KONVENCIJA O ZATITI EUROPSKIH DIVLJIH VRSTA I PRIRODNIH

STANITA
Bern, 19. rujna /septembra 1979. godine
PREAMBULA
Drave lanice Vijea Europe i ostale potpisnice, smatrajui, da je cilj Vijea Europe uspostaviti
vee jedinstvo izmeu svojih lanica; smatrajui, da je elja Vijea Europe suraivati s ostalim
dravama u zatiti prirode; prepoznajui, da divlja flora i fauna sainjavaju prirodno nasljee
estetske, znanstvene, kulturne, rekreacijske, gospodarske i vlastite vrijednosti koja se mora
sauvati i predati buduim naratajima; prepoznajui, osnovnu ulogu divlje flore i faune u
odravanju prirodne ravnotee; biljeei, da su brojne vrste divlje flore i faune ozbiljno
iscrpljene i da nekima od njih prijeti izumiranje; svjesne, da je zatita prirodnih stanita vitalna
komponenta zatite i ouvanja divlje flore i faune; prepoznajui, da zatitu divlje flore i faune
moraju uzeti u obzir i vlade u svojim nacionalnim ciljevima i programima te da se posebno mora
uspostaviti meunarodna suradnja za zatitu migratornih vrsta; imajui u vidu iroke zahtjeve
koje postavljaju vlade ili meunarodna tijela za zajednikim djelovanjem, posebno zahtjeve
Konferencije Ujedinjenih naroda za ljudski okoli iz 1972. godine i zahtjeve Savjetodavne
skuptine Vijea Europe; elei posebno pratiti, u podruju zatite divljih vrsta, preporuke
Rezolucije br. 2., Druge europske ministarske koferencije o okoliu, sporazumjele su se u
sljedeem:
POGLAVLJE I - Ope odredbe
lanak 1.
1. Svrha ove Konvencije je zatita divlje flore i faune i njihovih prirodnih stanita, posebno onih
vrsta i stanita ija zatita zahtijeva suradnju vie drava, te poticanje takve suradnje.
2. Poseban naglasak dan je vrstama kojima prijeti izumiranje i osjetljivim vrstama, ukljuujui
migratorne vrste kojima prijeti izumiranje i osjetljive migratorne vrste.
lanak 2.
Ugovorne stranke e poduzeti potrebne mjere za odravanje populacija divlje flore i faune do
razine, ili e ih prilagoditi razini, koja odgovara posebno ekolokim, znanstvenim i kulturalnim
zahtjevima, uzimajui u obzir gospodarske i rekreacijske interese, te potrebe podvrsta, varijateta
ili formi koje su lokalno ugroene.
lanak 3.
1. Svaka ugovorna stranka e poduzeti korake, u skladu s odredbama ove Konvencije, u
promicanju nacionalnih politika za zatitu divlje flore, divlje divlje faune i prirodnih stanita, s
naglaskom na vrste kojima prijeti izumiranje i osjetljive vrste, posebno endemske, te ugroena
stanita.
2. Svaka ugovorna stranka se obvezuje obratiti pozornost na zatitu divlje flore i faune u svojim
planskim i razvojnim politikama i u mjerama protiv oneienja.
3. Svaka ugovorna stranka e poticati obrazovanje i iriti ope informacije o potrebi ouvanja
divljih vrsta flore i faune i njihovih stanita.
1

POGLAVLJE II - Zatita stanita

lanak 4.
1. Svaka ugovorna stranka e poduzeti primjerene i potrebne pravne i administrativne mjere u
svrhu osiguravanja zatite stanita divljih vrsta flore i faune, posebno onih navedenih u dodacima
I. i II, te u svrhu zatite ugroenih prirodnih stanita.
2. Ugovorne stranke e u svojim planskim i razvojnim politikama paziti na zahtjeve ouvanja
podruja zatienih temeljem prethodnoga stavka, kako bi se to je vie mogue izbjeglo ili
smanjilo pogoranje stanja na tim podrujima.
3. Ugovorne stranke se obvezuju obratiti posebnu pozornost zatiti podruja koja su vana
migratornim vrstama navedenim u dodacima II i III, a koja su primjereno smjetena u odnosu na
selidbene puteve, kao zimovalita, odmorita, hranilita, podruja za razmnoavanje i podruja
za mitarenje.
4. Ugovorne stranke se obvezuju primjereno koordinirati svoja nastojanja u zatiti prirodnih
stanita navedena u ovom lanku, kada su takva stanita smjetena u graninim podrujima.
POGLAVLJE III - Zatita vrsta
lanak 5.
Svaka ugovorna stranka e poduzeti primjerene i potrebne pravne i administrativne mjere kako
bi se osigurala posebna zatita divljih vrsta flore, navedenih u Dodatku I. Zabranit e se
namjerno branje, skupljanje, rezanje i vaenje s korijenom navedenih biljaka. Svaka ugovorna
stranka e zabraniti posjedovanje i prodaju tih vrsta.
lanak 6.
Svaka ugovorna stranka e poduzeti primjerene i potrebne pravne i administrativne mjere kako
bi se osigurala posebna zatita divljih vrsta faune, navedenih u Dodatku II. Posebno e biti
zabranjeno sljedee:
a. svi oblici namjernog hvatanja i dranja te namjernog ubijanja;
b. namjerno oteivanje ili unitavanje mjesta za razmnoavanje i odmaranje;
c. namjerno uznemiravanje divlje faune, posebno u vrijeme razmnoavanja, podizanja mladih i
zimovanja, ukoliko bi takvo uznemiravanje bilo znaajno u odnosu na ciljeve ove Konvencije;
d. namjerno unitavanje ili uzimanje jaja iz divljine ili dranje tih jaja, makar bila i prazna;
e. posjedovanje i unutarnja trgovina ovim ivotinjama, ivima ili mrtvima, ukljuujui
preparirane ivotinje i bilo koji njihov lako prepoznatljivi dio ili derivat, kada to doprinosi
uinkovitosti odredaba ovog lanka.
lanak 7.
1. Svaka ugovorna stranka e poduzeti primjerene i potrebne pravne i administrativne mjere,
kako bi se osigurala zatita divljih vrsta faune, navedenih u Dodatku III.
2. Svako iskoritavanje divlje faune, navedeno u Dodatku III, bit e ogranieno s ciljem
odravanja populacije izvan opasnosti, imajui u vidu zahtjeve lanka 2.
3. Poduzet e se sljedee mjere:
a. sezonska zabrana iskoritavanja i/ili druge odredbe koje e ograniavati iskoritavanje;
b. primjerena privremena ili lokalna zabrana iskoritavanja s ciljem vraanja zadovoljavajue
populacijske razine;
2

c. primjerena odredba o prodaji, dranju za prodaju, transportu za prodaju ili nuenju za prodaju
ivih ili mrtvih divljih ivotinja.
lanak 8.
U svezi s hvatanjem ili ubijanjem divljih vrsta faune, navedenih u Dodatku III i u iznimnim
sluajevima, u skladu s lankom 9., vrsta navedenih u Prilogu II., ugovorne stranke e zabraniti
upotrebu svih neselektivnih sredstava hvatanja i ubijanja te upotrebu svih sredstava koja mogu
prouzroiti lokalno nestajanje ili ozbiljno uznemiravanje populacije tih vrsta, a posebno sredstva
navedena u Dodatku IV.
lanak 9.
1. Svaka ugovorna stranka moe uiniti iznimke od lanaka 4., 5., 6., 7. te od zabrane upotrebe
sredstava spomenutih u lanku 8., u sluaju da nema drugoga zadovoljavajueg rjeenja i da
iznimka nee biti kobna za opstanak dotine populacije:
- radi zatite flore i faune;
- radi sprjeavanja ozbiljnih teta na usjevima, stoci, umama, ribnjacima, vodi i drugim
oblicima vlasnitva;
- u interesu javnoga zdravlja i sigurnosti, zrane sigurnosti ili drugih prevladavajuih javnih
interesa;
- u svrhu istraivanja i obrazovanja, ponovnoga naseljavanja (repopulacije), ponovnog unoenja
(reintrodukcije), te nunoga razmnoavanja;
- dopustiti, pod uvjetima otroga nadzora, na selektivnoj osnovi i ogranieno, uzimanje, dranje i
ostalo razborito iskoritavanje nekih vrsta divljih ivotinja i biljaka u malim koliinama.
2. Ugovorne stranke e izvjetavati svake dvije godine Stalni odbor o iznimkama koje su
napravljene prema prethodnom stavku. Ova izvjea moraju posebno navoditi:
- populacije za koje su nainjeni izuzeci, te ako je mogue, i broj predmetnih primjeraka;
- doputena sredstva ubijanja ili hvatanja;
- okolnosti rizika, vremena i mjesta radi kojih je iznimka odobrena;
- upravu, koja je ovlatena utvrditi kako su nastale takve okolnosti, te donijeti odluku o tome
koja se sredstva mogu koristiti, u kojem opsegu i koji e ljudi provoditi takvu odluku;
- primijenjene mjere nadzora.
POGLAVLJE IV - Posebne odredbe za migratorne vrste
lanak 10.
1. Ugovorne stranke se obvezuju, osim mjera nabrojenih u lancima 4., 6., 7. i 8., uskladiti svoja
nastojanja u zatiti migratornih vrsta, navedenih u dodacima II i III, a ije se podruje
rasprostranjenja proiruje i na njihova podruja.
2. Ugovorne stranke e poduzeti sigurnosne mjere koje e osigurati da su lovostaj i/ili drugi
postupci, koji reguliraju iskoritavanje, ustanovljene u stavku 3.a lanka 7., dovoljne i primjerene
potrebama migratornih vrsta navedenih u Dodatku III.
POGLAVLJE V - Dodatne odredbe
lanak 11.
1. U provoenju odredbi ove Konvencije, ugovorne stranke e:
a. suraivati, kada je potrebno, a posebno kada bi to pojaalo uinak mjera navedenih u ostalim
lancima ove Konvencije;
3

b. poticati i usklaivati istraivanja u svrhe ove Konvencije.

2. Svaka ugovorna stranka e:
a. poticati ponovno unoenje (reintrodukciju) zaviajnih divljih vrsta flore i faune, kada to
doprinosi zatiti ugroene vrste, uz prethodno napravljenu studiju u skladu s iskustvima drugih
ugovornih stranaka o djelotvornosti i prihvatljivosti takve reintrodukcije;
b. strogo nadzirati unoenje (introdukciju) nezaviajnih vrsta.
3. Svaka ugovorna stranka e obavijestiti Stalni odbor o vrstama koje su pod potpunom zatitom
na njezinu podruju, a nisu navedene u dodacima I i II.
lanak 12.
Ugovorne stranke mogu utvrditi stroe mjere zatite divlje flore i faune i njihovih prirodnih
stanita, od onih koje su odreene ovom Konvencijom.
POGLAVLJE VI - Stalni odbor
lanak 13.
1. U svrhu provedbe ove Konvencije osniva se Stalni odbor.
2. Svaka od ugovornih stranaka moe biti zastupljena u Stalnom odboru s jednim ili vie
izaslanika. Svako izaslanstvo imat e jedan glas. U podruju svoje nadlenosti, Europska
ekonomska zajednica ostvaruje svoje pravo glasa brojem glasova jednakim broju njezinih lanica
koje su ugovorne stranke ove Konvencije; Europska ekonomska zajednica nee moi ostvariti
svoje pravo glasa u sluajevima kad dotine drave lanice ostvaruju svoje pravo, i obrnuto.
3. Svaka drava lanica Vijea Europe, koja nije ugovorna stranka ove Konvencije, moe biti
predstavljena u Odboru kao promatra.
Stalni odbor moe, jednoglasnom odlukom, pozvati bilo koju dravu koja nije lanica Vijea
Europe i nije ugovorna stranka Konvencije, kao promatraa na jedan od svojih sastanaka.
Bilo koje tijelo ili organizacija, tehniki osposobljeni u zatiti, ouvanju ili gospodarenju divljom
faunom i florom i njihovim stanitima, te ako pripadaju u jednu od sljedeih kategorija:
a. meunarodne vladine ili nevladine organizacije ili tijela te nacionalne vladine organizacije ili
tijela;
b. nacionalne nevladine organizacije ili tijela koje je drava u kojoj im je sjedite, ovlastila za
ove svrhe,
mogu obavijestiti glavnog tajnika Vijea Europe najmanje tri mjeseca prije sastanka Odbora, da
ele prisustvovati tom sastanku kao promatrai. Oni e biti primljeni, osim u sluaju da najmanje
mjesec dana prije sastanka jedna treina ugovornih stranaka nije obavijestila glavnog tajnika o
svom protivljenju.
4. Stalni odbor e sazivati glavni tajnik Vijea Europe. Prvi sastanak Odbora bit e odran u roku
od godine dana nakon stupanja na snagu Konvencije. Poslije e se sastanci odravati najmanje
jednom u dvije godine i uvijek, kada to zatrai veina ugovornih stranaka.
5. Veina ugovornih stranaka init e kvorum za odravanje sastanka Stalnog odbora.
6. U skladu s odredbama ove Konvencije, Stalni odbor e sastaviti svoj poslovnik.
lanak 14.
1. Stalni odbor odgovoran je za praenje primjene ove Konvencije. On osobito moe:
- procijeniti da li su ovoj Konvenciji ukljuujui i dodatke, potrebne promjene;
- predloiti ugovornim strankama mjere potrebne za provedbu ove Konvencije;
4

- predloiti primjerene mjere za obavjeivanje javnosti o aktivnostima koje su poduzete u

okviru ove Konvencije;
- preporuiti Ministarskom odboru upuivanje poziva dravama koje nisu lanice Vijea Europe
da pristupe ovoj Konvenciji;
- predloiti sve, to bi poboljalo uinkovitost ove Konvencije, ukljuujui prijedloge sklapanja
sporazuma koji bi poboljali uinkovitost zatite vrsta ili skupina vrsta, sa dravama koje nisu
ugovorne stranke Konvencije.
2. Radi obavljanja svojih dunosti, Stalni odbor moe na vlastiti poticaj sazivati sastanke skupina
strunjaka.
lanak 15.
Poslije svakoga sastanka, Stalni odbor e Ministarskom odboru Vijea Europe podnijeti izvjee
o svom radu i o djelovanju Konvencije.
POGLAVLJE VII - Izmjene i dopune
lanak 16.
1. Svaka izmjena i dopuna lanaka ove Konvencije koju predloi neka ugovorna stranka ili
Ministarski odbor, priopit e se glavnom tajniku Vijea Europe, a on e ih proslijediti najmanje
dva mjeseca prije sastanka Stalnog odbora, dravama lanicama Vijea Europe, svim
potpisnicima, svakoj ugovornoj stranki, svakoj dravi pozvanoj da potpie ovu Konvenciju, u
skladu s odredbama lanka 19. i svakoj dravi pozvanoj da pristupi Konvenciji, u skladu s
odredbama lanka 20.
2. Stalni odbor razmotrit e svaku izmjenu i dopunu predloenu u skladu s odredbama
prethodnog stavka, te e:
a. glede izmjena i dopuna lanaka 1. do 12. tekst usvojen troetvrtinskom veinom danih glasova
podnijeti ugovornim strankama na prihvaanje;
b. glede izmjena i dopuna lanaka 13. do 24., tekst usvojen troetvrtinskom veinom danih
glasova podnijeti Ministarskom odboru na odobrenje. Nakon njegova odobrenja, taj e se tekst
proslijediti ugovornim strankama na prihvaanje.
3. Svaka izmjena i dopuna stupa na snagu trideset dana nakon to su ugovorne stranke izvijestile
glavnog tajnika o svojem prihvatu.
4. Odredbe stavaka 1., 2.a i 3. ovoga lanka primjenjivat e se i na prihvaanje novih dodataka
ovoj Konvenciji.
lanak 17.
1. Svaka izmjena i dopuna Dodataka ove Konvencije, koju predloi neka ugovorna stranka ili
Ministarski odbor priopit e se glavnom tajniku Vijea Europe, a on e ga proslijediti najmanje
dva mjeseca prije sastanka Stalnog odbora, dravama lanicama Vijea Europe, svim
potpisnicima, svakoj ugovornoj stranki, svakoj dravi pozvanoj da potpie ovu Konvenciju u
skladu s odredbama lanka 19., te svakoj dravi pozvanoj da pristupi ovoj Konvenciji u skladu s
odredbama lanka 20.
2. Stalni odbor razmotrit e svaku izmjenu i dopunu predloenu u skladu s odredbama
prethodnog stavka, te je moe usvojiti dvotreinskom veinom ugovornim stranaka. Usvojeni
tekst proslijedit e se ugovornim strankama.
5

3. Tri mjeseca nakon to ju je usvojio Stalni odbor, osim ako jedna treina ugovornih stranaka ne
istakne primjedbe, svaka izmjena i dopuna stupa na snagu za one ugovorne stranke koje nisu
istakle primjedbe.
POGLAVLJE VIII - Rjeavanje spora
lanak 18.
1. Stalni odbor nastojat e olakati prijateljsko rjeavanje bilo kakvih potekoa koje bi mogle
proizii iz provedbe ove Konvencije.
2. Svaki spor izmeu ugovornih stranaka glede tumaenja ili primjene ove Konvencije, a koji
nije rijeen na temelju odredaba prethodnog stavka ili pregovorima izmeu dotinih stranaka, bit
e podnesen na arbitrau na zahtjev jedne od njih, osim ako se spomenute stranke ne dogovore
drugaije. Svaka e stranka imenovati jednog arbitra, a ta dva arbitra imenovat e treega arbitra.
U skladu s odredbama stavka 3. ovog lanka, ako jedna od stranaka nije imenovala svojeg arbitra
u razdoblju od tri mjeseca od zahtjeva za arbitrau, njega e, na zahtjev druge stranke, imenovati
predsjednik Europskog suda za ljudska prava u daljnjem razdoblju od tri mjeseca. Isti e se
postupak primijeniti ako se arbitri ne mogu dogovoriti o izboru treeg arbitra u razdoblju od tri
mjeseca nakon imenovanja prva dva arbitra.
3. U sluaju spora izmeu dvije ugovorne stranke od kojih je jedna drava lanica Europske
ekonomske zajednice i ugovorna stranka, druga ugovorna stranka podnijeti e zahtjev za
arbitrau dravi lanici i Zajednici, koje e je zajedno izvijestiti, u razdoblju od dva mjeseca od
primitka zahtjeva, hoe li drava lanica ili Zajednica, ili lanica i Zajednica zajedno, biti stranka
u sporu. U nedostatku takve obavijesti u spomenutom roku, drava lanica i Zajednica smatrat e
se jednom te istom strankom u sporu u svrhu primjene odredaba koje ureuju osnivanje i
postupak arbitranog suda. Isto se primjenjuje kad se drava lanica i Zajednica zajedno
pojavljuju kao stranka u sporu.
4. Arbitrani sud e sastaviti svoj poslovnik. Svoje odluke e donositi veinom glasova. Njegove
odluke su konane i obvezujue.
5. Svaka stranka u sporu snosi trokove arbitra kojeg je imenovala, a stranke zajedniki snose
trokove treeg arbitra, kao i druge trokove arbitranog postupka.
POGLAVLJE IX - Zavrne odredbe
lanak 19.
1. Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje dravama lanicama Vijea Europe, dravama
nelanicama koje su sudjelovale u njezinoj izradi i Europskoj ekonomskoj zajednici.
Do dana stupanja Konvencije na snagu, ona je takoer otvorena za potpisivanje svakoj drugoj
dravi koju pozove Ministarski odbor.
Konvencija podlijee ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. Isprave o ratifikaciji, prihvatu ili
odobrenju polau se kod glavnog tajnika Vijea Europe.
2. Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri
mjeseca od dana kada su pet drava, ukljuujui barem etiri drave lanice Vijea Europe,
izrazile svoj pristanak da budu vezane Konvencijom u skladu s odredbama prethodnog stavka.
3. Za svaku dravu potpisnicu ili Europsku ekonomsku zajednicu koja naknadno izrazi svoj
pristanak da njome bude vezana. Konvencija stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi
nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji, prihvatu ili
odobrenju.
6

lanak 20.
1. Nakon stupanja ove Konvencije na snagu, Ministarski odbor Vijea Europe moe, nakon
savjetovanja s ugovornim strankama, pozvati da pristupi Konvenciji svaku dravu nelanicu
Vijea koja je bila pozvana da je potpie u skladu s odredbama lanka 19, a koja to jo nije
uinila, kao i svaku drugu dravu nelanicu.
2. Za svaku dravu koja joj pristupi, Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi
nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od dana polaganja isprave o pristupu kod glavnog tajnika
Vijea Europe.
lanak 21.
1. Svaka drava moe, u trenutku potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu,
odobrenju ili pristupu, odrediti na koje e se podruje ili podruja primjenjivati ova Konvencija.
2. Svaka ugovorna stranka moe, pri polaganju svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili
pristupu ili kasnije u svako doba, izjavom upuenom glavnom tajniku Vijea Europe, proiriti
primjenu ove Konvencije na svako drugo u izjavi odreeno podruje i za ije meunarodne
odnose je odgovorna ili u ije ime je ovlatena preuzimati obveze.
3. Svaka izjava dana prema prethodnom stavku moe se, glede svakog podruja odreenog u
takvoj izjavi, povui notifikacijom upuenom glavnom tajniku. Takav otkaz proizvodi uinak
prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od est mjeseci od dana kad glavni tajnik
primi notifikaciju.
lanak 22.
1. Svaka drava moe, u trenutku potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu,
odobrenju ili pristupu staviti jednu ili vie rezervi za pojedine vrste odreene u Dodacima I do III
i/ili, za pojedine vrste navedene u rezervi ili rezervama, glede nekih sredstava ili metoda
ubijanja, hvatanja i drugog iskoritavanja popisanog u Dodatku IV. Nisu doputene rezerve ope
naravi.
2. Svaka ugovorna stranka koja proiri primjenu ove Konvencije na podruje spomenuto u izjavi
iz stavka 2. lanka 21., moe, glede dotinog podruja, staviti jednu ili vie rezervi u skladu s
odredbama prethodnog stavka.
3. Druge rezerve nisu doputene.
4. Svaka ugovorna stranka koja je stavila rezervu na temelju stavaka 1. i 2. ovoga lanka moe je
u potpunosti ili djelomino povui notifikacijom upuenom glavnom tajniku Vijea Europe.
Takvo povlaenje proizvodi uinak danom kad glavni tajnik primi notifikaciju.
lanak 23.
1. Svaka ugovorna stranka moe u svako doba, otkazati ovu Konvenciju notifikacijom upuenom
glavnom tajniku Vijea Europe.
2. Takav otkaz proizvodi uinak prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od est
mjeseci od dana kad glavni tajnik primi notifikaciju.
lanak 24.
Glavni tajnik Vijea Europe obavijestit e drave lanice Vijea Europe, svaku dravu
potpisnicu, Europsku ekonomsku zajednicu ako je potpisnica ove Konvencije i svaku ugovornu
stranku o:
a) svakom potpisu;
7

b) polaganju svake isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu;

c) svakom danu stupanja ove Konvencije na snagu, u skladu s odredbama lanaka 19. i 20.;
d) svakoj obavijesti primljenoj prema odredbama stavka 3. lanka 13.;
e) svakom izvjeu sastavljenom u skladu s odredbama lanka 15.;
f) svakoj izmjeni i dopuni ili svakom novom Dodatku usvojenom u skladu s lancima 16. i 17. i
danu kad izmjena i dopuna ili novi Dodatak stupaju na snagu;
g) svakoj izjavi danoj prema odredbama stavaka 2. i 3. lanka 21.;
h) svakoj rezervi stavljenoj prema odredbama stavaka 1. i 2. lanka 22.;
i) povlaenju svake rezerve izvrenom prema odredbama stavka 4. lanka 22.;
j) svakoj notifikaciji priopenoj prema odredbama lanka 23. i danu kad takav otkaz proizvodi
uinak.
U potvrdu toga su potpisani, za to propisno ovlateni, potpisali ovu Konvenciju.
Sastavljeno u Bernu, 19. rujna 1979. godine, na engleskom i francuskom jeziku, s tim da su oba
teksta jednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se pohranjuje u arhiv Vijea Europe.
Glavni tajnik Vijea Europe dostavit e ovjerene prijepise svakoj dravi lanici Vijea Europe,
svakoj dravi potpisnici, Europskoj ekonomskoj zajednici ako je potpisnica i svakoj dravi
pozvanoj da potpie ili pristupi ovoj Konvenciji.