bila detaljno regulirana
erijatom. Glavni izvori erijata tretirali su ureenje drave na naelan nain i vrlo
brzo, ve od druge polovine 1. vijeka po H./7. vijeka n. e. politike vlasti preuzele su
nadlenost u tom podruju. Muslimanskim pravnicima (fukaha) ostalo je samo da
teorijski elaboriraju i obrazlau akte politike vlasti i da se bave preteno pitanjima
privatnopravne prirode. Ureenje drave je ak i teorijski tretirano u djelima koja su
skupno nazvana el-ahkam es-sultanijje (vladarski propisi) ili es-sijase e-erijje
(erijatska politika).
Historijski proces razdvajanja muslimanskog vjerskog i politikog vostva nakon
uspostavljanja dinastije Emevija (Benu Umejje) naao je izraza, izmeu ostalog, i u
zasebnom grupisanju propisa o organizaciji vlasti u cjelini fikha (islamske pravne
nauke). Taj proces kao i autoritarne tendencije u mnogim muslimanskim dravama
tokom historije doveli su do toga da je rano zapoeti razvoj ustavnosti kod
muslimana, oznaen Medinskim ustavom (Sahifa) iz doba Boijeg Poslanika,
zaustavljen da bi bio nastavljen tek polovinom 19. stoljea. Muslimanska moderna
ustavnost bila je rezultat borbe za ogranienje apsolutizma vladara i zatitu prava i
sloboda graana i vodila se pod uticajem evropskih ideja. Evropski utjecaj nije bio
samo rezultat politike modernizacije koja je slijedila evropsko iskustvo, kao i
kretanja ka izvjesnoj pravnoj i kulturnoj globalizaciji ve i injenice da erijat, koji je
u tradicionalnim muslimanskim drutvima imao funkciju ogranienja samovolje
vladara, nije to mogao vie efikasno da vri zbog nekompetentnosti i kompromisnosti njegovih tumaa.2
Pojava nacionalnih muslimanskih drava na Srednjem istoku nakon raspada
vienacionalne Osmanske drave i nakon zavretka procesa dekolonizacije u drugim
dijelovima

muslimanskog

svijeta,

intenzivirala

je

razvoj

ustavnosti.

Novouspostavljene i novoosnovane drave donijele su veinom vlastite pisane

2 Muhamed Abduldevad Muhamed: ,,Razvoj zakonodavstva u islamskom svijetu s
posebnim osvrtom na posljednji period osmanskog hilafeta'', s arapskog Fikret Kar-i,
Islamska misao,br. 61 (Januar 1984), str. 25.
6

ustave naslonjene i formom i sadrinom na evropske, odnosno zapadne modele. Za

razliku od ranog perioda, kada su evropski ustavi, kao to su francuski i belgijski,
bili koriteni kao uzori, u doba nakon Drugog svjetskog rata biva mnogo uticajnije
anglosaksonsko poimanje ustavnosti. To je bila posljedica injenice da je znatan broj
dekolonizovanih muslimanskih zemalja bio u sastavu Britanskog carstva kao i toga
da je nakon Drugog svjetskog rata centar zapadnog svijeta pomjeren preko
Atlantskog okeana.
Posjedovanje pisanog ustava postala je uobiajena karakteristika pravnih sistema
savremenih muslimanskih zemalja, tako da danas ak i najtradicionalnije muslimanske zemlje imaju najvii formalni akt takvog naziva. Ustaljivanje pravne prakse
imalo je za posljedicu i ustaljivanje terminologije. U arapskoj kulturnoj zoni
muslimanskog svijeta usvojen je termin dusturu znaenju ustava ili ustavne povelje.
To je bio naziv slubenog glasila Osmanske carevine u kome su objavljivani zakoni
iz doba tanzimata, projekta dravne modernizacije 1839-1876.g., koji je oznaio
novu epohu u historiji prava muslimanskih drava.
U ustavima savremenih muslimanskih zemalja mogu se nai uticaji razliitih pravnih
ideologija. Neki ustavi odraavaju ideje evropskog klasinog liberalizma
(parlamentarne republike i monarhije), dok se drugi i dalje koriste terminologijom
ve zaboravljenog marksizma (tzv. narodne demokratije), trei pokuavaju da spoje
islamske principe i evropske forme (islamske republike). Ovi uticaji, zajedno sa
estim promjenama politikog vostva, dominantnom ulogom vojske, oscilacijama u
ideolokoj orijentaciji i sl. govore po sebi o traganju muslimanskog svijeta za
vlastitim identitetom i adekvatnim formama njegovog iskazivanja.

3. MODELI USTAVNOPRAVNOG UREENJA ODNOSA

ERIJATA I POZITIVNOG PRAVA MUSLIMANSKIH ZEMALJA

Ustavi svih muslimanskih zemalja, na odreeni nain, spominju islam i njegove

simbole. To, svakako, ne daje islamski karakter pojedinom ustavnopravnom
dokumentu, nego samo odraava injenicu da je islam u svim muslimanskim
zemljama bitna drutvena injenica, koja se ne moe ignorisati. Referiranje na islam
i njegove simbole obino se vri u preambuli ili normativnom dijelu ustava koji se
tiu definisanja karaktera drave, ustanovljenja dravne religije, religijskih sloboda,
vjere efa drave, zakletve javnih slubenika, izvora nacionalnog zakonodavstva i
organizacije sudstva.
Za znanje stvarne pozicije koju erijat ima u muslimanskim drutvima bilo bi
potrebno ii izvan ustavnopravne, odnosno pozitivnopravne sfere i istraivati erijat
kao politiki, ideoloki i psiholoki faktor, te kao dio pravne kulture muslimanskih
zemalja. Politika funkcija erijata ogleda se u njegovoj mogunosti da bude koriten
kao osnova politike legitimacije reima u muslimanskim zemljama, ali isto i
ograniavanja samovolje tih reima.3 Kao ideoloki faktor, erijat slui kao sredstvo
politike mobilizacije, te vrednovanja pozitivnog prava u muslimanskim zemljama,
slino konceptu prirodnog prava u evropskoj tradiciji. Psiholoki aspekt erijata ogleda se u injenici da se u svijesti veine muslimana on pojavljuje kao funkcionalni
izraz religije i jedinstvena cjelina religijskih, moralnih i pravnih normi ponaanja.
Kao dio pravne kulture muslimana, erijat se i u situacijama kada ne predstavlja
formalno pravo, pojavljuje kao pravo koje praktikuju muslimanske zajednice ili, u
najmanju ruku, kao njihov kodeks privatne i drutvene etike.

U ustavima savremenih muslimanskih zemalja mogu se identifikovati tri

modaliteta ureenja odnosa erijata i nacionalnog zakonodavstva. Manji broj zemalja
proglasio je erijat jedinim izvorom pozitivnog prava. Jednako mali broj
3 Fikret Kari ,,erijatsko pravo u savremenim drutvima'' (Sarajevo: Pravni centar Fond
otvoreno drutvo, 1998), str. 138.
8

muslimanskih zemalja formalno pravno je dokinuo erijat kao izvor nacionalnog

prava. Veina muslimanskih zemalja prihvatila je srednju poziciju po kojoj je erijat
jedan od izvora pozitivnog prava, obino u oblasti linog statusa muslimana.

3.1. ERIJAT KAO JEDINI IZVOR POZITIVNOG PRAVA

Ovu poziciju erijat ima u ustavima dvije vrste muslimanskih ze malja:

tradicionalnim muslimanskim monarhijama bez predstavnikih ustanova zapadnog
tipa, s vrlo jakim plemenskim tradicijama, i u ,,islamskim republikama i drugim
ideolokim dravama koje su proglasile islamizaciju cjelokupnog drutvenog i
politikog sistema. U prvu kategoriju mogu se uvrstiti: Saudijska Arabija, Jemen,
Oman i Afganistan, a u drugu kategoriju Pakistan, Mauritanija, Iran, Libija i Sudan.

Saudijska Arabija, drava uspostavljena 1932. god., ujedinjenjem pokrajina

Hidaza i Nedda pod vodstvom Abdul Aziza ibn Sauda (1881-1953), dobila je svoj
vaei ustav 1992. Prije toga na snazi je bio adoptirani ustav Hidaza iz 1926. god.,
koji je proglasio erijat za osnovni zakon zemlje i faktor ogranienja kraljeve vlasti.
Ustavna reforma izvrena je marta 1992. usvajanjem Osnovnog zakona o vladi i
brojnih drugih zakona ustavnog karaktera (o savjetodavnoj skuptini, savjetu
ministara i sl.) donijetih tokom 1993.godine.4
lan 1. Osnovnog zakona o vladi definira Kraljevinu Saudijsku Arabiju kao
suverenu islamsku arapsku dravu, ija je religija islam, Boija Knjiga i Sunnet
Njegova Poslanika (s.a.w.s.) njen ustav, slubeni jezik arapski a Rijad glavni grad.
,,Kraljevstvo Saudijska Arabija je islamska drzava sa Islamom kao svojom religijom.
Boija knjiga (Kur'an, op.a.) i sunnet Poslanika s.a.v.s. su njen Ustav, arapski je
njen jezik a Riyadh glavni grad".5

4 http://bosnian.irib.ir/analize/pogledi/item/158965-islamskifundametalizam-i-saudijska-arabija (28.05.2014.)
9

Kuran i Sunnet, dva glavna izvora erijata, proglaeni su ovim aktom za sutinski
ustav zemlje.
U Saudijskoj Arabiji slubeno se primjenjuje hanbelijsko tumaenje erijata, ali
sudovi mogu da slijede i tumaenje ostalih sunijskih pravnih kola ukoliko je to u
optem interesu. Nova pitanja koja donosi ubrzana modernizacija drutvenog ivota,
posebno nakon zalivskog rata, ureuju se putem kraljevskih uredbi (nizam) i dekreta
(mersum), te uredbi dravne administracije. erijatski sudovi su osnovni sudovi
opte nadlenosti i ureeni su na principu viestepenosti.
Dakle, Ustav koji je formalno na snazi pun je velianja apsolutnih vrijednosti poput
Boga, Njegovog poslanika Muhammeda s.a.v.s. i na kraju same kraljevske obitelji,
dok se pojedinac u devet poglavlja i 83 lana ovog zakonika vie spominje u
kontekstu svojih kolektivnih dunosti nego individualnih prava (kao to je npr. pravo
na privatnu imovinu). Ova drava nema nikakvih dilema oko svog ureenja - u
pitanju je teokratska apsolutna monarhija gdje su prava i dunosti jasno
raspodijeljeni.

Republika Jemen proglaena je 23.05.1990. ujedinjenjem Jemenske Arapske

Republike (Sjeverni Jemen) i Narodne Demokratske Republike Jemen (Juni
Jemen). Vaei ustav nove drave usvojen je 16. 05.1991.
lan 2. ovog ustava proglaava islam za dravnu religiju, a lan 3. islamsku pravnu
nauku za glavni izvor zakonodavstva. lan 4. deklarie princip narodne suverenosti,
dok lan 5. navodi da e se ,,drava pridravati Povelje UN-a, Opte deklaracije o
ljudskim pravima, Povelje Lige arapskih drava i opteprihvaenih normi
meunarodnog prava.''
U Jemenu je tradicionalno uticajna zejdijska pravna kola u domenu tumaenja
erijata. Obiajno pravo (urf) funkcionie kao kriterij regulisanja sporova izmeu
pojedinaca, porodica, klanova i plemena u ruralnim predjelima. Prije ujedinjenja
5 http://ww35.uniwuerzburg.de/law/ym (30.05.2014.)
10

porodino pravo bilo je razliito regulisano u sjevernom i junom dijelu zemlje. Na

sjeveru je bilo kodifikovano tradicionalno zejdijsko pravo (Porodini zakon br.
3/1978), dok je na jugu socijalistika vlada donijela modernistiki zakon 1974.
Nakon ujedinjenja pravo linog statusa je ujednaeno u cijeloj zemlji putem Zakona
broj 20/1992. slijedei tradicionalni model biveg Sjevernog Jemena.
Predsjednik Jemena Ali Abdullah Saleeh 2011.godine govorio je o promjeni Ustava i
prelazak na parlamentarni sistem. Meutim, nekoliko godina unazad u ovoj dravi
vladaju protesti protiv njegove 33-godinje vladavine, te je on iste godine i svrgnut s
vlasti. Moram istai da je Jemen je jedina zemlja u kojoj su protesti nazvani
,,Arapsko proljee'' doveli do rjeenja do kojeg se stiglo pregovaranjem.
11. februara ove godine Nacionalno vijee za dijalog proglasilo je federalnom
dravom. Federalna podjela bit e unesena u novi ustav, na kojem Ustavotvorna
komisija i dalje radi. U Jemenu su, meutim, i dalje zastupljeni protesti. Mladi trae
radikalne promjene, a mnogi smatraju da je utjecaj svrgnutog predsjednika i dalje
velik.6

Omanski vladar sultan Kabus bin Seid uveo je dekretom od 6. novembra 1996.
pisani ustav pod nazivom Bijela knjiga - Osnovni zakon Sultanata Oman.
Specifinost ovog akta jeste ukljuivanje u ustav ,,zakona o pravima'' (Bill of
Rights), ustavne garancije liste ljudskih prava, to je bez presedana za zemlje Zaliva.
lan 2. Osnovnog zakona proklamuje da je islam dravna vjera, a ,,islamski erijat
osnova zakonodavstva''.

U dananjem Afganistanu pravna situacija je konfuzna jednako kao i faktiko

upravljanje zemljom. Postoje tri stvarne vlasti koje kontroliu zasebne dijelove
Afganistana. Centralni i sjeverni dio je pod kontrolom generala Abdul Raida
Dostuma i njegove uzbeke milicije, sjeveroistoni je pod utjecajem svrgnutog
6 http://balkans.aljazeera.net/vijesti/jemen-revolucija-donijela-samo-nove-podjele
(06.06.2014)

11

predsjednika Burhanuddina Rabbanija a jugozapadni i istoni pod kontrolom pokreta

talibana,

uglavnom

polaznika

vjerskih

kola

koje

karakterie

krajnje

pojednostavljeno razumijevanje islama. Njihov voa mulla Muhammad Omer

Mudabed

nosi

titulu

emir

el-muminin,koja

je

pripadala

muslimanskim

halifama. Dvije treine nacionalne teritorije je pod kontrolom ovog posljednjeg

pokreta. Nakon 27.09.1996. godine, kada su talibani zauzeli Kabul, proglasili su
uspostavljanje ,,Islamskog emirata Afganistan'', potpunu primjenu islamskog prava,
imenujui vlastitu radio stanicu kao Radio erijat. 7 Meunarodno priznanje,
meutim, i dalje uiva vlada predsjednika Rabbanija.
Posljednji ustav Afganistana bio je usvojen 1990.
U lanu 2. bilo je navedeno: ,,Sveta religija islam je religija Afganistana. U
Republici Afganistan ne moe se donijeti ni jedan zakon koji je protivan svetoj
religiji islamu i ostalim vrijednostima utjelovljenim u ovom ustavu.''
lan 112. odreuje da e sudovi u odsustvu pisanih zakona donositi odluke slijedei
odredbe islamskog erijata. Ove dvije odredbe davale su erijatu status ,,zemaljskog
prava'' Afganistana.
2003. godine donesen je nacrt novog afganistanskog ustava, koji proglaava
Afganistan islamskom dravom, ali ne namee strogi erijatski zakon, te poziva na
izbor predsjednika izravnim glasovanjem. 04. januara 2004. lanovi Velike skuptine
usvojili su novi ustav. Ovaj proces usvajanja ustava pokazao da su ljudi u
Afganistanu odluni u elji i namjeri da uspostave vlast na umjerenim islamistikim
principima. Novim ustavom uspostavljena je ravnotea izmeu pojedinih grana
upravljanja zemljom, proirila se statusna jednakost mukaraca i ena, promovisala
tolerancija i ojaala zatita prava manjiskih grupa. U aprilu ove godine odrao se
prvi krug predsjednikih izbora, na kojima je predviena smjena Hamida Karzai-a
nakon njegova dva uzastopna mandata od po 6 godina. Ustav mu ne doputa trei.
Trenutno je u toku drugi drugi predsjedniki krug izbora.

7 http://ww35.uniwuerzburg.de/law/ym (04.06.2014.)
12

Druga vrsta zemalja koje su proglasile erijat kao jedini izvor pozitivnog prava
jesu drave koje su za svoj politiki cilj proklamirale uspostavljanje ,,islamskog
poretka'' a erijat prihvatile kao neophodno sredstvo za njegovo ostvarenje. Neke od
tih drava slubeno su se proglasile za ,,islamske'', neke su se opredijelile za
,,islamizaciju'' pravnog sistema bez promjene svoga slubenog naziva.
Prvi pokuaj izgradnje ,,islamske republike'' vezan je za Pakistan, dravu osnovanu
sa ciljem da bude domovina muslimana na indijskom potkontinentu. U Rezoluciji o
ciljevima (osnivanja Pakistana), koju je pakistanska Stalna skuptina usvojila 1949.
navedeno je da e to biti drava gdje e ,, muslimanima biti omogueno da ive svoj
ivot, individualno i kolektivno u skladu sa uenjima i zahtjevima islama, onako
kako su izraeni u asnom Kuranu i Sunnetu.'' Ovaj dokument unijet je u
preambule svih kasnijih ustava Pakistana ukljuujui vaei ustav usvojen
12.04.1973. godine.
U preambuli ovog ustava adresira se i vano teorijsko pitanje suvereniteta u
islamskoj dravi. Pakistanski ustavotvorac kae: ,, Budui da suverenitet nad cijelim
kosmosom pripada jedino Svemoguem Allahu, vlast koju e narod Pakistana vriti
unutar granica koje je On odredio jeste sveti amanet.'' Ovo rjeenje dri da de jure
suverenitet pripada Bogu, a de facto suverenitet pripada narodu. Islam je proglaen za
dravnu religiju Pakistana (lan 2). Pravna posljedica ova dva stava bila je ustavna
odredba, sadrana u lanu 198, da se nee proglasiti ni jedan zakon koji je suprotan
propisima islama izraenim u asnom Kuranu i Sunnetu. Kontrola saglasnoti zakona
sa propisima islama, data je prema posljednjim izmjenama ustava (l.203/d/) 8
Federalnom erijatskom sudu. Ovaj sud je ovlaten da, po vlastitoj ocjeni, ili na
osnovu prijedloga graana, federalne ili provincijske vlade, ispituje i odluuje o tome
da li je neki zakon ili zakonska odredba suprotna propisima islama. U sluaju da se
takva suprotnost ustanovi, sporni zakon ili zakonska odredba gube pravnu snagu,
nadlene dravne vlasti su obavezne da preduzmu mjere usaglaavanja. Ustav iz
1973. pruio je pravni okvir za politiku ,,islamizacije'' pravnog sistema Pakistana u
8 http://www-leIand.stanford.edu/group/pakistan/constitution (04.06.2014)

13

vrijeme vladavine generala Ziau-l-Ha- kka. Prvog januara 1978, on je, u svojstvu
glavnog administratora vanrednog stanja, inicirao usaglaavanje postojeeg
zakonodavstva sa islamom, to je rezultiralo uvoenjem erijatskog prava uglavnom
u oblasti krivinog prava i finansija. Politika proirenja domena vaenja erijatskog
prava, dovela je, sa svoje strane i do izvjesnih izmjena ustava, posebno u dijelu koji
govori o formiranju Vrhovnog erijatskog suda i njegovoj nadlenosti.

U Mauritaniji je nakon sticanja nezavisnosti 28.09.1958. proglaena islamska

republika. To ime je izabrano da bi se osigurala dravna ideologija koja bi pomogla
izgradnju nacionalnog identiteta sa islamom kao bitnim kulturnim elementom.
erijatsko, obiajno i francusko kodifikovano pravo ostali su da funkcioniu kao
komponente nacionalnog pravnog sistema. Poetkom 1980. zapoeto je sa irom
primjenom erijatskog prava i osnivanjem islamskog suda pravde. U junu 1983.
donijeta je odluka o primjeni erijata u svim domenima ivota.
Vaei ustav Mauritanije, usvojen 12.07.1991. u vrijeme vladavine vojnog reima,
sankcionisao je ovaj razvoj. Islam je proglaen za ,,narodnu i dravnu religiju'' (lan
5). Mauritanija je definisana kao ,,demokratska i socijalna islamska republika'' (lan
1.) u kojoj se vlast izvodi iz principa suvereniteta naroda (lan 2.) i naelom vladavine prava (lan 4). Predsjednik drave mora biti musliman (lan 23). Njemu pomae
u radu Visoki islamski savjet, sastavljen od pet lanova, ovlaten da daje miljenja o
stavovima islama prema pitanjima koja iskrsnu. Dominantni utjecaj u tumaenju
erijata u ovoj zemlji ima malikijska pravna kola.9 Zanimljiva injenica vezana za
Mauritaniju jeste da je to posljednja zemlja u svijetu gdje je zakonski doputeno
ropstvo, iako je ova zemlja pokuala zabraniti ropstvo tri puta - 1905., 1981. i 2007.,
ali bez naroitog uspjeha.

Nakon revolucije februara 1979. narod Irana prihvatio je putem referenduma

29. i 30. marta islamsku republiku kao formu vladavine. Novi ustav usvojen je
9 Mauritania The Oxford Encyclopedia of Modern Islamic World,Oxford University
Press, 1995. vol. III, str. 70-71.
14

24.10.1979. Vani amandmani na ustav prihvaeni su 28. jula 1989. Cijeli projekt
islamske republike i ustav kao njegov formalni pravni izraz predstavljaju pokuaj da
se ponudi institucionalni model za islamsku organizaciju drutva, u ovom sluaju
prema tumaenju iijskog pravca. U tom smislu ustav referira na erijat, odnosno
njegove glavne izvore, ne samo kada je u pitanju pravo nego i cjelokupna
organizacija drutva.
Ideoloka funkcija erijata vidi se u lanu 2. u kome se navodi da je islamska
republika sistem utemeljen na vjerovanju u jednog i jedinog Boga, Njegov iskljuivi
suverenitet, pravo da donosi propise i neophodnost stvorenja da se podvrgavaju tim
propisima; vjerovanje u Boiju Objavu i njenu temeljnu ulogu u donoenju zakona,
povratak Bogu na buduem svijetu i pozitivnu ulogu ovog vjerovanja na odnos
ovjeka prema Bogu, Boiju pravdu u stvaranju i davanju zakona, kontinuirano
vostvo i njegovu kljunu ulogu u neprekinutom procesu islamske revolucije itd.
Odnos erijata prema nacionalnom zakonodavstvu vidi se iz odredbe lana 4. koja
glasi: ,,Svi graanski, krivini, finansijski, ekonomski, administrativni, kulturni,
vojni, politiki i ostali zakoni i propisi moraju biti utemeljeni na islamskim
kriterijima. Ovaj princip primjenjuje se apsolutno i generalno na sve lanove Ustava
kao i na ostale zakone i propise, a muslimanski pravnici (fuqaha) su sudije u ovim
pitanjima.''
Savjet uvara (ura i Negahban), sastavljen od est pravednih znalaca erijata i est
muslimanskih pravnika specijaliziranih u razliitim oblastima, ima zadatak da uva
islamske propise i Ustav i ispituje saglasnost zakona koje je usvojila Nacionalna
savjetodavna skuptina, sa islamskim kriterijima (lan 91).
Slubena religija Irana je islam, a slubena pravna kola daferijski mezheb. Ostale
islamske kole miljenja uivaju potovanje a njihovim sljedbenicima garantuje se da
djeluju i obavljaju vjerske obrede u skladu sa svojom pravnom naukom. U pitanjima
vjerskog obrazovanja, linog statusa (brak, razvod, naslijee i oporuka) i s tim
povezanim sudskim postupcima, ostale islamske pravne kole uivaju slubeni status
(lan 12). Zoroastrovci, jevreji i krani su priznate religijske manjine kojima se
garantuje vjerska sloboda u granicama zakona. Oni imaju pravo da slijede vlastite
kanone u stvarima personalnog statusa i vjerskog obrazovanja.
15

Nakon proglaenja Ustava izvreno je usaglaavanje nacionalnog zakonodavstva sa

erijatom kako je protumaen u okviru daferijske pravne kole. Donijeti su ili izmijenjeni slijedei zakoni: Graanski zakonik (1982), Zakon o hududu i kisasu (1982),
Zakon o taziru (1983), Trgovaki zakonik (1983) i dr.

U Sudanu je Ustav proglaen 1998 godine. Ovaj ustav proglasio je erijat i

obiaje za glavni izvor zakonodavstva. Lina pitanja ne- muslimana bit e pod
nadlenosti njihovih personalnih prava (lan 9). lan 16. garantirao je jednaku
zatitu islama, kranstva i ostalih nebeskih religija.10
Od ljeta 1983., kada je Dafer el-Numeiri proglasio plan za islamizaciju pravnog
sistema, zapoela je intenzivna zakonodavna djelatnost koja je rezultirala tokom
godine donoenjem novih kodifikacija graanskog, trgovakog, krivinog prava,
postupka i organizacije sudstva tokom 1983-1984. Unutranja vrijednost ovih
kodifikacija umanjena je injenicom da su one proglaene u vrijeme vladavine
vojnog reima i da su po mnogim kritiarima bile vie izraz politikog oportunizma
nego vjerskog uvjerenja vostva. Samim tim, kada je El-Numeiri skinut s vlasti
puem 06.04.1984. javio se zahtjev za ukidanje ovih zakona. Iz unutranjo-politikih
razloga to nije uinjeno, ali su neki od njih, kao Zakon o krivinom pravu,
izmijenjeni (1991). Naredni reimi, vojni iz 1989. god., prelazna vlada iz 1993. i
izabrana vlada 1996. god., nisu bitnije promijenili poziciju erijata u nacionalnom
zakonodavstu. To ostaje kao vano unutranje politiko pitanje, koje ima posebnu
teinu za regulisanje odnosa izmeu vlade u Kartumu i pobunjenika na jugu zemlje.11

Nakon obaranja kraljevskog reima u Libiji, novo vostvo, olieno u Savjetu

komande revolucije, izdalo je 11. decembra 1969. Ustavnu proklamaciju. Drugi
vaan ustavnopravni akt je Deklaracija o uspostavljanju vlasti naroda od 2. marta
1977. U Ustavnoj proklamaciji. Libija je definisana kao ,,arapska, demokratska i
10 http://hr.swewe.com/word_show.htm/?68335_3&Sudan (06.06.2014)

11 Ibidem
16

slobodna republika u kojoj suverenitet pripada narodu (lan 1). Islam je dravna
religija, arapski slubeni jezik. Drava titi religijske slobode u skladu sa
ustanovljenim obiajima (lan 2). Cilj drave je realizacija socijalizma putem
primjene drutvene pravde koja zabranjuje bilo koji oblik eksploatacije. Drava
nastoji da putem izgradnje socijalistike zajednice postigne samodovoljnost u
proizvodnji i pravednost u raspodjeli. Ona se inspirie svojim arapskim i islamskim
naslijeem, humanistikim vrijednostima i specifinim uslovima libijskog drutva
(lan 6). U pogledu erijata kao izvora prava, ova proklamacija spominje samo da je
nasljedno pravo graana regulisano islamskim erijatom (lan 8).
Odnos libijskog revolucionarnog vostva prema erijatu lavirao je tokom dvije
decenije upravljanja zemljom. Smjenjivale su se faze verbalne odanosti islamizaciji,
revolucionarnog zakonodavstva, novog koncepta ljudskih prava a zatim opet
islamizacije.Ova politika, kao i esti eksperimenti sa pravnim i politikim
institucijama oteavali su ocjenu stvarnog uticaja erijata na zakonodavstvo.
Oktobra 1971. predsjednik Savjeta komande revolucije Muamer El-Gadafi inicirao je
prve korake ka proglaenju erijata za jedini izvor zakonodavstva. Tada je komisija
za reviziju zakonodavstva, pod predsjednitvom predsjednika Vrhovnog suda, dobila
zadatak da dovede sve zakone - statusne, graanske, krivine i trgovake - u sklad sa
osnovnim principima erijata i da eliminira tradicionalnu podjelu erijatskih i
graanskih sudova. Nakon toga uslijedilo je proglaenje kodifikacije branog prava
(decembra 1972), zabrana kamata u dunikim odnosima izmeu fizikih lica,
ukidanje zasebnih erijatskih sudova (1973), primjene hududkazni (oktobra 1983)
itd. Nakon proglaenja kulturne revolucije u Zuari 15. aprila 1973. god.,
suspendovano je cjelokupno postojee zakonodavstvo da bi se uklonila prepreka
revolucionarnoj promjeni drutva. Islamske pravne ustanove su takoer kritikovane.
Deklaracija o uspostavljanju vlasti naroda iz 1977. god., koja je faktiki potisnula
postrevolucionarni ustav, u svojoj preambuli deklarie pristajanje uz socijalizam, ali i
pridravanje ,,Allahove knjige kao vjenog izvora upute i ureenja drutva.'' lan 2.
ove deklaracije proglaava: ,, asni Kuran je ustav Socijalistike Narodne Libijske
Arapske Damahirije''. Ovaj dokumenat referira samo na Kuran i ne spominje
Sunnet, kao drugi izvor erijata, i fikh, kao muslimansko pravno naslijee. Takav

17

pristup otvorio je mogunost tumaenja erijata bez oslanjanja na njegovu pravnu

nauku i intervenisanje politikih faktora u domen uenjaka.
Poetkom decembra 2013. godine Libijska nacionalna skuptina glasanjem je
odluila da erijatski zakon bude temelj cjelokupnog zakonodavstva ove drave, to
e uticati na finansijsko, kazneno i bankovno zakonodavstvo. Tri godine nakon
ustanka, kojim je, uz pomo NATO-a, svrgnut elnik Muammar Gaddafi, Libija je u
haotinoj tranziciji, jo nema novi ustav, a privremena skuptina ne funkcionira zbog
natezanja stranke na vlasti i njenih politikih protivnika. Kao i u Tunisu i u Egiptu, u
kojima su u ,, Arapskom proljeu'' svrgnuti autokratski voe, i u Libiji traje estoka
debata o ulozi islama u novoj demokratiji, a jaaju estoki konzervativci, koji pod
Gaddafijem dugo nisu imali uti caja. Stranka pravde i izgradnje Muslimanskoga
bratstva jedna je od najbolje organiziranih snaga u Libiji, a zagovara islamsko pravo.
S druge strane, sekularni Savez nacionalnog fronta, sastavljen nakon ustanka, zalae
se za liberalniji pristup.12
Dakle, politika kriza je u ovoj dravi dosegla vrhunac. U parlamentu koji je izabran
2012. suprotstavljena su dva tabora. S jedne stane su tu islamisti i revolucionari, koji
trae vie prostora za religiozno djelovanje i za vei utjecaj nekadanjih ustanika. S
druge strane su tu nacionalisti i liberali. Oni ele zadrati politiki "status quo" i
ograniiti utjecaj Muslimanske brae. Usred krize graani Libije su 20. februara
birali Ustavotvornu skuptinu. Njeni lanovi bi u roku od etiri mjeseca trebali da
izraditi prijedlog novog ustava koji bi odredio konanu dravnu formu Libije.13
Kratak pogled na skoru politiku historiju zemalja koje su se opredijelile za
islamizaciju nacionalnog pravnog sistema i drutva uopte, otkriva neke vane
injenice. Prvo, u svim ovim zemljama do proglaenja erijata za jedini ili glavni
izvor prava dolo je tokom vladavine vojnih reima (Pakistan, Mauritanija, Sudan,
Libija) ili u toku revolucionarnog preobraaja drutva (Iran). Poto je priroda vojnih
i revolucionarnih reima takva da ograniava ili eliminie ulogu predstavnikih tijela
12 http://balkans.aljazeera.net/vijesti/u-libiji-izglasan-serijatski-zakon
(06.06.2014)

13 http://www.dw.de/uvelo-libijsko-prolje%C4%87e/a-17483407 (06.06.2014)

18

i suava podruje ljudskih prava i sloboda, uvoenje erijata se nerijetko svodilo na

primjenu krivinih sankcija. Cijelo Boansko pravo, umjesto da dovede do
ostvarenja opteg blagostanja, u takvim prilikama stavljano je u funkciju politike
represije. Opti ciljevi erijata su bili zapostavljeni, kodifikaciji erijatskih normi nije
prethodilo odvajanje objavljenih propisa od njihovog historijskog tumaenja, a
primjeni sankcija nije prethodila garancija prava i sloboda.
Takoer, proglaenje erijata za jedini izvor nacionalnog prava imalo je razliite
posljedice na identifikovanje izvora suvereniteta i pozicije zakonodavne vlasti i
sudstva u ovim zemljama. Pakistan i Iran su pokuali da razviju model drave koji u
sebi objedinjuje republikanski oblik vladavine, preuzet iz evropske historije, i islamsku ideologiju. Rezultat je bio koncept ,,islamske republike'' (islam i respublica).
Libija je pokuala integrirati islam u novo razumijevanje ,,odumiranja drave.
Rezultat je koncept ,,drave irokih narodnih masa'' (damahirija). Mauritanija i
Sudan pokuali su da republikanski oblik vladavine impregniraju islamskim
principima i ustanovama. Pakistan i Iran su proglasili de jure Boiji suverenitet,
zakonodavnu vlast parlamenta ograniili saglasnou sa Boijim zakonom, erijat
podigli na nivo iznad pozitivnih propisa. Mauritanija, Sudan i Libija su proglasili
suverenitet naroda. U prvom sluaju, erijat daje legitimitet odlukama zakonodavnih
tijela, u drugom sluaju zakonodavna tijela odluuju o obimu primjene erijata.
U Pakistanu, Iranu i donekle Mauritaniji postoje posebna tijela za osiguranje
saglasnosti pozitivnih zakona sa erijatom. U Pakistanu je to Federalni erijatski sud,
u Iranu Savjet uvara a u Mauritaniji Visoki islamski savjet. U svakom sluaju,
muslimanskim pravnim strunjacima data je uloga uvara dominantne pozicije
erijata, slino ulozi sudija ustavnih ili vrhovnih sudova u zapadnim zemljama koji
bdiju nad ustavnou zakona. U Libiji i Sudanu nije predvieno posebno tijelo koje
bi obavljalo tu funkciju. Samim time, ta funkcija je u domenu politike, a ne struke.
U svim ovim sluajevima do ,,islamizacije'' pravnog sistema dolo je od 1980tih godina u okviru globalnog fenomena islamske obnove (el-sahva el-islamijja). U
tom gibanju naglaavan je islamski identitet naspram pozapadnjaenja i Boije pravo
naspram ljudskog prava. U nekim sluajevima uvodei erijat kao jedino pravo
zemlje, vladajue elite su odgovorile zahtjevima islamskih pokreta i masa, u drugim
sluajevima su u erijatu pokuale da nau zamjenu za izgubljenu legitimnost.
19

3.2. ERIJAT KAO JEDAN OD IZVORA POZITIVNOG PRAVA

Najvei broj savremenih muslimanskih zemalja daje u svojim ustavima erijatu
mjesto jednog od izvora pozitivnog prava. Pravne sisteme takvih zemalja karakterie
heterogenost: pravne norme crpe se iz razliitih izvora kao to su lokalno obiajno
pravo, erijat i recipirano evropsko, odnosno zapadno pravo. To stanje rezultat je
unutranjeg pravnog razvoja tih zemalja i stranih kulturnih uticaja, posebno u doba
kolonijalne prevlasti. Pravna heterogenost u veini sluajeva praena je raznolikou
sudskog sistema.

Ustav Arapske Republike Egipat, proglaen 11.09.1971. a dopunjen

20.04.1980. godine, sadri u lanu 2. odredbu da je islam dravna vjera, arapski
zvanini jezik a principi islamskog erijata glavni izvor zakonodavstva. Ova odredba
uvedena je u ustav nakon egipatskog poraza u estodnevnom ratu sa Izraelom 1967.
god., kome je slijedilo preispitivanje idejne orijentacije nacije i rast islamskog
revivalizma. Islamske grupe u zemlji tumaile su ustavnu odredbu iz lana 2. kao
osnovu za izmjenu cjelokupnog zakonodavstva i njegovo usklaivanje sa erijatom.
Vlada je zauzela stav da je erijat jedino efektivan izvor prava u podruju linog
statusa i djelimino graanskog prava, poto je ukljuen kao jedan od dopunskih
izvora Graanskog zakonika iz 1948. Vie pokuaja kodifikovanja i ostalih grana
prava na osnovi erijata tokom 1980-ih ostalo je bez praktinih rezultata.14
Poetkom 2004. godine izglasan je referendum kojim su podrane predloene
izmjene Ustava, tj. zvanina izmjena Ustava. To je prvo izjanjavanje naroda otkako
je vojska prolog ljeta svrgla sa vlasti predsjednika Muhameda Mursija, a potom i
zabranila Muslimansko bratstvo, koje ga je podravalo. Novi vrhovni zakon zemlje
ustvari je preraeni ustav koji je sam Mursi potpisao godinu dana ranije. Iz njega su
14 Mark S. W. Hoyle, ,,The Egyptian Constitution, Arab Law Quarterly,vol. 7 (1993.)
20

uklonjeni sporni dijelovi koji su usvojeni na inicijativu islamista, a koji su religiji

davali vei znaaj. Poveana su ovlatenja armije, policije i pravosua. U novom
ustavu se navodi da su principi erijata temelj egipatskog zakonodavstva. ,,Islam je
dravna religija. Arapski je zvanini jezik. Principi erijata temelj su
zakonodavstva'', navodi se u drugom lanu nacrta ustava.
Poletkom 2014.ovaj ustav je dobio i svojevrsne izmjene. Izmjenama ustava garantuje
se mnogo vie graanskih sloboda i ljudskih prava nego do tada, predviaju se kazne
za sve oblike diskriminacije, titi se jednakost polova, te se tvrdi da e najvii pravni
akt biti ,,oien od islamistikog jezika". Mnogi Egipani se nadaju da e novi ustav
donijeti veu stabilnost ovoj dravi i da e prestati politiki motivisani nemiri.
Analitiari navode da je ovakvim ishodom referenduma prelazna Vlada Egipta, koju
vodi vojska, dobila legitimitet i sada moe da pripremi i raspie parlamentarne i
predsjednike izbore.15
erijatsko pravo u oblasti linog statusa muslimana primjenjuju od 1955.
nacionalni sudovi ope nadlenosti, a ne posebni erijatski sudovi. Nemuslimani,
ukoliko

pripadaju

istoj

religijskoj

skupini,

pod

jurisdikcijom

su

svojih

konfesionalnih sudova, koji, u okviru javnog poretka, sude po svom kanonskom

pravu.

Ustav Sirije, iz 1973. godine definie ovu zemlju kao ,,demokratsku, narodnu,
socijalistiku i suverenu dravu (lan 1). Ideoloku osnovu ustava ini socijalistiko
uenje u interpretaciji Partije arapskog socijalistikog preporoda (Baas) i u tom
kontekstu treba posmatrati poziciju islama i erijata. Ustav se temelji, kako je
navedeno u njegovoj preambuli, na etiri glavna principa: neophodnosti cjelovite
arapske revolucije, arapskom jedinstvu, izgradnji socijalizma uz anticionizam i
antiimperijalizam, slobodama i narodnoj demokratiji.
lan 3. proglaava da vjera predsjednika Republike mora biti islam i da je islamska
pravna nauka glavni izvor zakonodavstva. Pravo na naslijee garantovano je u skladu
sa zakonom (lan 17), bez odreenja ta je izvor tog zakona. Religijske slobode su
15 http://www.bhrt.ba/vijesti/svijet/egipat-okoncan-dvodnevni-referendum-zaratifikaciju-novog-ustava/ (06.06.2014)

21

garanto- vane i drava respektuje sve religije (lan 39). Ove odredbe prevedene su u
praksu na taj nain da erijat ini sutinu prava linog statusa muslimana,
kodifikovanog jo 1953, i jedan od izvora Graanskog zakonika iz 1949, izraenog
na temelju egipatskog uzora.
2012. godine usvojen je novi Ustav, kojim je predvieno uvoenje viepartijskog
sistema u Sriji kojom ve skoro pola veka upravlja partija Baas predsednika Baara
al-Asada, protiv ije vlasti su dugo trajale estoke demonstracije. Prema nacrtu
novog ustava predsjednik moi da ima najvie dva mandata od po sedam godina.
Prema sadanjem ustavu nije ogranien broj sedmogodinjih mandata za koje
predsednik moe biti biran. Politiki sistem drave ovim ustavom sada je zasnovan
na principu politikog pluraliteta, a demokratija e biti praktikovana kroz glasaki
sistem. U skladu sa nacrtom ustava, nove stranke ne mogu da budu zasnovane na
religiji, profesiji ili regionalnim interesima.
Kao to sam navela, prema ranijem ustavu, koji je posljednji put mijenjao Asadov
otac Hafez al-Asad 70-ih godina prolog stoljea, nije predvien politiki pluralizam
i u njemu pie da je vladajua Baas partija ,,lider drave i drutva". Tako je Asadov
otac bio predsjednik Sirije 29 godina, a Asad je tu funkciju obavljao od njegove smrti
prije 14 godina do donoenja novog ustava.16

Privremeni ustav Iraka iz 1990. definira ovu zemlju kao narodnu demokratsku
republiku iji je cilj izgradnja jedinstvene arapske drave i socijalistikog sistema
(lan 1). Narod je izvor vlasti i legitimiteta (lan 2) a islam je dravna religija (lan
4). Sloboda vjerovanja i vjerskih obreda je garantovana u skladu sa odredbama
ustava i zakona i skladno javnom poretku i moralu (lan 25).
erijatsko pravo za muslimane relevantno je u oblasti linog statusa i u nadlenosti
je erijatskih sudova. erijat je, takoer, jedan od izvora Graanskog zakonika iz
1951. izgraenog pod utjecajem egipatskog pravnika Abdurrezaka Senhurija.
Ustav Kuvajta od 11.11.1962, slino Egiptu, u lanu 2. proglaava islam za dravnu
religiju a islamski erijat za glavni izvor zakonodavstva. Drava je obavezna da uva
16 http://www.naslovi.net/2012-02-15/b92/sirija-ustav-pa-posle-izbori/3189826
(08.06.2014)

22

,,islamsku i arapsku batinu i doprinosi unapreenju ljudske civilizacije'' (lan 12).

Nasljeivanje je garantirano kao pravo ureeno erijatom (lan 18). Praktino,
primjena erijata koncentrisana je u oblasti linog statusa muslimana i ima izvjestan
uticaj i na neke druge privatano-pravne grane. 2005.godine na snagu je stupio novi
privremeni ustav. Ovaj ustav, takoer, priznaje islam kao slubenu vjeru u Iraku,
navodei kako e on biti jedan, ali ne i najvaniji, izvor pri izradi zakonodavstva.17

Ustav Haimijske Kraljevine Jordana od 01.01.1952. proglaava u lanu 2.

islam za dravnu religiju. lan 103. Ustava daje erijatskim sudovima iskljuivu
jurisdikciju u sporovima gdje su obje strane muslimani. Stvarna nadlenost
erijatskih sudova, a samim tim i obim primjene erijatskog prava, obuhvata: stvari
personalnog statusa muslimana, stvari koje se tiu krvarine gdje su obje strane
muslimani ili gdje jedna strana nije musliman ali su se saglasili da prihvate
nadlenost erijatskog suda (lan 104). Personalni status nemuslimana u nadlenosti
je njihovih vjerskih zajednica.

Liban nema dravnu religiju, ve njegov Ustav iz 1990. u lanu 9. garantuje

graanima slobodu savjesti. Drava potuje sve vjeroispovjesti i osigurava slobodno
vrenje svih vrsta obreda pod uslovom da to nije u suprotnosti sa javnim poretkom.
Drava, takoer, garantuje da e lini status i vjerski interesi graana bilo koje
konfesije biti potovani. U ovoj vievjerskoj dravi, pogoenoj viegodinjim ratom,
zadrano je pravilo pravne autonomije vie od petnaest vjerskih zajednica u stvarima
linog statusa. U tom kontekstu, erijat predstavlja izvor dravnog zakonodavstva u
porodinim, nasljednim i vakufskim stvarima muslimana. Sunnije slijede hanefijski
fikh, iije daferijsko pravno tumaenje, dok drugi imaju svoju posebnu kodifikaciju.

Ustav Narodne Republike Alira, usvojen na referendumu 23. februara 1989.

god., u svojoj preambuli referira nekoliko puta na islam. Tako se navodi da je islam
jedna od temeljnih komponenti alirskog identiteta i da je Alir ,,zemlja islama''.
lan 2. ovog ustava navodi: ,,Islam je dravna religija.'' Sloboda vjerovanja i
17 http://www.index.hr/vijesti/clanak/irak-dobio-novi-ustav/289081.aspx
(08.06.2014)

23

miljenja je nepovrediva (lan 36). Domen primjene erijatskog prava je privatnopravna oblast: lini status muslimana i neki aspekti graanskog prava. To je nalo
odraz u Graanskom zakoniku od 28. septembra 1975. i Porodinom zakoniku iz
juna 1984. erijatsko pravo primjenjuju nacionalni sudovi opte nadlenosti.

Tuniski ustav iz 1991. u preambuli proglaava volju naroda Tunisa da ostane,

izmeu ostalog, vjeran uenju islama. lan 1. ovog ustava proglaava islam za
dravnu religiju. Sloboda vjerovanja je zagarantovana pod uslovom da ne remeti
javni mir (lan 5). Vjera predsjednika republike jeste islam (lan 38).
Pozitivnopravna posljedica ovih odredaba jeste da erijat ini materijalni izvor
zakonodavstva o linom statusu i ima izvjestan utjecaj na druge grane privatnog
prava.
Poetkom 2014.godine usvojen je novi ustav. Ovaj ustav potvruje dvojnu izvrnu
vlast i daje ogranieno mjesto islamu. Ustav, takoer, prvi put u arapskom svijetu
uvodi ravnopravnost mukaraca i ena u izabranim skuptinama. Neki ga opisuju kao
najnapredniji ustav u arapskom svijetu, sa snanim mehanizmima zatite ljudskih
prava i sloboda, kao i rodne ravnopravnosti, te je potvrda da islam moe biti spojiv s
demokracijom.

18

Ustav Kraljevine Maroka iz 1992. godine u preambuli definira Maroko kao

,,nezavisnu muslimansku dravu. Islam je dravna religija a drava svim graanima
garantuje slobodu vjeroispovijesti (lan 6). Kralj, koji nosi tradicionalnu titulu Emir
el-muminin(zapovjednik pravovjernih), osigurava, izmeu ostalog, potovanje
islama i ustava (lan 19). Praktino, erijat ini sutinu porodinog prava,
kodifikovanog 1957. god., i nekih drugih privatnopravnih grana, kao to je zemljino
pravo.
U Nigeriji, od maja 1994. tee postupak donoenja novog ustava. Juna 1995.
Ustavna konferencija usvojila je nacrt o kojem je trebalo diskutovati do 1. oktobra
1995. U odsustvu podataka o ovom nacrtu i tome da li je usvojen kao ustav,
18 http://www.avaz.ba/globus/svijet/historijski-momenat-za-tunis-skupstinadovrsila-novi-ustav (08.06.2014)

24

analizirat emo situaciju prema ustavu iz 1979. Ustav Federalne Republike Nigerije
iz 1979. u odsjeku o sudstvu predvia formiranje erijatskog apelacionog suda za
svaku dravu koja to zatrai (lan 240/1/). Ovi sudovi su nadleni u graanskim
stvarima koje ukljuuju: pitanja braka, razvoda, branih odnosa, sta- rateljstva,
vakufa, poklona i nasljeivanja pod uslovom da su obje strane muslimani ili ako nisu
muslimani a zatrae primjenu erijatskog prava (lan 242/2/a-e). Ova pozicija
erijata u Nigeriji rezultat je pravne reforme koju je inicirao 1959. tadanji
predsjednik Ahmed Belo. Ta reforma, u kojoj je uestvovao poznati britanski
orijentalist Jerom N. D. Anderson, ograniila je primjenu erijatskog prava uglavnom
na personalna pitanja muslimana i svela erijat na jedan od izvora nigerijskog prava,
uz englesko Common Lawi obiajno pravo.

Prvi Ustav Bangladea od 4. novembra 1972.g, naveo je u svojoj preambuli kao

fundamentalne konstitucionalne principe: nacionalizam, socijalizam, demokratiju i
sekularizam. To su, prema piscima Ustava, bili ideali koji su inspirisali narod
Bengala da krene u oslobodilaku borbu. Princip sekularizma, prema lanu 12,
trebalo je realizovati putem eliminisanja komunalizma, zabrane davanja politikog
statusa u korist bilo koje religije, zabrane zloupotrebe religije u politike svrhe i
zabrane diskriminacije ili progona lica koja praktikuju odreenu religiju. Nakon
promjena na unutranjopolitikoj sceni Bangladea 1977. promijenila se i ustavna
pozicija islama. Naredba o proglaenju ustavnih promjena (Proclamations
Ammendment Order, 1977) uvela je u Ustav uvodnu islamsku parolu ,,U ime Allaha,
Samilosnog, Milostivog'' i redefinisala temeljne ustavne principe a samim tim i
vrijednosti koje su inspirisale narod Bengala da se bori za nacionalnu nezavisnost. Te
vrijednosti sada su: apsolutno oslanjanje i vjera u Uzvienog Allaha, nacionalizam,
demokratija i socijalizam, shvaen kao ekonomska i drutvena pravda. Ustavnim
amandmanom od 7. juna 1988. god., koji je potpisao predsjednik Erad, Islam je proglaen za dravnu religiju Bangladea. Ovaj fakt nije uticao na obim primjene
erijata, koji je ostao ogranien na podruje porodinog prava kodifikovanog u doba,
dok je Bengal predstavljao Istoni Pakistan (Family Laws Ordinance, 1961). Za
primjenu ovih propisa nadleni su nacionalni sudovi.
Vojna vlast je 1998. godine uvela islam kao dravnu vjeru u ustav, ali je to veoma
malo uticalo na pravni sistem Bangladea koji se uglavnom bazira na britanskom
25

obiajnom pravu. Nasljedstvo i drugi porodini zakoni su bazirani na vjeri. Meutim,

u Bangladeu postoje i sada na hiljade islamskih kola koje zagovaraju uvoenje
erijata. ak je bilo i bombakih napada kroz koje se htjelo pritisnuti vladu da uvede
erijat.
U sluaju Indonezije, pitanje poloaja erijata u nacionalnom zakonodavstvu
pojavilo se jo u toku borbe za nezavisnost. Pripremni komitet za indonezijsku
nezavisnost donio je 22. juna 1945. dokument poznat kao ,,Dakartska povelja''
(Piagam Jakarta,) u kojoj se kae da e Indonezija biti ,,republika zasnovana na
narodnom suverenitetu, utemeljena na vjeri u Boga s obavezom za sljedbenike islama da slijede islamske zakon. Ovaj dokument, zbog unutranjopolitikih odnosa,
nije bio ukljuen u ustav proglaen 18. augusta 1945. U preambuli tog ustava stajalo
je samo ,,vjerujemo u Svemogueg i Uzvienog Boga i to vjerovanje proglaeno je
za jedan od temelja drave (lan 29/1/). Sloboda ispovijedanja religije je
zagarantovana (lan 29/2/). Ovaj ustav ubrzo je stavljen van snage, a potom 1959.
ponovo uveden i na snazi je i danas. Predsjedniki dekret od 5. jula 1959. kojim je
ovaj ustav ponovo uveden sadri paragraf u kome se kae da je ,,Dakartska povelja
inspirisala Ustav i predstavlja kariku u lancu ustavnog razvoja zemlje. Ta promjena
otvorila je mogunost za donoenje odreenih zakona koji su uveli erijatsko pravo
za muslimane u vjersko-administrativnim i statusnim pitanjima. Tijela za
prikupljanje zekata ustanovljena su 1968. god., erijatski sudovi ureeni zakonima iz
1970, 1974, i 1989. Godine 1991. predsjednikom instrukcijom slubeno je
prihvaena kodifikacija islamskog prava u stvarima porodinih, nasljednih i
vakufskih odnosa. Time je odreena pozicija i forma erijata u nacionalnom pravnom
sistemu.
I u ovoj zemlji vladaju nemiri i protesti Islamskog odbrambenog fronta, tako da su
pojedine regije uvele dodatne propise zasnovane na islamskom zakonu.

Ustav Malezije iz 1963. proglaava islam za vjeru Federacije s tim da se i

druge religije mogu praktikovati u miru i harmoniji u svim dijelovima zemlje (lan
3). Poglavar islamske vjere u zemlji je monarh (Yang Di Pertuan Agong). Drave i
federacija mogu da ustanovljavaju ili pomau islamske institucije i instrukcije u
islamskoj vjeri (lan 12). Za muslimane obavezno vai erijatsko pravo u pogledu
26

nasljeivanja, testamenta, braka, razvoda, branih darova, izdravanja, usvojenja,

pozakonjenja, starateljstva, poklona, zaklada i njihove administracije, organizacije i
postupka erijatskih sudova, zekata, sadakatul-fitra i bejtul-mala. Ove stvari su u
nadlenosti drava ukljuenih u Malezijsku federaciju i one zakonski ureuju ovu
oblast. Ostale pravne grane su pod jurisdikcijom civilnog prava izvedenog iz
Common Lawsistema i malezijske prakse. erijatsko pravo, u obimu u kome se
primjenjuje u Maleziji, kodifikovano je putem dravnog zakonodavstva i primjenjuje
se putem dravnih erijatskih sudova.
Posljednjih godina sve vie stanovnitva ove zemlje izraava elju da asni Kur'an
zamijeni savezni ustav drave i bude najvii zakon, ali istraivanja su pokazala i da
veina mladih malezijskih muslimana ne odobrava poligamiju. Naime, u Maleziji
muslimani mogu imati do etiri ene u jednom trenutku, ali moraju ispuniti odreene
uslove, ukljuujui i dobivanje suglasnosti od postojeih suprunica i od dravnog
vjerskog odjela.
U Dravi Brunej Daruselam islam, takoer, ima status dravne religije.
Sultan Bruneja je poglavar islamske vjere. U toj funkciji njemu pomae Vjerski
islamski savjet (Majlis Ugama Islam) kao najvie sultanovo savjetodavno vjersko
tijelo i autoritet u tumaenju i primjeni erijatskih propisa. erijatsko pravo vai za
muslimane u oblasti linog statusa, naslijea, podjele izvjesnih vrsta imovine kojima
se upravlja prema obiajima, poklona, vakufa i slino. Nadlenost, organizacija i
postupak Vjerskog islamskog savjeta i erijatskih (kadijskih) sudova regulisana je
putem odgovarajueg zakona od 1. februara 1956.godine.

3.3. UKIDANJE ERIJATA KAO IZVORA POZITIVNOG PRAVA

Do potpunog uklanjanja erijata iz pozitivnopravne sfere dolo je u relativno

malom broju muslimanskih zemalja. To su bile zemlje koje su prihvatile projekt
modernizacije po uzoru na zapadne zemlje, gdje je sekularizam predstavljao njegovu
27

sastavnu komponentu. Prva muslimanska zemlja koja se opredijelila za ovu politiku

bila je Turska. Nju je slijedila Albanija, a potom muslimanske republike Centralne
Azije ukljuene u dravno-pravni okvir nekadanjeg Sovjetskog Saveza. Danas i
nakon proteka vie od pola stoljea od usvajanja ovog modela, i pored bitnih
promjena u politikom karakteru ovih drava ili odnosu drutva prema vjeri, u njima
nije dolo do promjene u statusu erijata u nacionalnom pravnom sistemu.19
U Turskoj su u martu i aprilu 1924. donijeta tri zakona koja su dokinula erijat i s
njim povezane institucije. Zakon broj 431. od 3. marta 1924. dokinuo je hilafet,
najviu islamsku vjersko-politiku instituciju. Zakon broj 429. izdat istog dana
ukinuo je kancelariju ej- hul-islama, kao najvieg autoriteta za tumaenje erijatskih
propisa, dok je zakon broj 469. Od 08.04.1924. dokinuo erijatske sudove. 20 Mjesto
erijata popunile su recipirane evropske kodifikacije (vicarski Graanski zakonik,
italijanski Krivini zakonik, njemaki Zakonik o krivinom postupku itd.).
Princip sekularizma (laiklik) prihvaen je kao jedno od temeljnih naela Republike i
kao takav unijet u sve ustave Turske. Meutim, poznato je da postoje razliita
razumijevanja ovog principa i s tim u vezi rezliita pozicija vjere u dravama koje su
ga prihvatile kao temelj ureenja odnosa izmeu vjerskih i politikih vlasti. U nekim
zemljama princip sekularizma daje vjeri nezavisnost od dravne vlasti i slobodu
djelovanja, u drugim marginalizira vjeru i podvrgava je dravnoj vlasti. Od samog
usvojenja principa sekularizma u Turskoj, vlast se nije odvojila od islama, ve je
nastavila da ureuje i kontrolira njegovo iskazivanje. U institucionalnom pogledu
islamskim poslovima u Turskoj od uspostavljanja Republike rukovodi jedno dravno
tijelo, koje se danas zove Predsjednitvo vjerskih poslova (Diyanet ifleri bakanligi),
dok nemuslimanskim zajednicama rukovode njihovi poglavari. Izgleda da je islam
suvie moan drutveni faktor u muslimanskim zemljama, da bi mu bila data
autonomija.
Vaei ustav Republike Turske iz 1982. u lanu 2. definie ovu zemlju kao
demokratsku, sekularnu i socijalnu dravu u kojoj vlada zakon, koncepti javnog
19 Louay M. Safi ,, The Challenge of Modernity: the Quest for Authenticity in the Arab
World'' Lanham-New York-London: Universitv Press of America, 1994, str. 12.
20 Binaz Toprak, Islam and Political Development in Turkey,Leiden: E. J. Brill, 1981, str.
46-48.
28

mira, nacionalne solidarnosti, ljudskih prava i lojalnost Ataturkovom nacionalizmu.

Ove karakteristike Republike, ukljuujui sekularizam, ne mogu biti mijenjane niti
se u tom smislu mogu podnositi amandmani (lan 4). lan 24. garantuje slobodu
savjesti i vjeroispovijesti. Obredi, vjerske slube i ceremonije mogu se vriti
slobodno pod uslovom da ne kre odredbe lana 14. Ustava. (lan 14. zabranjuje
zloupotrebu osnovnih prava i sloboda i prijeti zakonskim sankcijama onima koji bi
pokuali, izmeu ostalog, da uspostave sistem vlasti utemeljen na konceptima i
idejama religije ili sekte.) lan 24. dalje navodi da nikome nije dozvoljeno da koristi
ili zloupotrebljava vjeru ili vjerska osjeanja ili stvari koje religija smatra svetim, na
bilo koji nain, u cilju linog ili politikog utjecaja, ili za ak djelimino utemeljenje
drutvenog, ekonomskog, politikog ili pravnog sistema drave na vjerskim
osnovama.
Funkcija svih ovih odredaba jeste da osiguraju ustavnu zatitu sekularizmu kao
ideologiji i sekularanoj dravi kao modelu ureenja odnosa vjerskog i politikog
autoriteta, onako kako su ih shvatile vladajue elite, bez obzira na mogue promjene
u turskom drutvu. Iskljuenje erijata iz javne sfere jeste jedan od principa
Republike a svaki pokuaj promjene takvog stanja jeste protivustavan. Identine
odredbe o odnosu vjere, drave i prava mogu se nai i u Ustavu Turske Republike
Sjeverni Kipar, proglaene 1983. na ovom podijeljenom otoku.
Albanija je u svom prvom ustavu od 2. oktobra 1921. proglasila da e lini status
i porodino pravo muslimana regulisati u skladu sa muslimanskim obiajima.
Ve 1. aprila 1928. Albanija donosi novi Graanski zakonik i, po uzoru na Tursku,
ukida vaenje erijatskog prava za muslimane i odgovarajuih vjerskih prava za
nemuslimane. Takvo stanje zadrano je i danas.
Vaei ustav Albanije, proglaen kao Zakon o glavnim ustavnim odredbama 11. maja
1991. god., definie ovu zemlju kao pravnu i demokratsku dravu (lan 2/1/). lan 7.
proglaava Albaniju za svjetovnu dravu u kojoj vlast potuje slobodu vjere i stvara
uvjete za njeno praktikovanje.

U muslimanskim zemljama koje su ule u sastav nekadanjeg Sovjetskog Saveza

pravni sistem je sekularizovan u periodu 19221928. erijatsko pravo je izgubilo

29

pozitivnopravni karakter, a erijatski sudovi su dokinuti. Pozicija islama regulisana

je prema sovjetskom modelu ureivanja odnosa vjere i drave, uz dodatni animozitet
poto se radilo o neslavenskoj religiji.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza na meunarodnoj sceni se pojavilo est
samostalnih drava sa muslimanskom veinom (Azerbejdan, Uzbekistan,
Kazahstan, Kirgizistan, Turkmenistan i Tadikistan). U svim ovim zemljama, osim
Tadikistana, gdje ne postoji jedinstvena vlast, usvojeni su novi ustavi. Ti ustavni
tekstovi nisu nam dostupni, ali izvjetaji, kao to je onaj State Departmenta o
vjerskim slobodama, govore da ni u jednoj ovoj zemlji nije usvojen koncept dravne
religije i da erijat nema uticaj na pozitivno pravo. Muslimanske zemlje u kojima je
islam sveden na religiju sa iskazivanjem u privatnoj sferi predstavljaju izazov za
muslimanske uenjake da teorijski elaboriraju tu situaciju i predloe model u kome
je muslimanima mogue slijediti islamske naloge pojedinano i kolektivno i iznai
supstitute za dravno-pravne ustanove.

4. ERIJATSKO PRAVO I MUSLIMANSKE MANJINE

Iako sam se u radu bavila pozicijom erijata u ustavima muslimanskih zemalja,

kratko u se osvrnuti i na njegovu relevantnost za muslimanske manjine. To pitanje
je vano iz vie razloga. Prvo, oko treina muslimana na svijetu (preko 300 miliona)
30

ivi u statusu manjine, te je vano znati na koji nain ovaj ogroman broj sljedbenika
islama ureuje svoje pravne odnose. Drugo, erijat je kroz historiju igrao veoma
vanu ulogu za egzistenciju muslimanskih manjina. Zapravo, jedan od uslova koji su
klasini

muslimanski

pravnici

postavljali

za

ostanak

muslimana

pod

nemuslimanskom vlasti bila je mogunost da u svojim personalnim pitanjima slijede

erijatsko pravo. Taj zahtjev esto se mogao nai u meunarodnim ugovorima
povodom prestanka muslimanske vlasti u pojedinim zemljama. Takoer, tokom 20.
stoljea dolo je do masovnih migracija muslimana u nemuslimanske zemlje i do
ujednaavanja statusnog prava u veini savremenih drava. To je bacilo novo svjetlo
na pitanje odnosa muslimanskih manjina i erijatskog prava, koje se danas pokuava
rijeiti izvan matrice klasine pravne nauke.21
Meu muslimanskim manjinama u savremenom svijetu mogu se uoiti dvije
situacije s obzirom na njihov odnos prema erijatu. U jednoj grupi zemalja,
muslimanima se putem meunarodnih akata ustava ili zakona garantuje primjena
erijatskog prava u stvarima linog statusa. U drugoj grupi zemalja, muslimani su
podvrgnuti unificiranom nacionalnom pravu sa izvjesnim mogunostima da
inkorporiraj u pojedine erijatske ustanove u nacionalni pravni sistem ili da slijede
erijat kao vlastiti etiki kodeks.

4.1. ERIJAT KAO POSEBNO PRAVO MUSLIMANSKIH MANJINA

U odreenom broju, mahom azijskih i afrikih zemalja, muslimanskim
manjinama dato je pravo da slijede erijat u statusnim pitanjima. U tim zemljama za
muslimane su nadleni ili posebni erijatski sudovi ili sudovi ope nadlenosti ali se
u svakom sluaju erijat smatra za partikularno pravo muslimana integrisano u
nacionalni pravni sistem. Ovaj model bit e raspravljan na primjeru nekoliko
zemalja.
U Indiji se procjenjuje da ivi izmeu 81 i 96 miliona muslimana, to je najvea
koncentracija sljedbenika islama izvan veinskih muslimanskih zemalja. Indijski
21 Fikret Kari ,,erijatsko pravo u savremenim drutvima'' (Sarajevo: Pravni centar Fond
otvoreno drutvo, 1998), str. 168.
31

ustav od 26.11.1949. definie Indiju kao sekularnu dravu. Ovaj ustav garantuje
dvije vrste prava muslimanima - pojedinana i kolektivna. Kao pojedinci, muslimani,
jednako kao i drugi graani Indije, imaju pravo da ispovijedaju, praktikuju i
propagiraju svoju vjeru (lan 25). Kao kolektiv, muslimani imaju pravo da
upravljauju svojim vlastitim poslovima u stvarima religije (lan 26/b/), pravo da
ouvaju vlastitu kulturu, jezik i pismo (lan 29/a/) i da uspostavljaju i upravljaju
obrazovnim ustanovama po svom izboru (lan 30/a/). Pravo muslimana da slijede
erijat u personalnim pitanjima proistie iz lana 26. Ustava koji govori o njima
kao ,,vjerskoj denominaciji''. erijatsko pravo, modifikovano tokom dugogodinje
prakse britanskih sudova, primjenjuju nacionalni sudovi opte nadlenosti a njegova
primjena za muslimane je opciona.22
U Singapuru muslimani ine oko 15% stanovnitva. U ovoj vievjerskoj zemlji
ne postoji ustanovljena religija. Ustav Singapura od 16. septembra 1963. proklamuje
pravo svakog lica da ispovijeda i praktikuje svoju religiju i da je propagira. Svaka
vjerska grupa ima pravo da upravlja svojim vjerskim poslovima, uspostavlja i
odrava ustanove za vjerske i humanitarne svrhe , da stie, posjeduje imovinu i
upravlja njom u skladu sa zakonom. Vjerske slobode su ograniene javnim
poretkom, zdravljem i moralom (lan 15). Singapurski parlament je 1966. donio
Zakon o administraciji muslimanskog prava kojim je uredio pitanje vaenja erijata,
organizacije i nadlenosti erijatskih sudova, registrature muslimanskih brakova i
Muslimanskog vjerskog savjeta.

Muslimani predstavljaju 5% stanovnitva na Filipinima. Ustav Republike

Filipini od 15. oktobra 1987. u lanu 3. (Bill of Rights), slijedei ameriki uzor,
propisuje da nikakav zakon nee biti donijet u pogledu proglaenja slubene religije
ili zabrane njenog slobodnog ispoljavanja. Sloboda religije je garantovana i nikakav
religijski test ne trai se za vrenje graanskih ili politikih prava. Odjeljak 11. lana
15. Ustava navodi da e drava uvaavati obiaje, tradiciju, vjerovanja i interese
nacionalnih kulturnih zajednica u formulisanju i primjeni dravne politike.

22 Item, str.170.
32

Prije ove ustavne odredbe, ugovor izmeu filipinske vlade i Moro nacionalnog
oslobodilakog fronta (MNLF), koji se bori za samostalnost muslimanskog juga, iz
1976. predviao je osnivanje erijatskih sudova za muslimane. Zahtjevi muslimana, s
jedne strane, i mogunosti ostavljene Ustavom, s druge strane, doveli su do
proglaenja erijata za personalno pravo filipinskih muslimana. Time je erijat dobio
status ,,zemaljskog prava'' na Filipinima, kodifikovan je putem predsjednikog
dekreta broj 1083 od 4. februara 1977. i dat u nadlenost dravnih erijatskih sudova.
U Izraelu ivi oko 700 000 muslimana. Izreal nema jedinstven kodifikovan
ustav ve nekoliko osnovnih zakona. Deklaracija o nezavisnosti definisala je Izreal
kao ,,jevrejsku i demokratsku dravu''. Pravno ne postoji ustanovljena religija, ve
sistem priznatih vjerskih zajednica. Muslimani imaju pravo da ureuju svoje
statusne, porodine, nasljedne i vakufske odnose po erijatskom pravu. erijatski
sudovi sa prateim zakonodavstvom, kasnije djelimino izmijenjenim, preuzeti su iz
britanskog nasljedjenog upravljanja Palestinom. erijatski sudovi su integrisani u
sudski sistem Izraela. Kadije imenuje predsjednik drave, oni se zaklinju da e biti
lojalni izraelskoj dravi i da e izricati pravdu u skladu sa njenim zakonima.
U Junoafrikoj Republici muslimani ine 1.1% od ukupno 41 milion
stanovnika. Nakon ukidanja vanrednog stanja 1990. god., i politike rekonstrukcije
zemlje, 26. aprila 1994. donijet je Privremeni ustav. Ovaj ustav zamijenjen je 11.
oktobra 1996. stalnim ustavom. Bill of Right sukljuen u ustavni tekst sadri
garanciju slobode savjesti i zabranu diskriminacije, izmeu ostalog, i na osnovu
religije. lan 14. priznaje pravo pojedinca da slijedi svoj vlastiti sistem vjerovanja i
praksu koja iz toga proistie. Takoer priznaje vjersko personalno i porodino pravo
i brakove sklopljene po tom pravu. U toku je izrada kodifikacije muslimanskog
personalnog prava i ona izaziva diskusije unutar junoafrike muslimanske
zajednice.
Nakon sticanja nezavisnosti 1963. Kenija je rekonstruisala pravni sistem u
pravcu njegove vee jednoobraznosti. Vlada je, meutim, priznala primjenu
islamskog prava za statusna pitanja muslimana i uredila erijatsko sudstvo putem
Zakona o kadijskim sudovima iz 1967. Projekt izrade jedinstvenog porodinog i

33

nasljednog zakonika 1980-tih kenijska muslimanska zajednica ocijenila je kao

krnjenje pravne autonomije.

I na kraju, Grka je jedina balkanska zemlja u kojoj su jo na snazi odredbe

meunarodnih ugovora sklopljenih nakon Prvog svjetskog rata o posebnim pravima
muslimanskog stanovnitva. Ta prava ukljuuju i pravo da se slijedi erijat u
statusnim, porodinim i vakufskim stvarima. Ostale balkanske zemlje (Albanija,
Bugarska, drave bive SFRJ i Rumunija) jednostrano su obustavile primjenu tih
meunarodnih obaveza najkasnije nakon zavretka Drugog svjetskog rata.
Na osnovu konvencije iz Lozane (Lausanne) od 24. jula 1923. god., putem koje su
regulisani tursko-grki odnosi nakon Prvog svjetskog rata, za porodine i nasljedne
stvari muslimana pod grkom jurisdikcijom nadleni su muftije. Njihove odluke
izvravaju grki dravni sudovi. Osim sudske nadlenosti, muftije vre nadzor nad
vakufima i muslimanskim vjerskim kolama.

4.2. ERIJAT KAO NACIONALNO PRAVO I VJERSKO-ETIKI KODEKS

U zemljama zapadnog svijeta danas se nalaze brojne muslimanske skupine.
Procjenjuje se, naprimjer, da samo u zemljama Evropske unije danas ivi oko
6,778.000 lica ,,sa muslimanskom kulturnom osnovom. Ti muslimani nisu vie dio
ummeta ostao iza ,,neprijateljskih linija nakon to se neki muslimanski sultanat
morao povui i koje je bivi suveren jo jedino mogao zatititi putem meunarodnog
ugovora u okviru ustanove zatite manjina. U dananje zapadne zemlje muslimani su
doli iz ,,svijeta islama, svojom voljom, da na novim podnebljima potrae bolji
ivot i vrlo esto vie slobode. Ovi muslimanski useljenici predstavljaju danas ,,novo
prisustvo islama u Evropi i zapadnom svijetu uope. Dolazei u zapadne zemlje,
muslimanski rezidenti i useljenici doli su u kontakt s novim razumijevanjem
drutvene uloge religije i modalitetima ureenja odnosa vjerskog i politikog
autoriteta.
S obzirom na to da muslimani u zapadnim zemljama mogu biti rezidenti ili
naturalizirani graani, razlikuje se i pravna relevantnost (kadaan) erijata za njih. U
34

svakom sluaju, vjerska relevatnost (dijanatan) je nepromjenljiva- erijat je

normativni aspekt islama i svako neizvravanje njegovih naredaba i krenje njegovih
zabrana je grijeh.
U sluaju muslimanskih rezidenata u zapadnim zemljama, erijat, u obimu u kome je
priznat kao izvor njihovog nacionalnog prava, ostaje i dalje pravno relevantan.
Prilikom rasprave pravnih poslova ili stanja ustanovljenih u zemljama porijekla
muslimanskih rezidenata, sudovi zapadnih zemalja dolaze u situaciju da se obrate na
erijatske propise u svojim odlukama i daju im pravnu valjanost na podruju svoje
jurisdikcije. U tom sluaju zapadni sudovi referiraju na erijat kao dio nacionalnog
prava muslimanskih rezidenata. To je izraz priznatog principa meunarodnog
privatnog prava da pojedinac slijedi svoje originalno porodino pravo i kada pree
granicu svoje domovine. Meutim, evropski sudovi veinom nee preuzeti niti
izvriti propise za koje ocijene da su suprotni javnom poretku ili moralu. Kao
primjer ovakve pravne relevantnosti erijata moe se uzeti englesko sudstvo, koje
danas sve vie uzima u obzir etnike elemente ukljuene u sporove koji se
raspravljaju. Takva su pitanja uslova i forme sklapanja braka, branog dara, forme
razvoda braka, izdravanja, naslijea i sl. Francuska, takoer, priznaje pravne
posljedice muslimanskih poligamnih brakova sklopljenih u inozemstvu.
Strunjaci, meutim, smatraju da je uvaavanje erijata kao dijela nacionalnog prava
muslimanskih rezidenata u zapadnim zemljama privremeni fenomen. Najvei dio
rezidenata, u krajnjoj liniji, eli naturalizaciju a zapadni/evropski pravni sistemi
sutinski su protiv heterogenosti pravnih normi, posebno koristei ustanovu ,,javnog
por etka. Osim toga i sami muslimani u zapadnim zemljama ne smatraj u
prioritetnim primjenu erijatskog prava u statusnim pitanjima. Francuski Le Mondje
13. oktobra 1994. u specijalnom broju o islamu u Francuskoj objavio podatke po
kojima 78% ispitanih muslimana u ovoj zemlji odbija specijalni zakon o linom
statusu i pristaje na jednoobrazno porodino pravo. Samo 17% ispitanika izjasnilo se
,,za''.23
Od svih muslimanskih zajednica na Zapadu jedino su muslimani Velike Britanije
podnijeli 1975. peticiju Parlamentu traei uvoenje islamskog personalnog prava u
nacionalni pravni sistem. Ovaj korak bio je potaknut problemom identifikacije

23 Item, str.172.
35

kriterija za primjenu pravila meunarodnog privatnog prava koliko i vjerske

motiviranosti peticionara.
Uz to, u toku rasprave o rekonstrukciji Ustava Kanade 1992. godine dva kanadska
autora predloila su uvoenje mogunosti za muslimane da slijede svoje personalno
pravo. Taj prijedlog opravdavan je proklamovanim principom multikulturalnosti
kanadskog drutva kao i injenicom da kanadsko pravo priznaje brojne poslove
ukoliko su sklopljeni na osnovu obostrane saglasnosti odraslih lica. Argument je bio
- zato se to ne bi priznalo i u pogledu saglasnosti punoljetnih osoba da se
dobrovoljno podvrgnu erijatskom statusnom pravu. Nikakve praktine promjene
nisu se, meutim, desile u promjeni statusa erijata u ovim zemljama.
U meuvremenu, u anglosaksonskim pravnim sistemima imigracionih zemalja
mogue je neke erijatske ustanove inkorporisati u vaea prava. Anglosaksonsko
pravo poznaje ustanovu ,,ukljuivanje s referencom'' (incorporation by reference),
putem koje jedan musliman moe u pravni akt sklopljen po anglosaksonskom pravu
ukljuiti nalog koji sadrava erijatsku odredbu. Naprimjer, sastavljajui testament
australski graanin islamske vjere moe u svoju izjavu posljednje volje ukljuiti
Kuran i Sunnet kao referencu za podjelu imovine meu nasljednicima. Sud e takav
nalog izvriti ne kao personalno pravo muslimana nego kao volju pojedinca. Slino
je mogue uraditi i u postupku arbitrae. Ovi postupci, meutim, vie lie na pravne
doskoice (hiyal)koje omoguavaju parcijalnu primjenu erijatskih ustanova sa
mogunosti gubljenja iz vida cjeline pravnog sistema i njegovih ciljeva.
Opta

pozicija

erijata

za

naturalizovane

graane

zapadnih

zemalja

sa

,,muslimanskom kulturnom osnovom jeste njegovo pomjeranje iz dravno-pravne u

vjersko-etiku sferu. Islam se iskazuje u sferi koja je u tim drutvima ostavljena
religiji. Ta promjena drutvene pozicije islama dovela je do pomjeranja prioriteta u
svijesti muslimana sa prava na izvravanje temeljnih islamskih dunosti. Te dunosti,
izmeu ostalog, ukljuuju obrede (ibadat), pravila o ishrani, pristojnom oblaenju,
obrezivanju, muslimanskim praznicima, vjerskom obrazovanju djece i omladine,
pokopu i sl. Za ove muslimane erijat postaje vjersko-etiki kodeks, a vjerska i
moralna sankcija zamjenjuje pravnu. Takva promjena statusa erijata nuno mora biti
slijeena adekvatnom institucionalnom podrkom. U literaturi se spominje da bi
mogue ustanove za primjenu erijata kao vjersko-etikog kodeksa mogli biti
neslubeni ,,islamski sudovi'' osnovani pod okriljem muslimanskih optina
(demata)u zapadnim zemljama. Ti ,,sudovi'' imali bi savjetodavnu i arbitranu
36

funkciju. Njima bi se muslimani dobrovoljno obraali a njihove odluke dobrovoljno

izvravali podvrgavajui se vjerskom i moralnom autoritetu na kojima su zasnovane
a ne dravnoj sankciji. Sline ustanove postoje u jevrejstvu u obliku ,,rabinskih
sudova u Zapadnoj Evropi. Ti sudovi su nastali kao mogui odgovor na potrebu
odanosti Boijem zakonu, s jedne, i realnosti ivota u dijaspori, s druge strane.

5. ZAKLJUAK

U ovom radu ustanovila sam da erijat ima znatan uticaj na pravni sistem u
zemljama gdje muslimani ine veinu stanovnitva, kao i na veliki broj manjinskih
muslimanskih zajednica.
U veinskim muslimanskim zemljama identifikovala sam tri modela ureenja odnosa
erijata i nacionalnog zakonodavstva. Prvi modalitet, koji je najzastupljeniji, daje
erijatu status jednog od izvora nacionalnog prava. Praktina posljedica te pozicije
jeste vaenje erijatskog prava u oblasti linog statusa muslimana (el-ahval eahsijje),odnosno linog, porodinog, nasljednog i vakufskog prava. U manjem broju
zemalja vaenje erijata protee se i na ostale pravne grane i oblasti. Jednako mali
broj muslimanskih zemalja izvrio je potpunu sekularizaciju pravnog sistema u
okviru prozapadnog projekta modernizacije.
U zemljama koje su se opredijelile za islamizaciju nacionalnog pravnog sistema i
drutva do proglaenja erijata za jedini ili glavni izvor prava dolo je tokom vladavine vojnih reima (Pakistan, Mauritanija, Sudan, Libija) ili u toku
revolucionarnog preobraaja drutva (Iran). Poto je priroda vojnih i revolucionarnih
reima takva da ograniava ili eliminie ulogu predstavnikih tijela i suava podruje
ljudskih prava i sloboda, uvoenje erijata se nerijetko svodilo na primjenu krivinih
sankcija. Cijelo Boansko pravo, umjesto da dovede do ostvarenja opteg
blagostanja, u takvim prilikama stavljano je u funkciju politike represije. Opti
37

ciljevi erijata su bili zapostavljeni, kodifikaciji erijatskih normi nije prethodilo

odvajanje objavljenih propisa od njihovog historijskog tumaenja, a primjeni
sankcija nije prethodila garancija prava i sloboda. Takoer, proglaenje erijata za
jedini izvor nacionalnog prava imalo je razliite posljedice na identifikovanje izvora
suvereniteta i pozicije zakonodavne vlasti i sudstva u ovim zemljama. Pakistan i Iran
su pokuali da razviju model drave koji u sebi objedinjuje republikanski oblik
vladavine, preuzet iz evropske historije, i islamsku ideologiju

U sluaju muslimanskih manjina identifikovana su dva modaliteta ureenja

odnosa erijata i vaeeg pravnog sistema. U prvom sluaju erijatu je dat znaaj
partikularnog prava muslimana u oblasti linog statusa, pozicija koja je slina
najzastupljenijem modalitetu u veini muslimanskih zemalja. Ovaj fenomen je
veoma znaajan poto potvruje mogunost djelimine primjene islamskog prava
unutar neislamskih dravno-pravnih sistema. U drugom sluaju erijat nema direktni
pravni znaaj za muslimanske manjine ve se transfor- mie u njihov vjersko-etiki
kodeks. Ova situacija slina je muslimanskim zemljama koje su sekularizovale svoje
pravo. Meutim, te zemlje uglavnom nisu neutralne u svom odnosu prema islamu i
njegovom pravu, poto ga uvijek smatraju potencijalnim oponentom na planu
politike i pravne organizacije drutva.
Istraivanje pozicije erijata u ustavima savremenih muslimanskih zemalja i
pravnim sistemima zemalja u kojim ive muslimanske manjine pokazuje nesmanjeni
uticaj islama na pravno podruje. Ta injenica daje erijatu mjesto meu
najrairenijim pravnim sistemima savremenog doba i premjeta njegovo izuavanje
iz oblasti historije prava u podruje savremenog uporednog prava. Trend
sekularizacije pravnih sistema muslimanskih zemalja definitivno je zaustavljen
1970-tih i od tada do naih dana tee proces reislamizacije. Samim time, za budui
razvoj muslimanskog svijeta i njegovih odnosa sa ostalima bitno pitanje e biti kojim
putem e ii razvoj erijatske pravne nauke, te da li e taj razvoj naglasiti
samodovoljnost, iskljuivost i krutost ili otvorenost prema drugim pravnim tradicijama, integraciju i fleksibilnost.

38

LITERATURA

1. Binaz Toprak, Islam and Political Development in Turkey,Leiden: E. J. Brill,1981.

2. ,,Dustur, Encyclopaedia of Islam(EI), 2-nd., vol. I
3. Hoyle, Mark S. W.: ,,The Egyptian Constitution, Arab Law Quarterly,vol. 7
(1993.)
4. Kari, Fikret: ,,erijatsko pravo u savremenim drutvima'' Sarajevo: Pravni
centar Fond otvoreno drutvo, 1998.
5. Kari, Fikret: ,,Studije o erijatskom pravu i institucijama'', drugo dopunjeno
izdanje, Sarajevo, 2011.
5. Louay M. Safi: ,, The Challenge of Modernity: the Quest for Authenticity in the
Arab World'' Lanham-New York-London: Universitv Press of America, 1994.
6. Mauritania The Oxford Encyclopedia of Modern Islamic World,Oxford
University Press, 1995. vol. III
7. Muhamed Abduldevad Muhamed: ,,Razvoj zakonodavstva u islamskom svijetu s
posebnim osvrtom na posljednji period osmanskog hilafeta'', s arapskog Fikret
Kari, Islamska misao,br. 61 (Januar 1984),

INTERNET:

http://bosnian.irib.ir/analize/pogledi/item/158965-islamskifundametalizam-i-saudijska-arabija (28.05.2014.)

http://ww35.uniwuerzburg.de/law/ym (28.05.2014.)

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/jemen-revolucija-donijelasamo-nove-podjele (06.06.2014)

http://ww35.uniwuerzburg.de/law/ym (04.06.2014.)
http://www-leIand.stanford.edu/group/pakistan/constitution (04.06.2014)

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/u-libiji-izglasan-serijatskizakon (06.06.2014)
39

http://www.dw.de/uvelo-libijsko-prolje%C4%87e/a-17483407
(06.06.2014)

http://hr.swewe.com/word_show.htm/?68335_3&Sudan
(06.06.2014)

http://www.bhrt.ba/vijesti/svijet/egipat-okoncan-dvodnevnireferendum-za-ratifikaciju-novog-ustava/ (06.06.2014)

http://www.avaz.ba/globus/svijet/historijski-momenat-za-

tunis-skupstina-dovrsila-novi-ustav (08.06.2014)
http://www.naslovi.net/2012-02-15/b92/sirija-ustav-pa-posle-

izbori/3189826 (08.06.2014)
http://www.index.hr/vijesti/clanak/irak-dobio-noviustav/289081.aspx (08.06.2014)

40