KONVENCIJA

O MOVARAMA KOJE SU OD MEUNARODNOG ZNAAJA

NAROITO KAO STANITA PTICA MOVARICA

Zavrni tekst prihvaen na Meunarodnoj konferenciji o konzervaciji movara i ptica

movarica u Ramsaru, Iran, 2. februara 1971. godine.
Strane ugovornice,
Uviajui uzajamnu zavisnost ovjeka i njegove okoline;
Razmatrajui osnovne ekoloke funkcije movara kao regulatora reima voda i kao stanita
osobene flore i faune, naroito ptica movarica;
Ubjeene da movare predstavljaju izvor velike ekonomske, kulturne, naune i rekreacione
vrijednosti, iji bi gubitak bio nenadoknadiv;
U elji da sprijee sve vee ugroavanje i gubitak movara u sadanjosti i u budunosti;
Uviajui da ptice movarice za vrijeme svojih sezonskih migracija prelaze granice i stoga
treba da se smatraju meunarodnim bogatstvom;
Uvjerene da se konzervacija movara i njihove flore i faune moe osigurati zajednikom
dalekovidnom nacionalnom politikom i usklaenom meunarodnom akcijom;
saglasile su se o slijedeem:
lan 1.
1. Za svrhe ove Konvencije movare znae oblasti movarnih zemljita, ritova, tresetita i
vode, bilo prirodne ili vetake, stalne ili privremene, sa stajaom ili tekuom vodom,
slatkom ili slanom, ukljuujui oblasti morske vode ija dubina za vrijeme oseke ne
prelazi est metara.
2. Za svrhe ove konvencije ptice movarice su ptice koje ekoloki zavise od movara.
lan 2.
1. Svaka strana ugovornica oznaava odgovarajue movare na svojoj teritoriji koje se
ukljuuju u spisak movara od meunarodnog znaaja, u daljem tekstu "Spisak" koji se
uva kod biroa ustanovljenog na osnovu lana 8. Granice svake movare se tano opisuju
i utvruju na mapi, a mogu ukljuivati priobalne i pomorske zone u blizini movara i
ostrva ili morske vode dublje od est metara za vrijeme oseke koja se nalazi u okviru
movara, naroito gdje su one od znaaja kao stanite ptica movarica.
2. Izbor movara za spisak treba vriti na osnovu njihovog meunarodnog znaaja prema
ekolokom, botanikom, zoolokom, limnolokom ili hidrolokom smislu. Na prvom
mijestu treba ukljuiti movare od meunarodnog znaaja za ptice movarice u bilo koje
godinje doba.
3. Upisivanje neke movare u Spisak ne ide na tetu iskljuivih suverenih prava strane
ugovornice na ijoj teritoriji se nalazi ova movara.
4. Prilikom potpisivanja ove konvencije ili prilikom deponovanja svojih instrumenata o
ratifikaciji ili pristupanju, kao to je predvieno u lanu 9. svaka strana ugovornica
odreuje najmanje jednu movaru koja se ukljuuje u taj spisak.
5. Svaka strana ugovornica ima pravo da dodaje Spisku nove movare koje se nalaze na
njenoj teritoriji, da proiri granice movara koje je ve ukljuila u Spisak, ili zbog svojih
hitnih nacionalnih interesa, da ukine ili suzi granice movara koje je ve ukljuila u Spisak
i o svim takvim promjenama obavjetava u najkraem roku organizaciju ili vladu
odgovornu za tekue poslove biroa navedene u lanu 3.
6. Svaka strana ugovornica smatra se meunarodno odgovornom za ouvanje, upravljanje i
razumno korienje zaliha ptica movarica bilo kad odreuje podatke za Spisak, bilo kad
se koristi pravom da mijenja podatke na Spisku koji se odnose na movare sa njene
teritorije.
lan 3.

1. Strane ugovornice sastavljaju i sprovode svoje planove na nain koji doprinosi ouvanju
movara ukljuenih u Spisak i koliko god je to mogue razumno koriste movare na svojoj
teritoriji.
2. Svaka strana ugovornica se stara da to prije bude obavjetena da li se usljed
tehnolokog razvoja, zagaenosti ili ovjekovog uticaja, ekoloki karakter bilo koje
movare promijenio, da li se mijenja ili ima izgleda se se promijeni, na njenoj teritoriji
koja je ukljuena u Spisak. Obavjetenje o takvim promjenama dostavljaju bez odlaganja
organizaciji ili vladi odgovornoj za tekue poslove biroa kao to je to navedeno u lanu 8.
lan 4.
1. Svaka strana ugovornica doprinosi ouvanju movara i ptica movarica na taj nain to
stvara prirodne rezervate na tim movarama bile one ukljuene u Spisak ili ne, i
obezbjeuju odgovarajui nadzor nad njima.
2. Kada zbog hitnih nacionalnih interesa, neka strana ugovornica ukine ili suzi granice neke
movare koja je ukljuena u Spisak ona treba da nadoknadi koliko god je to mogue svaki
gubitak prirodnih bogatstava movara, a posebno treba da stvori dopunske nacionalne
rezervate za ptice movarice za njihovu zatitu, obezbijedi odgovarajui dio prvobitnog
stanita bilo u istoj oblasti ili drugdje.
3. Strane ugovornice podstiu istraivaki rad i razmjenu podataka i publikacija o
movarama i njihovoj flori i fauni.
4. Strane ugovornice nastoje da kroz upravljanje poveaju populaciju ptica movarica u
odgovarajuim movarama.
5. Strane ugovornice podstiu obrazovanje kadrova nadlenih za istraivaki rad, upravljanje
i nadzor nad movarama.
lan 5.
Strane ugovornice se meusobno savjetuju o izvravanju obaveza koje proistiu iz ove
Konvencije, naroito u sluaju kada se neka movara prostire preko teritorija vie od jedne
strane ugovornice ili kad strane ugovornice dijele vodni sistem.
One u isto vrijeme nastoje da usklade i podre sadanju i buduu politiku i propise koji se
odnose na ouvanje movara i njihove flore i faune.
lan 6.
1. Strane ugovornice po potrebi sazivaju konferencije o ouvanju movara i ptica movarica.
2. Te konferencije imaju savjetodavni karakter i nadlene su pored ostalog:
a) da razmatraju primjenu ove konvencije;
b) da razmatraju dopune i promjene u Spisku;
c) da razmatraju informacije koje se odnose na promjene ekolokog karaktera movara
ukljuenih u Spisak, kao to je predvieno u lanu 3, taka 2;
d) da daju opte ili posebne preporuke stranama ugovornicama u pogledu ouvanja,
upravljanja i razumnog korienja movara i njihove flore i faune;
e) da trae od odgovarajuih meunarodnih tijela da podnose izvetaje i statistike
podatke o pitanjima koja su po svojoj prirodi bitno meunarodna, a odnose se na
movare.
3. Strane ugovornice se staraju da odgovorni faktori na svim nivoima za upravljanje
movarama budu obavijeteni, i da uzimaju u obzir preporuke takvih konferencija o
ouvanju, upravljanju i razumnom korienju movara i njihove flore i faune.
lan 7.
1. Meu predstavnicima strana ugovornica na takvim konferencijama treba da budu osobe
koje su strunjaci za movare ili ptice movarice po znanju ili iskustvu strunom na
naunom, administrativnom ili drugim meunarodnim poljima.
2. Svaka strana ugovornica koja ima predstavnika na konferenciji ima jedan glas, a
preporuke se usvajaju prostom veinom glasova, pod uslovom da u glasanju ne uestvuje
manje od polovine strana ugovornica.

lan 8.
1. Meunarodni savez za konzervaciju prirode i prirodnih bogatstava vrie tekue
administrativne poslove shodno ovoj konvenciji sve dok strane ugovornice dvotreinskom
veinom ne imenuju neku drugu organizaciju ili vladu.
2. Tekue administrativne dunosti jesu, izmeu ostalog:
a) pomo u sazivanju i organizovanju konferencija predvienih u lanu 6;
b) voenje spiska movara koje su od meunarodnog znaaja i prikupljanje obavjetenja
od ugovornica o bilo kakvim dodacima, proirenjima, suavanjima ili brisanjem
movara koje su ukljuene u Spisak koji se vodi shodno stavu 5. lana 2;
c) prikupljanje informacija od strana ugovornica o svim promjenama u ekolokom
karakteru movara koje su ukljuene u Spisak shodno stavu 2. lana 3;
d) upuivanje obavjetenja svim stranama ugovornicama o izmjenama u Spisku ili
promjenama u karakteru movara koje su ukljuene u njega, kao i iznoenje tih
materijala na diskusiju na slijedeoj konferenciji;
e) upoznavanje zainteresovanih strana ugovornica o preporukama Konferencije u pogledu
izmjena na Spisku ili promjena u karakteru movara koje su u njega ukljuene.
lan 9.
1. Ova konvencija ostaje otvorena za potpisivanje neogranieno vrijeme.
2. Svaki lan Ujedinjenih nacija ili neke specijalizovane ustanove, Meunarodne agencije za
atomsku energiju ili lanice Statuta Meunarodnog suda pravde moe postati strana
ugovornica ove konvencije putem:
a) potpisa bez rezerve u pogledu ratifikacije;
b) potpisa sa rezervom u pogledu ratifikacije, potom ratifikacijom;
c) pristupanjem.
3. Ratifikovanje ili pristupanje postaje punovano deponovanjem instrumenata ratifikacije ili
pristupanja kod generalnog direktora Organizacije ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i
kulturu (u daljem tekstu: depozitar).
lan 10.
1. Ova konvencija stupa na snagu etiri mjeseca poslije dana kada sedam drava postanu
ugovornice ove konvencije shodno stavu 2. lana 9.
2. Naknadno ova konvencija stupa na snagu za svaku stranu ugovornicu etiri mjeseca od
dana njenog potpisivanja bez rezerve u pogledu ratifikacije ili deponovanja njenog
instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju.
lan 11.
1. Ova konvencija ostaje na snazi neogranieno vrijeme.
2. Svaka strana ugovornica moe otkazati ovu konvenciju nakon petogodinjeg perioda
raunajui od datuma kada je stupila na snagu za tu ugovornicu, putem pismenog
obavjetenja depozitaru. Otkazivanje stupa na snagu etiri mjeseca od dana kada je
depozitar primio pismeno obavjetenje o tome.
lan 12.
1. Depozitar obavjetava sve drave koje su potpisale ili pristupile ovoj konvenciji o:
a) potpisivanju ove konvencije;
b) deponovanju instrumenata o ratifikaciji ove konvencije;
c) deponovanju instrumenata o pristupanju ovoj konvenciji;
d) datumu stupanja na snagu ove konvencije;
e) obavjetenju o otkazivanju ove konvencije.
2. Kad ova konvencija stupa na snagu depozitar e je registrovati kod Sekretarijata
Ujedinjenih nacija shodno lanu 102. Povelje Ujedinjenih nacija.